rujan 2021 - Biovrt - u skladu s prirodom

Online edukacija „Skupljanje i čuvanje sjemena iz vlastitog vrta“ Silvije Kolar-Fodor

Znate li da sve počinje i završava sjemenjem? I da smo istinski neovisni u uzgoju vlastite zdrave hrane tek kada tu hranu uzgajamo iz sjemenja kojeg smo skupili s vlastitog vrta?
Krenite zajedno sa mnom u novu vrtlarsku avanturu i naučite kako skupiti i čuvati sjeme iz vlastitog vrta.

Ja sam Silvija Kolar-Fodor, biovrtlarka, autorica, aktivistica i velika zaljubljenica u prirodu. Posljednjih 15 godina učim vrtlare/ice i one koji žele postati više kako na jednostavan način, a uz puno radosti, mogu uzgojiti obilje zdrave hrane.

Da bi uzgojili vlastitu zdravu hranu i bili istinski neovisni, trebate imati i sjeme. Kada kupujemo sjeme u raznim trgovinama, mi ovisimo o tom izboru i toj ponudi. A velike nesigurnosti i zatvaranja zadnje dvije godine jasno su nas upozorile da su moguća vremena kada nećemo moći vrlo lako doći do sjemena – a time i da radi toga nećemo moći uzgojiti vlastitu hranu. Stoga je vrijeme da se osiguramo na svojim vrtovima, skupljajući i čuvajući sjeme iz vlastitog vrta. A za to trebamo znanje – kada i kako skupiti sjeme, kako se skuplja po određenim vrstama i na koji ga način spremiti da ga možemo sijati idućih godina.

Na svom vrtu skupljam i čuvam sjeme već godinama i tu sam sada za vas: da vas upoznam s osnovama skupljanja sjemena i da vam pomognem da i vi budete istinski neovisni u uzgoju vlastite hrane. 

Sa mnom ćete dobiti sve potrebno znanje o skupljanju i čuvanju sjemena, te da sigurni u sebe nastavite s vrtlarenjem i uživate u plodovima vlastitog rada.

U ovoj online edukaciji radimo praktično, na mom vrtu, korak po korak po vrstama povrća, začinskog i ljekovitog bilja te cvijeća.

Edukacija traje 1 sat i 33 minute.

U WEBINARU “SKUPLJANJE I ČUVANJE SJEMENA IZ VLASTITOG VRTA” NAUČIT ĆETE:
– kako skupiti sjeme po vrstama povrća, začinskog i ljekovitog bilja te cvijeća
– kada i na koji način skupljamo sjeme
– idealne posude i alati za skupljanje sjemenja
– na koji način razdvajamo sjeme
– što je fermentiranje sjemena i za koje vrste ga primjenjujemo
– kako čistimo sjeme od ostataka cvijeta ili ploda
– kako spremamo i gdje čuvamo sjeme
– koliko dugo traje klijavost po vrstama
– mnoštvo savjeta i trikova za lakše skupljanje i razdvajanje sjemena

Kratku video najavu edukacije pogledajte ovdje:

NA IZBOR IMATE 2 PAKETA:
1. Srebrni paket 199,00 kn – pristup online edukaciji na 3 mjeseca, a na poklon ću vam poslati i 2 paketića sjemenja po vašem izboru s liste dostupnih sorti (sjeme šaljem samo unutar RH).
2. Zlatni paket 269,00 – pristup online edukaciji na 3 mjeseca + bonus video, a na poklon ću vam poslati čak 6 paketića sjemenja po vašem izboru s liste dostupnih sorti (sjeme šaljem samo unutar RH).

Ukoliko imate mogućnost plaćanja unutar SEPA sustava, ovu online edukaciju možete naručiti i van granica Hrvatske – podatke za pristup šaljemo na e-mail.

Kliknite OVDJE i ispunite narudžbenicu.


Nakon kupnje edukacije imate slobodnu neograničenu mogućnost nebrojeno puta u bilo koje vrijeme pregledavati kupljenu edukaciju u trajanju od 3 mjeseca.
Učite u udobnosti vašeg doma, kada god to vama odgovara. Kupovinom online edukacija nemate putne troškove dolaska na mjesto održavanja edukacije i ne morate trošiti dragocjeno vrijeme na put. Webinar možete pregledavati koliko god puta želite i nakon što pripremite sve potrebno, korak po korak spremati sjeme zajedno sa mnom.

