Koja je idealna veličina lučica luka za sadnju

Odabir veličine lučica luka je nešto u čemu se mnogi početnici u vrtlarenju zeznu. Naime, sukladno veličini lučica luka, često pa misle da veće lučice luka u konačnici daju veće glavice.

Zapravo je obrnuto.

Manje lučice luka su najbolji sjemenski materijal i iz njih će narasti veće glavice luka.

Veće lučice nerijetko idu u sjeme pa ćete imati manje glavice luka i često morati trgati stapke s cvjetnim glavicama da bi vam luk dobro narasao.

Kad luk ide u sjeme, onda ne razvija samu glavicu, nego cvjetna stapka uzima većinu energije a luk ostaje manji, jasno je vidljivi dio gdje raste cvjetna stapka, a često i truli. Možete ostaviti nekoliko lukova za sjeme, ali većini onda treba na vrijeme potrgati cvjetne stapke.

 

Moj savjet za uspješan uzgoj luka:  ako kupujete lučice – birajte one manje.

Da li je bolja jesenska ili proljetna sadnja luka – ovisi o puno faktora, ja sadim oboje, više o tome pročitajte u mom tekstu: https://www.biovrt.com/kada-i-kako-posaditi-lucice-luka/

Oprez s identifikacijom biljaka na internetu

U zadnje vrijeme je na internetu osvanulo mnoštvo članaka o potencijalnoj učinkovitosti biljke slatki pelin (Artemisia annua) kod raznih bakterijskih i virusnih infekcija, pa tako i kod koronavirusa. Nažalost, brojni portali popratili su ovu vijest s pogrešnom fotografijom nekih drugih vrsti pelina. Naime, samo u RH je zabilježeno 16 samoniklih vrsti pelina.

Već godinama i kao moderatorica raznih vrtlarskih foruma i kao administratorica Facebook grupe Biovrt.com – u skladu s prirodom „nadzirem“ on-line rasprave i identifikacije putem fotografija, s ciljem da ljudi dobiju točne informacije. Puno je ljudi u stanju prepoznati biljku pomoću fotografije i dati dobar savjet, ali nažalost jednako tako puno ljudi brka biljke i naprečac donose zaključke ili samo po sivom listu, po habitusu i sl – pa na kraju daju sasvim pogrešnu identifikaciju biljke.

Tako sam doživjela npr. da su neki pojedinci na internetu proglasili mladi grm kalifornijskog maka gorkim pelinom – radi približno sličnog lišća i sivkaste boje. Neki ljudi jako dobro mogu vidjeti te sitne razlike među biljkama, ali neki nažalost ne mogu, čak i nakon praktičnih radionica.

Zato, kao prvo, budite jako oprezni s identifikacijom putem društvenih mreža, jer nažalost u rasprave oko identifikacije i savjetovanja se uključuju kako znalci tako i ljudi koji imaju premalo znanja te brzopleto i bez imalo osjećaja odgovornosti za moguću grešku daju loše savjete ili rade pogrešne identifikacije.

Postoji mnoštvo portala čiji se rad odnosi na jednostavno prepisivanje tuđih članaka, pa se često tu dogode i pogrešni prijevodi i/ili pogrešne fotografije. Tako na primjer je uz tekst o gavezu na jednom portalu je bila fotografija plućnjaka, nedavno je isto neki portal vijest o ljekovitosti slatkog pelina popratio s fotografijom pravog, gorkog pelina… Više o točnoj identifikaciji raznih vrsti pelina pročitajte u mom članku OVDJE.

Znala sam primijetiti i loše prevedene recepte za organsko vrtlarenje s pogrešnim sastojcima i dozama, s kojima su si ljudi uništili, a ne spasili biljke.

Koristite samo provjerene izvore, a kad vidite članak o ljekovitom bilju bez znanstvenih naziva biljaka, bez nabrojenih stručnih izvora, razmislite ozbiljno da li je to netko od koga želite uzeti savjet o liječenju biljem. Također, i na portalima koji su na prvu prilično stručni ponekad se potkrade greška i objave fotografiju pogrešne vrste… tako da, nemojte se pouzdati u samo jedan izvor. Provjerite tko je autor teksta o ljekovitom bilju i njegov rad na tom području.

