veljača 2021 - Biovrt - u skladu s prirodom

Zajedno gradimo održivu budućnost u 12 međimurskih osnovnih škola

Udruga Biovrt nastavlja educirati i inspirirati o životu u skladu s prirodom. Upravo završavamo projekt “Zajedno gradimo održivu budućnost” koji traje od 01.03.2019.- 28.02.2021. i provodi ga udruga Biovrt – u skladu s prirodom kao nositelj u partnerstvu s I. osnovnom školom Čakovec i Područnom školom Novo Selo Rok te Osnovnom školom Gornji Mihaljevec. Projekt financijski podržava Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske u okviru Švicarsko-hrvatskog programa suradnje, te Grad Čakovec, Međimurska županija i udruga Biovrt .
U projekt smo uz 2 partnerske škole uključili i 10 suradničkih škola: OŠ Prelog, II OŠ Čakovec, OŠ Nedelišće – PŠ Dunjkovec, OŠ Selnica – PŠ Zebanec, OŠ Štrigova – PŠ Železna Gora, OŠ Orehovica, OŠ Kotoriba, OŠ Donji Kraljevec, OŠ Sv. Martin na Muri i OŠ Vratišinec.

U sklopu projekta proveli smo efikasne aktivnosti jačanja kapaciteta za 10 OŠ, motivirali ih za provedbu edukativnih programa, educirali učenike 12 osnovnih škola o zdravom načinu života, očuvanju prirode, bioraznolikosti i održivom razvoju kroz različite aktivnosti
Kroz volonterske akcije, dopunili smo edukativne sadržaje u okolišu partnerskih škola – posadili smo neobične voćne vrste, postavili kućice, pojilice i hranilice za ptice, koš za smeće, spremnike za reciklažu i klupice. U 10 suradničkih škola smo kroz 20 volonterskih akcija s učenicima, školskim osobljem i obiteljima učenika postavili 10 hotela za kukce, posadili 10 začinsko-ljekovito-cvjetnih te bobičastih gredica i dodatno opremili partnerske škole za provođenje edukativnih aktivnosti.

Educirali smo učenike 12 osnovnih škola o zdravom načinu života, očuvanju prirode, bioraznolikosti i održivom razvoju kroz različite aktivnosti. U PŠ Novo Selo Rok tijekom dvije godine provodili smo stalni edukativni program i educirali učenike kroz više od 40 edukacija u školskom vrtu. U svim školama uključenim u projekt, uz gledanje edukativnih videa projekta, učenici su učili i o važnosti ptica u biosustavu i na koji način im svi mi možemo pomoći u opstanku. A da bi dodatno potaknuli sve učenike na aktivni doprinos očuvanju bioraznolikosti, udruga Biovrt je svima poklonila i po paketić sjemenja uresnice (Cosmos bipinnatus). Učenici su dobili zadatak posijati ovo cvijeće iduće proljeće, kako bi cvjetne gredice pomogle u opstanku pčelama i ostalim korisnim kukcima.

Veliki dio aktivnosti uspjeli smo odraditi u školama na licu mjesta, a dio smo radi epidemioloških mjera odradili on-line. Tako smo za sve sudionike snimili video posjete partnerskim školama i imanju Biovrta, a učenici su posjetili i novootvoreni centar „Med dvemi vodami“ ustanove Međimurska priroda kroz video materijale.

Više o našim aktivnostima možete pogledati na našoj web stranici na poveznici: https://www.biovrt.com/kategorija/projekti/ 

Kao edukativne alate koji će trajati generacijama, kreirali smo 4 edukativna videa, edukativni plakat i završni video projekta te isti proslijedili svim osnovnim školama u RH. Ne edukativnom plakatu „12 načina kako postati mali čuvar prirode” predstavili smo načine na koje svi vrlo jednostavno možemo čuvati prirodu i svijet oko sebe. U izradi plakata sudjelovali su učenici osnovnih škola iz Međimurja, čije smo crteže uključili u plakat.

Školama smo proslijedili i naše edukativne videe koje smo napravili za osnovne škole za besplatno korištenje u sklopu edukativnih aktivnosti. Pozivamo i vas da ih pogledate.
Edukativni videi koji su dostupni su:
Što je to bioraznolikost? https://youtu.be/38nC2eRytVM
Kako napraviti hotel za korisne kukce? https://youtu.be/UvE8EF53cGg
Otpad ne mora postati smeće – smanjimo smeće zajedno: https://youtu.be/Azda2mpmPq8
Pesticidima nije mjesto u vrtu: https://youtu.be/_Inyo5FLG1M
Sve naše edukativne video materijale možete pogledati na Youtube profilu udruge Biovrt na poveznici: https://www.youtube.com/user/xeenaa13/videos

Na samom kraju projekta, za sve sudionike projekta tiskali smo i edukativnu brošuru „Očuvajmo biorazzznolikost“, a u kojoj ih educiramo o važnosti bioraznolikosti za zdravi planet, ali i za nas. Svim učenicma uključenim u projekt uz brošuru spakirali smo dodatno poklon sjeme cvijeća za očuvanje bioraznolikosti kojima smo ih iznenadili za kraj projekta.

Za kraj projekta, održali smo završnu konferenciju projekta 24.02.2021. u novootvorenom društvenom domu u Novom Selu Rok, gdje smo premijerno prikazali završni video projekta (VIŠE). Sve što smo radili tijekom 2 godina trajanja projekta, možete pogledati na slijedećoj poveznici:

Izgradimo održivu budućnost svi zajedno, naša djeca to trebaju i zaslužuju, i tako svi zajedno možemo biti dio pozitivnih promjena i bolje budućnosti za sve!

Hvala svima od srca na sudjelovanju i na uloženom trudu, ponosni smo što ostavljamo trajne vrijednosti u školama i znanje učenicima i roditeljima kako bismo svi skupa mogli graditi održivu budućnost!

 

Projekt “Zajedno gradimo održivu budućnost” traje od 01.03.2019.-28.02.2021. i provodi ga udruga Biovrt – u skladu s prirodom kao nositelj u partnerstvu s I. osnovnom školom Čakovec i Područnom školom Novo Selo Rok te Osnovnom školom Gornji Mihaljevec.
Program sufinanciraju Ured za udruge Vlade RH, Grad Čakovec i Međimurska županija. Više o projektu pročitajte na: https://www.biovrt.com/zajedno-gradimo-odrzivu-buducnost/

Održana završna konferencija projekta 24.02.21. “Zajedno gradimo održivu budućnost”

Upravo završavamo projekt “Zajedno gradimo održivu budućnost” koji traje od 01.03.2019.- 28.02.2021. i provodi ga udruga Biovrt – u skladu s prirodom kao nositelj u partnerstvu s I. osnovnom školom Čakovec i Područnom školom Novo Selo Rok te Osnovnom školom Gornji Mihaljevec. U projekt smo uz 2 partnerske škole uključili i 10 suradničkih škola: OŠ Prelog, II OŠ Čakovec, OŠ Nedelišće – PŠ Dunjkovec, OŠ Selnica – PŠ Zebanec, OŠ Štrigova – PŠ Železna Gora, OŠ Orehovica, OŠ Kotoriba, OŠ Donji Kraljevec, OŠ Sv. Martin na Muri i OŠ Vratišinec

Dvije godine prošle su jako brzo, a rezultati koje smo postigli su veliki i ponosni smo na njih. Jučer smo se tako okupili u novootvorenom društvenom domu Novo Selo Rok s predstavnicima partnerskih i suradničkih škola da svečano obilježimo uspješni završetak projekta. Kao voditeljica projekta sam na početku svima zahvalila na dobroj suradnji. Svoje zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom s udrugom Biovrt i projektom izrazile su i predstavnice partnerskih škola – Branka Hranjec u ime PŠ Novo Selo Rok, te Ivana Štimec Protrka u ime OŠ Gornji Mihaljevec.

Nakon toga, prikazali smo premijerno završni video projekta u kojem smo saželi sve aktivnosti i rezultate projekta. Za sve škole pripremili smo edukativne brošure “Očuvajmo biorazzznolikost” te sjeme cvijeća za korisne kukce.

Završni video projekta možete pogledati na slijedećoj poveznici:

Konferenciju smo završili uz zakusku i druženje sudionika.

Hvala svima od srca na sudjelovanju i na uloženom trudu, ponosni smo što ostavljamo trajne vrijednosti u školama i znanje učenicima i roditeljima kako bismo svi skupa mogli graditi održivu budućnost!

Projekt “Zajedno gradimo održivu budućnost” traje od 01.03.2019.-28.02.2021. i provodi ga udruga Biovrt – u skladu s prirodom kao nositelj u partnerstvu s I. osnovnom školom Čakovec i Područnom školom Novo Selo Rok te Osnovnom školom Gornji Mihaljevec.
Program sufinanciraju Ured za udruge Vlade RH, Grad Čakovec i Međimurska županija. Više o projektu pročitajte na: https://www.biovrt.com/zajedno-gradimo-odrzivu-buducnost/

 

Mislite na budućnost, posadite drvo.

