28.12.20. – Što se trenutno događa s Zakonom o sjemenju u RH?

Tijekom studenog Ministarstvo poljoprivrede uputilo je u javnu raspravu kroz sustav eSavjetovanja novi Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja. U javno savjetovanje koje je trajalo do 10.12.2020. uključile su se brojne udruge i javnost ukazujući na brojne nelogičnosti te su tražili izmjene predloženog zakona kako bi proizvođačima osigurali temeljno pravo na izbor i uzgoj sjemena za upotrebu na vlastitom gospodarstvu osigurano međunarodnim propisima.

Reagirali smo i putem otvorenog pisma Ministarstvu poljoprivrede o čemu možete pročitati više ovdje:
https://www.biovrt.com/prijedlog-novog-zakona-o-sjemenju-cemu-drasticna-ogranicenja-upotrebe-vlastitog-sjemenja-na-opg-ovima/

Sukladno izvještaju s javnog savjetovanja, Ministarstvo nije uvažilo brojne itekako bitne stavke na koje smo upozorili. Izvještaj s savjetovanja možete pogledati OVDJE, a odgovor Ministarstva na naše primjedbe OVDJE.

Na više od 200 stranica Izvješća o provedenom savjetovanju koje je napisalo Ministarstvo poljoprivrede ponavlja se isti generički tekst odgovora koji ne odgovara niti jasno niti direktno na postavljena pitanja i komentare te tek djelomično uvažavaju prigovori. Odgovori su pisani pravnim i stručnim jezikom, često nerazumljivim prosječnom poljoprivredniku na čiji će život i rad on utjecati. Nakon tako opsežnog javnog savjetovanja i velikog interesa javnosti, javnost je jednostavno odgurnuta, poziv za sastanak koji smo im uputili 21.12. (VIŠE) nije uvažen i prijedlog zakona je 23.12. – dan prije Badnjaka izglasan na sjednici vlade te upućen u saborsku proceduru.

Činjenica kako se ovaj zakon donosi po izuzetno ubrzanoj proceduri i uz potpuno odbacivanje reagiranja zainteresirane javnosti i udruga nas izuzetno zabrinjava.

Sporni dio u prijedlogu zakona na koji je javnost upozorila je uvođenje pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ koji označava sjeme sorata poljoprivrednog bilja proizvedeno i namijenjeno za sjetvu isključivo na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu koje je zabranjeno stavljati na tržište. Kako Zakon o sjemenu uređuje tržište sjemenja, uvođenje ovog pojma koji nema veze s tržištem i svih restrikcija vezano uz njega je neosnovano.

Nadalje, prema odredbama čl. 16 – poljoprivredni proizvođači bi za svoje potrebe na vlastitom gospodarstvu mogli uzgajati sjeme isključivo od registriranog sjemena – dakle samo od sjemena koje su kupili od proizvođača, ne od sjemena koje su naslijedili od svojih obitelji ili dobili kroz razmjene s drugim proizvođačima. Drugim riječima, ukoliko nemaju registrirano sjeme, svoje sjeme poljoprivrednici bi morali baciti i kupiti sjeme gdje mogu dobiti potvrdu dobavljača ako žele ostati u sustavu potpora i prodavati svoje proizvode na tržištu.
Iz ove odredbe zakona izuzeti su jedino ekološki proizvođači. Također, postoji mogućnost upotrebe sjemenja s vlastitog gospodarstva ako se stavi na neku od lista (lista čuvanih sorti i neke nove koje bi se naknadno uvele pravilnicima tek u roku od 2 godina nakon donošenja Zakona), ali to je dugi, skupi i komplicirani postupak.

Ovim člankom uvodi se i obaveza dorada vlastitog sjemenja što predstavlja dodatni trošak. To znači da će se prije upotrebe sjeme uzgojeno na vlastitom imanju morati voziti ovlaštenom dorađivaču da ga on sukladno propisima doradi. U nekim županijama nema tvrtki koje se bave uslužnom doradom sjemenja što stvara dodatne probleme i troškove. Iz obaveze dorade bit će isključeni samo manji proizvođači prema veličini ukupnog gospodarstva. Kriterij ukupne veličine nije razuman, jer ako je neko imanje veliko 6 ha i od toga većinom ima voćnjake i pašnjake, te svega mali dio ratarske proizvodnje – i dalje mu radi ukupne veličine imanja ostaje obaveza dorade.

Ovakav zakon će uništiti bioraznolikost svih sorti koje su preostale i čuvaju se na mnogim obiteljskim gospodarstvima. Razlog tome je da ljudi nemaju niti znanja, niti vremena, novaca niti energije uvoditi neku svoju sortu na neku od lista i boriti se s papirologijom, doradom i sl.. Jednostavnije će im biti nažalost odustati i svake godine iznova kupovati sjeme na tržištu.

To znači i dodatni udar na budžet malih opg-ova, gdje će umjesto da koriste sorte koje imaju, održavaju i prilagođavaju godinama svojoj zemlji i svojim uvjetima morati kupovati sjeme koje je većinom uzgojeno u drugim državama, nije prilagođeno našoj klimi, pa će nerijetko trebati i više zaštitnih sredstava i napora kod uzgoja istih.

Mjerama koje zakon donosi direktno se krše međunarodne konvencije i drugi dokumenti koje je Hrvatska obavezna poštivati. Člankom 16. direktno se krše odredbe „Zakona o potvrđivanju Međunarodnog ugovora o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu“ (NN 1/2009) gdje je jasno navedeno da je zabranjeno ograničavati prava poljoprivrednika na čuvanje, korištenje, razmjenjivanje i prodaju sjemena/reprodukcijskog materijala dobivenog na poljoprivrednim gospodarstvima, te „Deklaracije Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima“ gdje se izričito navodi između ostalog da je “država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati”.

Pitamo se i zašto se upravo sada ubrzano donosi novi Zakon o sjemenju kada na EU razini traje reforma europskog zakonodavstva o sjemenu s kojim ćemo se morati i mi uskladiti. Prvi nacrt novog europskog zakona o sjemenju bit će poznat već u siječnju, a javne konzultacije najavljene su za travanj. U sklopu te procedure izrađene su prethodne studije iz kojih je već sada vidljivo da EU planira jasno razgraničiti tržište i komercijalno korištenje sjemena od razmjene među proizvođačima i uzgoja za vlastite potrebe. U hrvatskom prijedlogu zakona radi se upravo suprotno. Hrvatska nije izradila neovisnu studiju koja govori o tome koliko proizvođača uzgaja sjeme za vlastite potrebe, da li oni to rade zbog ekonomske ugroženosti, u kojoj je mjeri u Hrvatskoj razvijena infrastruktura uslužne dorade i je li ona lako dostupna svim proizvođačima. Nema niti procjene rizika od biljnih bolesti koji bi potvrdio da su oni veći nego u ostalim zemljama EU i time opravdao donošenje strožih mjera nego to imaju ostale zemlje.

Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača, Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Život i udruga Biovrt – u skladu s prirodom od samog početka upozoravaju na loše i neutemeljene stavke prijedloga Zakona, te pripremaju javnu kampanju za brisanje spornih i štetnih odredbi članaka iz Zakona.

Trebat ćemo i vašu pomoć i vaše sudjelovanje u ovoj kampanji – pa ako pravo na sjeme smatrate bitnim, pratite nas na www.biovrt.com i http://www.hsep.hr/ gdje ćemo uskoro objaviti konkretne korake koje i vi možete poduzeti kako bismo sačuvali naše pravo na sjeme.

U međuvremenu možete podijeliti ovaj tekst na svojim društvenim mrežama kako bi zajedno informirali javnost s točnim informacijama što se trenutno događa u našoj državi po pitanju Zakona o sjemenju.

Autorice teksta:
Sunčana Pešak, Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača
Silvija Kolar-Fodor, udruga Biovrt – u skladu s prirodom

Silvija Kolar-Fodor – Dobitnica nagrade Žuti okvir 2020

National Geographic Hrvatska, vođen motom “nadahnjujemo ljude da se skrbe o svom planetu”, pokrenuo je akciju Žuti okvir kojom se promovira i predstavlja 17 ciljeva održivog razvoja.

Ove je godine, od više od 70 pristiglih prijava u 17 kategorija održivog razvoja, dodijeljena nagrada Silviji Kolar-Fodor u Kategoriji 2: Iskorjenjivanje gladi.
Silvija već godinama nadahnjuje ljude da skrbe za zemlju, sjeme, za planet, za budućnost i ova nagrada nije mogla otići u bolje ruke.

Prema organizatorima ove nagrade, pobjednici Žutog okvira su prave celebrity osobe, pravi čuvari Zemlje, čovječanstva i budućnosti, jer oni se skrbe za našu zemlju, skrbe za planet, za budućnost, za čovječanstvo u cjelini – a često i ne znamo tko su oni.

Svečana dodjela nagrada Žuti okvir za održivi razvoj, znanost i obrazovanje za 2020. godinu zbog epidemioloških mjera održana je online.

Popis dobitnika za 2020. godinu pogledajte na:
https://ngm-odrzivi-razvoj.adriamedia.hr/zuti-okvir/dobitnici-zutog-okvira-za-2020-godinu/ ,

a snimku dodjele nagrada pogledajte na sljedećem linku:

Na 9:50 min možete pogledati dodjelu nagrade Silviji i poslušati njezin kratki govor.

Nagrađena Silvija Kolar-Fodor poručuje:
“Hvala stručnom žiriju koji je prepoznao važnost mog rada! Iako ne radim ovaj posao radi nagrada, velika je čast kada je moj rad prepoznati od strane raznih organizacija i institucija.
Veliko hvala i mojoj obitelji koja mi je velika podrška i pomoć od samog početka, svim suradnicima: školama, udrugama, institucijama, medijima koji podržavaju i prate moj rad, svim članovima udruge Biovrt – u skladu s prirodom, Čuvarima sjemenja udruge kao i svima vama – pojedincima koji me pratite i podržavate te zajedno sa mnom gradite bolji svijet koji ćemo ostaviti generacijama iza sebe.

Svi mi zajedno itekako možemo promijeniti svijet!”

Vrtlarska sezona 2020 – obilje unatoč izazovima

Na kraju godine zbrajam vrtlarske dojmove ove protekle sezone 2020. Bila je vrlo izazovna sezona, s jako puno kiše i dugim proljetnim hladnoćama. Ovo je već drugu godinu za redom da imamo jako dugo hladno proljeće s vrlo hladnim svibnjom, a na jesen dugu jesen i kasni mraz – pravi mraz je bio tek početkom studenog. Klima se na očigled mijenja i sve su veći ekstremi u sezoni.

Ove sam godine posijala puno graha, ali nije bio tako rodni kao nekih drugih godina radi previše kiše. Pogotovo je podbacio niski grah, dok je visoki koji cvate malo kasnije ipak rodio sasvim solidno. Dugo smo ga brali na kraju godine, sve do prvog mraza početkom studenog, pogotovo mnogocvjetni grah.

Niti tikvice nisu baš obilne rodile ove godine, ali ipak je bilo dovoljno za najesti se tijekom cijele sezone. Radi puno kiše vrt je bujao, tako da je i ove sezone tijekom srpnja i kolovoza potpuno zarasao, pa je stvarno bilo teško prolaziti gredicama.

Kod mene u Međimurju bila je jako zahtjevna sezona i za paprike. Naime, radi hladnih noći tijekom ljeta, paprika je ove sezone dosta zaostala s rastom i nije rodila tako obilno i rano kao nekih prošlih sezona. Ove sam sezone imala nešto manje paprike, ali svejedno dovoljno da napravim nešto ajvara i da uživamo i u njima tijekom sezone.

Jabuka se isto nismo baš nešto najeli, kao i krušaka, nažalost na proljeće je opet bilo zahlađenja u vrijeme cvatnje voćaka, pa je tako proljetni mraz “ubrao” marelice, većinu bresaka, jabuka i krušaka.

Sezona je ipak bila i za nešto odlična.

Puno kiše ljeti pogodovalo je širenju plamenjače među rajčicama. I iako je u jednom trenutku izgledalo jako loše, one koje su rasle u dobrim uvjetima, sasvim su se dobro nosile s ekstremnim uvjetima i izdržale sve do mraza. Tako da dok se sve zbroji, jako sam zadovoljna rajčicama ove sezone. Naučila sam opet puno, ponovila gradivo da se ne moramo toliko bojati bolesti ako im osiguramo dobre uvjete rasta i da unatoč pojavi bolesti na vrtu, ne znači da je kraj sezone rajčica.

Luk koji sam sadila na jesen 2019. bio je prekrasan, puno bolji od onog koji sam sadila na proljeće 2020. Ali to i ne znače da će uvijek biti tako, zato i dalje dio luka sadim na jesen, a dio na proljeće. I češnjak je bio prekrasan, zdravi i veliki.