Za identifikaciju biljaka postoje i brojne aplikacije, ali nisu niti one 100% točne, mada vam često mogu pomoći doći na pravi trag za daljnje istraživanje.

Za istraživanje o primjeni i ljekovitosti biljaka preporučujem on-line bazu Plants For A Future.

Podcast o uspjehu s Silvijom Kolar-Fodor: Najbitnije je ostati vjeran sebi

Poslušajte osmi podcast o uspjehu s Marina Kolar “Od A do Žena” u kojem sam ja gošća 🙂
Posljednjih 14 godina inspiriram i educiram vrtlare/ice i one koji to žele postati kako lako i jednostavno, a uz puno radosti mogu sami uzgojiti obilje organske hrane.

Posve slučajno, mada ništa nije slučajno sam se “zarazila” vrtlarenjem.
U posljednjih 10 godina svoju ljubav i hobby sam pretvorila posao, iako u to na početku nitko nije vjerovao.

Danas imam veliko imanje Biovrt na kojem uzgajam preko 700 različitih vrsta voća, povrća, cvijeća i bilja, provodim edukacije i webinare, pokrenula sam program Čuvara sjemenja, biovrtlarske sadržaje i školske vrtove u čak 12 škola, napisala knjigu “Vrtlarenje u skladu s prirodom” , a ove godine primila sam i nagradu “Utjecajne hrvatske žene”.

Moj stav je da u životu moramo prvo biti vjerni sami sebi i slijediti svoje snove i živjeti svoju istinu 🙂

Čeka vas vrlo zanimljiv podcast u kojem također ima i puno savjeta kako i zašto pokrenuti svoj vrt, koja je razlika između vrtlarenje i biovrtlarenja, kako svoj hobby pretvoriti u biznis te zbog čega je danas više nego ikad važno zasaditi vrt.

 

 

_________
U podcastu “Od A do Žena” očekuje vas stvarni put do uspjeha sposobnih žena koje svojim djelima stvaraju pozitivan utjecaj na tuđe živote i zajednicu, žena koje žive svoju životnu i poslovnu svrhu, koje odlično rade svoj posao.
Marina Kolar vam donosi njihove stvarne priče koje nisu bile bez zapreka, njihove uspone i padove i uspjeh koji su postigle.

Podcast slušajte na YouTube, Podomatic, Google Podcasts i Apple Podcasts.

Ne nasjedajte na lažne vijesti – nitko nam neće zabraniti vrtove i autohtono sjeme!

Od jučer se je društvenim mrežama počela dijeliti objava s lažnom vijesti da će nam EU zabraniti vrtove i domaće sjeme u njima. Vijest je prenio portal Agrobiz 23.04.2017. a tu vijest je prenio s portala Novi list (VIŠE).

Iako ima nekih navoda koji jesu istiniti u članku i iako bi se itekako trebali zabrinuti oko činjenice da su gotovo cijelo tržište sjemenja preuzeli kemijski giganti i da smo izgubili preko 90% svih povrtnih vrsti koje su se ikad uzgajale u poljoprivredi – ipak nam nitko neće zabraniti imati vlastite privatne vrtove i u njima koristiti domaće autohtono sjeme.

Odličnu brošuru „Sjeme na udaru“ s analizom stanja što se tiče ove problematike napisala je Sunčana Pešak i možete je pročitati na linku: https://issuu.com/poljoprivreda9/docs/sjeme_na_udaru_web_s

Gore spomenuti članak je primjer lošeg novinarskog senzacionalizma gdje se lažnim navodima skuplja čitanost i vidljivost na društvenim mrežama. Borili smo se s ovom  lažnom vijesti kada su je ljudi mahnito dijeliti pred nekoliko godina, a jučer je netko opet brzopleto započeo s podjelom članka na društvenim mrežama. Lančano svi za njime šire paniku – bez da su pročitali datum članka, bez da su provjerili o čemu se radi. Sramotno je što taj članak nisu do sada obrisali s portala nego i dalje šire lažne navode.