“Ako razmišljate godinu dana unaprijed, posijte sjeme.
Ako razmišljate deset godina unaprijed, posadite drvo.”
Kineski pjesnik, 500 g. prije nove ere

Na fotografiji sam s čremsom (sremza, Prunus padus), prvim drvetom koje sam posadila na svoje imanje pred 15 godina. Ovo je vrsta kojoj sam se divila svakog ranog proljeća u šumarku kraj moje kuće. Prolista i procvate puno prije ostalih vrsti u šumskim zajednicama, uz ljesku i ivu cvjetovi pružaju prvu hranu brojnim kukcima, a plodovima tijekom ljeta hrani brojne ptice. Cvjetovi su bijeli, liče na cvijet jorgovana samo su manji, a miris im je prekrasan.

Danas je to prekrasno veliko drvo i sastavni je dio bioraznolikosti mog imanja. Ja nemam neku direktnu veliku korist kao što imam od brojnih voćaka koje sam posadila, ali i ne trebam imati maksimum od svega što sadim. Sve ima svoju svrhu u biosustavu. A mene neopisivo veseli svako proljeće uživati u ovim prekrasnim mirisnim cvjetovima, uz to znajući da su mi na ovom drvetu zahvalni brojni kukci i brojne ptice.

Uz mnoštvo voćaka koje sam posadila na svom imanju, posadila sam mnoštvo ostalog drveća. Posadila sam i lipu, sveto drvo naših predaka Slavena, i to malolisnu i velikolisnu. Osim što se cvjetovi lipe koriste za čaj, mnogi ne znaju da su listovi lipe, pogotovo velikolisne, odlični kao proljetna salata.
Na mom imanju mjesto je našlo i nekoliko starih hrasteva koje sam uklopila u dizajn šumskog vrta, gledečiju koja obogaćuje tlo dušikom, bagreme čije cvjetove obožavam, bazgu, brojno grmlje za korisne kukce i ptice… Sve to dio je prekrasnog sustava u kojemu osiguravam i hranu svojoj obitelji, ali i čuvam dragocjenu bioraznolikost bez koje ne možemo opstati na ovom planetu.

Stoga, mislite na budućnost. Sijte vrt, uzgajate hranu, ali sadite i drveće. Sadite voćke, one će vam uzvratiti mnoštvom plodova idućih godina, ali sadite i ostalo drveće ako ga možete uklopiti u svoje imanje, izgradite tu dragocjenu bioraznolikost koja će pomoći opstanku i drugim vrstama – a indirektno pomoći i vama.

Sjeme je naše ljudsko pravo – očekuje se dorada Zakona o sjemenju za drugo čitanje

11.02.2021. je u Saboru održana 16. sjednica Odbora za poljoprivredu na kojoj su sudjelovali i predstavnici Inicijative “Sjeme je naše ljudsko pravo” Sunčana Pešak, Robert Hadžić i Silvija Kolar-Fodor. Tema sjednice bila je prijedlog Zakona o sjemenju, o čemu nas informiram već zadnja 2 mjeseca i radi čega smo osnovali Inicijativu „Sjeme je naše ljudsko pravo!“. Zahvaljujući vrlo profesionalnom i konstruktivnom pristupu i pripremi predsjednice saborskog odbora za poljoprivredu Marijane Petir, navedeni članovi inicijative su uključeni u samu sjednicu kao govornici u raspravi, te su sva ključna pitanja oko određenih članaka zakona – a to je Članak 16 i obaveza dorade raspravljena. Ovakav profesionalni i konstruktivni pristup procesu donošenja Zakona o sjemenju pohvaljujemo i podržavamo.

Snimku sjednice možete pogledati na linku:
https://www.youtube.com/watch?v=f7xmOG4rupU

Zakon je prošao u drugo čitanje, ali postigli smo jako puno. U raspravi i izlaganju većine govornika, članak 16 te način definiranja dorade prepoznati su kao problem i nešto što treba mijenjati. Ministarstvo poljoprivrede dalo je obećanje (koje je ušlo u zapisnik) je da će krenuti u doradu istog prema svim komentarima iznesenim na sjednici.

