svibanj 2021 - Biovrt - u skladu s prirodom

Svjetski dan pčela: što mi možemo napraviti za njihov opstanak?

Danas je svjetski dan pčela. Ujedinjeni narodi su 2017. godine, na inicijativu Republike Slovenije, 20. svibnja proglasili Svjetskim danom pčela, a s ciljem  povećanja osviještenosti o značenju pčela za očuvanje ravnoteže u prirodi i opstanak cjelokupnog čovječanstva. Ovim se danom želi upozoriti na značaj pčela i ostalih oprašivača, ali i doprinijeti njihovoj zaštiti na međunarodnoj razini.

Na ovaj je dan uobičajeno da se dijele razne objave putem društvenih mreža s porukama da trebamo čuvati pčele – ali razmišljamo li kako ih stvarno možemo čuvati? Možemo li ipak bolje i napraviti više od toga?

Sjetimo se samo masovnog pomora pčela prošle godine u Međimurju. Pčelari koji su pretrpjeli ogromne gubitke, upiru prstom u poljoprivredu i korištenje pesticida. Sav živi svijet koji se zatekne na zaprskanim poljima i u voćnjacima biva otrovani i ugiba. Moguće je i drukčije. Konvencionalna poljoprivreda jedan je od najvećih uzročnika drastičnog smanjenja oprašivača, za budućnost trebamo održive oblike poljoprivrede bez kobnih posljedica na ostatak biosustava.

Ne zaboravimo da upravo korisnim oprašivačima možemo zahvaliti veliki dio hrane koju jedemo. Bez pčela – niti mi nećemo imati hranu. Na stranu što pčele proizvode med – ovdje se ne radi o tome, nego o tome da se ubijaju korisni oprašivači bez kojih neće biti plodova za ljudsku prehranu. Albert Einstein je rekao: Ako nestanu pčele s lica zemlje, čovječanstvo će imati samo četiri godine života!

Danas je dan kad trebamo osvijestiti kako mi svojim životnim navikama i odlukama utječemo na populaciju pčela, bez kojih u konačnici i mi ne možemo preživjeti. Jedemo svaki dan – i svaki dan donosimo bezbroj odluka kojima utječemo na svijet oko sebe – pa tako i na preživljavanje pčela. Svakom izborom konvencionalno uzgojene hrane – podržavamo sustav industrijske poljoprivrede koji je glavni osumnjičenik za izumiranje brojnih korisnih kukaca, pa tako i pčela. Svakom zalogajem glasamo da li će u okolišu završiti još pesticida koje truju okoliš i pčele, ili podržavamo one koji čuvaju okoliš i korisne kukce. Ili naravno, biramo sami uzgojiti svoju organsku hranu i time podržavamo i živi svijet oko nas.

Revolucija ne počinje u nekom ministarstvu, nego na našim tanjurima – i da – svi mi smo stvarno skupa odgovorni i svaki dan mi odlučujemo hoćemo li im pomoći u preživljavanju ili ne. Birajte mudro – i to ne samo na Svjetski dan pčela, nego stalno.

Povodom svjetskog dana pčela, poklanjam vam predavanje, koje možete pogledati na slijedećoj poveznici:

 

 

Poziv na online predavanje “Očuvajmo pčele i ostale oprašivače – 5 stvari koje svatko od nas može napraviti” 20.05.21. u 20 sati

Pozivamo vas da povodom Svjetskog dana pčela s nama naučite više o važnosti oprašivača i načinima njihovog očuvanja uz predavanje Silvije Kolar-Fodor “Očuvajmo pčele i ostale oprašivače – 5 stvari koje svatko od nas može napraviti” – četvrtak 20.05.2021. s početkom u 20 sati.

 

Silvija Kolar-Fodor vam poklanja predavanje povodom Svjetskog dana pčela.
Poziva vas da se inspirirate i naučite kako svi mi možemo zajedno pomoći opstanku pčela i ostalih oprašivača – jer o njima ovisi i naš opstanak na ovo Planetu.