NITKO NAM NEĆE ZABRANITI VRTOVE I TRADICIJU ČUVANJA SJEMENJA U MALIM VRTOVIMA.

Da, postojao je loši prijedlog uredbe po kojem bi se procedure za plasman sjemenja – pa čak i onog na razmjenama sjemenja morao raditi po istim kriterijima kao i sjeme za tržište za široku potrošnju, ali to se je događalo 2013. godine i zahvaljujući reakciji udruga i inicijativa diljem EU, svi ti loši prijedlozi uredbi su odbačeni. O tome sam više pisala 10.03.2013. OVDJE.

Što se je nakon toga dogodilo?
EU je pod pritiskom udruga i inicijativa promijenila politiku i brine o očuvanju bioraznolikosti. Nova ekološka uredba EU (2018/848), stupa na snagu u siječnju 2021., uključuje odredbe za čuvanje biljne raznolikosti i za podršku malim akterima u organskom uzgoju. Uspješna provedba ovih odredbi ključni je prioritet politike za austrijsku udrugu Arche Noah koja je svojim zagovaranjem i djelovanjem puno doprinijela pozitivnim pomacima sa zakonima o sjemenju o EU. Sve detalje možete pročitati na njihovim stranicama OVDJE.

ŠTO ZNAČI NOVA EU REGULACIJA ZA EKOLOŠKU PROIZVODNJU:
– Nova pravila dozvoljavaju neograničeno tržište za sjeme koje ne pripada registriranim sortama, a koje se naziva ekološki raznovrsni materijal
– Nova kategorija ekoloških sorti prikladnih za ekološku proizvodnju i njihova sedmogodišnja evaluacija koja može voditi do registracije tih sorti
– Mogućnost grupne certifikacije za male skupine uzgajivača
– Nova kategorija značajno bi trebala olakšati (i pojeftiniti) tržište za sjeme. Ovo otvara nove mogućnosti za ekološke uzgajivače koji žele staviti na tržište sjeme za ekološku proizvodnju.

Sve države članice odredbe ove Uredbe moraju primjenjivati i aplicirati u svoje zakonodavstvo od 01. siječnja 2021. godine. Sada čekamo naše vlasti da ovu uredbu uklope u naše zakone i omoguće nam bolje uvjete za čuvanje bioraznolikosti – jer je to u interesu svih nas.

I bez brige – na vlastitim privatnim vrtovima vas nitko neće kontrolirati i smijete sijati sjeme koje sami skupljate i čuvate.

Pelin – najčešće vrste koje rastu u našim krajevima

Kad spomenemo naziv pelin, to može biti više različitih, srodnih biljki, koje se koriste u ukrasne ili ljekovite svrhe. U Hrvatskoj je zabilježeno 16 samoniklih vrsti pelina. Stoga je bitno da naučimo razlikovati najčešće vrste pelina koji rastu ili se uzgajaju u našim krajevima.

PRAVI, GORKI ILI PLANINSKI PELIN (ARTEMISIA ABSINTHIUM)
Najčešće se pod općenitim nazivom pelin upravo misli na pravi, gorki ili planinski pelin (Artemisia absinthium). To je trajna zeljasta biljka karakterističnih sivkastih listova i gorkog okusa. Osim što se od pelina radi alkoholno piće pelinkovac, pelin je uz anis i komorač sastojak likera absint. Pravi pelin se radi gorčine koristi kod problema s probavom ili kad vas boli želudac.

OPREZ: biljka je otrovna u većim količinama. Koristi se i kao biljni insekticid kod problema s lisnim ušima te kod biljnih  bolesti poput hrđa.

Više o ljekovitosti i mjerama opreza pročitajte OVDJE. 