 

Evo i video o tome zašto bismo svi trebali skupljati i čuvati sjeme na vrtu:

Ove godine uspješno uzgajamo obilje zdrave hrane u vlastitom vrtu i uz vlastito sjeme, istinski smo neovisni u tome!

Silvija Kolar-Fodor

Stršljen – trebamo li ga se zaista bojati?

Mnogi se boje stršljena i uništavaju ga čim ga zapaze – ali da li je to opravdano? Je li stršljen zaista čudovište koje je zaslužilo uništenje?
Stršljen pripada porodici osa i sastavna je karika biološkog lanca. On nije čudovište nego jednostavno preživljava u biološkom lancu. U prirodi je mnogo toga istovremeno i “štetno” i “korisno” po ljudskim kriterijima. Mnogi pauci istovremeno jednako tako ubijaju i “nametnike”, ali često ubiju i pčelu. Pa zar onda svima moramo najaviti rat i uništenje?

Stršljeni (posebno Vespa crabro) vrlo su ugroženi u Europi. Tako su ih neke europske države uvrstile u crvenu listu ugroženih vrsta.

Stršljeni love kukce, pa tako i pčele, najčešće pred samim ulazom u košnicu, ali i na samoj paši. Svojoj lovini iz mednog mjehura isišu nektar, a prsne mišiće sažvaču, pomiješaju sa slinom te ih tako pretvore u sluzavu kašu kojom hrane svoj pomladak. Ali ovim lovom stršljeni ne ugrožavaju pčelinje zajednice, jer oni ulove samo onoliko koliko im je dovoljno za preživljavanje, a love i mnoštvo drugih kukaca kojim hrane svoj pomladak. Zdrava pčelinja zajednica lako se obrani od stršljena koji uleti u gnijezdo. Prava opasnost za pčelinje zajednice su ljudske prakse i nesmotreni odnos prema prirodi, prvenstveno pesticidi iz konvencionalne poljoprivrede, a ne stršljeni.

Stršljeni svojim lovom raznih kukaca suzbijaju i razne štetnike te su važna karika biološkog lanca, a jedna prosječna zajednica oko 300 do 400 životinja tijekom ljeta ulovi oko pola kilograma plijena dnevno. Na taj način, oni uz šišmiše (jer love i noću) značajno doprinose održavanju i prirodne ravnoteže.
Odrasle jedinke ne jedu kukce, nego se hrane se sokovima drveta i sokovima koje isisaju iz zrelog raspucanog voća, te drugim slatkim tvarima koje nađu u prirodi.

Opasnosti od ugriza stršljena su preuveličane, ubod se smatra jednakim kao i ubodom ose – pa čak i manje toksičnim, ali kako je stršljen veći i jači, osjećaj boli je veći. Opasni su samo za alergične osobe – ali za te osobe opasne su jednako i pčele i ostale vrste osa. I stršljen vas neće napadati bez razloga, samo kada se osjeća ugroženo. Ako ga vi ne dirate, neće niti on vas.
Postoji opasnost da navečer/noću ulete u kuću ako su privučeni umjetnim svjetlom, pa nije loše postaviti mreže na prozorima ako pokraj vaših prozora često lete stršljeni.

Stršljen jako voli koru vrbe Ive i jorgovana – što njihove sokove, što koru za gradnju gnijezda. Stoga da biste izbjegli nepotrebne susrete s njima, nemojte saditi ovo grmlje na mjestu gdje često prolazite.

A da biste spriječili da vam na tim mjestima, ili nekim drugim pogodnim za njih počnu graditi gnijezdo – postavite lažno gnijezdo. Jednostavno oblikujte smeđu papirnatu vrećicu u okruglasti oblik gnijezda i objesite ju na to mjesto. Za ideju kako to izgleda, pretražite fotografije na internetu s pojmom “fake wasp nest”. Možete iskoristiti i staro prazno gnijezdo stršljena. Oni su teritorijalni i nikad neće graditi gnijezdo gdje već postoji jedno.

