siječanj 2021 - Biovrt - u skladu s prirodom

Manipuliranjem stručnim pojmovima Ministarstvo poljoprivrede dovodi građane u zabludu

Dok Zakon o sjemenu čeka prvo čitanje u Saboru, potporu inicijativi Sjeme je naše ljudsko pravo dalo je 77 udruga s više od 25. 000 članova i više od 13.700 potpisnika peticije – građana, udruga i predstavnika stručne javnosti, koji su prepoznali važnost ove teme za prehrambenu suverenost Republike Hrvatske. Unatoč brojnim nastojanjima Inicijative, dijaloga između Ministarstva poljoprivrede i  udruga i dalje nema. 

Od samih početaka poljoprivrede na poljoprivrednim se gospodarstvima odabire najbolji dio požetih usjeva za sjetvu iduće sezone, čuva se sjeme prilagođeno lokalnim uvjetima, kao i tradicijska znanja. Sjeme i znanje slobodno se razmjenjuju među proizvođačima. Tako je nastala ukupna genetska raznolikost usjeva kakvu danas poznajemo, a koja je, kao i ukupna agrobioraznolikost danas, ugrožena i treba zaštitu je jer ju potiskuju metode industrijske poljoprivrede.

Upravo radi toga su navedene tradicijske prakse i očuvanje lokalnog sjemena prepoznate kao ljudsko pravo Deklaracijom Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima, kao i drugim međunarodnim dokumentima koje je Hrvatska dužna poštovati. Ovo pravo je u svim ostalim zemljama Europske unije prepoznato, a pred nekoliko dana potvrdila ga je i reforma zakona o sjemenu u Italiji.

Prijedlog novog hrvatskog Zakona o sjemenu to pravo krši s obrazloženjem da lokalno sjeme daje manji prinos i širi bolesti, te ga naziva pogrdnim imenom “tavanuša” i zabranjuje. Uz to, u prekjučerašnjoj izjavi za Dnevnik Nove TV (20.01.2021.)  ministrica poljoprivrede Marija Vučković izjavljuje: “Mali su proizvođači izuzeti od certificiranja i od dorade. Ekološka poljoprivreda je isto tako izuzeta, informacije koje se nekad prenose u javnosti nisu točne“. Manipuliranje stručnim terminima “certificirano sjeme” i “certifikacija proizvodnje” i ostale izjave dovode u zabludu i stvaraju privid lažne uzbune, ali tome ni približno nije tako!

Prijedlog zakona predviđa da je sjeme s poljoprivrednog gospodarstva zabranjeno stavljati na tržište pa, kako kaže ministrica, ne treba proći sustav certifikacije proizvodnje. Proizvođačima to niti nije sporno. Ono što ih muči jest stavka da sjeme koje proizvode za vlastite potrebe mora biti uzgojeno od kupljenog sjemena kojem je u postupku proizvodnje za tržište potvrđena kategorija (čl 16.1.). Od toga nisu izuzeti ni mali proizvođači, iako oni neće trebati nositi sjeme na doradu.

Poljoprivrednici jasno kažu da ne žele kupovati certificirano sjeme jer imaju svoje, a dobivaju odgovor da ne trebaju certificirati proizvodnju.
Certificirano sjeme i certifikacija proizvodnje su dva različita pojma.
Ekološka proizvodnja sjemena izuzeta je od svih ovih odredbi jer ju štiti europska uredba 2018/848 koja pravno ima veću težinu od nacionalnog zakona.

Sjeme koje su naslijedili od svojih djedova i baka i čuvali tradicijskim metodama, poljoprivrednici više neće moći koristiti, osim ako je registrirano na nekoj od sortnih lista. Na sortnoj listi je trenutno svega 27 takvih sorata, i to isključivo povrća. Za njihovu registraciju potrebno je proći složenu proceduru uz stručnu pomoć. Dodatne sortne liste i novi kriteriji upisivanja koje Ministarstvo planira nisu ni blizu donošenja i naknadno će se rješavati pravilnicima… Već je sada jasno da ovako postavljeni sustav neće moći zaštititi tradicijske sorte, pa je genetska raznolikost ugroženija nego ikad.

Hrvatska poljoprivreda, usprkos rastu domaće proizvodnje sjemena i dalje je ovisna o uvozu. Stvaranje ovisnosti poljoprivrednika o industriji i oduzimanje prava da sami uzgajaju sjeme tradicijskim metodama od lokalnog materijala smanjuje otpornost prehrambenog sustava u uvjetima krize. U trenutnoj svjetskoj i domaćoj situaciji to je vrlo opasno, i Hrvatska si kao zemlja malih obiteljskih gospodarstava to ne bi smjela dozvoliti!

Stoga s razlogom i dalje pozivamo sve da podrže inicijativu „Sjeme je naše ljudsko pravo“  potpisivanjem peticije, a nadležne na odgodu Zakona o sjemenu sve dok se isto pitanje ne uredi na europskoj razini.

Pozivamo ministricu da javnosti da jasno objašnjenje ograničenja koja se navode u članku 16.1. i zašto smatra opravdanim da Hrvatska ovakvim ograničenjima može kršiti međunarodne zakone (UNDROP ITPGRFA) i da jedina u cijeloj Europi ima unutar Zakona o sjemenu takvo ograničenje upotrebe sjemena s poljoprivrednog gospodarstva.

Tekst dopisa koji smo poslali medijima 22.01.2021. možete preuzeti i koristiti ovdje: Dopis inicijative 21012021

 

Sunčana Pešak, tajnica Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača
Silvija Kolar Fodor, predsjednica udruge Biovrt – u skladu s prirodom
Robert Hadžić, član izvršnog odbora i stručnog vijeća Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske “Život”, član HPK Odbora za zakonodavstvo i Odbora za voćarstvo

 

*** Ako podržavate naše zahtjeve, bilo kao udruga, poljoprivredni proizvođač, predstavnik znanstvene zajednice, zabrinuti građanin ili nešto drugo, možete podržati ovu inicijativu svojim potpisom OVDJE.

Potpise podrške prikupljamo do 31.01.2021.

Ako želite, ovdje možete uz to iskazati i svoj interes za volonterski angažman na kampanji ***

 

Video u kojem Silvija Kolar-Fodor objašnjava ovu problematiku oko stručnih pojmova i što je zapravo stvarno sporno u prijedlogu Zakona o sjemenju pogledajte ovdje:

 

ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE:

Tekst prijedloga Zakona o sjemenju preuzmite ovdje i istražite i sami: Prijedlog Zakona o sjemenju 23122020

 

RAZLIKA IZMEĐU CERTIFIKACIJE I CERTIFICIRANOG SJEMENJA:

1. Certifikacija znači nadzor proizvodnje sjemena namijenjenog stavljanju na tržište.

U uvodu zakona, kod ocjene stanja je navedeno:
Certifikacija poljoprivrednog reprodukcijskog materijala jedan je oblik sustava kvalitete kojim se poljoprivredni reprodukcijski materijal namijenjen stavljanju na tržište kontrolira i nadzire kako bi se krajnjem potrošaču osiguralo da odgovara svim podatcima koji su navedeni na pakiranju, odnosno na certifikatima.

Iz pojmovnika novog Zakona – Čl 3 st 28:
“certifikacija je postupak potvrđivanja poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala kroz provođenje službenog nadzora i izdavanje certifikata o sjemenu, odnosno certifikata o sadnom materijalu”

Dakle, ovo je nešto što uređuje stavljanje sjemenja na tržište i nema veze s pojmom sjeme s poljoprivrednog gospodarstva i ograničenja vezano za njega.

Podsjetimo se, sporni pojam koji tražimo da se makne iz zakona je: sjeme s poljoprivrednog gospodarstva je sjeme sorata poljoprivrednog bilja proizvedeno i namijenjeno za sjetvu isključivo na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu koje je zabranjeno stavljati na tržište

2. Čl 16 i dalje drastično ograničava upotrebu vlastitog sjemenja i krši međunarodne zakone

Čl 16 st 1 glasi:
(1) Poljoprivredni proizvođači upisani u Upisnik poljoprivrednika mogu osim kategorija navedenih u članku 13. ovoga Zakona proizvoditi za svoje potrebe na vlastitom gospodarstvu sjeme s poljoprivrednog gospodarstva isključivo od certificiranog sjemena sorte upisane na Zajednički katalog sorata Europske unije.

(Čl 13.1.  Sjeme koje se proizvodi i stavlja na tržište može biti sljedećih kategorija: oplemenjivačevo sjeme, predosnovno sjeme, osnovno sjeme, certificirano sjeme, certificirano sjeme prve i druge generacije, standardno sjeme i komercijalno sjeme.)

Da bi sjeme bilo certificirano – znači da je prethodno upisano na jednu od sortnih lista i prošlo je proces certifikacije. Sortne liste su sredstvo za kontrolu tržišta – jer ne smijete stavljati na tržište nešto što niste prethodno upisali na sortnu listu, a da bi to upisali na listu, morate proći prethodna propisana testiranja. I to je u redu za tržište sjemenja – jer na tržištu treba biti reda i kupac mora biti siguran u to što je kupio na tržištu.

Sa Čl 16.1. se ne dira u tržište – nego u vlastito sjeme za vlastite potrebe koje se ionako ne stavlja na tržište. Tu se svim proizvođačima koji nisu ekološki nameće obaveza korištenje registriranih sorti, i kako smo već upozorili u prijašnjem dopisu saboru, domaće će sjeme starih sorti moći koristiti samo ekološki proizvođači, a svi ostali samo ako ga upišu na neku od lista. U konačnici, takav će sustav biti direktni udar na financijsku održivost malih OPG-ova i uništiti preostalu bioraznolikost starinskih sorti povrća u RH te nije u skladu s međunarodnim zakonima koje je RH dužna poštivati.

Udruge od samog početka, još od javnih savjetovanja, s razlogom upozoravaju na nelogičnosti i ograničenja u prijedlogu Zakona ne zato jer “udruge vole stvarati buku bez veze”, nego zato jer nam interesu da poljoprivrednici mogu dostojno raditi svoj posao i da zakoni po kojima rade budu pravedni i u skladu s međunarodnim zakonima. Od samog početka pozivamo Ministarstvo poljoprivrede na dijalog i zajednički pronalazak rješenja, ali argumentiranu raspravu usmjerenu na zajednički pronalazak rješenja s ciljem donošenja dobrog zakona nažalost nismo postigli.