Predavanje je besplatno i priključiti mu se možete na Zoom platformu putem ovog linka: https://zoom.us/j/98867696242, a istovremeno će biti prijenos i na njen FB profil https://www.facebook.com/biovrtlarka.silvek/ 🙂

 

Inspirirajte se uz Silviju Kolar-Fodor  za najbolju vrtlarsku godinu vašeg života 🙂

Poziv na panel diskusiju “Bioraznolikost – kako živjeti održivo” 25.05.21.

Pozivamo vas na panel diskusiju “Bioraznolikost – kako živjeti održivo” u utorak, 25. svibnja 2021. od 18:00 do 19:30 sati,
putem aplikacije Zoom.

 

Bioraznolikost je važna za život svih vrsta, no ona je ugrožena djelovanjem čovjeka. Još u nedavnoj prošlosti ljudsko djelovanje u prostoru i priroda išli su ruku pod ruku, a tradicijski sustavi proizvodnje hrane i životni stilovi utjecali su na razvoj niza specifičnih vrsta i staništa. Zanima nas koja od ranijih iskustava su primjenjiva danas? Zašto je važno jačati lokalnu poljoprivredu i na koji način to možemo činiti? Nudi li Europska unija rješenja u ovom pogledu i kako ona izgledaju? Na koji način se može jačati veza između lokalnih proizvođača i potrošača? Odgovore na ova i druga pitanja dobit ćete kroz razgovor sa Sunčanom Pešak, tajnicom Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača i Silvijom Kolar Fodor, predsjednicom udruge Biovrt – u skladu s prirodom koje su uz Udrugu OPGa Hrvatske – Život, pokretačice
inicijative Sjeme je naše ljudsko pravo.

17:50 – 18:00 PRIJAVA NA ZOOM (pristupni kod dobit ćete nakon registracije)

18:00 – 18:05 POZDRAVNE RIJEČI
Blanka Smoljan, koordinatorica projekta Zaklade Friedrich Ebert

18:05 – 19:00 PANEL DISKUSIJA
Sunčana Pešak, tajnica Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača
Silvija Kolar Fodor, predsjednica udruge Biovrt
Moderatorica: Danijela Beretin, Latinovac

19:00 – 19:30 PANEL DISKUSIJA S PITANJIMA PUBLIKE

Ukoliko želite sudjelovati na seminaru, registrirate se do ponedjeljka, 24. svibnja 2021. putem linka:
https://bit.ly/3hFHAnR
Nakon registracije dobit ćete pristupni kod za sudjelovanje na seminaru.

Za lijepe velike glavice luka – potrgajte pupoljke

Ukoliko želite uzgojiti lijepe velike glavice luka, ne želite da vam luk ode u sjeme. Naime, ukoliko se to dogodi, biljka je fokusirana na stvaranje sjemenja i glavice ostaju male. Osim toga, lukovice često i istrule nakon što dozori sjeme.

Stoga je bitno pratiti napredak luka u rastu, pa čim počne tjerati male pupoljke koji izgledaju kao dolje na fotografiji – potrgajte ih.

Ovo se vjerojatno neće dogoditi svim biljkama luka, ali često se dogodi da dio luka odjednom počne ići u cvijet, tj. sjeme.

Trganjem pupoljaka ćete zaustaviti stvaranje sjemenja i biljki će nastaviti rasti lučica. Jako je bitno da to napravite na vrijeme, a to je odmah čim se pojave pupoljci. Ukoliko luk već ima velike pupoljke ili cvjetove, najvjerojatnije ste već zakasnili i glavice luka biti će znatnije manje i lošije kvalitete.

Cvijet luka pojavljuje se u sredini lisnate rozete. Ako ga ostavite da naraste, karakteristično je da narastu visoke uspravne stabljike s cvjetovima.

Razlog cvatnje luka može biti najčešće ili nepovoljan trenutak sadnje ili predebele lučice (sadni materijal).
Ukoliko ne skupljate svoje sjeme luka, najbolje je potrgati pupoljke čim zapazite da su se počeli formirati, jer što će se više cvijet razvijati to će se više odraziti na veličinu i kvalitetu luka.

Naime, cvijet luka znači da će lučica ostati manja i da će u većini slučajeva imati i ostatak stapke. Takve lučice brzo propadaju, stoga ih potrošite prve nakon berbe. Također, preporuča se potrgati cvjetnu stapku čim niže.

