Samoniklo jestivo bilje – livade nam nude obilje hrane

Znate li da vam livade u proljeće nude obilje hrane? Naime, prepune su samoniklog jestivog bilja. Na nama je naravno da ga znamo prepoznati te upotrijebiti.

U ovo doba godine, kada na vrtu uglavnom tek sijem povrće, obilje zdrave hrane ubirem na mojim livadama i u šumskom vrtu.

Postoji mnoštvo samoniklog bilja koje je u ovo doba godine mlado, ukusno i prepuno vitamina i koje vrlo lako možete uklopiti u svoj jelovnik. Ovo je puno bolja opcija od kupovanja povrća u trgovačkim centrima koje nema niti približno toliko vitamina i minerala, a da ne govorim i o tome s čime je sve potencijalno tretirano. K tome, hrana je u prirodi potpuno besplatna, a u nabavi iste ne morate se živcirati u gužvama u dućanima, nego uživate u prirodi i obnavljate i dušu i tijelo.

Vodim vas na livadu mog voćnjaka, gdje vas u manje od 5 minuta upoznajem s čak 7 različitih jestivih i ljekovitih biljaka, a to su: maslačak, kiselica, štavelj, stolisnik, dobričica, crvena mrtva kopriva i trputac. Ima ih zapravo i puno više – te u samo nekoliko kvadrata livade uistinu možete nabrati pravo obilje. Edukativni video pogledajte na poveznici ispod:

Uživajte u obilju koje nam nudi priroda u proljeće! Naravno, bilje uvijek beremo čim dalje od prometnica, zagađenih vodotokova i tretiranih poljoprivrednih površina, te samo kada 100% znamo o kojoj biljci se radi.

Budimo promjena svaki dan – a ne samo na Dan planeta Zemlje!

22.04. obilježavamo Dan planeta Zemlje. Sigurno ste čitali i gledali ovih dana u medijima o mnogim prigodnim akcijama čišćenja okoliša, podjela platnenih vrećica i slično. Svi se sjete koliko je bitno odgovorno se ponašati prema ovom jedinom Planetu kojeg imamo za život, no što je s ostatkom godine?

Svaka čast pojedincima koji organiziraju akcije čišćenja okoliša i svima koji vrijedno sudjeluju na takvim akcijama, no osobno mi je nevjerojatno da danas, u 2021. godini, nakon toliko godina edukacija, ulaganja u infrastrukturu, svih mogućih spremnika za recikliranje i slično – postoje toliki neodgovorni pojedinci koji i dalje bacaju smeće u okoliš.

Također, kada govorimo o okolišu i očuvanju istog za buduće generacije, nisu neodgovorni pojedinci i njihovo smeće jedini koji zagađuju planet. Jedan od najvećih zagađivača našeg Planeta je konvencionalna poljoprivreda. Za njeno zagađenje ne možemo napraviti akcije čišćenja okoliša, ali možemo svi napraviti veliku stvar odabirom hrane koju jedemo.

Jesti moramo svaki dan, barem triput dnevno. Svi ljudi na ovom Planetu. Zamislite si kakva je to sila ljudi koja može promijeniti ovaj svijet. Da, izbor onoga što jedemo itekako ima utjecaj na cijeli svijet, stoga uzgajajmo vlastitu zdravu hranu i svojom kupovinom podržimo one koji uzgajaju hranu na način da čuvaju planet. Osobna promjena svakog pojedinca itekako je bitna i svi zajedno možemo napraviti velike pomake u očuvanju ovog prekrasnog Planeta i za nas i za buduće generacije – jer ne zaboravimo, samo ovaj Planet i imamo.

Više pogledajte i u mom videu koji sam prigodno snimila povodom ovog dana:

Posebna ponuda knjige “Vrtlarenje u skladu s prirodom” povodom Dana planete Zemlje

Od 21.-26.04.2021.  imamo posebnu ponudu za sve naručitelje knjige “Vrtlarenje u skladu s prirodom”. Svi koji naruče knjigu  dobivaju na poklon 3 paketića sjemenja: salata mix, Sikkim krastavac i lisnati kelj Nero di Toscana te edukativnu brošuru “Upoznajmo biljno carstvo” u kojoj je opisani uzgoj najčešćeg povrća kojeg uzgajamo u vrtu.

22.04. slavimo Dan planeta Zemlje na svim kontinentima brojnim događanjima posvećenim očuvanju i zaštiti okoliša u cilju zaštite prirodnih resursa te kako bi se skrenula pozornost na opasnost koja prijeti životu na Zemlji zbog porasta globalnog onečišćenja. Ali potrebno nam je puno više od jednog jedinog dana da se sjetimo koliko je važno čuvati ovaj prekrasni Planet, jer je to jedini planet koji imamo za život. Upravo sada više nego ikad trebamo postati svjesni kako je sav život na planetu međusobno povezani i kako i naš opstanak ovisi o očuvanju tog života.
A na stanje Planeta djelujemo svojim životnim izborima – svaki dan. Da, svaka naša odluka je bitna, a najviše od svega – o onome što jedemo, jer jedemo nekoliko puta na dan. A sustav konvencionalnog uzgoja hrane jedan nje od najvećih zagađivača na ovom Planetu.

Mislimo globalno – ali djelujmo i jedimo lokalno. Uzgajajte svoju organsku hranu i svojom kupovinom podržite lokalne organske poljoprivrednike koji čuvaju okoliš za buduće generacije.
Budimo dio pozitivne promjene na ovom Planetu! Stoga budite neovisni – uzgajajte svoju vlastitu zdravu hranu i čuvajte sjeme!

Knjigu možete naručiti putem on-line narudžbenice po cijeni 129 kn + poštarina na poveznici: https://goo.gl/4hCoEM

Izmjene zakona o sjemenu na EU razini – otvoreno pismo Europskoj komisiji

Povodom predstojeće reforme regulativa o sjemenu na europskoj razini, udruge proizvođača, oplemenjivača, dobavljača i čuvara biljne genetske raznolikosti iz cijele Europe uputile su Europskoj komisiji otvoreno pismo koje Vam dostavljamo u prilogu. Svojim potpisima inicijativi su se priključile i četiri udruge iz Hrvatske: Biovrt – u skladu s prirodom, Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača, Udruga OPG-a Hrvatske Život i Zelena mreža aktivističkih grupa.
Inicijativa “Sjeme je naše ljudsko pravo!” smatra da nacionalno zakonodavstvo u svakom slučaju treba pratiti iste trendove i dati hrvatskim proizvođačima jednake mogućnosti kao što imaju njihovi europski kolege. Zbog toga apeliramo da prilikom donošenja našeg nacionalnog zakona o sjemenu uvažite iste zahtjeve:

· Opseg zakona o tržištu sjemena trebao bi se definirati strogom definicijom tržišta sjemena ograničenog na komercijalne aktivnosti usmjerene na profesionalne korisnike sjemena. Propisi o tržištu sjemena ne bi smjeli na bilo koji način regulirati očuvanje, održivo korištenje i dinamično upravljanje uzgajanom biljnom raznolikošću na gospodarstvima i u vrtovima, uključujući razmjenu sjemena između poljoprivrednika i vrtlara koja je ili besplatna ili predstavlja samo naknadu troškova. Konkretno, ne bi trebao postojati registar dobavljača za poljoprivrednike. Sustavi seljačkog uzgoja sjemena, kako je utvrđeno UNDROP-om, moraju biti izvan opsega pravila o stavljanju sjemena na tržište.

· Zakonodavstvo o marketingu sjemena trebalo bi osigurati slobodu izbora poljoprivrednicima i uzgajivačima, kako s obzirom na sjeme (vrste, sorte, populacije), tako i s obzirom na proizvodne standarde.

· Mora postojati jasna razlika između režima koji daju prava intelektualnog vlasništva nad novim biljnim sortama i onih koji omogućuju pristup tržištu. Registracija sorata temeljena na DUS i VCU testiranju, ako je potrebna, mora biti prilagođena i proporcionalna potrebama i stvarnostima raznolikih uzgajivača, oplemenjivača i održivača, kao i njihovih kupaca.

· Zakonodavstvo bi trebalo osigurati transparentnost metoda oplemenjivanja i prava intelektualnog vlasništva za sve sjeme koje se stavlja na tržište.