Hvala svima koji su poduprli inicijativu, posebno zainteresiranim građanima koji su pratili online sjednicu te ostavili komentare na istoj te koji su se okupili u četvrtak prijepodne na konferenciji za novinare i prosvjedu na Markovom trgu. Hvala i svima vama i nama volonterima na ogromnom radu i trudu i hvala saborskim zastupnicima koji su prepoznali važnost prava na sjeme kao glavno pitanje hrvatskog prehrambenog suvereniteta.

Izjavu koju smo poslali u medije 11.02.2021. pročitajte ovdje: Priopćenje za medije 11022021 Inicijativa sjeme

Za kraj, ali ne najmanje važno: pozivamo dio znanstvene zajednice koja je s omalovažavanjem prozvala Inicijativu i sve njezine članice (udruge) i pojedince da pristupe konstruktivnom dijalogu kako bismo zajednički radili na uklanjanju opterećenja i ograničenja koja hrvatsku poljoprivredu čine nekonkurentnom. Nekritičkim prepisivanjem naloga odozgo evidentno se služi sjemenarskom lobiju koji je u ovim trenucima vrlo aktivan na europskoj i domaćoj razini, u potpunoj suprotnosti sa svim odrednicama i strateškim smjernicama buduće zelene europske politike.
Mi smo u procesu analize predloženog Zakona o sjemenu konzultirali najeminentnije svjetske i europske pravne stručnjake i eksperte za sjemenarstvo i vodili se zaštitom nacionalnih interesa u ostvarivanju prehrambene suverenosti. Također napominjemo da je i dio znanstvene zajednice podržao zahtjeve inicijative i kritički se postavio navedenom problemu na koji smo upozorili. Naglašavamo da je kritički stav i zajednička suradnja svih zainteresiranih dionika jedini način kako svi zajedno možemo doći do dobrog Zakona o sjemenju koji će obuhvatiti potrebe svih zainteresiranih strana.

Obavijestit ćemo vas o daljnjim planovima, a naše aktivnosti možete pratiti na fb stranici inicjative „Sjeme je naše ljudsko pravo“. #nedamosjeme

5 najčešćih početničkih grešaka u kreiranju vrta

Uskoro nam stiže proljeće i krećemo s kreiranjem vrtova. Od prošlogodišnjeg zatvaranja radi epidemioloških mjera, mnogi su se odlučili po prvi put kreirati svoj vrt i uzgajati svoju hranu. Ali nakon početničkog entuzijazma, susrećemo se s mnogo nepoznanica i stvari koje jednostavno tek trebamo naučiti.

Evo najčešćih grešaka koje početnici rade u vrtu:

1. Prerana ili prekasna sjetva
Na pakiranjima sjemenja u dućanima imate naznačeni raspon od nekoliko mjeseci kad se određene vrste mogu sijati, ali morate znati da to nije tako za cijelu RH. Velika je razlika između sjeverne i južne Hrvatske i idealni rok za sjetvu određenih biljaka. Južnije je to uvijek  mjesec dana (ako ne i više prije) kontinentalne Hrvatske. Tako se često dogodi da si početnici pročitaju taj prvi rok za sjetvu i npr. posiju mahune već u ožujku – koje onda kasnije radi premokrog ili prehladnog tla i kasnijih mrazeva bivaju uništeni.

Također, postoje biljke koje trebate sijati baš u hladnije doba godine – ako ih posijete prekasno kad je već pretoplo, neće dobro uspjeti.

2. Loše kombinacije biljaka
Na internetu postoji mnoštvo tabela za dobre i loše susjede i one su često proturječne. Tako onda na kraju ipak na gredicama završi bilje koje si možda po nekoj tabeli odgovara, ali u praksi to ispadne jako loše jer se biljke međusobno natječu za prostor ili se vi ne možete kretati kroz vrt.

3. Odabir bilja koje nije za vaše podneblje
Određene vrste koliko god bi ih htjeli imati – možda neće dobro rasti kod nas. Tako moramo istražiti što može u našoj klimi i vrsti tla dobro rasti, inače u suprotnom će se mučiti i biljke na vrtu i mi s njima. Bolje se je fokusirati na biljke koje odlično rastu u našoj klimi i koje nam daju odlične rezultate.

4. Preširoke gredice i premalo staza na vrtu
U vrtu moramo biti praktični i napraviti si stvari lako dostupnima. I sama sam znala napraviti tu grešku da sam si isplanirala gredicu i bilje na nju s željom da čim više stane na vrt, a na kraju nisam imala dovoljno staza pa sam gazila po gredicama – što nije dobro za tlo niti za biljke.