S obzirom da su bitna karika u biološkom lancu i na listi ugroženih životinja, ubijanje stršljena insekticidima i raznim zamkama neopravdano je i nikako u skladu s prirodom. Ponavljam – ako ga vi ne smetate, neće niti on vas.  Naravno, nikome nije u interesu da ga ubode bilo koji insekt, ali u skladu s prirodom tražimo načine odvraćanja i suživota, a ne uništenja.

Izvori:
Izjave pčelara u raspravi u FB Biovrt grupi
Wikipedija https://hr.wikipedia.org/wiki/Stršljeni

Prijavi se na edukaciju “Kako kreirati šumski vrt” 25.09.2021.(sub)

Šumski vrt ili šuma hrane je oblik uzgoja hrane u kojem se imitiraju prirodni biosustavi mlade šume i šumskog ruba. Iako relativno nepoznati pojam kod nas, šumski vrt je najstariji način ljudskog bavljenja poljoprivredom.

Ovo su kompleksni sustavi koji se dizajniraju višedimenzionalno, čak u 7 slojeva, a obuhvaćaju stabla, voćke, grmlje, penjačice, zeljaste trajnice, ljekovito bilje, gomolje i samonikle biljke te povrće.

  

Šumski vrt se bazira na biljkama trajnicama ali ne isključuje i jednogodišnje povrće. Iako ne moraju sve biljke u šumskom vrtu biti jestive, biramo biljke koje imaju korisne funkcije u biosustavu npr. fiksacija dušika, zaštita od vjetra, hrana, lijek itd.

Šumski vrt možemo dizajnirati ispočetka, ali i postojeći vrt ili voćnjak možemo preraditi u takav oblik uzgoja hrane.

Ako se sve dobro odradi, za 15-tak godina, jedini posao će vam biti berba plodova.

   

Na radionici ćete naučiti osnove kreiranja šumskog vrta te imati prilike napraviti plan vašeg budućeg šumskog vrta odnosno šume hrane.

Sama radionica održat će se u šumskom vrtu voditeljice edukacije Silvije Kolar-Fodor, tako da imate jedinstvenu priliku učiti o ovom obliku uzgoja hrane na stvarnom primjeru šumskog vrta koji je bio formirani 2012. godine.

VODITELJICA EDUKACIJE:
Silvija Kolar–Fodor je autorica, biovrtlarka i aktivistica. Kao velika zaljubljenica u prirodu posvećena je edukaciji o životu u skladu s prirodom. Autorica je knjige „Vrtlarenje u skladu s prirodom« i edukativnog portala www.biovrt.com, a surađivala je kao kolumnistica s brojnim časopisima i portalima.
Predsjednica je udruge “Biovrt – u skladu s prirodom” u sklopu koje diljem Republike Hrvatske provodi edukacije, osmišljava i vodi razne projekte kojima pokreće školske vrtove u Međimurju i uvodi edukacijske programe o biovrtlarenju, održivom razvoju i životu u skladu s prirodom u osnovne škole.

Čuvarica je brojnih sorti starinskog sjemenja i čuva ih od izumiranja za buduće generacije. Na svom imanju stalno isprobava nove ideje i tehnike biološkog uzgoja te redovito piše i inspirira brojne pratitelje na društvenim mrežama. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.
Dobitnica je prestižne nagrade Hrvatske utjecajne žene 2020. na području vodstva i inovacija, te nagrade Žuti okvir za održivi razvoj, znanost i obrazovanje za 2020. u kategoriji 2: Iskorjenjivanje gladi.

KADA ODRŽAVAMO EDUKACIJU:
25.09.2021. (subota) 10:00-14:00

CIJENA EDUKACIJE
Cijena edukacije je 170 kn po osobi. Uplate za plaćanje šaljemo vam po prijavi.

KAKO SE PRIJAVITI:
Prijave su obavezne, a broj mjesta je ograničen.
Prijave primamo isključivo putem on-line prijavnice OVDJE.

Nakon prijave šaljemo vam podatke za plaćanje i račun na vaš e-mail.