· Pravila o biljnom zdravstvu i mehanizmi kontrole kvalitete sjemena trebaju se prilagoditi zdravstvenim rizicima, specifičnim okolnostima i opsegu prodaje sjemena, uvažavajući različita očekivanja korisnika i kupaca sjemena u pogledu kriterija kvalitete sjemena.

Englesku verziju otvorenog pisma možete preuzeti ovdje:  Joint Letter to the European Commission A Common Vision for Cultivated Plant Diversity FINAL-1,

a hrvatski prijevod ovdje: Otvoreno pismo Europskoj komisiji

U ime inicijative “Sjeme je naše ljudsko pravo”:

Sunčana Pešak, tajnica Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača,

Silvija Kolar Fodor, predsjednica udruge Biovrt – u skladu s prirodom

Robert Hadžić, član stručnog odbora Udruge OPG-a Hrvatske “Život”

Otvoreno pismo EU institucijama: Europa treba više poljoprivrednika

Danas 17. travanj se obilježava Međunarodni dan borbe seljaka za njihova prava. Obilježavanje je posvećeno masakru nad dvadesetjednim seljakom bez zemlje iz Brazila 1996. koji su demonstrirali u znak podrške opsežnoj agrarnoj reformi. Ustrajna borba seljaka za njihova prava širom svijeta dovela je do usvajanja UN Deklaracije o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnom prostoru (UNDROP) 2018. godine.

Seljak je u Hrvatskoj postao predmet izrugivanja i ismijavanja. Sami se često sramimo sebe nazvati seljakom, iako je upravo u osobi seljaka onaj koji njeguje poseban odnos sa zemljom, prirodom, zajednicom, tradicijskom kulturom i običajima, proizvodeći hranu za sebe i svoju obitelj, ali i za one koji je ne proizvode, a ne mogu bez nje. Seljak je ključna karika za opstanak ruralnog prostora, doprinoseći otpornosti i održivosti zajednice, ali i prehrambenoj suverenosti bez koje nema ni nacionalnog suvereniteta.

Stoga se i mi u Hrvatskoj putem Inicijative Sjeme je naše ljudsko pravo pridružujemo svjetskom pokretu koji zagovara prava seljaka i ukazuje na nezamjenjivu ulogu seljaka u borbi protiv klimatskih promjena, očuvanju ekosustava i bioraznolikosti, na dobrobit sadašnjih i budućih naraštaja.

Danas, u pismu Europskoj komisiji i zakonodavcima Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), koje su potpisale organizacije poljoprivrednika, organizacije za zaštitu okoliša, nevladine organizacije, sindikati i istraživači, Europska koordinacija Via Campesina naglašava ključnu ulogu malih i srednjih poljoprivrednika u rješavanju trenutnih socijalnih, ekoloških i prehrambenih kriza. Zahtijeva da politika EU u ovom ključnom trenutku mora podržati i povećati broj malih poljoprivrednika.

Nalazimo se na raskrižju i pregovori o reformi ZPP-a, nacionalni strateški planovi, prijedlog zakona o klimi i Strategije od polja do stola i biološke raznolikosti moraju sadržavati konkretne mjere koje će pretvoriti ciljeve u koherentne akcije s naglaskom na sljedeća područja:
• Obnoviti otpornost i krenuti prema prehrambenoj suverenosti kroz regulaciju poljoprivrednih i prehrambenih tržišta.
• Učinite koherentnom reformu ZPP-a nakon 2020. jamčeći pravednije, dostojanstveno preživljavanje većeg broja poljoprivrednika i poljoprivrednih radnika i poboljšavajući pravila i standarde za poljoprivredno-okolišne uvjete.
• Boriti se protiv klimatskih promjena podržavanjem seljačke agroekološke poljoprivrede i zapošljavanjem više poljoprivrednika na zemlji.
• Dajte prednost inovacijama koje vode poljoprivrednici nad skupim, teškim i digitalnim tehnologijama u privatnom vlasništvu.
• Čvrsto pridržavati se važećeg zakonodavstva o genetski modificiranim organizmima i prepoznati pravo poljoprivrednika na sjeme u budućoj reformi zakona o trženju sjemena.
• Inicirati reviziju pravila međunarodne poljoprivredne trgovine na pravedniji i solidarniji način, uključujući zaustavljanje pregovora o dodatnim sporazumima o slobodnoj trgovini.
• Prestanite tretirati zemlju kao robu, umjesto da promovirate pristup zemljištu za mlade, početnike i seljačkom agroekološkom uzgoju.
• Ispuniti obećanje da „nikoga neće ostaviti iza sebe“ u provedbi Europskog zelenog sporazuma i poštivati, zaštititi i ispuniti prava seljaka i drugih ljudi koji rade u ruralnim područjima, dosljednom provedbom UNDROP-a.