Sikkim krastavci bili su rodni i prekrasni, obilno rodili sve do mraza. I visoke mahune rodile su stvarno obilno, kao i niske mahune, pogotovo one koje sam sijala u srpnju za jesen.

Definitivno je 2020. bila i godina krumpira. Bio je rodni i veliki, a to sam isto čula od mnogih ljudi oko mene. Jedino u stalnim vremenskim ekstremima gdje su se izmjenjivali suša i previše kiše, nisam stigla pobrati sav krumpir na biovrtu. Naime, na parceli uz moj novi voćnjak/bobičnjak sam ove godine prvi put uzgajala krumpir iz razloga što se tamo može proći vadilicom za krumpir, pa da ne moramo sve ručno iskopavati. Tamo smo taman uspjeli pobrati krumpir između kiša, dok na biovrtu, gdje ga vadim ručno jednostavno pored svih ostalih obaveza nisam stigla. Doduše, nisam ga tamo niti posadila puno, više je tu kao diverzija voluharicama da ostave ostalo povrće na miru, pa ako i što ostane, pobrati ću na proljeće.

Iako je mraz dosta smanjio urod trešanja tako da je na donjim granama većina smrzla i većina plodova je bila samo na vrhu krošanja, imali smo obilje višnji i bobičastoga voća 🙂

Grožđe je ove sezone bilo “rodno kak blato”. Dugo smo uživali u njemu 🙂

I cvijeće je i ove godine bilo prekrasno. Suncokreti mi nisu ove sezone zarasli vrt – ali su to ove godine napravile uresnice 😀

Kad sve zbrojim, bilo je puno izazova, ali bilo je svega. Puno toga ovisi i način na koji gledate svijet. Zato preporučam svima da se veselite uspjesima i njih slavite, dok neuspjehe uzimajte ne kao poraz ili razlog za jadanje – nego kao dragocjene lekcije koje nam pomažu da napravimo sve još bolje u budućnosti.

Svaka sezona nosi s sobom nešto što nekim biljkama odgovara, a za neke baš i ne. Ali ako sadimo raznoliki vrt, sasvim je sigurno da ćemo nešto u tom vrtu svake godine i pobrati.

Sve veći vremenski ekstremi tijekom vrtlarske sezone potaknuli su me da počnem razmišljati i o stakleniku kao pričuvnom planu, u kojem će dio povrća biti pošteđeno od prehladnih noći, ili previše kiša… i imati veće šanse za napredak u sve izazovnijim sezonama.

U svakom slučaju, idem dalje, prilagođavam se i ne odustajem. Za kraj godine, posadila sam i novi voćnjak s 50-tak novih voćki. Jer vjerujem u bolju budućnost, jer znam da će me u budućnosti priroda nagraditi obiljem za sav rad koji ulažem sada u stvaranje svog komadića raja na ovom planetu.

Ove izazovne godine koju svi radi sveopćeg stanja zabrana, ograničenja ljudskih prava i nametanja života u strahu žele čim prije zaboraviti, sretna sam što živim u svom malom svemiru, na svom imanju gdje kreiram svoj mali raj. Promatrajući i ponizno učeći od prirode, ne bojim se budućnosti. Osigurala sam svoju samodostatnost i ne brine me nikakva opcija zatvaranja jer imam svu hranu koja mi je potrebna, imam zemlju, sjeme i znanje kako nahraniti sebe i svoju obitelj. Ove godine sam čak imala i svoje žitarice – raž, pa time i svoje brašno, pa tako stvarno imam osiguranu svu hranu koja mi treba. Hranom koju sam uzgojila osigurala sam svojoj obitelji uz samodostatnost i zdravlje. Jer ne zaboravimo – prva i najvažnija obrana od bolesti su način na koji živimo i hrana koju jedemo.

Ove godine primila sam i 2 nagrade za moj dugogodišnji rad na promociji biovrtlarenja i života u skladu s prirodom. Prva je bila u ožujku 2020, kad sam od strane Mreže hrvatskih žena bila proglašena jednom od utjecajnih hrvatskih žena 2020 na području vodstva i inovacija (VIŠE). I za prekrasan kraj ove godine, primila sam i nagradu Žuti okvir National Geographica u kategoriji “Iskorijenjivanje gladi” (VIŠE).

Hvala svima na podršci i praćenju mog rada, zajedno svi mi možemo napraviti ovaj svijet boljim mjestom za nas i na generacije koje dolaze iza nas!

U ovim trenucima polako počinjem sanjati o novoj vrtlarskom sezoni i novom obilju koje ću stvarati u suradnji s prirodom.

Krećemo uskoro ispočetka, s puno više znanja i iskustva nego pred godinu dana. Veselim se svemu što me čeka iduće sezone 🙂

Odgovor Ministarstvu: Nije svo sjeme koje se proizvodi na gospodarstvima “tavanuša”.

Kao reakciju na odgovor Ministarstva poljoprivrede na naše reagiranje na prijedlog zakona od 10.12.20. (OVDJE) i komentare iznesene prilikom javnog savjetovanja o novom prijedlogu Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (OVDJE), Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača, Biovrt – u skladu s prirodom i Udruga OPG-a Hrvatske – Život, uputili su dopis Ministarstvu poljoprivrede u kojem traže sastanak na kojem bi detaljno i direktno raspravili o svim spornim detaljima.

Ne osporavamo potrebu donošenja ovog zakona jer se na proizvodnju sjemena odnosi čitav niz zakonskih akata, pravilnika, njihovih dopuna i svakako je bilo važno donijeti pročišćeni tekst. Iako ne vidimo smisao donošenja novog nacionalnog zakona u vrijeme kada se na europskoj razini odvija reforma europskog zakonodavstva o sjemenu koje može donijeti sasvim nova pravila na europskoj razini s kojima hrvatski zakoni trebaju biti usklađeni. Veseli nas podatak da je sjemenska proizvodnja u Hrvatskoj u porastu jer smatramo važnim da se domaća proizvodnja oslanja na kvalitetno domaće sjeme. Isto tako pozdravljamo pojednostavljivanje procedure i prepoznavanje važnosti “in situ” očuvanja biljnih genetskih izvora.

Iako smo svjesni važnosti zaštite usjeva od smrdljive snijeti (Tilletia spp.) naglašavamo da ona prvenstveno napada žitarice i trave dok središnji zakon o sjemenu objedinjuje sva područja unutar sjemenarske djelatnosti. Nema smisla najprije zakonom uvesti obavezu dorade kod ovlaštenog dorađivača i ograničenje na korištenje isključivo registriranih sorata kojima je u tom postupku dodijeljena kategorija te korištenje isključivo certificiranog materijala sa Zajedničkog kataloga EU za sve kulture i količine (kako je to navedeno u tekstu), a onda dodatnim pravilnikom određivati izuzeća za sve osim žitarica i velikih površina (kako je navedeno u odgovorima kroz javno savjetovanje).

Zakon o sjemenu i sortne liste, u cijeloj se Europi odnose prvenstveno na komercijalnu upotrebu i reguliranje tržišta sjemenom i to tako treba ostati. Proizvodnja sjemena na gospodarstvu koje je u sustavu potpora ali ne proizvodi sjeme nego ga samo uzgaja za potrebe vlastite proizvodnje i ne stavlja na tržište ne smatra se komercijalnim korištenjem. Probleme biljnog zdravstva i prava oplemenjivača treba rješavati u okvirima zakona koji se bave tim područjima, kao što je to bilo i do sada. Zbog navedenog i dalje smatramo da članak 16 predloženog zakona, treba u cijelosti brisati.

Smatramo da je tema farmerskog sjemena daleko kompleksnija i ne može se jednostavno svo sjeme koje proizvođači uzgajaju na vlastitom gospodarstvu nazvati “tavanuša” i ograničiti na korištenje registriranih sorta niti obaveznu doradu kod ovlaštenog dorađivača. Osim nedorađenog sjemena zaštićenih sorti, niz proizvođača uzgaja sorte na koje nitko ne polaže prava, dorađuje ih na gospodarstvu i brine o zdravstvenom stanju i kvaliteti usjeva u skladu s odredbama postojećih zakona i propisa.

Naredba o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i iskorjenjivanje smrdljive snijeti – Tilletia spp. (NN080/2013) na snazi je od 2013. i dozvoljava uporabu vlastitog sjemena ukoliko je obavljeno laboratorijsko ispitivanje te ne nalaže obavezu dorade. Pravilnik o vrstama poljoprivrednog bilja čije sjeme mora biti tretirano fungicidom (NN 074/2001) također se odnosi na žitarice i nekoliko kultura industrijskog bilja, a sve potrebne radnje proizvođači mogu obaviti na gospodarstvu bez dodatnih troškova i komplikacija. U ekološkoj proizvodnji također postoje ekološka sredstva kojim se sjeme može tretirati s istim učinkom. Neki proizvođači su i sami nabavili manje strojeve za čišćenje vlastitog sjemena jer im je u interesu da siju kvalitetno sjeme.

Niz drugih zemalja koje imaju daleko razvijeniju proizvodnju sjemena poput Francuske, Danske i Austrije, nemaju tako stroge zakonske mjere kakve su predložene novim nacrtom Zakona o sjemenu. Njihovi zakoni dozvoljavaju uzgoj vlastitog sjemena (bez obveze dorade kod ovlaštenog dorađivača) kao i slobodnu razmjenu među proizvođačima (uz naknadu ili bez nje) ukoliko proizvođači nisu registrirani kao dobavljači i sorte koje razmjenjuju nisu registrirane na sortnim listama. Austrija je također jedna od država koja koristi mogućnost registracije sorata povrća bez stvarne komercijalne vrijednosti uzgojenih za posebne namjene upravo kako bi zaštitila svoju genetsku raznolikost. Za njihovu registraciju proizvođač treba dostaviti opis i uzorak sjemena, dodatna istraživanja se ne provode i sjeme se uglavnom prodaje malim proizvođačima, vrtlarima, hobistima bez geografskih ograničenja. U Austriji, Sloveniji i Grčkoj proizvođači koji uzgajaju sjeme za vlastite potrebe nemaju niti obvezu plaćanja naknade oplemenjivačima kao što to imaju hrvatski proizvođači čije gospodarstvo je veće od 3ha. Nema smisla da Hrvatska gdje je sjemenarska proizvodnja daleko manja i gdje dorada kod ovlaštenog dorađivača u mnogim županija nije ni dostupna, a za ekološku proizvodnju uopće je nema, donosi strože zakone i svojim proizvođačima otežava proizvodnju. Isto tako nema smisla da se izbor sorata sa Europskog zajedničkog kataloga ograničava na certificirano sjeme. Većina povrća se i u Europi proizvodi u kategoriji standard i općenito nedostaje certificiranog sjemena pa bi povrtlarima to značajno ograničilo izbor.

Najveći dio genetske raznolikosti koju danas poznajemo nastajao je od samih početaka poljoprivrede na poljoprivrednim gospodarstvima. Hrvatska je 2009. godine donijela Zakon o potvrđivanju Međunarodnog ugovora o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu (NN 1/2009) gdje je to prepoznato i poljoprivrednicima zajamčeno pravo na vlastito sjeme. U stavku 3. članka 19 to je i potvrđeno: “Ništa se u ovom članku ne smije tumačiti tako da ograničava bilo koje pravo koje poljoprivrednici imaju da sačuvaju, koriste, razmjenjuju i prodaju sjeme/sadni materijal sačuvan na poljoprivrednim imanjima, sukladno nacionalnom zakonodavstvu i prema potrebi.” Isto je potvrdila i Deklaracija Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima koju je Hrvatska također obavezna poštovati. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je “država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati”.

Dok se člankom 16. predloženog Zakona o sjemenu s jedne strane uzgoj vlastitog sjemena na gospodarstvima komplicira, s druge strane imamo nedovoljno učinkovit sustav in situ očuvanja biljnih genetskih izvora koji ne može nadomjestiti gubitke. Na sortnoj listi registrirano je svega 27 čuvanih sorata od kojih dio i nije u proizvodnji, a uzorci iz kolekcije Nacionalne banke biljnih gena nisu dostupni poljoprivrednicima nego se isključivo daju u znanstvene svrhe i za daljnje oplemenjivanje. Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača do sada je bio uključen u Nacionalni program zaštite i održivog korištenja biljnih genetskih resursa u obliku pasivnog promatrača. Nismo imali priliku sudjelovati u aktivnostima, naše, kao i aktivnosti drugih udruga nisu financirane, proizvođači nisu imali priliku uključiti se u “in situ” očuvanje i “on farm” korištenje biljnih genetskih izvora kako je bilo zacrtano Nacionalnim programom. Uzorci sjemena iz kolekcije Nacionalne banke biljnih gena nisu bili dostupni poljoprivrednicima. Službena izvješća za javnost koja smo trebali diseminirati javnosti svojim kanalima komunikacije nisu izrađivana. Smatramo da je rad Nacionalne banke biljnih gena važan ali isto tako i da je važno da na službenim stranicama Ministarstva poljoprivrede i/ili Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, poljoprivrednicima i široj javnosti budu dostupne osnovne informacije o tome koja je uloga banke gena, na koji način funkcionira, jesu li uzorci dostupni poljoprivrednicima ili nisu, službeni kontakti i poveznica na CPGRD bazu uz objašnjenje što se u njoj nalazi i na koji način zainteresirani mogu pregledati popis. Samo objavljivanje popisa do kojeg prosječni korisnik interneta ne može doći jer ne zna da se ono što traži zove CPGRD i to bez ikakvog popratnog objašnjenja ne smatramo transparentnim. Isto tako tražimo obrazloženje zbog čega spomenuti dio aktivnosti Nacionalnog programa nije proveden i ukoliko je to radi nedostatnih sredstava, tražimo da se ta sredstva osiguraju kako bi program u novom razdoblju bio proveden u cijelosti. Mjerom 10.2. financiraju se isključivo aktivnosti ex situ očuvanja kroz Nacionalnu banku biljnih gena i nema prostora za in situ očuvanje niti za druge aktere važne za očuvanje biljnih genetskih izvora. Strateški dokumenti države ne smiju biti mrtvo slovo na papiru.