5. Ostalo je slobodnog prostora i u određeno doba godine nema ničeg za ubrati
Tijekom cijele godine možemo imati obilje i berbe, ali da bi to postigli, moramo naučiti kako izmjenjivati bilje tijekom godine i kada je optimalno da posadimo određene vrste na vrt. Mnogo povrća možemo sijati i više puta na godinu i tako imati više berbi tijekom sezone.

 

 

Ovo vam zvuči poznato i to su neke od stvari koje vas muče?  Zanima vas kako kombinirati određeno bilje i kada je optimum za sadnju i sjetvu određenih biljaka, te kako maksimalno iskoristiti postojeću površinu, a da uzgojite obilje hrane za sebe i svoju obitelj? I da to bude jednostavno i prava radost, a ne stres i muka?

 

U webinaru „Planiranje vrta“ odgovaram upravo na ta i mnoga druga pitanja – kako biste vi mogli isplanirati najbolju vrtlarsku sezonu.

Sve o tome pogledajte u ovom kratkom videu:

 

 

Još detalja o online edukaciji “Planiranje vrta” pročitajte na poveznici:
https://www.biovrt.com/online-edukacija-planiranje-vrta-silvije-kolar-fodor/

Pritisak na civilno društvo umjesto argumentiranog dijaloga – čiji interes štitite?

Inicijativu „Sjeme je naše ljudsko pravo“ (u daljnjem tekstu Inicijativa) čine udruge poljoprivrednika i podržavatelja s više od 25.000 članova te Hrvatska poljoprivredna komora, a do sada ju je peticijom poduprlo i preko 29.500 građana. Od početka uvođenja Nacrta prijedloga zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja u proceduru, Inicijativa upozorava na štetne odredbe nekih članaka – jer one znače udar na bioraznolikost i održivost malih OPG-ova, ali i poskupljenje hrane u RH.

Nakon reagiranja na Javnim savjetovanjima, detaljnu analizu svih štetnih odredbi objavili smo 14.01.2021. u dopisu Hrvatskom saboru OVDJE. 

Slučajno ili ne, udruzi Biovrt, jednom od pokretača Inicijative, počele su se dan za danom redati razne inspekcije – tržna, poljoprivredna, fitosanitarna… pitamo se hoće li ih biti još. Ovo je jasni čin zastrašivanja i pokušaja ušutkavanja. Udruga Biovrt bavi se očuvanjem bioraznolikosti i u skladu s time pokrenula je 2012. godine neformalnu društvenu banku sjemenja kakve postoje i funkcioniraju diljem svijeta te osiguravaju zainteresiranim hobi vrtlarima sjeme starinskih i ostalih sorti koje se ne mogu pronaći u redovnoj prodaji. Dok su ovakvi akteri u drugim državama itekako prepoznati kao važni čuvari bioraznolikosti, u RH ne samo do sada nisu imali mogućnost sudjelovanja u Nacionalnom programu očuvanja biljnih genetskih resursa, niti su za svoje djelovanje na području očuvanja bioraznolikosti ikada primili ikakvu podršku države. Njihov rad pomažu donacije zainteresirane domaće i inozemne javnosti, a ovim inspekcijama ih se doslovno pokušava uništiti.

Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO) istaknula je da je u većini zemalja neformalni sektor – koji predstavlja sjeme koje su sačuvali poljoprivrednici, razmjene sjemena i prodaja sjemena na lokalnim tržištima – najvažniji izvor sjemena za tradicionalne i druge usjeve koji komercijalno nisu atraktivni za formalni sektor. Budući da će ovo vjerojatno ostati tako i u budućnosti, nacionalne politike sjemena moraju prepoznati važnu ulogu neformalnog sektora i pomoći mobiliziranju podrške vlade i razvojnih partnera u područjima kao što su proširenje, programi obuke za poljoprivrednike, banke sjemena u zajednici (kao što je udruga Biovrt) i drugo.