Paneuropskom sloganu „EU treba više poljoprivrednika“ mi odlučno dodajemo „a Hrvatska i PRAVO NA SJEME“.

Što je više škola, to je manje robova; što je više znanja, to je više imanja. Stjepan Radić
Pravo se ne može dobiti ni plačem ni molitvom, nego borbom. Stjepan Radić

OBILJEŽITE S NAMA DAN BORBE ZA PRAVA SELJAKA, 17. 4.  NA DRUŠTVENIM MREŽAMA 🙂
Obilježite s nama Dan borbe za prava seljaka 17. travnja simboličnom akcijom na društvenim mrežama! Pronađite u svojoj okolini prave heroje hrane – lokalne proizvođače koji Vas opskrbljuju – i zahvalite im za sav njihov rad i trud. Svoje fotografije s njima objavite na svojim profilima, šaljući poruke podrške uz slogan “EU treba više poljoprivrednika”.
Pozivamo Vas da u tu svrhu koristite raznovrsne vizualne prikaze slogana i hashtagova koja su za Vas kreirali podržavatelji Inicijative širom Hrvatske, a koje možete preuzeti u galeriji, isprintati i koristiti pri fotografiranju. Uz objave dodajte hashtagove #nedamosjeme i #17April2021 radi povezivanja sa svima u svijetu koji i koje obilježavaju ovaj dan.
Obilježavanje Dana borbe za prava seljaka je započeo međunarodni pokret La Via Campesina 1996. godine, u sjećanje na 19 brazilskih seljaka bez vlastite zemlje ubijenih u mirnoj akciji kojom su tražili pravo na pristup zemljišnim resursima. Taj dan nam daje priliku da slavimo solidarnost poljoprivrednika diljem svijeta i njihov otpor raznim pritiscima koji onemogućavaju njihov stil života i dostojnu egzistenciju. To je također prilika da radimo na uspostavljanju čvršćih veza sela i grada, kao i na uspostavljanju društva utemeljenog na dostojanstvu i socijalnoj pravdi za sve.
Trenutno, industrijski prehrambeni sustav koristi najmanje 75% svjetskih resursa u poljoprivredi i glavni je izvor emisija stakleničkih plinova, dok istovremeno osigurava hranu za tek 30% svjetskog stanovništva. U doba pandemije i klimatskih promjena, ovaj neodrživi omjer još brže dolazi “na naplatu”.
Održivi prehrambeni sustav treba više malih gospodarstava kako bi se odmaknuo od trenutne koncentracije moći i zemljišnih resursa koja uskraćuje poljoprivrednicima pošten i dostatan dohodak. Baza prehrambenog suvereniteta je osiguravanje prava proizvođača na brigu o osnovnim resursima kao što su plodno tlo, voda, sjeme i pasmine životinja. No, novim nacrtom Zakona o sjemenu hrvatskim je poljoprivrednicima ugroženo pravo na sjeme te time i svim građanima ugrožen pristup svježoj, zdravoj, kvalitetnoj, lokalno proizvedenoj hrani.
U tjednu koji prethodi Međunarodnom danu borbe za prava seljaka, Europska koordinacija Via Campesina poručila je da Europa, ako želi ostvariti istinsku održivost prehrambenog sustava, treba više poljoprivrednika i poljoprivrednica… Donosiocima politika, javnosti i poljoprivrednicima je preporučeno da dublje “zakopaju” u koncept prehrambenog suvereniteta. Mi kao inicijativa to činimo ovako – još jednim apelom svima za očuvanje prava na sjeme kao temeljnog ljudskog prava. U to ime, paneuropskome sloganu “EU treba više poljoprivrednika” odlučno dodajemo: “…a, Hrvatska i PRAVO NA SJEME!”

Pozivamo i Vas da se uključite u prenošenje ovog apela svijetom.
Ako i nemate fotografije poljoprivrednika, dovoljno je da širite ove informacije s fotografijama koje su pripremile naše volonterke.
Fotografije možete preuzeti na našoj FB stranici Inicijative OVDJE.

Zahvaljujemo autoricama vizuala: Tajani Tušek (https://www.facebook.com/lwtddesign), Marineli Andrlić (#marinelaphotography, https://www.facebook.com/MarinelaPhotography), Antoniji Butković, Tihani Jandri i Katarini Katavić (www.labtera.hr).

Moja zelena oaza – inspirirajte se za kreiranje vrta

Počinje nova vrtlarska sezona i vrijeme je za stvaranje! Da biste se potaknuli i inspirirali na kreiranje vrta – bilo u tegli, bilo na otvorenom, pogledajte nove edukativne videe 🙂

Serijal #mojazlenaoaza donosi vam Europska komisija u Hrvatskoj.

MOJA ZELENA OAZA – STVARANJE VLASTITOG VRTA
 Idealno je vrijeme da kreirate vlastiti vrt i počnete uzgajati zdravu hranu za svoju obitelj.  U ovom videu saznajte koje se kulture siju najranije u vrtu i kako ih posijati, kako održavati tlo malčiranjem, kako su organski uzgoj i bioraznolikost bitni za opstanak oprašivača, zašto napraviti hotel za korisne kukce.. i još mnogo toga.
Ne zaboravite, jesti moramo svaki dan, stoga svakodnevnim izborom onoga što jedete, itekako radite veliku promjenu u svijetu. Uzgojem vlastite organske hrane i gradnjom bioraznolikosti na okućnicama i vrtu, i vi čuvate planet za buduće generacije.

KREIRAJTE VLASTITU ZELENU OAZU NA BALKONU ILI TERASI
Proljeće je idealno vrijeme da kreirate vrt – pa čak i u posudama 🙂
Svatko može kreirati svoju zelenu oazu i time doprinijeti očuvanju bioraznolikosti – koja je ključna za jačanje naše otpornosti i sprečavanje izbijanja i širenja budućih bolesti. Uz to, uzgojem vlastite hrane postajete i neovisni.
Inspirirajte se u novom videu „Moja zelena oaza“ za kreiranje vlastitog vrta u posudama i budite i vi dio ovih pozitivnih pomaka i kreiranja zelenije, raznolikije i održivije budućnosti za nas i našu djecu.

Sretna sam što konačno dolazi do promjena u odnosu prema uzgoju hrane i u bitnim strateškim dokumentima EU. Sve ovo više nije samo san i ideal pojedinaca poput mene gdje zadnjih 15 godina educiram i inspiriram o uzgoju organske hrane i važnosti očuvanja bioraznolikosti – nego postaje smjernica za sve.
Europska komisija provodi Strategiju EU-a za bioraznolikost do 2030, potiče ekološku poljoprivredu, smanjenje upotrebe pesticida, povećanje broja oprašivača, obnovu tla – a svi mi možemo biti dio bolje budućnosti svaki dan.

Školska banka sjemena za budućnost

Projekt “Školska banka sjemena za budućnost” traje od 01.01.2021.-31.08.2022. i provodi ga udruga Biovrt – u skladu s prirodom kao nositelj u partnerstvu s  Osnovnom školom Dr. Vinka Žganca Vratišinec i Područnom školom Novo Selo Rok..

Projekt financijski podržavaju Grad Čakovec u iznosu od 9.000,00 kn te Međimurska županija u iznosu od 10.000,00 kn u 2021. godini, Ministarstvo znanosti i obrazovanja u iznosu od 110.000,00 kn, a odobreni je u području izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja djece i mladih u školskoj godini 2021./2022., Grad Čakovec u iznosu od 12.000,00 kn te Međimurska županija u iznosu od 15.000,00 kn u 2022. godini.

Voditeljica projekta i edukatorica na projektu je Silvija Kolar-Fodor, predsjednica udruge Biovrt, autorica i biovrtlarka.

O PROJEKTU:

Nastavljamo edukaciju učenika u školskom vrtu kreiranom prošle godine, napraviti ćemo im edukativni program o čuvanju sjemenja u školskom vrtu i u to uključiti i lokalnu zajednicu. 70 djece viših razreda OŠ Vratišinec te 50 učenika PŠ Novo Selo Rok će proći edukativni program o važnosti čuvanja sjemenja, očuvanju prirode i održivom razvoju, a dodatno u biovrtlarska grupa od 20 +20 učenika obje škole u sklopu redovne izvannastavne aktivnosti učiti na interaktivan način u školskom vrtu.

Uvesti ćemo ih u zaboravljenu baštinu povezujući djecu, roditelje, volontere i mještane u zajednicu koja zajedno uči, razmjenjuje znanje i unapređuje.

OPĆI CILJ: Kvalitetnim i primjenjivim edukativnim programima o čuvanju sjemenja, očuvanju prirode i održivom razvoju doprinijeti povećanju kvalitete života i biosfere te zaštiti okoliša u Međimurskoj županiji.

Kako i zašto kreirati vrt na terasi ili balkonu

Vrtlarenje i uzgoj hrane sve je popularnije i mnogi se vraćaju ovom prekrasnom i inspirativnom hobiju u kojem dobivate puno više od zdrave hrane za svoju obitelj.

Ako nemate komad zemlje ili imanje, uzgoj vlastite hrane i vrtlarenje vam ne mora biti nedostupno.

Svoju zelenu oazu možete napraviti čak i na prozorskim daskama ili na balkonu.

U vrtu u posudama vrlo lako možete uzgajati rajčice, paprike, chilli papričice, patlidžane, začinsko i ljekovito bilje, salate, rotkvice…  a oni odvažniji mogu se okušati i u uzgoju blitve, tikvica…. pa čak i u uzgoju voćaka na balkonima. Danas su dostupne brojne sorte patuljastih i stupastih voćaka koje vrlo lako možete uzgajati na vašim terasama i balkonima u malo većim posudama.

I sama sam osobno cvijeće u posudama oko kuće i na prozorskim daskama zamijenila s chilli papričicama i minijaturnim sortama rajčica. Za njih ne trebate puno mjesta, a imat ćete obilje plodova na dohvat ruke. Naravno, obavezno u vašoj zelenoj oazi posadite i nešto cvijeća, koje nije samo za ukras, nego ima i bitnu funkciju kao hrana za oprašivače.

Za uzgoj na prozorskim daskama biramo izuzetno niske sorte rajčica koje narastu do nekih 30-40 cm i bez problema rastu u ovakvim teglama, dok na balkonu možete, u nešto većim posudama uzgajati i niske sorte rajčica, pa čak i one više sorte.Ako želite naučiti više o tome kako uzgojiti vlastite presadnice iz sjemena, detaljne upute pronađite u mojoj online edukaciji „Sjetva i uzgoj presadnica u kućnim uvjetima“ OVDJE.

Inspirirajte se u slijedećem videu na koji način kreirati svoju zelenu oazu u posudama, te pogledajte kratki prikaz kako posijati i presaditi rajčice i paprike.

Svi mi, svatko na drukčiji način, svakodnevnim izborima možemo utjecati i na vlastito zdravlje, ali i na očuvanje Planeta i očuvanje bioraznolikosti.

Ovakvim uzgojem hrane i vi doprinosite očuvanju bioraznolikosti, ali stječete i vlastitu neovisnost u izboru hrane koju jedete.

Nemojte se bojati, samo krenite, isprobavajte i uživajte u stvaranju. Priroda će vas uskoro nagraditi ukusnim plodovima. Uživajte u svojoj maloj zelenoj oazi u stanu.

A na koji način kombinirati bilje u posudama, kada je idealno vrijeme za sijanje određenih kultura i sve ostale praktične savjete koji vam trebaju za planiranje vrta – bilo u posudama ili na otvorenom, možete naučiti u mojoj online edukaciji “Planiranje vrta”. Kratku najavu pogledajte na videu ispod, a sve ostalo na poveznici OVDJE.