Međutim, nije na odmet i ostaviti nekoliko cvjetova luka za sjeme i iduće godine uzgojiti svoje vlastite lučice iz vlastitog sjemenja.  Za sjeme se uvijek ostavljaju lijepi veliki primjerci luka koji će sigurno ići u sjeme. Naime, luk koji ide u cvijet u pravilu je onaj uzgojen iz većih lučica. Zato pojavu mnoštva pupoljaka luka možemo spriječiti kod same kupovine biranjem manjih lučica luka.

Ovakvi pupoljci/cvjetovi pojavljuju se i kod nekih vrsti češnjaka, a mladi su prava delikatesa koja se može kiseliti ili pripremati u raznim jelima. Također, po mom iskustvu, kod nekih vrsti češnjaka ima velikog utjecaja na veličinu glavice – a kod nekih ne. Ali u svakom slučaju, bolje je veći dio pupoljaka ipak potrgati – i pojesti  🙂

Sol nije sredstvo za biovrt – nemojte soliti puževe!

Ako je neko sredstvo prirodnog porijekla, to ne znači nužno da je ono neopasno za vaš vrt. Iako je kod mnogih prilično popularna obična kuhinjska sol u borbi protiv puževa, preporučam nemojte soliti puževe na svom vrtu, jer dugoročno činite strahovitu štetu životu i plodnosti vašeg tla – ona ubija život u tlu i uništava plodnost zemljišta. Ako i puževe skupljate u kantu i na stavljate sol na puževe na  tlu – tu vodu ipak morate nekamo izlijati pa opet negdje morate zagaditi tlo. Stoga umjesto soli koristite vapno ili pepeo koji isto tako imaju nagrizajuća svojstva na sluz puževa, a ne čine toliku štetu biosustavu. Kod vapna i pepela imajte na umu samo da mogu kratkoročno povećati lužnatost tla, pa niti to nemojte koristiti u većim količinama. Radije skupljajte puževe u kante i odnesite s vrta, pa u kantama ih posipajte s vapnom ili pepelom, ili još bolje s vrućom vodom. Koliko god se činilo okrutnim, to je najbrža smrt pa ne moraju predugo patiti. Naravno, u biovrtu dugoročno gledamo kako uspostaviti prirodnu ravnotežu te sam u svom biovrtu problem puževa riješila jatom indijskih patki trkačica, pa više nema skupljanja puževa niti potrebe za bilo kakvim sredstvima protiv njih.

Više o ekološkim sredstvima protiv puževa možete pročitati na linku:  https://www.biovrt.com/ekoloske-metode-suzbijanja-puzeva/

SOL UBIJA ŽIVOT U TLU

Sol neki preporučaju i kod nekih drugih nametnika u tlu, kao npr. kod lukove muhe  (alternativa za lukovu muhu je šećer!). Neki preporučuju zalijevati protiv nametnika vodom od kiselog zelja – radi se o tekućini punoj soli. Stoga ponavljam – kuhinjska sol će prvenstveno uništiti plodnost vašeg tla, pa u nijednom biovrtu sol nije dobrodošla. Niti u vrlo malim količinama – kako si mnogi misle da ako stave „malo“ – da će riješiti problem bez učinka na biosustav. Ljudi koji žive blizu mora to jako dobro znaju i prema iskustvima koja sam čula od njih prenosim kako radi prodiranja soli na tlo na tim vrtovima biljke rastu sve slabije. Osim naravno onih koje su prilagođene slanim uvjetima.

Soli iz sintetskih gnojiva veliki su problem koji dugoročno uništavaju plodnost tla.

Sol uzrokuje svjetski problem saliniteta čak i iz sustava navodnjavanja s slatkom vodom, a kamoli ne bi ako ga direktno stavljate na vaše tlo. Zaslanjivanje tla naime događa se jer svaka kopnena voda sadrži otopljene soli (kalcijeve, magnezijeve, kalijeve i natrijeve sulfate, karbonate i kloride), pa se tako intenzivnim navodnjavanjem uz vodu u tlo dodaju velike količine soli, koje tijekom godina čine tlo sve manje plodnim, a na kraju i potpuno neplodnim.

Stoga u biovrtu pametno, nemojte podrazumijevati da sve što je prirodnog porijekla možemo bez razmišljanja stavljati na vrt.