Napominjem da nisu sve odredbe zakona loše, štoviše ima i pozitivnih pomaka u ovom zakonu. Da se je uspio uspostaviti argumentirani dijalog na vrijeme, vjerujem da bismo imali sasvim solidan prijedlog Zakona o sjemenju na glasanju kojeg bi zasigurno podržale i sve udruge. Međutim stalnim ignoriranjem upozorenja udruga i naših poziva na argumentirani dijalog, te nastavak pogrešnog informiranja javnosti od strane Ministarstva poljoprivrede s fokusom na stavke poput certifikacije koje nikad nisu bile upitne, ovakav proces samo može nanijeti veliku štetu malim poljoprivrednicima u RH.

Svojim malim vrtom možemo napraviti velike promjene u svijetu

Mnogi nisu svjesni koliku moć imaju kao pojedinac. I tu moć možemo najbolje realizirati kroz odabir hrane koju jedemo. Jer jesti moramo svaki dan, i to barem triput dnevno. Zato je itekako važno kakva je to hrana. Svaki put kada kupite hranu iz konvencionalne proizvodnje, koje ja u procesu zagadila i tlo, i uništila bioraznolikost, i koju je neki nadničar uzgajao za ispodprosječnu plaću, i koja u konačnici truje i vas – to je sustav kojemu ste rekli “da” i koji podržavate – jer onome komu plaćate, taj sustav podržavate.

 Zato, vlastiti vrt i uzgoj vlastite hrane je uistinu najveći aktivistički čin koji možete napraviti za pozitivne promjene u svijetu! Jer time glasate za Planet, za svoje zdravlje, za bioraznolikost, za budućnost vaše djece! Ako nemate svoj komadić zemlje, hranu možete uzgajati na terasama, balkonima, prozorskim daskama, naći parcelu u urbanim vrtovima. U konačnici, ono što ne možete sami uzgojite, kupite od lokalnih ekoloških proizvođača – recite time veliko “DA” onima koji uzgajaju hranu na način da čuvaju vaše zdravlje i zdravlje Planeta.

Svijet mijenjamo i školskim vrtovima, učeći djecu uzgoju zdrave hrane i radosti stvaranja. Gore na fotografiji je mali školski vrt u OŠ Vratišinec koji sam s njima pokrenula prošle godine

Moje ime je Silvija Kolar-Fodor, ja sam autorica, biovrtlarka, aktivistica i zaljubljenica u prirodu. Posljednjih 14 godina inspiriram i educiram vrtlare/ice i one koji to žele postati kako lako i jednostavno, a uz puno radosti mogu uzgojiti obilje zdrave hrane. Znanje i podršku u tome pružam vam kroz svoju knjigu “Vrtlarenje u skladu s prirodom”, edukacije, www.biovrt.com i domaće sjeme iz biovrta.

Vjerujem da upravo vlastitim biovrtom i podrškom lokalnog organskog uzgoja svi zajedno stvaramo bolju budućnost za sebe i za buduće generacije.

Budite i vi sa mnom promjena koju želite vidjeti!

 

#biovrt

Dopis Hrvatskom saboru 14.01.2021. – Sjeme je naše ljudsko pravo!

Inicijativa pod nazivom: “Sjeme je naše ljudsko pravo!” uputila je 14.01.2021. dopis Saborskom odboru s mišljenjem o nacrtu Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorata poljoprivrednog bilja.

Tim ljudi iz Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača, udruge Biovrt – u skladu s prirodom i Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske “Život” više od mjesec dana radi na proučavanju i analizi prijedloga novog Zakona o sjemenju. Zakon smo proučili temeljito, konzultirali smo se s raznim stručnjacima, pa čak i inozemnim udrugama i odvjetnicima koji rade na ovom području. Konačnu analizu zakona napisala je Sunčana Pešak. 

U dopisu se  traži odgoda donošenja Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorata poljoprivrednog bilja do trenutka donošenja zakona koji će definirati područje sjemenarstva na europskoj razini. Ukoliko to nije moguće, inicijativa traži uklanjanje pojma “sjeme s poljoprivrednog gospodarstva” i svih odredbi vezanih uz taj pojam. Te odredbe značajno zadiru u prava proizvođača i nisu u skladu s međunarodnim dokumentima koji ih štite.
Dopis je potpisalo 77 udruga koje okupljaju više od 25.000 članova, ne računajući Hrvatsku poljoprivrednu komoru koja je isto na popisu, a gdje su okupljeni svi poljoprivrednici Hrvatske. 

Tekst dopisa preuzmite ovdje: Sjeme je naše ljudsko pravo – dopis saboru
Tekst dopisa možete slobodno koristiti i objaviti i na svojim stranicama. 

 

*** Ako podržavate naše zahtjeve, bilo kao udruga, poljoprivredni proizvođač, predstavnik znanstvene zajednice, zabrinuti građanin ili nešto drugo, možete podržati ovu inicijativu svojim potpisom OVDJE.

Potpise podrške prikupljamo do 31.01.2021.

Ako želite, ovdje možete uz to iskazati i svoj interes za volonterski angažman na kampanji ***

 

TEKST DOPISA: 


Kao udruge čiji su članovi poljoprivredni proizvođači iz cijele Hrvatske, želimo izraziti zabrinutost novim nacrtom Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja kakav je prezentiran i prihvaćen na sjednici Vlade 23.12.2020.

Uvođenjem pojma “sjeme s poljoprivrednog gospodarstva” i odredbama članka 16. proizvođačima se za potrebe vlastite proizvodnje hrane i hrane za životinje (ne za stavljanje na tržište) zabranjuje sjetva sjemena iz vlastitog uzgoja od vlastitog reprodukcijskog materijala sorata koje nisu registrirane i koje nerijetko čine lokalne sorte i populacije. Poljoprivrednici bi sjeme morali najprije kupiti, a onda eventualno za svoje potrebe razmnožavati uz obavezu dorade. Dodatnim izuzećima od ovih su odredbi izuzeti samo ekološki proizvođači (7,2% površina) i oni koji se mogu upustiti u još dobrim dijelom nedefiniranu registraciju tradicijskih sorata.

U Hrvatskoj je 30,9% stanovništva ruralnih područja u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti (podatak EUROSTAT-a iz 2018), najviše u istočnim i jugoistočnim regijama. Upravo ti poljoprivrednici najviše siju sjeme za vlastite potrebe gospodarstva jer si ne mogu priuštiti kupovinu značajno skupljeg sjemena. Ove mjere predstavljaju dodatni udar na njihov standard.

Hrvatska je ovisna o uvozu sjemena. To je posebno izraženo kod sjemena povrća koje se proizvodi na svega 40-ak hektara od samo 5 kultura. To značajno narušava prehrambeni suverenitet  i dovodi u pitanje sigurnost hrane ako iz bilo kojih razloga dođe do zatvaranja granica ili komplikacija u opskrbi. S obzirom na situaciju, to više i nije tako nezamisliv scenarij. Dodatno otežavanje uzgoja sjemena na gospodarstvima i povećavanje ovisnosti o uvozu smanjuje otpornost prehrambenog sustava u situacijama krize. Uz poljoprivredno zemljište, sjeme predstavlja najvažniji resurs u proizvodnji hrane. Ograničavanjem ili uskraćivanjem prava na sjeme poljoprivrednim proizvođačima  narušava se prehrambena suverenost zemlje i uskraćuju temeljna ljudska prava što je regulirano i međunarodnim ugovorima i konvencijama.

Ova mjera ne doprinosi toliko zaštiti od biljnih bolesti nego je prvenstveno usmjerena uvođenju kontrole da bi tvrtke i ostali nosioci oplemenjivačkih prava mogli naplatiti svoje naknade. Oplemenjivačka prava definirana su Zakonom o zaštiti sorti poljoprivrednog bilja (NN 131/1997) i Pravilnikom o uvjetima za korištenje požetog materijala zaštićene sorte na vlastitom poljoprivrednom imanju. Miješanje tih zakonskih akata sa Zakonom o sjemenu čija je funkcija prvenstveno da regulira tržište sjemenom i komercijalno korištenje sjemena, stvaraju nedorečenosti, posebno zato što njihove odredbe nisu međusobno usklađene kao što nisu usklađene niti za zakonom i pravilnicima o biljnom zdravstvu. Niti jedan od tih akata ne govori o zabrani sjetve sjemena od neregistriranih sorti ili obavezi dorade za sjeme koje se sije za vlastite potrebe. U kontekstu spomenutih zakonskih akata restrikcije se mogu uvesti samo za sjeme sorata zaštićenih pravima oplemenjivača i samo za pojedine kulture, nikako za sve sjeme koji poljoprivrednici siju.

Ovim se člankom isključuje razmjena bilo koje sorte ili populacije koja nije upisana i koju se ne namjerava upisati na sortnu listu poljoprivrednika s obzirom da nije namijenjena stavljanju na tržište. Na taj način se blokira tisućljetni mehanizam koji je doprinio širenju uzgojene biološke raznolikosti, stvaranju potrebne raznolikosti unutar određene uzgajane vrste te koji je bio izvor poboljšanja sorti koji su koristila sjemenarska poduzeća. Danas je takav sustav posebno vrednovan u kontekstu traženja rješenja posljedicama klimatskih promjena što je prepoznato u europskoj Strategiji od polja do stola kao temelja buduće Zajedničke poljoprivredne politike EU koja kaže: “Održivi prehrambeni sustavi ovise i o sigurnosti i raznolikosti sjemena. Poljoprivrednicima mora biti dostupno raznovrsno kvalitetno sjeme za biljne sorte koje su otporne na posljedice klimatskih promjena.”

Spomenutim odredbama se također krši Međunarodni ugovor o genetskim resursima za hranu i poljoprivredu koji je Hrvatska potpisala i ratificirala 2009. godine (NN 1/2009) te Deklaracija Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima koju je Hrvatska također obavezna poštivati. U članku 19, stavak 2 “Seljaci i druge osobe koje rade u ruralnim područjima imaju pravo čuvati, kontrolirati, štititi i razvijati svoje vlastito sjeme i tradicijska znanja.” U stavku 8. istog članka navedeno je da “Države moraju poduzeti sve kako bi se politikama o sjemenu, o zaštiti biljnih sorti i ostalim zakonima o pravima intelektualnog vlasništva, sustavima certifikacije i zakonima o stavljanju na tržište sjemena poštivala i uzimala u obzir prava, potrebe i stvarnost seljaka i ostalih osoba koje rade u ruralnim područjima.”