KAKO SE DOLAZI DO IMANJA BIOVRT
Imanje se nalazi u Novom Selu Rok kraj Čakovca, u Međimurskoj županiji.
Prijevoz na imanje je u osobnoj organizaciji polaznika.
Ukoliko nemate mogućnost dolaska vlastitim prijevozom, moguće je povezati zainteresirane posjetitelje s onima koji dolaze osobnim autom i voljni su povesti suputnike – ukoliko će biti takvih prijava.
Detaljne upute za dolazak poslat ćemo vam mailom nekoliko dana prije edukacije.

Berba i spremanje krumpira

U kontinentalnom dijelu Hrvatske, krumpir beremo u drugoj polovici kolovoza i tijekom rujna.

Mladi krumpir počinjemo brati već krajem svibnja i tijekom lipnja. To je krumpir kojemu je kožica tanka i lako se skida. Naravno, tada su krumpiri još manji, ne traje dugo, ali je prava kulinarska poslastica.
Neke sorte krumpira cvatu, neke ne, a dok počne cvasti to je signal da se je dovoljno zadebljao za tu prvu berbu.

Prava berba počinje dakle krajem ljeta, kada krumpir potpuno dozori. Kada mu nadzemni dio odumre, to je prvi znak da je krumpir zreli i spreman za berbu. Nemojte očajavati ako su mu nadzemni dio tijekom sezone potpuno pojele krumpirove zlatice, to ne znači da nema gomolja, samo možda neće biti svi veliki.

Vrlo je bitno da krumpir ne berete za vrijeme vrućina, kada je tlo vruće. Time mu znatno skraćujete trajnost. Osim toga, puno je lakše vaditi ga kad tlo omekša nakon kiše. Naravno, ako ste ga malčirali, onda je tlo puno rahlije i nemate tih problema kod berbe i tlo je rahlo i prije kiše – tako je kod mene u biovrtu.

Nakon što izvadimo krumpir, ja ga razvrstavam u nekoliko kategorija. One oštećene treba potrošiti odmah jer će ubrzo početi propadati. Ostale krumpire razvrstam u 3 kategorije: debeli za korištenje, sjemenski veličine jajeta za sadnju iduće godine, i onaj najsitniji, isto tako za korištenje – to je mnogima poslastica za ispeći cijelog npr.. u pećnici.

Jako je bitno da pobrani krumpir sklonite od sunčeve svjetlosti. Naime, u gomoljima koji su izloženi svjetlosti počinje se razvijati solanin, alkaloid koji šteti ljudskom zdravlju. I oštećenja na gomoljima mogu uzrokovati porast količine solanina u krumpiru. Njegovu prisutnost možete vidjeti po činjenici da dijelovi krumpira koji su izloženi svjetlosti pozelene (mada to ne mora biti uvijek tako). Ako je krumpir gorak znak je da solanina ima dovoljno da izazove trovanje. U glavnini je zapravo dovoljno obrezati zelene dijelove s krumpira ako je sve ostalo u redu.
Solanin se u najvećoj mjeri inaktivira prženjem u ulju pri temperaturi od 170°C, ali kuhanje nema gotovo nikakvog učinka, dok zagrijavanje u mikrovalnoj inaktivira samo manji dio solanina. Stoga je najbolje da krumpir razvrstate, pospremite u vreće i sanduke, stavite na suho mjesto i pokrijete debelom tamnom tkaninom. Ili ga pospremite u prostor bez svjetlosti.

KAKO SMANJITI KLIJANJE KRUMPIRA
Nemojte spremati krumpir odmah nakon branja u podrum. Radi činjenice da je u podrumu na jesen toplije nego vani, on bi mogao početi prerano klijati. Najbolje je držati ga sve do prvih mrazeva negdje na vanjskim uvjetima – recimo u šupi, garaži, štaglju…. Gdje su temperature jednake vanjskima. Unosimo ga u podrum tek kad postoji mogućnost smrzavanja. Tako dugo neće početi klijati. Doduše, i to će se dogoditi tijekom zime, zato ga provjeravajte zimi tijekom skladištenja i potrgajte klice kada mu narastu, tako ćete ga uz redovitu kontrolu moći koristiti sve do proljeća.