 

Istraživanje “Sjeme s poljoprivrednog gospodarstva u mreži propisa”

Istraživanje “Sjeme s poljoprivrednog gospodarstva u mreži propisa” je provedeno kao nezavisna procjena učinka koji bi na hrvatsku poljoprivredu mogao imati novi Nacrt zakona o sjemenu sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja. Istraživanje su proveli i napisali članovi inicijative “Sjeme je naše ljudsko pravo!” – Sunčana Pešak i Robert Hadžić.

Uvođenje ograničenja u uzgoju sjemena na poljoprivrednim gospodarstvima imalo bi izravan učinak na 64.374 poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske koji bi bili opterećeni dodatnim troškovima i administracijom. Anketno istraživanje pokazalo je da 60,5 % gospodarstava koja sama uzgajaju sjeme, održavaju tradicijske sorte pa bi se ograničenja odrazila i na smanjenje genetske raznolikosti naših usjeva, a posljedično i kvalitete hrane koju jedemo. Usporedbom propisa na nacionalnoj i međunarodnoj razini utvrđeno je da Europska unija ne nameće takva ograničenja, a pravo na sjeme definirano je i kroz UN-ove dokumente koje je i Hrvatska obavezna poštovati.

 

Online predstavljanje istraživanja koje smo održali 13.05.2021. pogledajte na sljedećoj poveznici:

A kompletno istraživanje možete preuzeti ovdje:

Istrazivanje-Sjeme-s-PG-u-mrezi-propisa

Istraživanje je provedeno u sklopu projekta “Sjeme je naše ljudsko pravo” uz 4.998,82 eura financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP i Norveških grantova.

 

Kada i kako kreirati vlastiti vrt?

Proljeće je i idealno je vrijeme za kreiranje vrta. Osim ranijih kultura koje vole hladnije vrijeme, ja glavninu svog vrta u Međimurju sijem i sadim tijekom cijelog svibnja, kad se tlo zagrije – a u plodovima uživam sve do prvih jačih zahlađenja. Jeste li i vi spremni za ovu prekrasnu avanturu koja će vam dati zdravu hranu, samodostatnost i sigurnost, ali i veliku radost u životu?

Veseli me što se sve više ljudi odlučuje na uzgoj vlastite hrane i kreiranje vlastitog vrta. Ovo je uistinu hobi u kojem dobivate puno više od vlastite zdrave hrane – veliku radost, inspiraciju, tjelovježbu i boravak na svježem zraku, vitamin D od boravka na suncu, svojevrsnu psihoterapiju i u konačnici priliku da uzgojite i bolje i strpljivije sebe.

Meni se je dogodila inspiracija pred 15 godina i to nakon nekoliko pročitanih knjiga o organskom vrtlarenju. Kad sam vidjela fotografije prekrasnih bujnih vrtova na fotografijama s obiljem hrane, poželjela sam i ja na takav način uzgajati hranu za svoju obitelj.

Ali kad sam onda nakon tih knjiga sva prepuna entuzijazma krenula u kreiranje vrta – osjećala sam se izgubljeno. Nisam znala otkud krenuti – kako posaditi presadnice, kako posijati sjeme: da li u redove ili u jamice, koliko sjemenki u rupu, na koju dubinu, u kojim kombinacijama …..

Imala sam tu sreću da su uz mene bile moje mama i baka koje su mi praktično pokazale kako se što radi. To mi je uistinu bila velika pomoć za početak, što mi je dalo sigurnost da radim dobru stvar. Na to sam onda i ja krenula nadograđivati svoje znanje.

Ovo je bio moj prvi vrt 2006 godine. I bila mi je vrlo uspješna sezona, kao i sve sezone poslije:)

Ako se vi osjećate tako nesigurno kao i ja u svojim počecima te niste sigurni da li radite dobru stvar, sada sam tu ja da vas vodim na tom putu.

U novoj online edukaciji vas vodim korak po korak, od izbora i primjene vrtlarskog alata, preko načina kreiranja vrta, formiranja gredica… Vodim vas korak po korak u sjetvama graška, salate, rotkvica, mahuna, cikle/blitve, tikvica, krastavca, kupusnjača, kukuruza, peršina, luka, mrkve, cvijeća te začinskog i ljekovitog bilja… Učim vas kako i zašto malčirati, kada što posijati te s vama dijelim mnoštvo znanja i trikova za uspješni početak vrtlarenja.

Sa mnom ćete dobiti svo potrebno znanje da kreirate svoj vrt i posijete prvo povrće, cvijeće i začinsko bilje u njemu, te da sigurni u sebe nastavite s vrtlarenjem i uživate u plodovima vlastitog rada.

Pogledajte kratku video najavu edukacije:

IFrame

Online narudžbenicu pogledajte OVDJE, a više detalja o edukaciji pogledajte na:
https://www.biovrt.com/online-edukacija-kreiranje-vrta-i-prve-sjetve-u-vrtu-silvija-kolar-fodor/

Ove godine uspješno uzgajamo obilje zdrave hrane u vlastitom vrtu 🙂

Online edukacija „Kreiranje vrta i prve sjetve u vrtu“ Silvija Kolar-Fodor

Želite li započeti vlastiti vrt i imate velike volje za to, ali jednostavno ne znate otkud i kako početi? Želite li proširiti svoje znanje i osigurati si dobru vrtlarsku sezonu i obilje na vrtu? Imam edukaciju baš za vas.
Krenite zajedno sa mnom u kreiranje vašeg vrta 🙂 

Ja sam Silvija Kolar-Fodor, biovrtlarka, autorica, aktivistica i velika zaljubljenica u prirodu. Posljednjih 15 godina učim vrtlare/ice i one koji žele postati više kako na jednostavan način, a uz puno radosti, mogu uzgojiti obilje zdrave hrane.

Veseli me što se sve više ljudi upušta u avanturu uzgoja vlastite zdrave hrane. Ako ste i vi jedan ili jedna od njih i ako se po prvi puta upuštate u vrtlarenje, ili tek želite proširiti svoje znanje, a jednostavno ne znate otkud bi bilo najbolje početi i kako sve posložiti da imate dobru vrtlarsku sezonu, imam edukaciju baš za vas.

Kada sam i sama počinjala pred 15 godina i kada sam odlučila imati vlastiti vrt, dobro sam se opremila s vrtlarskom literaturom, inspirirala se i stekla početno znanje iz knjiga. Ali kad sam došla do samog vrta i kada sam trebala početi sijati, osjećala sam se jednostavno izgubljeno. Koliko god to sve super zvuči u knjigama, kada ti to sve moraš staviti na gredicu, zapravo vidiš da ne znaš ništa. Nisam znala na koju dubinu sijati, da li sijati u jamice ili u redove, kada posijati, što daje odlične rezultate, a što ipak ne… Učila sam iz vlastitog iskustva i iz vlastitih grešaka. Imala sam i tu sreću da sam uz tebe imala i majku i baku s dugogodišnjim vrtlarskim iskustvom koje su mi mogle pomoći svojim savjetima i pokazati kako nešto napraviti.

Tako sam tu sada ja za vas: da vas vodim na tom putu i da vam pokažem kako možete na jednostavan način i uz puno radosti ostvariti najbolje rezultate u vašem vrtu.

Sa mnom ćete dobiti sve potrebno znanje da kreirate svoj vrt i posijete prvo povrće, cvijeće i začinsko bilje u njemu, te da sigurni u sebe nastavite s vrtlarenjem i uživate u plodovima vlastitog rada.

U ovoj online edukaciji radimo praktično, na mom vrtu, korak po kora kreiramo vrt, gredice, sijemo i malčiramo.

Edukacija traje 1 sat i 43 minute.

U WEBINARU “KREIRANJE VRTA I PRVE SJETVE U VRTU” NAUČIT ĆETE:
– na koji sve način možete započeti kreiranje vrta, koji su prednosti i nedostaci određenih metoda
– kako formirati gredice
– koje alate odabrati za vaš vrt
– kada i kako posijati povrće, začinsko i ljekovito bilje i cvijeće u vrtu: sijemo grašak, salate, rotkvice, mahune, ciklu, tikvice, krastavce, kupusnjače, kukuruz, peršin, luk, mrkvu, cvijeće te začinsko i ljekovito bilje…
– kako i zašto malčirati vrt
– mnoštvo savjeta i trikova za uspješni vrt

Kratku video najavu edukacije pogledajte ovdje:

NA IZBOR IMATE 2 PAKETA:
1. Srebrni paket 199,00 kn – pristup online edukaciji na 3 mjeseca.
2. Zlatni paket 269,00 – pristup online edukaciji na 3 mjeseca + bonus video o ekološkim metodama suzbijanja puževa, a na poklon ću vam poslati čak 6 paketića sjemenja po vašem izboru s liste dostupnih sorti  (sjeme šaljem samo unutar RH).

Ukoliko imate mogućnost plaćanja unutar SEPA sustava, ovu online edukaciju možete naručiti i van granica Hrvatske – podatke za pristup šaljemo na e-mail.

Kliknite OVDJE i ispunite narudžbenicu.


Nakon kupnje edukacije imate slobodnu neograničenu mogućnost nebrojeno puta u bilo koje vrijeme pregledavati kupljenu edukaciju u trajanju od 3 mjeseca.
Učite u udobnosti vašeg doma, kada god to vama odgovara. Kupovinom online edukacija nemate putne troškove dolaska na mjesto održavanja edukacije i ne morate trošiti dragocjeno vrijeme na put. Webinar možete pregledavati koliko god puta želite i nakon što pripremite sve potrebno, korak po korak sijati zajedno sa mnom.

 

Evo i jedne zabavne scene iz edukacije o malčiranju, gdje se je u edukaciju ubacila i moja mačka Mina 🙂

 

Ove godine uspješno uzgajamo obilje zdrave hrane u vlastitom vrtu 🙂

Silvija Kolar-Fodor

Okrugli stol 04.05.21 – Nametanje dodatnih troškova poljoprivrednicima je nedopustivo!

Inicijativa „Sjeme je naše ljudsko pravo” koja predstavlja preko 32.000 poljoprivrednika, građana, udruga i predstavnika akademske zajednice, u utorak 04.05.2021. u sklopu istoimenog projekta, organizirala je okrugli stol „Zakon o sjemenu – zajedničko rješenje (Članak 16)“. Suorganizator okruglog stola bio je Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora. Cilj je bio prezentirati mišljenje različitih dionika u procesu donošenja zakona i utvrditi mogućnosti za postizanje konsenzusa oko spornih ograničenja u Članku 16 koji u svom originalnom sadržaju uvodi brojne restrikcije koje bi značile udar na bioraznolikost i konkurentnost poljoprivrede u RH .

Zakon o sjemenu kao i ostali zakoni iz područja poljoprivrede definiraju život u ruralnom prostoru, stoga je od presudne važnosti da poljoprivrednici aktivno sudjeluju u njihovom donošenju i da njihovo mišljenje bude uvaženo. “Poljoprivrednicima treba pomoći, izbjeći rast troškova proizvodnje, a posljedično i rast cijena hrane. Saborski odbor za poljoprivredu zatražio je izmjene članka 16.” izjavila je predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir.

Prvotni prijedlog Zakona pa i predložene izmjene i dalje generiraju značajne troškove za proizvođače. Obavezna dorada kod ovlaštenih dorađivača za gospodarstva veća od 3ha ukupne površine ili obavezna nabavka strojeva za doradu na gospodarstvu i registracija takve dorade učinila bi proizvodnju neisplativom. Marija Cafuk, proizvođačica krumpira i autohtone sorte Varaždinskog zelja prikazala je kako to praktično izgleda na jednom gospodarstvu. Cijena 1 kg sjemenskog krumpira je 10 kn, a od njega je moguće proizvesti oko 33 kg merkantilnog. Uz trenutnu cijenu otkupa od 0,3 kn/kg, gospodarstvo za tih 33 kg dobije 9,9 kn i ne pokrije niti cijenu sjemena, a kamo li sav dodatni rad i ulaganja. Zbog poremećaja na tržištu, da bi proizvođači maksimalno smanjili troškove i otvorili mogućnost nastavka proizvodnje, 80 % krumpira koji se sadi (prema podacima Ministarstva), sadi se od krumpira s gospodarstva. Za nikakve dodatne troškove jednostavno nema prostora ako želimo da proizvođači opstanu.