Donošenje nacionalnog zakona o sjemenu u ovom trenutku nije u skladu niti s Odlukom Vijeća (EU) 2019/1905 od 8. studenoga 2019. o zahtjevu Komisiji da podnese studiju o opcijama Unije da ažurira postojeće zakonodavstvo o proizvodnji i stavljanju na tržište biljnog reprodukcijskog materijala te prijedlog ako to bude potrebno s obzirom na rezultate studije. Nije prihvatljivo da Hrvatska preduhitri takvu reformu, zanemarujući pritom regulatorne odluke koje EU izrađuje u tom području. Izvješće će biti predstavljeno u travnju 2021. te će nakon ocjene tog izvješća Komisija izraditi novi prijedlog pravnog okvira. Podsjećamo da se izrada takvog izvješća temelji na širokoj inicijativi s ciljem savjetovanja sa svim zainteresiranim stranama i da je u tom procesu Europska koordinacija Via Campesina (ECVC koje su udruga Život i Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača članovi) među onima s kojima se savjetovalo i koje imaju pravo ugraditi vlastite komentare čak u konačan prijedlog tog izvješća prije njegova predstavljanja Komisiji.

Zbog svega navedenog molimo vas da razmotrite mogućnost odgađanja donošenja ovog zakona do trenutka donošenja zakona koji će definirati područje sjemenarstva na europskoj razini kako bi se u njega unijela sva potrebna usklađenja. Ukoliko je zakon potrebno donijeti ranije, molimo da se iz njega svakako isključi pojam “sjeme s obiteljskog gospodarstva” kao i članak 16 i sve ostale odrednice vezane za ovaj pojam. Tražimo da se prizna postojanje posebnog „neformalnog” sjemenarskog sustava, odnosno sustava kojeg kontroliraju i upotrebljavaju poljoprivrednici, a koji se po svojem načinu funkcioniranja i tehničkim modalitetima i činjenici da je utemeljen na zajedničkim pravima poljoprivrednika na sjeme (UNDROP i ITPGRFA) u potpunosti razlikuje od industrijskog sjemenarstva utemeljenog na sortama upisanima na listu, na pravilima Međunarodne konvencija za zaštitu novih biljnih sorti (UPOV) i na pravnom sustavu usmjerenom na pravnu zaštitu intelektualnog vlasništva.

 

U prilogu vam dostavljamo detaljna pojašnjenja vezana za pojedine sporne odredbe i stojimo na raspolaganju za sva pitanja.

Kontakt osobe:
Sunčana Pešak, tajnica Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača
e-mail: hsep.inf@gmail.com

Silvija Kolar Fodor, predsjednica udruge Biovrt – u skladu s prirodom
e-mail: biovrt@biovrt.com

Robert Hadžić,
član izvršnog odbora i stručnog vijeća Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava
Hrvatske “Život”
član HPK Odbora za zakonodavstvo i Odbora za voćarstvo
e-mail: rhadzic2@gmail.com

 

Pogledajte video s objašnjenjem spornih stavaka predsjednice udruge Silvije Kolar-Fodor:

 

DODATNA POJAŠNJENJA VEZANA ZA SPORNE ČLANKE NACRTA ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORATA POLJOPRIVREDNOG BILJA

članak 3 – pojmovnik
sjeme s poljoprivrednog gospodarstva
je sjeme sorata poljoprivrednog bilja proizvedeno i namijenjeno za sjetvu isključivo na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu koje je zabranjeno stavljati na tržište

Ovaj pojam ne postoji u niti jednoj od postojećih EU direktiva koje reguliraju područje sjemenarstva – marketinških direktiva. Zakon o sjemenu odnosi se isključivo na komercijalnu upotrebu i tržište sjemenom. Prijedlog Zakona regulira sjeme s poljoprivrednog gospodarstva koje istovremeno izričito zabranjuje stavljati na tržište. Zbog toga ovaj pojam i sve odredbe koje se na njega odnose treba brisati. Poljoprivrednici ne obavljaju djelatnost „poslovnog iskorištavanja sjemena” za proizvodnju sjemenskog materijala za tržište, već samo djelatnosti poljoprivredne proizvodnje u svrhu stavljanja na tržište uzgojenih proizvoda (hrane), te se stoga djelatnosti uzgoja sjemena s poljoprivrednog gospodarstva niti na koji način ne mogu poistovjetiti s djelatnošću sjemenarskih poduzeća.

Ministarstvo poljoprivrede je u odgovoru na reagiranje udruga napisalo:
“Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma sjeme s poljoprivrednog gospodarstva za tzv. “tavanušu.“ U izjavama za medije navedeno je da se time “uvodi red” i uređuje “siva zova” uzgoja sjemena na gospodarstvu za vlastite potrebe.

Uzgoj sjemena za vlastite potrebe na gospodarstvu i slobodan izbor sorata ili lokalnih populacija pa čak i razmjena takvog sjemena među proizvođačima nije siva zona. Ono je prepoznato međunarodnim ugovorima, deklaracijama, strategijama i studijama kao osnovno pravo svakog proizvođača koje je posebno važno u uvjetima kriza klimatskih promjena, epidemija i prirodnih katastrofa s kojima se nosimo.

Tavanuša nije stručni pojam nego pogrdni naziv pa ga je teško stručno odrediti. Odnosi se na zaraženo, neočišćeno i nekvalitetno sjeme žitarica koje su proizvođači sami uzgojili od sjemena sorata zaštićenih pravima oplemenjivača i nisu platili naknadu oplemenjivaču. Tema sjemena s obiteljskog gospodarstva međutim, značajno je kompleksnija i ne može se sve sjeme koje poljoprivrednici uzgajaju za svoje potrebe jednostavno proglasiti “tavanušom” i zabraniti. Prema nekim procjenama čak polovinu sjemena žitarica koje koriste poljoprivrednici Europe čini sjeme koje poljoprivrednici sami proizvode. Nema osnove unošenja pojma u zakon koji se odnosi na jednu skupinu usjeva tj. žitarice – jer u kontekstu koji ovaj zakon predlaže ono znači  ograničenje za apsolutno sve druge skupine usjeva koji se uzgajaju.

Tvrdnja da je zabrana uzgoja sjemena na gospodarstvu od sorata koje proizvođač sam odabere nužna mjera u zaštiti od biljnih bolesti nije u skladu s postojećim zakonima i pravilnicima iz područja biljnog zdravstva niti izbor sorte ima veze sa širenjem biljnih bolesti. Dapače, neke domaće sorte i lokalne populacije otpornije su na biljne bolesti nego sorte namijenjene industrijaliziranoj poljoprivredi i intenzivnoj agrotehnici. To je prepoznato i Uredbom o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (EU 2018/848) pa su takve sorte posebno vrednovane u ekološkoj proizvodnji.

Naredba o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i iskorjenjivanje smrdljive snijeti – Tilletia spp. (NN080/2013) na snazi je od 2013. i dozvoljava uporabu vlastitog sjemena ukoliko je obavljeno laboratorijsko ispitivanje te ne nalaže obavezu dorade kod ovlaštenog dorađivača. Javnosti nije predočena stručna studija koja pokazuje da je smrdljiva snijet žitarica značajno veći problem u Hrvatskoj nego je to u drugim zemljama, na temelju koje bi bilo opravdano donijeti strože mjere nego to imaju druge zemlje EU.

Pravilnik o vrstama poljoprivrednog bilja čije sjeme mora biti tretirano fungicidom (NN 074/2001) također se odnosi na žitarice i nekoliko kultura industrijskog bilja, a sve potrebne radnje proizvođači mogu obaviti na gospodarstvu bez dodatnih troškova i komplikacija.

Pravilnik o uvjetima za korištenje požetog materijala zaštićene sorte na vlastitom poljoprivrednom imanju i kriterijima za utvrđivanje malih poljoprivrednih proizvođača (NN 145/2011) odnosi se na krmno bilje, žitarice i krumpir. Za korištenje zaštićenih sorata tih kultura na gospodarstvima većim od 3ha oplemenjivač ima pravo na naknadu ali:  “Prikupljanje informacija je isključivo dužnost nositelja oplemenjivačkog prava i u tome ne može očekivati pomoć službenih tijela. “ Ovdje se upravo dešava da službena tijela osiguravaju alate za prisilu proizvođača da kupuju sjeme na koje netko polaže oplemenjivačka prava, te za dobivanje podataka na temelju kojih bi mogle biti naplaćene naknade nosiocima oplemenjivačkih prava.

Druge države nemaju tako restriktivne zakone čime su njihovi proizvođači u prednosti i troškovi sjemena u proizvodnji su manji.

 

Ovo je primjer zakona u Austriji:

Austrian Seed Regulation, 1997 (2016 Version)[1]

Seeds for breeding, research, exhibitions, official and officially commissioned examinations and for personal use as well as plant genetic resources
4.…
(3) The passing on of seeds …. by farmers or seed users … whether or not in return for payment or for payment in kind is permissable, provided:
1. The farmer or seed user does not deal in seed trade
2. The variety of the seeds is not registered or applied to be registered in the Austrian variety list, the Common Catalogue, or the OECD-List for international seed trade – except for those that fall under § 1 Abs. 2 Z 14 or 15 [note: conservation varieties and amateur varieties] and was not deleted from one of these lists in the last five years
3. The maximum amounts mentioned in the Attachment Column 4 are not exceeded

 

A ovo je primjer zakona u Francuskoj:
Art L.315-5 of the “Code Rural”

The exchange, between farmers, of seeds or seedlings not belonging to a variety protected by a plant variety certificate and produced on a holding not subject to any contract for the multiplication of seeds or seedlings intended for marketing shall be presumed to be mutual assistance within the meaning of Article L. 325-1.

Article L325-1 of the “Code Rural”

Mutual assistance is achieved between farmers through exchanges of services in labour and means of exploitation, including those that are an extension of the act of production.

It may be occasional, temporary or on a regular basis.

Mutual assistance is a contract free of charge, even when the beneficiary reimburses the provider for all or part of the costs incurred by the latter.

 

Članak 16.1.
Poljoprivredni proizvođači upisani u Upisnik poljoprivrednika mogu osim kategorija navedenih u članku 13. ovoga Zakona proizvoditi za svoje potrebe na vlastitom gospodarstvu sjeme s poljoprivrednog gospodarstva isključivo od certificiranog sjemena sorte upisane na Zajednički katalog sorata Europske unije.

Kategorija sjemena potvrđuje se nadzorom sjemenskog usjeva. To znači da proizvođači mogu proizvoditi sjeme za vlastite potrebe samo od sjemena koje su kupili direktno od proizvođača, ne od sjemena koje su naslijedili od svojih djedova ili dobili kroz razmjene s drugim proizvođačima.