Više o preporukama FAO-a možete pročitati na sljedećim poveznicama:
https://www.geneva-academy.ch/joomlatools-files/docman-files/The%20Right%20to%20Seeds%20in%20Europe.pdf
http://www.fao.org/3/a-i4916e.pdf

Proučavajući postupak donošenja Zakona o sjemenu, otkrili smo i razne proceduralne propuste u pripremi prijedloga zakona i kršenje međunarodnih normi, zbog čega taj prijedlog nikada nije smio niti doći u saborsku proceduru. O tome smo 28.01.2021. obavijestili Ured za zakonodavstvo Vlade RH  i Odbor za zakonodavstvo Hrvatskog sabora.  Dopis možete preuzeti ovdje:.Sjeme je nase ljudsko pravo – dopis zakonodavstvo 

Javno savjetovanje trajalo je samo 15, a ne propisanih 30 dana. Kako bi se izbjegla izrada opsežnijeg Iskaza o procjeni učinaka navedeno je kako se radi o usklađivanju s pravnom stečevinom Europske unije iako tekst Obrasca prethodne procjene učinaka propisa tvrdi da je zakon u potpunosti usklađen s propisima EU. U preambuli svih europskih direktiva koje reguliraju područje sjemenarstva jasno je naglašeno da se one odnose isključivo na komercijalno korištenje sjemena  zbog čega se nazivaju marketinške direktive. Dakle uvođenje pojma “sjeme s obiteljskog gospodarstva” kao sjemena koje je zabranjeno stavljati na tržište i uzgaja se isključivo za vlastite potrebe ne predstavlja usklađivanje nego značajno odstupanje od temeljnih ciljeva EU direktiva s kojima se navodno usklađuje. Obrazac prethodne procjene učinka propisa nije naveo nikakve dokaze, argumente niti analize ili bilo kakve mjerljive pokazatelje učinka zanemarujući činjenicu da uvođenje pojma sjeme s poljoprivrednog gospodarstva izravno utječe na 57.330 proizvođača povrća i krumpira te 155.403 ratara te ostale sektore. U sektoru povrćarstva i krumpira, uslužne dorade sjemena gotovo nema pa je upitna provodivost ovog propisa u praksi. Kako je moguće da visokoplaćeni državni stručnjaci sebi dopuštaju toliko kršenja zakonskih odredbi?

Unatoč činjenici da se provode dogovori i sastanci Inicijative s Ministarstvom poljoprivrede oko spornih stavaka ovog zakona, istovremeno se članovima inicijative šalju inspekcije i u medijima se očituju institucije koje podržavaju spornu verziju zakona. U tim dopisima nažalost ne vidimo konkretne argumente i odgovore na ono što od samog početka upozoravamo: prijedlog zakona s člankom 16.1 krši ljudsko pravo na sjeme koje je osigurano Međunarodnim ugovorom o zaštiti biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu. Od toga nisu izuzeti mali proizvođači, jedino ekološki i oni koji uzgajaju autohtone sorte uz uvjet da ih moraju upisati na sortnu listu.  Svako nepotrebno administriranje, poput obaveze da se sjeme koje je zabranjeno stavljati na tržište mora upisati na sortnu listu inače namijenjenu isključivo popisivanju sorata za tržište, nema uporišta u međunarodnim normama  i predstavlja dodatna ograničenja.  Zanimljivo je da je podršku prijedlogu Zakona dao i Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, čiji je zaposlenik Krunoslav Karalić, pomoćnik Ministrice koji izdašno brani ovaj prijedlog Zakona u medijima. Koliko je ovo sukob interesa, ili općenito neetično ponašanje – ostavljamo javnosti na prosudbu.

Kome je u interesu diskreditirati i ušutkati ne samo nas, nego i tisuće ljudi koji su nas podržali, te i dalje “gurati” zakon koji ne bi nikako smio biti u proceduri radi proceduralnih grešaka i kršenja međunarodnih normi  to procijenite sami. Nas ovo samo dodatno zabrinjava te još odlučnije poručujemo: #nedamosjeme!

Ako i vi želite podržati zahtjeve Inicijative – bilo kao udruga, poljoprivredni proizvođač, predstavnik znanstvene zajednice, zabrinuti građanin ili nešto drugo – možete to učiniti do nedjelje 7.2.2021. godine svojim potpisom OVDJE. Uskoro ćemo vas obavijestiti o daljnjim konkretnim koracima Inicijative.

 

Tekst dopisa medijima poslan 05.02.2021. preuzmite ovdje: Medijima – Pritisak na civilno društvo

U ime Inicijative,

 

Sunčana Pešak, tajnica Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača

 

Silvija Kolar Fodor, predsjednica udruge Biovrt – u skladu s prirodom

 

Robert Hadžić, član izvršnog odbora i stručnog vijeća Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske “Život”; član HPK Odbora za zakonodavstvo i Odbora za voćarstvo