Otvoreni smo za dijalog i stalo nam je da pronađemo rješenja na dobrobit svih aktera u lancu od sjemena do proizvoda. Zbog toga predlažemo sastanak na kojem bi o svemu mogli detaljnije i direktno raspraviti.

Prvo javno reagiranje udruga od 10.12.2020. pročitajte OVDJE.

Odgovor Ministarstva poljoprivrede pročitajte (OVDJE).

Komentare na javna savjetovanja pogledajte (OVDJE)

Tekst dopisa poslanoga 22.12.2020. Ministarstvu poljoprivrede možete preuzeti ovdje:
Dopis Ministarstvu poljoprivrede- odgovor na javna savjetovanja Zakona o sjemenu

a skraćenu verziju poslanu medijima 22.12.2020. ovdje:
Dopis medijina – Zakon o sjemenu nakon savjetovanja

Zajedno gradimo održivu budućnost – aktivnosti u prosincu 2020

U sklopu projekta „Zajedno gradimo održivu budućnost“ nastavili smo s redovnim edukativnim aktivnostima projekta.

EDUKATIVNE AKTIVNOSTI PŠ NOVO SELO ROK

Nastavili smo s biovrtlarskim grupama, ali radi hladnoća u zatvorenom. Ovo su teme koje smo obradili:

Vrtlarska grupa PŠ N.S.Rok 04.12.2020. Zajedno gradimo održivu budućnost
Gledanje video posjete PŠ Novo Selo Rok i OŠ Gornji Mihaljevec – svaki razred posebno (2. i 4. razred)

Vrtlarska grupa PŠ N.S.Rok 11.12.2020. Zajedno gradimo održivu budućnost
Gledanje video posjete imanju Biovrta – svaki razred posebno (2. i 4. razred)

Projekt “Zajedno gradimo održivu budućnost” traje od 01.03.2019.-28.02.2021. i provodi ga udruga Biovrt – u skladu s prirodom kao nositelj u partnerstvu s I. osnovnom školom Čakovec i Područnom školom Novo Selo Rok te Osnovnom školom Gornji Mihaljevec.
Program sufinanciraju Ured za udruge Vlade RH, Grad Čakovec i Međimurska županija. Više o projektu pročitajte na: https://www.biovrt.com/zajedno-gradimo-odrzivu-buducnost/

Sjeme je naša baština i naša budućnost

Živimo u vremenu kada je uzgoj vlastite hrane i čuvanje sjemenja u vrtu postalo nešto što ljudi više ne radi – iako većina u Hrvatskoj ima svoj komad zemlje. U očima mnogih rad na zemljji je postao i „sramotni posao“. I meni su govorili dok sam bila mala neka puno učim da ostvarim neku karijeru u drugim sferama, jer eto, poljoprivreda je ono što je ostalo za one bez druge perspektive. A ipak, nakon ostvarenja i postignuća i tijekom obrazovanja i karijere u području financija, srce me je vratilo natrag na zemlju. Rad na vrtu ne smatram niti sramotnim niti teškim, nego radošću stvaranja i suradnje u skladu s prirodom, nešto što ljudima danas više nego ikad treba. Tu radost, inspiraciju i znanje svojim angažmanom već 14 godina dijelim i s drugima.

Čuvanje bioraznolikosti i sjemenja za buduće generacije smatram svojom obavezom kao građanke ovog planeta. Iako sam već u ranim 20-tim godinama svog života djelovala kao aktivistica na području ljudskih i životinjskih prava i ekologije i radila na pisanju tekstova, javnih akcija i edukativnim letcima, shvatila sam da je pravi aktivizam upravo onaj kad sam promijeniš svoj način života i živiš ono u što vjeruješ. Kada sam shvatila koliko današnji industrijalizirani sustav konvencionalne poljoprivrede i uniformiranog hibridnog sjemenja uništava ovu prekrasnu Planetu i život na njoj – ali i zdravlje ljudi, shvatila sam da je upravo uzgoj hrane na mojem imanju odgovor na to. I nešto što većina pojedinaca ima mogućnosti napraviti, bilo da uzgajamo hranu na većim površinama, ili na svojim terasama i balkonima, a ostalu hranu nabavljamo kod lokalnih poljoprivrednika koji uzgajaju hranu regenerativnim organskim metodama i čuvaju starinsko sjeme. Jer upravo naše, starinske i tradicijske sorte, prilagođene našem tlu i klimatskim specifičnostima najbolji su izbor za uzgoj vlastite hrane. Uzgojem vlastite hrane i čuvanjem sjemenja neovisni smo i samodostatni u vrijeme bilo kakvih kriza. A upravo Covid-kriza ove godine pokazala nam je da koliko je krhki cijeli sustav opskrbe hranom i kako nas glad vrlo lako može pogoditi i u današnje moderno doba.

