srpanj 2021 - Biovrt - u skladu s prirodom

Kada i kako pobrati zucchini tikvice

Ljeto je vrijeme obilja kada ubiremo plodove na vrtu. Nadam se da redovito berete vaše tikvice i krastavce, jer na taj način zapravo i potičemo biljke iz obitelji tikvenjača na stvaranje novih plodova (VIŠE). Kad bi ostavili plodove da prerastu i odu u sjeme, biljka se fokusira na to i više ne rađa obilno plodovima.

Mnogi se pitaju kada je najbolje vrijeme za berbu zucchini, grmolikih tikvica. Moja preporuka je – nemojte predugo čekati. Što se tiče veličina plodova, nije prednost da tikvice budu čim veće. Naime, čim su one veće, time su i starije, postaju sve tvrđe i žilavije, kora je sve tvrđa, a koštice u njima su sve veće.

Tikvice je stoga najbolje brati dok su još manje, ili ih možete maksimalno ostaviti da narastu na neku srednju veličinu. Tada možete iskoristiti cijeli plod za pripremu raznih jela, on je mekani, hrskavi i ukusan. Obratite pažnju na koru – sve dok je ona mekana pod prstima i dok osjećate da ju možete oštetiti prstima ili noktima, i samo „meso“ tikvice je još hrskavo i ukusno. Tada ju možete pripremati zajedno s korom.
Čim kora tikvice postane čvrsta i tvrda, tada ćete iznutra morati vaditi dio s košticama jer on postane spužvasti i ne tako ukusan, a samo meso nije više tako hrskavo i svježe. Kad tikvica potpuno naraste i dozori, jedino ju možete iskoristiti naribanu za neka jela ili pogače s tikvama, jer je za ostalo pretvrda i žilava. I samo guljenje onda postane problem, jer i kora postane tvrda.

KAKO POBRATI TIKVICE (BEZ ALATA)
Berbe u vrtu radim bez vrtnih škara i sličnih alata. Tikvice možete vrlo jednostavno ubrati bez da joj stapku režete nekim alatom. Sve što trebate napraviti je – vrtjeti plod tako dugo dok se stapka koja drži plod sama ne otkine. Dakle jako je bitni da plod ne vučete – jer tako možete iščupati cijelu biljku, nego ga okrečite sve dok se sam ne otkine.
Više o svemu pogledajte i u mom novom videu:

Izlet članstva udruge 24.07.21. – Međimurska priroda

Članstvo udruge Biovrt u subotu je posjetilo je Međimurska priroda – Javna ustanova i to njihov prekrasni novouređeni centar Med dvemi vodami – Centar za posjetitelje Križovec i Matulov grunt.

Sve što možemo reći je: oduševljeni smo svime!!
I onime što smo vidjeli, i osobljem ustanove koje nas je provelo u obilazak.

Međimurje ima puno skrivenih bisera u svojoj turističkoj ponudi, a ovo je nešto što zaista trebate posjetiti.

Više o centru za posjetitelje Med dvemi vodami pogledajte na poveznici:

https://med-dvemi-vodami.info/ 

Izlet smo završili na imanju Biovrta predsjednice Silvije Kolar-Fodor i kratkim obilaskom njenog vrta:)

 

Više fotografija pogledajte na:

https://www.biovrt.com/galerija/izlet-clanstva-24-07-21-medimurska-priroda/

Hvala svima na sudjelovanju, bio je prekrasno provedeni dan!

Crna malina (Rubus idaeus occidentalis)

Crna malina (Rubus idaeus occidentalis) bobičasto je voće porijeklom sa sjevernoameričkog kontinenta. U našim krajevima nije toliko poznata i na tržištu se može naći zadnjih 5 godina. Njeno kultiviranje počelo je u zadnjih desetljeća prošlog stoljeća i do sada se je već prilično proširila po cijelom svijetu, tako da vjerujem da će i kod nas uskoro biti sve poznatija.
Crna malina je po svojim karakteristikama slična i crvenoj malini, ali i kupini. Naime, bujnijeg je rasta i razmnožava se ukopavanjem vrhova mladih grana, a tako možemo razmnožavati i kupine. Također ima i bodlje, pa zato isprva nije bila zanimljiva uzgajivačima. Rodi na prošlogodišnjim rodnim granama, koje se nakon što rode posuše te ih trebamo nakon berbe orezati, a istovremeno već tjera i nove izbojke koji će roditi iduće godine.

Cvate relativno kasno pa je otporna na kasne proljetne mrazeve. Cvjetovi jako privlače pčele i ostale oprašivače. Plodovi dozrijevaju samo jednom u godini, i to u kontinentalnoj Hrvatskoj krajem lipnja i u prvoj polovici srpnja. Plodovi su prvo zeleni, pa jarko roza boje i zreli su kad postanu potpuno crni. Plodovi su okruglastog oblika, jako ukusni. Okus pomalo podsjeća na mješavinu okusa kupine i maline, a meni osobno ovo su po okusu najukusnije vrste malina. Plodovi su odlični za izradu kolača, sokova, pekmeza…. A možete ih i zamrzavati i koristiti za zelene sokove i sl.


Crna malina smatra se antikancerogenim voćem jer je bogata antocijaninima, vrstom flavonoida koja može pomoći u borbi protiv raka. Studija o tome je objavljena u siječnju 2009. godine u časopisu Cancer Prevention Research. Ljekovita je zapravo od sjemena do ploda, a u ljekovite svrhe koristi se čak i njeno lišće.
Crna malina je i po rastu puno otpornija od svog srodnika crvene maline – puno bolje podnosi gljivične bolesti i obolijeva od njih u puno manjem intenzitetu. Za rast najviše voli blago kiselo tlo, vlažno i dobro drenirano, a po mom iskustvu, dobro podnosi i sušu. Može rasti i na direktnom suncu i u blagoj polusjeni. Uzgajam ju bez ikakvih potpornja za rast, ali možete joj napraviti iste, dovoljno ju je privezati uz žicu.
U svakom slučaju, radi bogatog nutritivnog sastava, jako ukusnih plodova i vrlo nezahtjevnog rasta, svakako preporučujem da nađete kutak u svom vrtu za posaditi ovo bobičasto voće. Zadnjih nekoliko godina može se naći u vrtnim centrima i rasadnicima diljem Hrvatske.

Više o crnoj malini pogledajte i u mom videu: