lipanj 2021 - Biovrt - u skladu s prirodom

Krušvica, Merala, Mongolska borovnica – Amelanchier

Jeste li kad probali krušvicu? Radi se o vrlo ukusnim slatkim bobicama koji pomalo liče i podsjećaju na borovnicu.
Iako krušvica/merala raste u našim krajevima već dugo, a u hortikulturi se koristi mnogo radi prekrasnih bijelih cvjetova na proljeće, njezin potencijal kao bobičasto voće tek se otkriva zadnjih godina. Tako zadnjih nekoliko godine ovo voće možete naći pod nazivom „mongolska borovnica“.

Postoji jako puno različitih sorti, a na tržištu se mogu naći Amelanchier alnifolia, A. lamarckii, A. ovalis i A. canadensis. Razlika je u rastu i u plodovima – postoje vrste s zbijenijim „grozdovima“ i s manje zbijenim. Cijepljene vrste narastu manje, nekih 3 metara u širinu i visinu, dok one na vlastitom korijenu mogu narasti i preko 6 metara (i u širinu i u visinu).

Po meni postoji velika razlika u okusu od sorte do sorte. Plod krušvice – merale je izuzetno sladak, nimalo kiseli i nimalo trpki. Osobno su mi najboljeg okusa one koje su bila na tržištu prije ovih novih cijepljenih sorata, a neke nove cijepljene sorte imaju čak i po meni izuzetno razočaravajući,, slatko-vodenasti okus.

Krušvica je relativno rano bobičasto voće, dozrijeva nakon sibirske, a prije američke borovnice. Dozrijeva postupno, a jednom kad dozori treba ju pobrati čim prije inače plodovi postaju presuhi. Zreli plodovi su pokriveni svojevrsnom voštanom prevlakom, ljubičasto su plavkaste boje. Možete ju jesti sirovu, zamrzavati, raditi od nje sokove, pekmeze…. Jedni ju i ciljano uzgajaju za poboljšavanje okusa proizvoda od aronije – pa se onda prije zamrzava i koristi kasnije zajedno s aronijom kad ona dozori.

Još jedna velika prednost krušvice pred npr. američkom borovnicom je to što je izuzetno otporna i prilagodljiva. Nema nikakve posebne zahtjeve u pogledu pH ili vlažnosti tla kao npr. američka borovnica, dobro podnosi i veću vlagu i sušu, i jako dobro podnosi kasne proljetne mrazeve. Unatoč kasnom mrazu (i) ovog proljeća, krušvica je dobro rodila, iako je baš cvala za vrijeme mraza.

I za kraj, osim što su ukusni, plodovi krušvice izuzetno su zdravi. U svakom slučaju, puno je razloga za posaditi barem jedan grm u vaš vrt.

Još više pogledajte i u mom videu:

Koje su prednosti malčiranja za vrijeme vrućina?

Nakon dugog hladnog i kišnog proljeća u kojem smo imali i velike probleme s puževima, ali i nicanjem i rastom biljaka, došlo nam je izuzetno vruća i sušno razdoblje.

A u takvom razdoblju, tlo se ubrzano suši. U slučaju da imate ilovasto tlo kao ja, dolazi do stvaranja tvrde pokorice, a tlo može toliko „stisnuti“ da izgleda kao beton. Biljke je potrebno zalijevati da bi dobro rasle, a time imate puno posla.

Također, kod visokih temperatura, ne dolazi samo do ubrzanog gubitka vlage iz tla, nego i do pregrijavanja tla. Biljke u takvim uvjetima trpe i veliki stres – i od nedostatka vlage, ali i od visokih temperatura u tlu – pa time počinju slabije rasti, te bivaju podložnije bolestima i nametnicima.

Sve to se može spriječiti i znatno smanjiti posao u vrtu ako na vrijeme vrt pomalčirate – prekrijete tlo. U mom biovrtu, upravo dovozimo sijeno s livada i njime prekrivamo tlo. Ovo su prednosti malčiranja u spomenutim uvjetima:

SMANJENE POTREBE ZA ZALIJEVANJEM
Malčiranjem se smanjuje posao zalijevanja . Prekriveno tlo nije izloženo direktnim zrakama sunca, pa time i zadržava vlagu. Jasno je vidljivo kad maknete malč kako tlo ispod njega ostale vlažno, nasuprot onom direktno izloženom suncu. I kad zalijevate, tlo ispod malča znatno duže zadržava tu vlagu, nasuprot golom tlu na kojem za sunčana dana za samo par sati ispari sva voda.

TLO OSTAJE RAHLO
Tlo je i propusnije, nema tvrde kore, pa time ima i bolji kapacitet upijanja vlage – dok s onog isušenog i tvrdog voda jednostavno oteče. Kad maknem malč na gredicama, tlo je toliko rahlo da ga mogu rukama prekopati, nasuprot onom koje nije, gdje se jedva razbija i motikom. To je stvarno velika razlika.

TLO OSTAJE UGODNE TEMPERATURE
Tlo ispod malča nije izloženo direktnom suncu i ostaje ugodne temperature. Time biljke nisu pod stresom od pregrijavanja tla i ne javljaju se fiziološki poremećaji poput vršne truleži plodova (VIŠE) kao posljedica izloženosti temperaturnim šokovima. Malčiranjem smo biljkama omogućili dobre uvjete rasta.

Osim navedenog, na pomalčiranom tlu korov puno manje raste, a dodavanjem organske materije na tlo i njenim raspadom – mi i obogaćujemo tlo. U svakom slučaju, velike su prednosti malča u vrijeme vrućina, pa svakako barem napravite pokus na dijelu svog vrta ako niste do sad malčirali. Više o malčiranju pročitajte OVDJE. 

Više o ovoj temi možete pogledati i u mom videu:

Što napraviti kad se na voćkama pojave uši

Na proljeće, tijekom svibnja i lipnja, jedna od normalnih pojava je pojava uši na vrhovima voćaka. Naime, ti mladi sočni izdanci vrlo su primamljivi biljnim ušima koje se hrane biljnim sokovima. A uši na voćkama uglavnom premještaju mravi. Dakle, mravi ne jedu uši, mravi uzgajaju uši. Oni ih premještaju po mladim izdancima biljaka i voćaka, a skupljaju medenu rosu koju uši luče nakon što su se napile biljnih sokova. Uši mogu biti crne, zelene, sive, pa čak i crvenkaste, ili pak i štitaste…. Ovo je zajednica obostrane koristi – mravi dobivaju hranu (medenu rosu), a uši pak zaštitu od predatora – mravi vrlo žustro brane svoje „kravice“ od svih predatora koji se dolaze hraniti njima. Više o tome pročitajte OVDJE.

Mnogi se kod pojave uši na voćkama zabrinu i krenu s raznim tretiranjima. Međutim, najbolje je ne raditi ništa. Naime, ako bolje pogledate te vrhove voćaka, vidjet ćete da se nedugo nakon pojave biljnih ušiju pojavljuju i bubamare. One se ciljano dolaze hraniti ušima, ali i još jedna bitnija stvar – one se tu i pare. Naime, kao dobri roditelji, bubamare će se tek pariti i polagati jajašca tamo i gdje će naći dovoljno hrane za njihovo potomstvo. Tako da ukoliko dobro pogledate, vidjet ćete u okolini nakupina uši brojne bubamare koje se pare, te položena jajašca bubamara.

Jajašca bubamara slična su jajašcima krumpirovih zlatica, duguljasta i žućkasta, položena u skupinama po lišću – samo su manja. Također, vodite se logikom kod identifikacije jajašca – krumpirova zlatica polaže jajašca na potencijalnoj hrani za svoje potomstvo, znači na lišću krumpira, nije logično da bi postavila jajašca na voćkama gdje njihovo potomstvo nema hrane za preživljavanje – jer se krumpirove zlatice hrane samo biljkama iz obitelji pomoćnica (krumpir, rajčica, paprika, patlidžan…). Isto tako, bubamare polažu svoja jajašca u blizini hrane, a jajašca možete naći na raznim biljkama.

Nakon nekog vremena, kad se izlegu mlade bubamare, one počiste vaše voćke od lisnih uši – bez da se vi utrošili imalo vremena ili novaca. Da ste krenuli u tretiranja – ne bi uništili samo uši, nego i brojne predatore/korisne kukce koji su se krenuli hraniti ušima, te si tako napravili još veću neravnotežu. U konačnici, nakon određenog vremena, mravi će i premjestiti preostale uši na neke druge, mlađe i sočnije biljke kad vrhovi voćaka više neće biti mladi i sočni, ovo ne traje cijele sezone. Neće biti velike štete na voćkama, niti će naštetiti plodovima, a u konačnici, vrhove voćaka možete i otkinuti ako su prepuni ušiju – ali vjerujte mi, priroda se stvarno najbolje pobrine za to bez ikakve potrebe za naše uplitanje. Stoga naučite prepoznavati jajašca i ličinke bubamare (koje ne izgledaju kao odrasle!) te ostale prirodne neprijatelje – te prepustite njima da naprave posao suzbijanja ušiju na biljkama. više o prepoznavanju bubamara u svim razvojnim fazama pročitajte OVDJE.

 

O ušima na voćkama pogledajte više i u videu Silvije Kolar-Fodor:

Održano biovrtlarsko druženje 06.05.2021.

U subotu 06.05.2021. smo se okupili na biovrtlarskom druženju – volonterskoj akciji u biovrtu.

U ugodnom društvu, uz raspravu o vrtovima i planovima, pograbljali smo pokošenu livadu te pomalčirali dio biovrta i opljevili dio voćnjaka/bobičnjaka.
Naša kuharica Đurđica Baksa Aslani koja je dobila status službene kuharice udruge, pripremila nam je odlično jelo u kotliću.

Održali smo i tradicionalnu rasprodaju presadnica, a na kraju je predsjednica udruge Silvija Kolar-Fodor održala kratku edukaciju o strategijama obrane od španjolskih puževa.

Hvala svima na sudjelovanju i na ugodno provedenom danu 🙂

 

Više fotografija pogledajte na:
https://www.biovrt.com/galerija/biovrtlarsko-druzenje-05-06-2021/