Uzgoj sjemena s poljoprivrednog gospodarstva predstavlja legitimnu praksu u mnogim državama Europe i vrlo je značajno unutar proizvodnih sustava. Primjerice u Francuskoj, 50% površina zasijanih žitaricama zasijano je sjemenom s poljoprivrednog gospodarstva. To je površina od 2,5 miliona hektara što je gotovo ukupna površina poljoprivrednog zemljišta Hrvatske. Takav uzgoj prema mišljenju Antonia Onoratia, talijanskog poljoprivrednika i predstavnika svjetske mreže malih gospodarstava Via Campesina, ne predstavlja niti neformalni sustav jer se odvija prema jasnim pravilima, često i u suradnji sa stručnjacima i znanstvenicima. Oba modela – tržišni i seljački imaju svoje mjesto i svoju primjenu i treba ih kao takve priznati i jasno definirati.

Dr. sc. Christophe Golay, predstavnik Geneva Academy of International Humanitarian Law and Human Rights naglasio je obavezu država u poštivanju prava poljoprivrednika na sjeme u donošenju zakona, a koje je potvrđeno u Međunarodnom ugovoru o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu te u Deklaraciji Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima.

Uzgoj sjemena na gospodarstvu ima prednosti koje nikako ne treba zanemariti, naglasila je Sunčana Pešak, tajnica Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača. Pored ušteda, tu su i smanjenje otpada i opterećenja okoliša jer nema potrebe za pakiranjem, transportom, a rizik od širenja bolesti je manji jer sjeme praktički ne prelazi prag gospodarstva. Sjeme u rukama proizvođača je dio sigurnosne politike jer doprinosi otpornosti prehrambenog sustava u slučaju krize i temelj je prehrambenog suvereniteta. Robert Hadžić iz Udruge OPG-a Hrvatske – Život, predstavio je analizu učinaka zakona i rezultate anketnog istraživanja koje je Inicijativa u travnju provela među poljoprivrednicima Hrvatske. Zakon ima izravan učinak na 64.373 poljoprivredna gospodarstva koja su podnijela zahtjev za izravna plaćanja u 2020. Na primjeru pšenice upozorio je na troškove dorade koji će opteretiti proizvođače, ali i na problem dostupnosti dorade na određenim područjima. 6 županija nema nijednog registriranog dorađivača sjemena. Prema istraživanju 88% proizvođača koristi sve ili dio sjemena s poljoprivrednog gospodarstva i 90 % smatra takav uzgoj isplativim.

Nije realno da svu proizvodnju treba prebaciti na tradicijske sorte i sjeme s poljoprivrednog gospodarstva, ali isto tako je štetno ograničavati slobodan uzgoj lokalnih populacija usjeva i u tome dijeliti gospodarstva na velike i male, prepuštati brigu o genetskim izvorima isključivo ekološkim proizvođačima i amaterskim uzgajivačima, izjavio je Prof.dr.sc. Ivan Pejić, voditelj Odsjeka za biljne znanosti i predstojnik Zavoda za oplemenjivanje bilja, genetiku i biometriku na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Lokalne populacije su genetski vrlo raznolike i to im u većini slučajeva (iako nije pravilo), daje otpornost na promjene u okolišu, a to je u kontekstu klimatskih promjena značajno. Silvija Kolar Fodor iz udruge Biovrt iznijela je podatak da je 75% ukupne genetske raznolikosti izgubljeno u posljednjih 100 godina. “Dok se nekad u svijetu uzgajalo više od 2000 sorata krumpira, danas na tržištu prevladavaju svega 4, a to se odražava i na raznolikost i kvalitetu naše prehrane.”

Potpredsjednik HPK Matija Brlošić u svom je izlaganju istaknuo da sjemenarstvo u Hrvatskoj ne prima nikakve potpore. Smatra važnim da bi trebalo početi razmišljati o samodostatnosti u proizvodnji sjemena. To potkrepljuje činjenicom da je u vrijeme Covid krize nedostajalo sjemena na tržištu.

Ministarstvo poljoprivrede intenzivno radi na izmjenama prvotnog teksta i prema riječima ministrice Marije Vučković, otvoreni su za suradnju i konstruktivne prijedloge izmjena. Zato je inicijativa odmah nakon okruglog stola uputila Ministarstvu poljoprivrede upit za termin sastanka za daljnje rasprave oko teksta Članka 16. Europske direktive iz područja sjemenarstva otvaraju brojne mogućnosti da se s jedne strane jasno regulira tržište sjemenom, a s druge prepozna osnovno ljudsko pravo svakog poljoprivrednika na sjeme, kao i pravo na slobodan izbor vrsta i sorata na kojima temelji svoju proizvodnju.

Odgovornost zakonodavca je da te mogućnosti prepozna.

Silvija Kolar Fodor, predsjednica udruge Biovrt – u skladu s prirodom
e-mail: biovrt@biovrt.com

Sunčana Pešak, tajnica Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača
e-mail: hsep.info@gmail.com

Robert Hadžić,
član izvršnog odbora i stručnog vijeća Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske “Život”; član HPK Odbora za zakonodavstvo i Odbora za voćarstvo
e-mail: rhadzic2@gmail.com

 

Žute ljepljive trake – opasnost za pčele

U vrijeme cvatnje voćaka pojačana je aktivnost pčela koje su privučene cvjetovima i oprašuju ih. Nažalost, prizor koji sam nedavno vidjela u nekoliko hobi voćnjaka za vrijeme me je zaprepastio – žute ljepljive ploče u krošnjama rascvjetanih voćaka. A na njima – mnoštvo pčela, bubamara, pauka i drugih korisnih kukaca koji su polako umirali zalijepljeni na te ploče. Ljudi nažalost iz čistog neznanja i s krivom primjenom rade velike štete umjesto da si pomognu. Žute ploče se ne upotrebljavaju u vrijeme izlijetanja pčela.

Treba znati kada i kako upotrebljavati ovakve ljepljive ploče. Na pakiranjima postoje jasno upozorenje da se one ne koriste u vrijeme kad lete pčele – znači NIKAKO na rascvjetanim voćkama u vrijeme kada one cvatu.

Nažalost, previše je zabluda i premalo znanja u korištenju bioloških sredstava. Za mnoga sredstva bi se zapravo moglo i još dodatno raspravljati i argumentirati koliko je sve to zapravo biološko. Da li je dovoljna činjenica da nešto nije dugoročno otrovno pa ostane nama u hrani – ali da smo svejedno tim sredstvom pobili u nekom trenutku jako puno korisnih kukaca? Nadalje, ljepljive ploče su prvenstveno i razvijene za praćenje populacije kukaca, a ne kao sredstvo suzbijanja istih. Tako se često i na žute i na bijele ploče zalijepe korisni kukci, pa po meni primjena ljepljivih ploča – klopki za korisne kukce – na mom imanju nije nikakvo prihvatljivo sredstvo niti u skladu s prirodom.

Da bi uspješno i bez štete po okoliš (odnosno s minimalnom štetom) koristili te ploče, prvo trebate znati koji nametnik vam radi problem u voćnjaku i kada je vrijeme njegovog izlijetanja. Kolega koji se dugi niz godina bavi voćarstvom naglašava kako ove žute ploče koristi u krošnjama trešanja samo u trenutku kada one počinju zoriti (kad se počnu crvenjeti), jer tada izlijeće muha koja polaže jajašca u plodove. A u to vrijeme nema cvjetova – pa nisu toliko štetne za pčele u krošnjama trešnje. Neki ih koriste za lukovu muku – ali i tu imate upozorenje da ih ne stavljate u vrijeme kad izlijeću pčele jer se i one često, privučene žutom bojom, uhvate u tu smrtonosnu klopku.

Postoje učinkovitija biološka rješenja za određene štetnike. Ako imate probleme s baš određenim nametnicima na voćkama, radije potražite puno učinkovitije feromonske zamke, koje ciljano privlače baš određene štetnike i nisu smrtonosne cijelom nizu korisnih kukaca kao što su to ljepljive ploče.

A opet naglašavam, u vrijeme cvatnje – maknite ih vam iz voćnjaka ako ste ih stavili, jer sada samo rade štetu.

Moja osobna preporuka – nemojte ih koristiti nikada. Čim nešto neselektivno uništava i korisne kukce – a pogotovo korisne oprašivače, po meni se nikako ne može smatrati sredstvom u skladu s prirodom.