Zabrana pojedinih sorata, u slučaju prijedloga zakona, svih sorti koje nisu registrirane jer se certificirano sjeme proizvodi od registriranih sorti, nema veze sa zaštitom od biljnih bolesti.

Ograničavanjem korištenja sjemena sa Zajedničkog kataloga EU, značajno se smanjuje izbor, posebno za sjeme povrća jer se ono u cijeloj Europi uglavnom proizvodi u kategoriji standardnog sjemena.

Ovim člankom direktno se krše odredbe Zakona o potvrđivanju Međunarodnog ugovora o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu (NN 1/2009) – ITPGRFA

Prenosimo izvadak iz članka 9 ovog ugovora:

„Članak 9. – Prava poljoprivrednika

9.1 Ugovorne strane potvrđuju golem doprinos koji su lokalne i domaće zajednice i poljoprivrednici iz svih krajeva svijeta, posebno oni iz centara podrijetla i raznolikosti kultura, dali i koji će i nadalje davati na području očuvanja i razvoja biljnih genetskih resursa koji predstavljaju osnovu za proizvodnju hrane i poljoprivrednu proizvodnju u cijelom svijetu.

9.2 Ugovorne su strane suglasne da su nacionalne vlade odgovorne za ostvarenje prava poljoprivrednika koja se odnose na biljne genetske resurse za hranu i poljoprivredu. U skladu s njihovim potrebama i prioritetima, svaka ugovorna strana bi prema potrebi i podložno nacionalnim zakonima trebala poduzimati mjere zaštite i promicanja prava poljoprivrednika, uključujući:
a) zaštitu tradicijskog znanja koje je relevantno za biljne genetske resurse za hranu i poljoprivredu;
b) pravo na pravično sudjelovanje u podjeli koristi koja nastaje uporabom biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu; i
c) pravo na sudjelovanje u donošenju odluka na nacionalnoj razini o pitanjima očuvanja i održivog korištenja biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu.

9.3 Ništa u ovom članku, podložno nacionalnim zakonima i prema potrebi, ne tumači se tako da ograničava prava poljoprivrednika na čuvanje, korištenje, razmjenjivanje i prodaju sjemena/reprodukcijskog materijala dobivenog na poljoprivrednim gospodarstvima.”

Ne bi bilo na odmet podsjetiti da je primjena ovog ugovora obvezna i da su, u slučaju ovog konkretnog članka, države dužne odrediti način provedbe kako je to predviđeno u samom članku i da se, kako je utvrđeno člankom 9. stavkom 3. nacionalnim zakonodavstvom ne smije ograničavati provedba tog prava.

Isto je potvrdila i Deklaracija Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima koju je Hrvatska također obavezna poštovati. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je “država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati”

 

Članak 16.2.

Sjeme s poljoprivrednog gospodarstva biljne vrste koja je u sustavu certifikacije mora biti dorađeno u skladu s člankom 17. ovoga Zakona

Članak 17.

(1) Dorada sjemena je sušenje, čišćenje, kalibriranje, piliranje, tretiranje sredstvima za zaštitu bilja, pakiranje, plombiranje i označavanje

(3)Dobavljač sjemena registriran za doradu smije dorađivati naturalno sjeme ako je za to sjeme izdan zapisnik o službenom nadzoru, uvjerenje o priznavanju usjeva ili dokument o porijeklu sjemena s poljoprivrednog gospodarstva koji daje dobavljač sjemena.


Sjeme s poljoprivrednog gospodarstva biljne vrste koja je u sustavu certifikacije mora biti dorađeno u skladu s člankom 17. ovoga Zakona
Članak 16.2.

Članak 17.

(1) Dorada sjemena je sušenje, čišćenje, kalibriranje, piliranje, tretiranje sredstvima za zaštitu bilja, pakiranje, plombiranje i označavanje

(3)Dobavljač sjemena registriran za doradu smije dorađivati naturalno sjeme ako je za to sjeme izdan zapisnik o službenom nadzoru, uvjerenje o priznavanju usjeva ili dokument o porijeklu sjemena s poljoprivrednog gospodarstva koji daje dobavljač sjemena.

Dorada u ovom kontekstu znači totalnu kontrolu svega što netko sije za vlastite potrebe te mnoge radnje nepotrebne za kontrolu biljnog zdravlja ili uzgoj za vlastite potrebe (kalibriranje, pakiranje, plombiranje i označavanje). Da bi pristupio doradi proizvođač treba donijeti “dokument o porijeklu sjemena s poljoprivrednog gospodarstva koje daje dobavljač sjemena” Time je ponovo utvrđeno da se sjeme za vlastite potrebe smije proizvesti samo od kupljenog sjemena i trgovac (dobavljač) treba izdati potvrdu koja to potvrđuje. Sam poljoprivredni proizvođač nije registriran u upisnik dobavljača.

Dorada kod ovlaštenog dorađivača je proces u kojem proizvođač donese svoje sjeme koje je uzgojio i dobije ga natrag očišćenog, osušenog, tretiranog pesticidima, laboratorijski ispitanog, označenog i upakiranog kao da ga stavlja na tržište. To naravno košta, a ovisno gdje je smješteno gospodarstvo, stvara i logističke probleme jer uslužna dorada nije dostupna u svim županijama pa će poljoprivrednik nerijetko morati prevaliti stotine kilometara da bi odnio sjeme na doradu i obavio sve ono što je za svoje potrebe do sada mogao sasvim uspješno obaviti na vlastitom gospodarstvu u skladu s postojećim propisima iz područja biljnog zdravstva i prava oplemenjivača. Sama dorada možda i nije skupa, no transport je veliki trošak.

Cijeli sustav dorade osmišljen je i do sada je funkcionirao unutar sustava proizvodnje i dorade većih količina za tržište. Taj sustav ne može pratiti potrebe poljoprivrednika i malih količina koje bi oni donosili na doradu. Za potrebe obiteljskih gospodarstava s ciljem zaštite od bolesti i korova treba osmisliti manji, uslužni sustav dorade kao mogućnost, a ne obvezu. Kapaciteti za doradu mogli bi se osigurati kroz mjere ruralnog razvoja kao dodatna djelatnost na gospodarstvu bez obveze zapošljavanja stručnjaka u stalni radni odnos kada se dorada obavlja samo nekoliko mjeseci godišnje, u vrijeme kad se sjeme priprema za sjetvu.

 

Članak 16.3.

Odredbe ovoga članka ne odnose se na:

– poljoprivredne biljne vrste upisane u Sortnu listu Republike Hrvatske kao „čuvane sorte“ ili „sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima“

– sorte upisane na drugim sortnim listama iz članka 53. stavka 4. ovoga Zakona

– poljoprivredne proizvođače upisane u Upisnik subjekata u ekološkoj poljoprivredi.

–           Čuvanih sorata je u HR registrirano samo 27, a u proizvodnji je registrirano njih 9  i to u malim količinama (Izvješće o nadzoru sjemenskih usjeva 2019. HAPIH).

–           Sorte za uzgoj u posebnim uvjetima još nije moguće registrirati iako su uvrštene u Pravilnik o stavljanju na tržište čuvanih sorata još izmjenama i dopunama iz 2014.  Ni 6 godina kasnije još uvijek nije napravljen pravilnik koji bi definirao kriterije njihovog upisa na sortnu listu. Te sorte se inače zovu “sorte bez stvarne komercijalne vrijednosti razvijene za posebne namjene” i mnoge države poput Austrije i Slovenije koriste tu kategoriju kao sorte za male vrtove koje je moguće registrirati vrlo jednostavno i stavljati na tržište bez ograničenja jer ionako ne ugrožavaju veliku proizvodnju pošto nemaju komercijalnu vrijednost.

–           članak 53.4. govori o uvođenju dodatnih sortnih lista koje bi vrijedile samo na nacionalnoj razini no nisu definirani kriteriji. Iskustva drugih zemalja, primjerice Italije, pokazuju da registracija sjemena na takve dodatne liste često donosi više problema nego rješenja jer služi samo proizvođaču koji je registrirao određenu sortu, a ostalima donosi restrikcije jer moraju kupovati sjeme od registriranog proizvođača i ne mogu koristiti vlastito iako se radi o istoj sorti. Ukoliko se radi o sortama registriranim u Nacionalnoj banci biljnih gena, to je također problematično jer banka gena nema dovoljno resursa da poljoprivrednicima daje sjeme, a čak i ako bi to radila, proizvođač bi dobio vrlo malu količinu koju bi trebao godinama razmnožavati da može započeti proizvodnju.

–           Registrirani ekološki proizvođači su izuzeti zato što je to propisano EU Uredbom o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (EU 2018/848)

Registracija čuvanih sorata kao pokretanje sjemenarske proizvodnje takvih sorata dugotrajan je proces, prvenstveno zato što je početnog sjemena izuzetno malo. A kad se zabrani njihov slobodan uzgoj na poljima bez registracije, i ovo malo što imamo nestat će gotovo momentalno!

 

Članak 16. 4.
Izuzeće od obveze dorade iz stavka 2. ovoga članka, ovisno o veličini obradive površine na poljoprivrednom gospodarstvu upisanoj u ARKOD sukladno posebnom propisu kojim se uređuje vođenje evidencije uporabe poljoprivrednog zemljišta i količine korištenog sjemena s poljoprivrednog gospodarstva propisuje ministar pravilnikom.

Mala gospodarstva izuzeta su od obveze dorade ali ne i od zabrane upotrebe domaćeg sjemena definirane u stavku 1 ovog članka. Ovo je nelogično ako je, kako tvrde iz Ministarstva poljoprivrede cilj uvođenja ove mjere smanjivanje širenja smrdljive snijeti. Smrdljiva snijet napada samo žitarice i trave, a propisane mjere odnose se na sve kulture. Odabir sorte, kao što smo već naveli, nema ništa sa zaštitom od biljnih bolesti no zakon pravi izuzeća u pogledu dorade, ali ne i slobodnog odabira sortimenta.

Ograničenje prema ukupnoj veličini poljoprivrednog zemljišta nije adekvatna mjera jer gospodarstvo može uzgajati sjeme za vlastite potrebe na vrlo maloj površini, a na preostalom dijelu imanja uzgajati nešto sasvim drugo. Isto tako nije isto koja kultura se uzgaja pa primjerice 1ha pšenice nije puno, a 1ha salate je velika površina.

U konačnici, bojimo se da će većina poljoprivrednika radi restrikcija u st. 1 članka morati baciti sjeme koje su naslijedili od svojih predaka i kupiti sjeme na tržištu, pa time više neće imati motiv za daljnje skupljanje i održavanje sjemenja, a time niti potrebu za doradom koja bi im još dodatno poskupila sjeme. Svim ovim odredbama zakona indirektno će se prisiliti male OPG-ove na kupovanje i odustajanje od čuvanja svog sjemenja – a time i gubitka biološke raznolikosti čija je potreba očuvanja prepoznata međunarodnim ugovorima i vrednovana strateškim dokumentima EU. Iako se predviđaju izuzeća za sjeme koje se nalazi na listama i za ekološke proizvođače, većina obiteljskih gospodarstava ipak nije u sustavu nadzora ekološke proizvodnje i na njih se ne odnose ova izuzeća. Nadalje, uvođenje obaveze stavljanja na listu, pa koliko god jednostavniji postupak bio obećan, poljoprivrednicima znači još administracije, od čega će većina malih poljoprivrednika odustati jer nemaju niti vremena niti dovoljno znanja. Kriterije za upis sorata bez stvarne komercijalne vrijednosti uzgajanih za određene namjene kao i kriterije za upis na dodatne sorte liste tek treba definirati i to je proces koji traje. Strahujemo da će sjeme  tradicijskih sorti već biti izgubljeno dok se ne donesu potrebni pravilnici, a tada će opet proći godine dok se ponovo razmnože dovoljne količine za pokretanje proizvodnje od uzoraka iz kolekcije banke biljnih gena za koje ona nema niti resurse da ih osigura dovoljnom broju poljoprivrednika u dovoljnoj količini.

 

Članak 11.4.
(Kriteriji) za registraciju dorade sjemena:

a) da ima stručnu osobu koja je u radnom odnosu kod dobavljača na neodređeno vrijeme, je inženjer ili diplomirani inženjer agronomije/poljoprivrede odnosno prvostupnik agronomije/poljoprivrede ili magistar agronomske/poljoprivredne struke i ima dvogodišnje radno iskustvo u doradi sjemena

b) da je vlasnik opreme za čišćenje, sortiranje, tretiranje i pakiranje sjemena, ovisno o vrstama za koje se upisuje

c) da je vlasnik laboratorija za kontrolu kvalitete sjemena ili ima ugovor s laboratorijem za kontrolu kvalitete sjemena.

Potrebno je omogućiti rad malih dorađivača za uslužnu doradu manjih količina sjemena koje proizvođači koriste za vlastite potrebe kao dopunsku djelatnost. Ne kao uvjet već kao mogućnost s ciljem smanjivanja širenja biljnih bolesti i korova.

Obaveza zapošljavanja stručne osobe s dvogodišnjim iskustvom u poslovima dorade sjemena u stalni radni odnos i obavezno vlasništvo nad strojevima i opremom isključuje takvu mogućnost. To je isplativo samo velikim pogonima koji ne će dorađivati male količine sjemena s poljoprivrednog gospodarstva. Time zakon ne doprinosi smanjenju bolesti što je navedeno kao osnovni razlog, nego upravo suprotno, smanjuje pristup doradi malim proizvođačima i uvjetuje kupovinu sjemena što pogoduje sjemenskim kompanijama i uvozu, a ne poljoprivrednom proizvođaču.

[1]https://www.ris.bka.gv.at/GeltendeFassung.wxe?Abfrage=Bundesnormen&Gesetzesnummer=20005092&ShowPrintPreview=True

  

Pravo na korištenje vlastitog sjemenja naše je ljudsko pravo. Ne štetnom članku 16 u Zakonu o sjemenju!

Prve civilizacije nastale su upravo zahvaljujući činjenici što su ljudi počeli skupljati sjeme i organizirano uzgajati usjeve za svoju prehranu. Prekrasna biološka raznolikost usjeva za prehranu nastala je zahvaljujući trudu i radu nebrojenih poljoprivrednika koji su svake godine birali najljepše i najotpornije biljke s kojih su skupljali sjeme za iduće godine. Svatko tko uzgaja hranu dobro zna kakvo sjeme i s kakvih biljaka mora skupiti, jer sigurno nitko nije toliko lud da skuplja bolesno sjeme i da si ugrozi opstanak i uzgoj hrane iduće godine.

Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. “ Tavanuša nije stručni pojam nego pogrdni naziv pa ga je teško stručno odrediti. Odnosi se na zaraženo, neočišćeno i nekvalitetno sjeme žitarica koje su proizvođači sami uzgojili od sjemena sorata zaštićenih pravima oplemenjivača i nisu platili naknadu oplemenjivaču. Tema farmerskog sjemena puno je kompleksnija i ne može se svo sjeme koje poljoprivrednici uzgajaju za svoje potrebe jednostavno proglasiti “tavanušom” i zabraniti. A to je upravo što se svim odredbama članka 16 u novom prijedlogu Zakona o sjemenju pokušava napraviti – ograničiti i kontrolirati upotrebu SVOG sjemenja na OPG-ovima!

Ovo nije nikakva direktiva niti praksa EU. Upravo suprotno! Druge države nemaju tako restriktivne zakone i omogućavaju svojim poljoprivrednicima koristiti vlastito sjeme, u nekim državama čak i po olakšanim procedurama i prodavati!

Pravo da koristimo vlastito sjeme osigurano nam je i odredbama Zakona o potvrđivanju Međunarodnog ugovora o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu – gdje jasno piše da se ne smiju ograničavati prava poljoprivrednika na čuvanje, korištenje, razmjenjivanje i prodaju sjemena/reprodukcijskog materijala dobivenog na poljoprivrednim gospodarstvima.

Stoga tražimo da se štetni članak 16 makne iz prijedloga novog Zakona o sjemenju – zato jer krši i odredbe međunarodnih zakona i krši osnovna ljudska prava! Zakon se treba baviti tržištem sjemenja, a ne ograničavati upotrebu vlastitog sjemenja na imanju jer to ne predstavlja tržište! A imati će itekako teške posljedice na očuvanje biološke raznolikosti i financijsku održivost malih OPG-ova.

Što se je točno događalo od javnog savjetovanja ovog Zakona i reagiranja udruga, pročitajte OVDJE.

U nastavku pročitajte detaljnu analizu spornih dijelova u zadnjoj verziji prijedloga Zakona o sjemenja, koju je napravila kolegica Sunčana Pešak iz Hrvatskog saveza udruge ekoloških proizvođača OVDJE.

Postanite član/ica udruge Biovrt u 2021. godini

Dragi vrtlari, drage vrtlarice, članovi/ice udruge Biovrt,

hvala vam što ste sa nama stvarali vrtlarsku zajednicu koja se družila,  razmjenjivala sjeme i međusobno se podržavala.

Nakon vrlo aktivne 2019. godine, nažalost radi epidemioloških uvjeta, u 2020. godini nismo imali prilike realizirati sve planove oko putovanja i druženja za članstvo. Stoga se nadamo da ćemo sve to uspjeti nadoknaditi u 2021. godini. Međutim imali smo prilike družiti se s članstvom i Čuvarima sjemenja na godišnjoj edukaciji i druženju za članstvo  u 29.08.2020. (VIŠE), a za kraj godine napravili smo i virtualno druženje putem Zoom aplikacije.

 

Pozivamo vas da postanete dio naše biovrtne vrtlarske zajednice koja svakim danom sve više raste.

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom inspirira i educira o životu u skladu s prirodom. Stvaramo zajednicu koja čuva biološku raznolikost, razumije svoju ulogu u prirodi te čuva naše nasljeđe, sjeme i znanje u svrhu uzgoja zdrave hrane, postizanja prehrambene neovisnosti i očuvanje prirode za buduće generacije.

   

OBLICI ČLANSTVA U UDRUZI BIOVRT:
Redovni član/ica
Podržavajući član/ica
Nominalni član/ica – biovrtlar/ica
Nominalni član/ica – mini simpatizer vrtlar/ica
Nominalni član/ica – midi simpatizer vrtlar/ica
Nominalni član/ica – maxi simpatizer vrtlar/ica

Redovni, podržavajući i nominalni članovi/ce biovrtlari mogu sudjelovati u brojnim programima udruge i u programu Čuvari/ce sjemena, te ostvariti razne pogodnosti takvog članstva.
Nominalni članovi mini, midi i maxi simpatizeri ne sudjeluju u programima udruge, ali podupiru i pridružuju se misiji očuvanja sjemena na imanjima, te sukladno kategoriji članstva biraju poklon sjeme za svoje imanje.

Novi članovi upisuju se kao podržavajući ili nominalni članovi –  odaberite oblik članstva koji najbolje odgovara Vašim interesima za uključenje u rad udruge i naše programe
Maloljetne osobe mogu biti samo nominalni članovi.

PODRŽAVAJUĆI ČLANOVI/CE
Ukoliko želite podržati naš rad na promicanju i edukaciji o životu u skladu s prirodom, a nemate vremena za akcije i aktivno sudjelovanje ili pak živite u drugom dijelu Hrvatske – pozivamo vas da postanete podržavajući član/ica udruge Biovrt.
Podržavajući članovi uplaćuje godišnju članarinu od 100 kuna i redovno su informirani o našim aktivnostima. Također, kao mali znak pažnje za vašu podrški našem radu, nakon učlanjenja i dostave podataka šaljemo vam na vašu kućnu adresu paket od 6 vrsti sjemenja: rajčica mix, rukola (Eruca sativa), Rajček, tomatillo (Physalis philadelphica), ehinaceja crvena mix (Echinacea), ljetni zvjezdan božurasti (Callistephus spp.), jednogodišnji kokotić (Delphinum ajacis).
Podržavajući članovi mogu sudjelovati u radu Skupštine, ali nemaju pravo glasa i nemaju pravo sudjelovanja u radu tijela Udruge.

Dodatno, podržavajući članovi imaju i slijedeće pogodnosti:
– mogućnost sudjelovanja u programu Čuvari sjemena udruge Biovrt, gdje dobivate na čuvanje do 3 sorte besplatno i 1 besplatnu edukaciju na imanju Biovrta (više)
– mogućnost sudjelovanja na godišnjem druženju članstva udruge Biovrt na imanju Silvije Kolar-Fodor
– mogućnost sudjelovanja na tematskim izletima za članstvo
– Popust od 10% na 1 online edukaciju Silvije Kolar-Fodor (VIŠE)
– Popust od 10,00 kn na 1 knjigu „Vrtlarenje u skladu s prirodom“ Silvije Kolar-Fodor (VIŠE)

REDOVNI ČLANOVI/ICE
Redovni članovi/ice plaćaju godišnju članarinu u iznosu od 100 kuna i volontiraju minimalno 20 volonterskih sati u udruzi/godinu. Redovni član/ica je aktivni član/ica s punim opsegom Statutom predviđenih obveza i prava i ostvaruje iste pogodnosti kao nominalni član/ica. Nominalni članovi nakon ostvarenih 20 sati volontiranja u udruzi mogu podnijeti zahtjev za redovno članstvo.

NOMINALNI ČLANOVI/CE – BIOVRTLARI/CE
Nominalni članovi/ice – biovrtlari/ce plaćaju godišnju članarinu u iznosu od 80 kuna.
Nominalni član/ica je osoba bez ili s ograničenom poslovnom sposobnošću te ima sva prava i obveze redovnog člana/ice, osim što nema pravo sudjelovanja u radu tijela Udruge.
REDOVNI ČLANOVI/ICE
Redovni članovi/ice plaćaju godišnju članarinu u iznosu od 100 kuna i volontiraju minimalno 20 volonterskih sati u udruzi/godinu. Redovni član/ica je aktivni član/ica s punim opsegom Statutom predviđenih obveza i prava i ostvaruje iste pogodnosti kao nominalni član/ica. Nominalni članovi nakon ostvarenih 20 sati volontiranja u udruzi mogu podnijeti zahtjev za redovno članstvo.

Nominalni članovi biovrtlari/ce nakon učlanjenja stječu brojne članske pogodnosti:
– mogućnost sudjelovanja u programu Čuvari sjemena udruge Biovrt, gdje dobivate na čuvanje do 3 sorte besplatno i 1 besplatnu edukaciju na imanju Biovrta (više)
– mogućnost sudjelovanja na godišnjem druženju članstva udruge Biovrt na imanju Silvije Kolar-Fodor
– mogućnost sudjelovanja na tematskim izletima za članstvo
– Redovni sastanci članstva
– Minimalno 5 sastanaka u godini
– Druženje, grupa potpore, u Biovrtu – po želji
– Mogućnost 1x godišnje posjet članu/ici tijekom sezone – po želji
– Moguće aktivnosti grupe: razmjena iskustava, razmjena viškova proizvoda, razmjena sjemenja i sadnica – po želji
– Popust od 10% na 1 online edukaciju Silvije Kolar-Fodor (VIŠE)
– Popust od 10,00 kn na 1 knjigu „Vrtlarenje u skladu s prirodom“ Silvije Kolar-Fodor (VIŠE)

  

ČLANOVI SIMPATIZERI:
Pridružite nam se u misiji održavanja mnogih starinskih sorti od izumiranja. Ako želite održavati sjeme iz naše banke sjemena na vašim imanjima, ali ne želite sudjelovati u programu Čuvari/ce sjemena i  preuzeti obavezu vraćanja sjemena u našu banku sjemena, možete nam se priključiti kao simpatizer programa Čuvari sjemena putem slijedeća 3 oblika članstva.

Članovi udruge simpatizeri sudjeluju u prikupljanju i korištenju sjemena udruge, a prema razini članstva i samim time angažiranju u radu udruge svaki član može koristiti unaprijed definiranu količinu sjemena iz banke sjemena udruge za vlastite potrebe i daljnje širenje u vrtlarskoj zajednici:

NOMINALNI ČLANOVI/CE – MINI SIMPATIZER VRTLAR/ICA
Nominalni članovi/ice – mini simpatizer vrtlar/ica plaća godišnju članarinu u iznosu od 70 kuna i stječe slijedeće članske pogodnosti:
– 5 paketića različitog sjemena po vlastitom izboru za uzgoj i razmnožavanje na svojim imanjima. Sjeme se bira s liste dostupnog sjemena za članove simpatizere (www.biovrt.com/katalog – sortirati si „dostupno“ po kategorijama).
– +1 poklon sjeme s liste na poveznici https://www.biovrt.com/poklon-sjeme-uz-narudzbu-iz-kataloga-biljaka/

NOMINALNI ČLANOVI/CE – MIDI SIMPATIZER VRTLAR/ICA
Nominalni članovi/ice – mini simpatizer vrtlar/ica plaća godišnju članarinu u iznosu od 120 kuna i stječe slijedeće članske pogodnosti:
– 10 paketića različitog  sjemenja za uzgoj i razmnožavanje na svojim imanjima. Sjeme se bira s liste dostupnog sjemena za članove simpatizere (www.biovrt.com/katalog – sortirati si „dostupno“ po kategorijama).
– +2 poklon sjemena s liste na poveznici https://www.biovrt.com/poklon-sjeme-uz-narudzbu-iz-kataloga-biljaka/

NOMINALNI ČLANOVI/CE – MAXI SIMPATIZER VRTLAR/ICA
Nominalni članovi/ice – mini simpatizer vrtlar/ica plaća godišnju članarinu u iznosu od 170 kuna i stječe slijedeće članske pogodnosti:
–  15 paketića različitog sjemenja za uzgoj i razmnožavanje na svojim imanjima. Sjeme se bira s liste dostupnog sjemena za članove simpatizere (www.biovrt.com/katalog – sortirati si „dostupno“ po kategorijama).
– +3 poklon sjemena s liste na poveznici https://www.biovrt.com/poklon-sjeme-uz-narudzbu-iz-kataloga-biljaka/

Dobiveno sjeme za kategorije članstva simpatizera ne smatra se dijelom programa Čuvari sjemena udruge, jer članovi nemaju obavezu vraćanja istog. Ipak, s ciljem da svi skupa čuvamo bioraznolikost za buduće generacije, očekujemo da će članovi pokušati skupiti sjeme sukladno dobivenim uputama udruge Biovrt te isto dijeliti i s vrtlarskom zajednicom u svojoj okolini, te tako doprinijeti očuvanju bioraznolikosti.

 

Pridružite nam se učlanjenjem u udrugu Biovrt ispunjavanjem pristupnice na linku OVDJE.

Članarinu možete uplatiti na naš žiro račun HR452340009 1116044171 , PBZ banka d.d.

 

IZLETI I DRUŽENJA  ZA ČLANSTVO
 U 2021. godini planiramo nekoliko izleta koje smo propustili napraviti u 2020. godini, a u kojima ćemo posjetiti zanimljive rasadnike, zanimljiva imanja i čuti dobre priče oko razvoja ekološkog uzgoja. Mogući su i dvodnevni izleti, a pratit ćemo i druge zanimljive izlete u tuđoj organizaciji kojima ćemo se moći priključiti.

Druženja za članstvo: ukoliko će se epidemiološke mjere nastaviti, započet ćemo i seriju on-line druženja za članstvo.

Osobe koje nisu članovi/ce, a zanimaju ih aktivnosti udruge namijenjene isključivo članovima (sastanci, izleti), slobodni su sudjelovati na 2 takva događanja udruge, uz obaveznu najavu na e-mail. Nakon toga molimo ih da se učlane kako bi mogli dalje sudjelovati na aktivnostima udruge.

PROGRAM ČUVARI/CE SJEMENA:
S ciljem očuvanja biološke raznolikosti, udruga Biovrt formirala je neformalnu društvenu banku sjemenja, u kojoj je pohranjeno 700 sorti i vrsti voća, povrća, cvijeća te začinskog i ljekovitog bilja (VIŠE).

Naš cilj je održati sve sorte i sačuvati ih od izumiranja. S tim ciljem, udruga Biovrt je 2016. godine pokrenula program „Čuvari/ce sjemena“. U ovom programu mogu sudjelovati redovni, podržavajući i nominalni članovi kategorije biovrtlari. Oni odabiru na čuvanje do 3 sorte dostupne za program Čuvara sjemena i na kraju godine vraćaju malu količinu sjemena natrag u udrugu. Udruga Biovrt svim sudionika programa Čuvari sjemena osigurava 1 godišnju besplatnu edukaciju na imanju Silvije Kolar-Fodor vezano uz skupljanje i čuvanje sjemena.
Lista sjemena dostupna za naše Čuvare sjemena veća je od one koja je dostupna za članove simpatizere. To znači da naši Čuvari sjemena imaju veći izbor sjemena za čuvanje, a čekaju vas i brojna iznenađenja u našem programu.

 

Članarinu možete uplatiti na naš žiro račun HR452340009 1116044171 , PBZ banka d.d.

Kako bi postali članom/icom, po uplati članarine, molimo vas da ispunite online pristupnicu OVDJE.
Nakon primitka uplate i ispunjenog obrasca mi ćemo vas kontaktirati. Ako nam ne pošaljete podatke, nemamo vas kako kontaktirati!
Članstvo započinje trenutkom upisa u registar članova/ica nakon što dostavite sve potrebne podatke navedene na Obrascu za učlanjenje.

Članstvo u udruzi važeće je za kalendarsku godinu i istječe krajem iste.

O pravima i obvezama članstva pročitajte u našem Statutu na http://biovrt.com/biovrt/o-udruzi

 

Radujemo se zajedničkom radu i druženju u 2021. godini.

Tim udruge Biovrt – u skladu s prirodom

Biovrt – pregled aktivnosti 2020

Donosimo pregled svih aktivnosti održanih 2020. godine u Biovrtu.

PREDAVANJA I RAZMJENE SJEMENJA 2020

PROLJETNA PREDAVANJA UDRUGE – 2 predavanja diljem RH  (nažalost radi zatvaranja radi korone, većinu najavljenih predavanja morali smo otkazati).

Popis mjesta gdje smo održali predavanja i razmjene sjemenja te podijelili poklon paketiće sjemenja:
15.02.2020. Predavanje “Najbolje organske metode uzgoja hrane” i razmjena sjemenja u Varaždinu, udruga Gredica
03.03.2020. Predavanje “Najbolje organske metode uzgoja hrane” i razmjena sjemenja u Lepoglavi
10.03.2020. Predavanje “Sjeme kao zalog budućnosti” i razmjena sjemenja u Ludbregu

  

OSTALA PREDAVANJA

05.09.2020. Predavanje “Sjeme kao zalog budućnosti” i drugi sajam razmjene u Šibeniku
12.09.2020. Predavanje “Vrtlarenje u skladu s prirodom” u Koprivnici
19.09.2020. Predavanje u Varaždinu na gradskim čudesnim vrtovima udruge Gredica

ONLINE PREDAVANJA – SUDJELOVANJE NA KONFERENCIJAMA

10.07.2020. Predavanje Biovrt – u skladu s prirodom, Video konferencija o ekološkim sistemima uzgoja Centar za ekonomski i ruralni razvoj (CERD)

RAZMJENE SJEMENJA

18.01.2020  Sudjelovanje na razmjeni sjemenja u Zagrebu u organizaciji Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača i udruge Crta i točka
08.02.2020. Sudjelovanje na razmjeni sjemenja u Čakovcu u organizaciji udruge Duga

  

 

MANIFESTACIJA HRVATSKA VOLONTIRA 2020:
Uključili smo se i u 2020. godini u nacionalnu manifestaciju Hrvatska volontira i to s volonterskom akcijom u OŠ Vratišinec 25.09.2020.
https://www.hrvatska.volontira.vcz.hr/events/event/1641

 

ŠKOLA VRTLARENJA 2020
29.08.2020. Radionica za čuvare sjemenja i članstvo udruge  o skupljanju i čuvanju sjemenja.

VIDEO BLOG IZ BIOVRTA SILVIJE KOLAR-FODOR
Od početka veljače 2020 Silvija Kolar-Fodor počela je redovito objavljivati vlog – video blog iz biovrta na Youtube kanalu udruge te na društvenim mrežama – FB i Instagram.
https://www.biovrt.com/novo-video-blog-iz-biovrta-silvije-kolar-fodor/

 

 MEDIJSKE OBJAVE – INTERVJU, RADIO I TV

02.03.2020. Intervju Silvija Kolar-Fodor – M.Novine – o radu povodom nagrade Hrvatske utjecajne žene 2020
05.03.2020. Intervju Silvija Kolar-Fodor  Radio Ludbreg – najava predavanje 10.03. u Ludbregu u proljetni radovi – objava u vijestima i subota 07.03. emisija “Zlatno polje”
06.03.2020. Intervju Silvija Kolar-Fodor Radio Istra, emisija “Poljoprivredna kultura” u 14:30 – radovi na vrtu
10.03.2020. VTV – Vekerica u 10:10 – Silvija Kolar-Fodor, najava predavanja i nagrada Utjecajne hrvatske žene
31.03.2020. Intervju Silvija Kolar-Fodor s Vjeko Hudolin za emisiju Zelene minute, Radio Bljesak Okućani
22.04.2020. Silvija Kolar-Fodor – gostovanje na Radio Gospić – o biovrtu, sjemenju, aktivnostima
14.05.2020. Silvija Kolar-Fodor – Intervju HRČAK, ledeni sveci i nametnici na vrtu
29.05.2020. Silvija Kolar-Fodor  – Sudjelovanje u emisiji “Normalan život”, HRT 1

02.09.2020. prilog o radu Silvije Kolar-Fodor i stvaranju imanja Biovrta,  srijeda (02.09.) na HRT2 u 16 sati u Regionalnom dnevniku – petak (04.09.) na HRT4 u 17 i 15 u Županijskoj panorami i – nedjelja (06.09.) na HRT1 u 12:20 u emisiji Plodovi zemlje (VIŠE)

05.11.2020. Silvija Kolar-Fodor – Intervju Radio Makarska, o plakatu projekta ZGOB, objava u emisiji Korak po korak, 05.11. u 9:30
10.11.2020. Obiteljski radio Ivanić 99,4, emisija Agro val, 9, intervju Silvija Kolar-Fodor
11.11.2020. Silvija Kolar-Fodor HRT2 radio intervju, emisija Zašto smo zajedno, u 19:35
11.11.2020. Gostovanje na VTV, emisija Vekerica, o ZGOB i budućim planovima
18.11.2020. Obiteljski radio Ivanić 99,4, emisija Agro val, 9, intervju-radovi prosinac
08.12.2020. Obiteljski radio Ivanić 99,4, emisija Agro val, 9, intervju -radovi prosinac i sjeme

 

Ponosni smo što su u promotivni video o Međimurju – Destination Medjumurje – uključene i fotografije iz Biovrta: https://www.youtube.com/watch?v=37BUcuz_p3c

PROGRAM ZA ČLANSTVO UDRUGE
U 2020. godini udruga Biovrt je brojila 7 redovna člana/ice, 25 nominalna i 33 podržavajuća člana/ice

SASTANCI I IZLETI ČLANSTVA
Nažalost radi sveopće situacije s zatvaranjima, u 2020 nismo organizirali izlete za članstvo

01.03.2020. Redovna skupština i sastanak članstva udruge
29.08.2020. Godišnje druženje članstva u Biovrtu
22.12.2020. Godišnja skupština i online druženje članstva

  

PROGRAM ČUVARI SJEMENJA
Kako želimo očuvati sjeme tradicijskih sorti za buduće generacije, 2020. godine nastavili smo s programom Čuvari/ce sjemenja koji obuhvaća čuvanje starih, rijetkih ugroženih sorti u vrtovima pojedinaca. Udruga Biovrt osigurava besplatno do 3 sorte koje čuvari sjemenja održavatj u svom vrtu, edukaciju o čuvanju sjemenja i potporu, a čuvari sjemenja prate rast biljke i vraćaju dio sjemenja na kraju sezone. Čuvari sjemenja mogu postati svi članovi/ce udruge Biovrt, a više o našem programu pročitajte OVDJE.
U program Čuvari sjemenja uključilo se je 2020. godine 23 članova/ica udruge Biovrt te je svatko dobio na čuvanje sjemenje 3 vrsti iz biovrta. Ukupno 19 Čuvara sjemenja uspješno je dovršilo sezonu i vratilo dio sjemenja udruzi. Održali smo i jednu radionicu koja je bila besplatna za sve sudionike ovog programa: 29.08.2020.

 

PROJEKTI 2020

ZAJEDNO GRADIMO ODRŽIVU BUDUĆNOST

Projekt “Zajedno gradimo održivu budućnost” traje od 01.03.2019.- 28.02.2021. i provodi ga udruga Biovrt – u skladu s prirodom kao nositelj u partnerstvu s I. osnovnom školom Čakovec i Područnom školom Novo Selo Rok te Osnovnom školom Gornji Mihaljevec.
Više o projektu pročitajte OVDJE.

U sklopu projekta provodili smo redoviti edukacijski program za učenike biovrtlarske grupe u PŠ Novo Selo Rok. U aktivnosti projekta dodatno smo uključili još 5 osnovnih škola iz Međimurje u edukacijski program i u odabranim školama smo na jesen 2020, zajedno s učenicima, roditeljima i školskim osobljem proveli po 2 volonterske akcije u svakoj školi. U sklopu kojih smo u svakoj školi postavili hotel za korisne kukce, posadili zeleni krov, posadili cvjetno-ljekovito-začinsku gredicu koju smo označili s glinenim pločicama s nazivima biljaka, te posadili gredicu s bobičastim voćem, a sve to ostaje kao edukativni prostor za ove i buduće generacije učenika škola.
Kreirali smo 2 nova edukativna videa – Otpad ne mora postati smeće – smanjimo smeće zajednoPesticidima nije mjesto u vrtu
koje smo uz prva 2 videa uz edukaciju o očuvanju bioraznolikosti prikazali učenicima odabranih škola. Štampali smo edukativni plakat “12 načina kako postati mali čuvar prirode” te ga zajedno s 4 edukativna videa poslali svim matičnim osnovnim školama u RH (VIŠE).

AKTIVNOSTI PROJEKTA TIJEKOM 2020:
aktivnosti u siječnju 2020
https://www.biovrt.com/zajedno-gradimo-odrzivu-buducnost-aktivnosti-u-sijecnju-2020/
aktivnosti u veljači 2020
https://www.biovrt.com/zajedno-gradimo-odrzivu-buducnost-aktivnosti-u-veljaci-2020/
Aktivnosti u ožujku 2020
https://www.biovrt.com/zajedno-gradimo-odrzivu-buducnost-aktivnosti-u-ozujku-2020/
Aktivnosti u svibnju 2020
https://www.biovrt.com/zajedno-gradimo-odrzivu-buducnost-aktivnosti-u-svibnju-2020/
Aktivnosti u lipnju 2020
https://www.biovrt.com/zajedno-gradimo-odrzivu-buducnost-aktivnosti-u-lipnju-2020/
Aktivnosti u srpnju 2020
https://www.biovrt.com/zajedno-gradimo-odrzivu-buducnost-aktivnosti-u-srpnju-2020/
Aktivnosti u kolovozu 2020
https://www.biovrt.com/zajedno-gradimo-odrzivu-buducnost-aktivnosti-u-kolovozu-2020/
Aktivnosti u rujnu 2020
https://www.biovrt.com/zajedno-gradimo-odrzivu-buducnost-aktivnosti-u-rujnu-2020/
Aktivnosti u listopadu 2020
https://www.biovrt.com/zajedno-gradimo-odrzivu-buducnost-aktivnosti-u-listopadu-2020/
Aktivnosti u studenom 2020
https://www.biovrt.com/zajedno-gradimo-odrzivu-buducnost-aktivnosti-u-studenom-2020/
aktivnosti u prosincu 2020
https://www.biovrt.com/zajedno-gradimo-odrzivu-buducnost-aktivnosti-u-prosincu-2020/

Ostale aktivnosti projekta tijekom 2020:
27.05.2020. Volonterska akcija OŠ Gornji Mihaljevec
30.05.2020. Volonterska akcija u Biovrtu
14.07.20. Terenska nastava u Međimurskoj prirodi, PŠ N.S.Rok

 

MALI VRT ZA VELIKE PROMJENE

Projekt “Mali vrt za velike promjene” traje od 01.11.2019.-31.08.2020. i provodi ga udruga Biovrt – u skladu s prirodom kao nositelj u partnerstvu s I. osnovnom školom Čakovec i Područnom školom Novo Selo Rok te Osnovnom školom Dr. Vinka Žganca Vratišinec.
Više o projektu pročitajte OVDJE.

U sklopu projekta smo ovog proljeća zajedno s lokalnom zajednicom u OŠ Vratišinec oformili školski vrt. Time smo napravili novi trajni edukativni alat u kojem će učiti ove i buduće generacije OŠ Vratišinec, a u njega smo prenijeli dobre prakse koje smo stekli tijekom 4 godina edukativnih programa u PŠ Novo Selo Rok.