Sjeme je naša baština i naša budućnost. Naša je budućnost u sjemenju koje su naši preci uzgajali i odabirali stoljećima, u velikoj raznolikosti sorti koje nam pomažu nositi se s sve većim klimatskim izazovima, ali i koje su puno ukusnije i nutritivno bogatije. Zdrava budućnost je u bioraznolikosti i regenerativnim održivim metodama poljoprivrede koje troše manje resursa, manje vode i ne truju zemlju. I na manjim prostorima svaki pojedinac može uzgojiti puno hrane, a ako to radi uz puno različitih vrsti i sorti, uvijek će imati nešto za ubrati. Ako čuva vlastito sjeme i međusobno razmjenjuje s drugom vrtlarima, uvijek će moći uzgojiti vlastitu hranu bez da mora kupovati sjeme.
Svi danas traže okus one prave rajčice kakvu su nekad uzgajale naše bake, a koje uniformirane rajčice u dućanima jednostavno nemaju. Jedna od posljedica hibridizacije rajčice za zahtjeve tržišta bila je upravo gubitak okusa, ali nažalost i većine nutrijenata. Sve to ljudi dobivaju natrag ukoliko uzgajaju vlastitu hranu iz domaćeg sjemenja. Kad ih k tome naučimo kako je to vrlo jednostavno raditi u skladu s prirodom, uz jednostavne organske metode gdje imaju i više vremena i više radosti – svi smo na mnogostrukom dobitku – i zdravi planet i zdravi ljudi. Zato budućnost našeg planeta ovisi o svima nama, te je više nego ikad potrebno osvijestiti i motivirati pojedince na uzgoj organske hrane i čuvanje vlastitog sjemenja.

Kao odgovor na drastično smanjenje vrsti koje su se uzgajale u povrtlarstvu, pred 14 godina počela sam skupljati i čuvati sjeme u svom vrtu. Rezultat toga je banka sjemenja s preko 600 raznih sorti koje sam prikupila diljem RH, a i šire. Na fotografiji vidite kolekciju mahunarki, koje brojim preko 150 sorti.

Dio viškova sjemenja možete dobiti i vi za daljnje razmnožavanje u vašem vrtu u sklopu članstva udruge, a putem našeg kataloga na www.biovrt.com/katalog. Katalog bi trebao biti obnovljeni do kraja ove godine.

Pridružite nam se u misiji očuvanja sjemenja za buduće generacije i priključite se u naš program Čuvari sjemenja udruge Biovrt o kojem više možete pročitati OVDJE.

Volonterski poziv: tražimo volontere za analizu zakona o sjemenju

Udruga Biovrt raspisuje volonterski poziv za volontiranje na proučavanju hrvatskih i europskih zakona na području poljoprivrednih politika, a posebno na području zakona koji uređuju pitanje sjemenja.

S obzirom na nedavni prijedlog Zakona o sjemenju koji je vrlo nepovoljan za očuvanje starinskih sorti, kao i dostojanstveni život poljoprivrednika, udruga Biovrt, Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača i Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Život zajedno su se aktivirali kod javne kampanje i zajedničkog zagovaranja za zakone koji neće ugrožavati očuvanje starinskih sorti niti ugrožavati opstanak ekoloških i malih OPG-ova u Republici Hrvatskoj.

Ako ste kvalificirani za područje prava i želite biti dio našeg tima u analizi sjemenarske politike i zakona o sjemenju te u zagovaranju očuvanja starinskih sorti, ekološkog uzgoja i dostojanstvenog života poljoprivrednika, tražimo baš vas.

Volontiranje upisujemo u volontersku knjižicu.

Javite nam se s vašom prijavom na e-mail biovrt(a)biovrt.com. ((a) zamijenite s @)

Tim udruge Biovrt, Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača i Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Život

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom inspirira i educira o životu u skladu s prirodom. Stvaramo zajednicu koja čuva biološku raznolikost, razumije svoju ulogu u prirodi te čuva naše nasljeđe, sjeme i znanje u svrhu uzgoja zdrave hrane, postizanja prehrambene neovisnosti i očuvanje prirode za buduće generacije.

Vizija Udruge je:
• zajednica u kojoj svaki čovjek zna kako priroda funkcionira i koji razumije da smo svi mi samo njezin maleni dio, a ne njezini “vlasnici”;
• život u skladu s prirodom gdje je čovjek uzgojem i nabavom svoje organske hrane podržava bioraznolikost, lokalnu zajednicu i svoje zdravlje.

Prijedlog novog Zakona o sjemenju – reagirajmo na drastična ograničenja upotrebe vlastitog sjemenja na OPG-ovima

Novi Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja upućen u javnu raspravu kroz sustav eSavjetovanja do 10.12.20, donosi nova ograničenja proizvođačima koji na svojim gospodarstvima koriste domaće sjeme i ne uvažava načela ekološke proizvodnje. Tim povodom Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača, Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Život i udruga Biovrt – u skladu s prirodom koja održava neformalnu društvenu banku sjemenja, uputile su dopis Ministarstvu poljoprivrede kojim traže drastične izmjene predloženog zakona kako bi se omogućilo daljnje očuvanje biljne genetske raznolikosti i proizvođačima osiguralo temeljno pravo na izbor i uzgoj sjemena za upotrebu na vlastitom gospodarstvu.

Nacrt novog Zakona je na mrežnoj stranici e-Savjetovanja do 10.12. i možete ga naći na poveznici te se uključiti u raspravu: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=15413

Sve dijelove teksta možete koristiti u sljedećim dokumentima koje možete preuzeti: dopis medijima pogledajte OVDJE, dopis poslani Ministarstvu poljoprivrede pogledajte OVDJE.

Što prijedlog ovog zakona znači za vas znači ako ste OPG ? Svo sjeme koje koristite mora biti registrirano. Vlastito sjeme možete koristiti jedino ako je ono na sortnoj listi, a prije upotrebe ga obavezno morate doraditi kod ovlaštenog dorađivača.

Iako se europske direktive koje reguliraju područje sjemenarstva odnose isključivo na komercijalnu proizvodnju sjemena, novi zakon kod nas uvodi pojam “sjeme s obiteljskog gospodarstva” definiran kao sjeme proizvedeno za vlastite potrebe koje je zabranjeno stavljati na tržište. Ovaj pojam u ovakvom kontekstu ne postoji u europskim zakonima! Nadalje, takvo sjeme trebalo bi dorađivati kod ovlaštenih dorađivača i koristiti isključivo registrirane sorte. Smatramo ovu odredbu pravno neutemeljenom jer se sve direktive Europske unije odnose isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama.
Čemu ograničavanje vlastitog sjemenja kojemu je ionako po ovom prijedlogu zabranjeno stavljanje na tržište??
Pravo korištenja vlastitog sjemenja proizvođačima između ostalog, garantira i UN-ova Deklaracija o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima, koju je obavezna poštivati i naša država.

Ekološko sjemenarstvo uopće se ne spominje iako nova Uredba Europske unije o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (EU 2018/848) unosi značajne novosti po pitanju ekološkog sjemenarstva koje je važno unijeti u ovaj zakon. Tom uredbom naglašava se potreba omogućavanja ekološkim proizvođačima da se služe biljnim reprodukcijskim materijalom dobivenim na vlastitim poljoprivrednim gospodarstvima kako bi potaknuli genetske resurse prilagođene posebnim uvjetima ekološke proizvodnje. Novi nacionalni zakon to im onemogućava. Uredbom se dozvoljava upotreba isključivo ekološkog sjemena te se naglašava potreba razvijanja specifičnih, otpornih, lokalno prilagođenih sorata za ekološku proizvodnju što u novom zakonu nije prepoznato.

Ove izmjene zakona i ograničenja se doduše ne odnose na privatne obiteljske vrtove, ali ne zaboravimo da u RH postoje brojni mali OPG-ovi koji svoju egzistenciju osiguravaju uzgojem dijelom za vlastite potrebe, a dijelom za prodaju. Njima bez iznimke i izuzeća Zakon predviđa ograničenje upotrebe vlastitog sjemenja, a u ovim kriznim vremenima to predstavlja dodatni udar na najranjiviji dio malih obiteljskih gospodarstava od kojih mnogi ulaze i u socijalne kategorije. To također znači gubitak domaćih sorata koje još nisu prikupljene u kolekcijama Nacionalne banke biljnih gena i nisu stavljene na sortnu listu. Od ulaska Hrvatske u Europsku Uniju do danas, na sortnoj listi upisano je svega 27 čuvanih sorata. Procedura upisivanja na sortnu listu čuvanih sorata relativno je složena, dugotrajna i nije moguća bez povijesnog dokaza i stručne podrške institucija. Primjenom ovog zakona sav taj genetski materijal biti će izgubljen prije nego im stručnjaci i znanstvenici uspiju pružiti dovoljno pažnje.

Hrvatska banka biljnih gena djeluje netransparentno. Na mrežnim stranicama vrlo je teško pronaći informacije o njenom radu, doći do kontakata, a bazu podataka o uzorcima koji se čuvaju (CPGRD), mogu naći samo najupućeniji. Pitamo se da li poljoprivrednici uopće mogu doći do uzoraka i opisa tih kolekcija, a prema novom prijedlogu Zakona, uvjetuje im se uzgoj sjemena isključivo sa sortnih lista.
Nacionalni program čuvanja i održive uporabe biljnih genetskih resursa u prošlom razdoblju nije u potpunosti ostvaren i rezultati nisu dostupni javnosti. Izostale su planirane aktivnosti očuvanja genetske raznolikosti na gospodarstvima (in situ i on farm očuvanje) kao i potpora udrugama. U cijelom svijetu pa tako i kod nas udruge za očuvanje i razvoj genetske raznolikosti imaju značajnu ulogu. One uključuju velik broj članova, profesionalaca i hobista koji čuvaju i koriste genetsko nasljeđe kultiviranog bilja i time mogu održavati živima velike kolekcije bez velikih ulaganja u skupu opremu i strojeve. Spoj stručnih znanja i hobističkog entuzijazma idealna je kombinacija i svatko u njoj može dati doprinos očuvanju ovog važnog dijela baštine i resursa za budućnost našeg zajedničkog prehrambenog sustava.

Neke europske zemlje poput Austrije i susjedne Slovenije našle su mogućnost očuvanja svoje biljne genetske raznolikosti povrća dodatnim olakšavanjem upisa na sortnu listu sorata bez stvarne komercijalne vrijednosti uzgojenih za posebne namjene koje se neslužbeno nazivaju i amaterske sorte. Novi zakon umjesto jednostavnijih procedura predviđa dodatna ograničenja, a to tek treba definirati novi pravilnik.

Popis poljoprivrede Državnog zavoda za statistiku pokazuje da se sjeme u Hrvatskoj proizvodi na svega 400ha. Prema izvještaju Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu objavljenom u Zborniku međunarodnog kongresa oplemenjivanja bilja, sjemenarstva i rasadničarstva u 2019. godini, od ukupno 986 subjekata upisanih u upisnik dobavljača, samo je njih 188 prijavilo proizvodnju dok se ostali bave uvozom. Među proizvođačima je 106 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Posebno je deficitarna proizvodnja sjemena povrća koja zauzima tek 0,2 % proizvodnih površina (34,1 ha). Ekološkog sjemenarstva uopće nema. Sjemenske kompanije koje su se bavile sjemenarstvom i održavanjem osnovnog sjemena povrća propale su, pa Hrvatska uvozi oko 900 tona sjemena povrća godišnje. Osiguravanje i održavanje osnovnog sjemena predstavlja najveću prepreku širenju proizvodnje. Uvođenje dodatnih restrikcija malim proizvođačima u situaciji takve ovisnosti o uvozu predstavlja dodatno ograničavanje domaće proizvodnje na račun stranih kompanija.

Najviše čudi što niti jedna druga zemlja Europske unije nema tako stroge restrikcije i uz puno značajniju domaću proizvodnju sjemena. U kontekstu krize koju je uzrokovala pandemija virusa Covid 19 uz djelomično zatvaranje granica kojem smo proljetos svjedočili, možemo reći da daljnje povećanje ovisnosti o uvozu dovodi u pitanje sigurnost hrane za hrvatsko stanovništvo.

Krajnje je vrijeme da sve to promijenimo s ciljem razvoja sjemenarske proizvodnje, pokretanja ekološkog sjemenarstva, očuvanja genetskih resursa i dostojanstvenim životom naših poljoprivrednika.

Nacrt novog Zakona je na mrežnoj stranici e-Savjetovanja do 10.12. i možete ga naći na poveznici te se uključiti u raspravu: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=15413

Sve dijelove teksta možete koristiti u sljedećim dokumentima koje možete preuzeti: dopis medijima pogledajte OVDJE, dopis poslani Ministarstvu poljoprivrede pogledajte OVDJE.

DOPUNA TEKSTU:

ŠTO VI MOŽETE UČINITI?
Prijedlog zakona je na savjetovanju do 10.12. i pozivam SVE VAS da se priključite savjetovanju i REAGIRATE na način da komentirate prijedlog Zakona.

Kako sudjelovati u savjetovanju i komentirati u 5 minuta?
– otvorite stranicu https://esavjetovanja.gov.hr
– registrirajte se (gornji desni kut)
– kliknite na potvrdu koja će vam za minutu doći na upisani e-mail
– izaberite https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=15413
– na svakom članku s desne strane imate crvenu ikonu komentara na koju možete kliknuti i tu unijeti svoj komentar
-napišite svoj argument, napišite svojim riječima temeljem gore dostupnih dokumenata ili kopirajte naš prijedlog komentara po člancima ispod
– Dijelite ovaj članak na društvenim mrežama i pošaljite vijest svojim lokalnim medijima, uključite čim više ljudi u ovo.
– To je to. Hvala vam što ste odvojili 5 minuta svog vremena u naše nasljeđe sjemenja i bioraznolikosti u Hrvatskoj.

Dokument s ovim uputama iz kojeg možete kopirati tekst preuzmite ovdje:
NOVI PRIJEDLOG ZAKONA O SJEMENJU – KAKO REAGIRATI

Komentirajte sljedeće članke:

Članak 2 – možete iskopirati ovaj tekst, urediti ga ili napisati svoj argument:
Tražimo da se ovim zakonom osigura provedba Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007.

Članak 3 – možete iskopirati ovaj tekst, urediti ga ili napisati svoj argument:
Pojam “sjeme s poljoprivrednog gospodarstva” ne postoji u ovom kontekstu u Europskim zakonima i tražimo brisanje istog.

Članak 14 – možete iskopirati ovaj tekst, urediti ga ili napisati svoj argument:
Tražimo izuzeća za lokalnu cirkulaciju sjemena kao što je predviđeno i za sadni materijal u čl 46 Zakona:
(1) Proizvodnju i stavljanje na tržište sjemena »malih proizvođača« koja je namijenjena osobama na lokalnom tržištu kao neprofesionalnim krajnjim korisnicima, koji profesionalno nisu uključeni u proizvodnju bilja, kao oblik »lokalne cirkulacije«, izuzet će se od nadzora dobavljača, provođenja službenog nadzora, kao i utvrđenih uvjeta stavljanja na tržište.

(2) Uvjete na temelju kojih se određuje »mali proizvođač« i definira pojam »lokalne cirkulacije« iz stavka 1. ovoga članka, te uvjete stavljanja na tržište tako proizvedenoga sadnog materijala propisuje ministar pravilnikom.

Članak 16 – možete iskopirati ovaj tekst, urediti ga ili napisati svoj argument:
Sve direktive Europske unije odnose se isključivo na reguliranje proizvodnje za tržište i tržišta sjemenom i sadnim materijalom, nikako privatnim potrebama proizvođača koje su ubačene u ovaj prijedlog zakona. Zakoni o biljnom zdravstvu također ne nameću takva ograničenja nego donose mjere vezano za konkretne kulture i konkretne postupke da bi se spriječilo širenje karantenskih štetnih organizama. Republika Hrvatska obvezna je također poštivati Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima donesenu 2018. godine. U članku 19. te deklaracije izričito se navodi između ostalog da je “država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati”. Stoga smatramo da cijeli ovaj članak treba brisati.

Svaka reakcije pojedinca je je važno da i dalje imamo mogućnost uzgoja vlastite hrane od vlastitog sjemenja.

Zajedno gradimo održivu budućnost – aktivnosti u studenom 2020

U sklopu projekta „Zajedno gradimo održivu budućnost“ nastavili smo s redovnim edukativnim aktivnostima projekta.

EDUKATIVNI PLAKAT I 4 EDUKATIVNA VIDEA POSLANI SVIM OSNOVNIM ŠKOLAMA U RH

Dovršili smo edukativne alate za sve osnovne škole diljem RH, te smo ih početkom studenog proslijedili svim osnovnim školama u RH, zajedno s 4 edukativna videa koja smo kreirali u sklopu projekta.
https://www.biovrt.com/edukativni-plakat-i-4-edukativna-videa-poslani-svim-osnovnim-skolama-u-rh/

EDUKATIVNE AKTIVNOSTI PŠ NOVO SELO ROK

Nastavili smo s biovrtlarskim grupama na otvorenom u školskom vrtu i dvorištu. Ovo su teme koje smo obradili:

Vrtlarska grupa PŠ N.S.Rok 06.11.2020. Zajedno gradimo održivu budućnost
https://www.biovrt.com/galerija/vrtlarska-grupa-ps-n-s-rok-06-11-2020-zajedno-gradimo-odrzivu-buducnost/
TEME: Jesenski radovi: sadnja luka, češnjaka i salate

Vrtlarska grupa PŠ N.S.Rok 13.11.2020. Zajedno gradimo održivu budućnost
https://www.biovrt.com/galerija/vrtlarska-grupa-ps-n-s-rok-13-11-2020-zajedno-gradimo-odrzivu-buducnost/
TEME: Jesenski radovi: sadnja voćki, kako posaditi voćku – sadnja lješnjaka i presađivanje krušvica

Vrtlarska grupa PŠ N.S.Rok 27.11.2020. Zajedno gradimo održivu budućnost
https://www.biovrt.com/galerija/vrtlarska-grupa-ps-n-s-rok-27-11-2020-zajedno-gradimo-odrzivu-buducnost/
TEME: Priprema vrta za zimu: malčiranje vrta.

Mali vrt za velike promjene – aktivnosti u studenom 2020

U sklopu projekta “Mali vrta za velike promjene” koji provodimo s partnerskim školama Područnom Školom Novo Selo Rok I.osnovne škole Čakovec i OŠ Dr. Vinka Žganca Vratišinec, tijekom studenog 2020 nastavili smo s aktivnostima i edukacijama u OŠ Vratišinec.

NAGRADNI NATJEČAJ ZA ŠKOLE „UPOZNAJMO BILJNO CARSTVO“
02.11.2020. objavili smo pobjednike natječaja za škole:
https://www.biovrt.com/pobjednici-natjecaja-udruge-biovrt-upoznajmo-biljno-carstvo/

EDUKATIVNE AKTIVNOSTI OŠ VRATIŠINEC

Nastavili smo volonterske biovrtlarske grupe s učiteljicama i učenicima biovrtlarske grupe OŠ Vratišinec:

06.11.2020. – završne berbe, skupljanje sjemenja i priprema vrta za zimu, sadnja luka, češnjaka i salate
https://www.biovrt.com/galerija/vrtlarska-grupa-os-vratisinec-06-11-2020-mali-vrt-za-velike-promjene/

A u zatvorenom su učenici učili kako spremiti sjeme krastavaca putem edukativnog videa udruge.

Projekt “Mali vrt za velike promjene” traje od 01.11.2019.-30.11.2020. i provodi ga udruga Biovrt – u skladu s prirodom kao nositelj u partnerstvu s I. osnovnom školom Čakovec i Područnom školom Novo Selo Rok te Osnovnom školom Dr. Vinka Žganca Vratišinec.

Više o projektu: https://www.biovrt.com/mali-vrt-za-velike-promjene/