Na edukacijskom programu od 10 predavanja o zdravom načinu života, očuvanju prirode i održivom razvoju sudjelovalo je 143 učenika obje škole. Na 23 vrtlarske radionice i 4 terenske edukacije aktivno smo educirali učenike biovrtlarskih grupa škola ne samo o organskom vrtlarenju u školskim vrtovima, nego i puno više. Tako smo tijekom lipnja educirali učenike u ustanovi Međimurska priroda o očuvanju bioraznolikosti i o očuvanju leptira plavca u novootvorenom centru “Med dvemi vodami.
Početkom srpnja organizirali smo i terensku edukaciju na ekološkim međimurskim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG-ovima) gdje smo posjetili OPG Josipa Sabola u Donjoj Dubravi OPG-u Nikole Siladi u Kotoribi i OPG Biovrt Silvije Kolar-Fodor. Time su učenici naučili više o ekološkoj proizvodnji hrane i načinima čuvanja starinskih vrsti sjemenja kao i bogatstvu raznolikosti istih, blagodati i važnosti raznolikog konzumiranja za naše zdravlje. Učenici su posjetili i školski vrt partnerskih škola – učenici PŠ N.S.Rok pogledali su školski vrt u OŠ Vratišinec i obrnuto, te se upoznali s njihovim primjerom u praksi.

Udruga Biovrt je u sklopu projekta kreirala edukativnu društvenu memory igru “Upoznajmo biljno carstvo” gdje će učenici vježbati i pamćenje i prepoznati voće, povrće, cvijeće i ljekovito bilje u različitim fazama rasta. Silvija Kolar-Fodor napisala je istoimenu brošuru o biljkama koje uzgajamo u školskim vrtovima. Ovi trajni edukacijski alati obogatit će školski kurikulum učenjem na zabavan način generacijama učenika osnovnih škola u Međimurju i šire.
Napravili smo i završni video projekta koji će biti premijerno prikazani na završnim konferencijama 26.08. u PŠ N.S.Rok i 26.08. u OŠ Vratišinec.

AKTIVNOSTI PROJEKTA TIJEKOM 2020:

https://www.biovrt.com/mali-vrt-za-velike-promjene-aktivnosti-u-sijecnju-2020/
https://www.biovrt.com/mali-vrt-za-velike-promjene-aktivnosti-u-veljaci-2020/
https://www.biovrt.com/mali-vrt-za-velike-promjene-aktivnosti-u-ozujku-2020/
https://www.biovrt.com/mali-vrt-za-velike-promjene-aktivnosti-u-svibnju-2020/
https://www.biovrt.com/mali-vrt-za-velike-promjene-aktivnosti-u-lipnju-2020/
https://www.biovrt.com/mali-vrt-za-velike-promjene-aktivnosti-u-srpnju-2020/
https://www.biovrt.com/mali-vrt-za-velike-promjene-aktivnosti-u-kolovozu-2020/
https://www.biovrt.com/mali-vrt-za-velike-promjene-aktivnosti-u-rujnu-2020/
https://www.biovrt.com/mali-vrt-za-velike-promjene-aktivnosti-u-listopadu-2020/
https://www.biovrt.com/mali-vrt-za-velike-promjene-aktivnosti-u-studenom-2020/

Završni video projekta:

NAGRADNI NATJEČAJI
09.10.2020. Natječaj za škole – Upoznajmo biljno carstvo


DONACIJE I POTPORE
18.01.2020. Donacija sjemenja za  Studentski vrt na Agronomskom fakultetu
28.02.2020. Donacija sjemenja Osnovna škola „Davorin Trstenjak“ Čađavica
16.09.2020.  Donacija Memory igre i poklon sjemenja za nagradni foto natječaj LAG-a

 

OSTALO – sudjelovanje na drugim projektima 

Proljeće 2020 – suradnja s udrugom Gredica na projektu “MALI VRT ZA VELIKO SUTRA” u sklopu kojeg je predsjednica udruge Silvija Kolar-Fodor održala predavanja u 4 varaždinske osnovne škole – II, III, IV i VI OŠ Varaždin, 04.,06. i 12.02.. , za nastavno osoblje škole s ciljem edukacije nastavnog osoblja na temu: Sjeme kao zalog budućnosti.

22.07.2020. Sastanak u Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima – dogovor za partnerstvo na novom projektu s udrugom Gredica.

12.08.2021. Posjeta djelatnika ustanove Međimurska priroda, obilazak Biovrta

JAVNO ZAGOVARANJE 

Udruga Biovrt uključila se je u relevantne događaje i zagovaranja pravila i Zakona na području RH. Početkom epidemioloških mjera i uvođenje propusnica – reagirali smo za prava građana i poljoprivrednika koji nisu mogli doći do svojih parcela – što radi administrativnih prepreka, što radi pojedinaca na pozicijama koji nisu transparentno i razumno provodili pravila:

28.03.2020.  Kako doći do propusnica za uzgoj hrane van mjesta prebivališta
31.03.2020. Reagiranje s HSEP i udrugom Život prema Min. poljoprivrede i MUP – Glavni stožer (više na poveznici iznad)

Krajem godine počeli smo zagovarati izmjene Zakona o sjemenju zajedno s Hrvatskim savezom udruga ekoloških proizvođača i udrugom OPG-ova “Život”,  koji je u početnoj verziji kršio ljudsko pravo na sjeme:

08.12.2020. Reagiranje na Zakon o sjemenju, HSEP i udruga OPG-ova Život
Prijedlog novog Zakona o sjemenju – reagirajmo na drastična ograničenja upotrebe vlastitog sjemenja na OPG-ovima

Blogosfera članak s pozivom na reagiranje na javno savjetovanje 08.12.2020. 

22.12.2020.  Odgovor Ministarstvu: Nije svo sjeme koje se proizvodi na gospodarstvima “tavanuša”.

28.12.20. – Što se trenutno događa s Zakonom o sjemenju u RH?
https://www.biovrt.com/sto-se-trenutno-dogada-s-zakonom-o-sjemenju-u-rh/

 

SURADNJA S DRUGIM WEB STRANICAMA I ČASOPISIMA

U 2020. godini nastavlja se Blog “U skladu s prirodom na Blogosferi Večernjeg lista”, te suradnja s Međumurskim novinama, i Regionalnim tjednikom, pa ste kolumnu “BIOVRT” mogli pratiti cijele godine u tiskanom tjedniku Međimurske novine, te u rubrici  Zeleni kutak u časopisu Regionalni tjednik Međimurje.

I prošle 2020 godine, kao i prijašnjih, blog naše Silvija Kolar-Fodor na Blogosferi Večernjeg lista je među najčitanijima – na čak 3. mjestu (VIŠE). Čestitamo našoj Silviji Kolar-Fodor, a vas pozivamo da pratite njene odlične savjete na blogu “U skladu s prirodom” na linku: https://blog.vecernji.hr/silvija-kolar-fodor

Velika hvala i svim ostalim web i tiskanim medijima koji redovito objavljuju naše najave!

 

SILVIJA KOLAR-FODOR – DOBITNICA NAGRADE UTJECAJNE HRVATSKE ŽENE 2020
U 2020. godini, predsjednica udruge Silvija Kolar-Fodor dobila je 2 prestižne nagrade za svoj rad koji provodi putem udruge:

MREŽA HRVATSKIH ŽENA – nagrada Hrvatske utjecajne žene 2020. na području vodstva i inovacija
07.03.2020. Dodjela nagrada Utjecajne hrvatske žene

NAGRADA ŽUTI OKVIR ZA ZNANOST I OBRAZOVANJE 2020, NATIONAL GEOGRAPHIC
Nagrada Žuti okvir 2020 dodijeljena Silviji Kolar-Fodor u Kategoriji 2 – Iskorijenjivanje gladi, 24.12.2020.
https://www.biovrt.com/silvija-kolar-fodor-dobitnica-nagrade-zuti-okvir-2020/

  

KAMPANJA ZARAZI SE VRTLARENJEM NA WWW.BIOVRT.COM
Na proljeće 2020., u vrijeme zatvaranja gospodarstva i zabrana kretanja radi epidemioloških mjera, proveli smo nacionalnu kampanju s ciljem poticanja pojedinaca na uzgoj vlastite hrane i skupljanje vlastitog sjemenja, a s ciljem postizanja prehrambene neovisnosti:
https://www.biovrt.com/zarazi-se-vrtlarenjem-na-www-biovrt-com/

 

FACEBOOK GRUPA BIOVRT.COM – U SKLADU S PRIRODOM
Facebook grupa služi za razmjenu znanja i iskustava među vrtlarima/icama koji vrtlare u skladu s prirodom, pa ako želite postati dio ove vrtlarske zajednice pridružite nam se OVDJE.
Početkom 2020. godine facebook grupa Biovrt.com – u skladu s prirodom brojila je preko 20.600 članova/ica, a do kraja godine taj je broj narastao na preko 34.500 članova/ica.

FACEBOOK STRANICA UDRUGA BIOVRT – U SKLADU S PRIRODOM
Pratite nas svakodnevno i na fb stranici udruge Biovrt – u skladu s prirodom OVDJE. 
Početkom 2020. godine imali smo preko 21.000 pratitelja, a na kraju 2020. preko 27.000 pratitelja.

OSTALE REDOVNE AKTIVNOSTI
Na stranici www.biovrt.com  redovito se objavljuju članci vezani uz biovrtlarstvo, pa je tako bilo i tijekom cijele 2020. godine.

BESPLATNI BILTEN (NEWSLETTER) UDRUGE
Od 2015. godine redovito izdajemo i mjesečni bilten koji sadrži aktualne najave aktivnosti udruge i aktualne savjete. Tako smo i tijekom 2020. godine izdali 14 biltena udruge. Ukoliko želite primati savjete, novosti, najave radionica i razmjena sjemena, pretplatite se na naš besplatni bilten (newsletter) OVDJE.

OČUVANJE BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI
S ciljem očuvanja biološke raznolikosti, u našu banku sjemenja redovito se pohranjuju svi viškovi sjemenja od biljaka koje se uzgajaju u biovrtu predsjednice udruge Silvije Kolar-Fodor, ali i donacije sjemenja koje nam šalju pojedinci. Svi zainteresirani mogu s nama razmijeniti sjeme za razmnožavanje tih biljaka u svojim vrtovima ili postati naš Čuvar/ica sjemenja.
Katalog biljaka iz biovrta možete pogledati OVDJE.

 

Fotografije naših aktivnosti možete pogledati i u galeriji fotografija udruge OVDJE.

Financijski izvještaj udruge za 2020. godinu biti će nakon predaje na FINU vidljivi na njihovim stranicama u skladu s zakonima i pravilnicima o poslovanju udruga.

 

Hvala svima koji pratite i podržavate naš rad!

Također, velika hvala svim volonterima udruge koji su pomogli kod održavanja aktivnosti udruge i bez kojih sve ovo ne bi bilo moguće!

 

Silvija Kolar-Fodor & Biovrt tim