 

SLATKI PELIN (ARTEMISIA ANNUA)
Slatki, jednogodišnji ili mirisni pelin (Artemisia annua) je izuzetno mirisna i ljekovita jednogodišnja vrsta pelina. Iako se naziva „slatki“ pelin – neka vas to ne zavara, okus mu je prilično gorki. Jedino što je kod njega slatko je njegov opojni slatki miris. Još se naziva bejturan.

To je ljekovita biljka koja se tradicionalno koristi u kineskoj medicini, poznata je i kao biljka koja djeluje protiv bakterija. Aktivna tvar artemisinin djelotvorna je u liječenju krvnih parazita poput malarije i kod raznih virusnih infekcija. Već se dugo istražuje njegova učinkovitost kod liječenja raznih oblika tumora, a u zadnje vrijeme postao je jako popularan jer su znanstvenici s njemačkog Instituta Max-Planck u Potsdamu utvrdili da pomaže u liječenju korona virusa te kreću u kliničke studije.

OPREZ: kod nekih ljudi može izazvati alergijske reakcije. Više o ljekovitosti pročitajte OVDJE.

 

GORKASTI PELIN, PELIN “COLA” (ARTEMISIA ABROTANUM)
Gorkasti pelin, pelin “cola” (Artemisia abrotanum) je ljekovita mirisna vrsta pelina koji mirisom podsjeća na colu. Listovi se koriste za čaj, u kulinarstvu za aromu, ali i za čuvanje odjeće u ormaru od moljaca. Ova biljka oduševljava mnoge svojim mirisom – kad joj malo protrljate listove, osjećate miris cole, bezalkoholnog pića. Uzgaja se često i u ukrasne svrhe jer ima i prekrasnu boju i oblik listova.

OPREZ: kod nekih ljudi može izazvati alergijske reakcije.  Više o ljekovitosti pročitajte OVDJE.

DIVLJI PELIN (ARTEMISIA VULGARIS)
U prirodi u većem dijelu RH često se zna naći divlji pelin (Artemisia vulgaris) koja je također ljekovita biljka. Često ju možete ugledati kraj puteva i na zapuštenim zemljištima, Ukazuje na plodno tlo i dovoljno kalija u njemu. Osim karakterističnog izgleda lišća, lako ga je prepoznati po tome što je lice tj prednja strana listova tamno-zelena, dok je naličje jako svijetle, sivo-bijele boje. Oprez: možete ga pobrkati s otrovni jedićem, pa ako niste sigurni – ne berite. Čekajte da vidite i cvijet biljke za točnu identifikaciju.

OPREZ: biljka je otrovna u većim količinama.  Više o ljekovitosti pročitajte OVDJE.

Sjeme slatkog pelina, a povremeno i sadnice pravog pelina i gorkastog pelina “cola” možete potražiti u našem katalogu OVDJE.

UPOZORENJE ZA IDENTIFIKACIJU:
Već godinama i kao moderatorica raznih vrtlarskih foruma i kao administratorica Facebook grupe Biovrt.com – u skladu s prirodom „nadzirem“ on-line rasprave i identifikacije putem fotografija, s ciljem da ljudi dobiju točne informacije.  Puno je ljudi u stanju prepoznati biljku pomoću fotografije i dati dobar savjet, ali nažalost jednako tako puno ljudi brka biljke i naprečac donose zaključke ili samo po sivom listu, po habitusu i sl – pa na kraju daju sasvim pogrešnu identifikaciju biljke. Tako sam doživjela npr. da su neki pojedinci na internetu proglasili mladi grm kalifornijskog maka pelinom – radi približno sličnog lišća i sivkaste boje. Neki ljudi jako dobro mogu vidjeti te sitne razlike među biljkama, ali neki nažalost ne mogu, čak i nakon praktičnih radionica.  Zato, kao prvo, budite jako oprezni s identifikacijom putem društvenih mreža, jer nažalost u rasprave oko identifikacije i savjetovanja se uključuju kako znalci tako i ljudi koji imaju premalo znanja te brzopleto i bez imalo osjećaja odgovornosti za moguću grešku daju loše savjete ili rade pogrešne identifikacije. Postoji mnoštvo portala čiji se rad odnosi na jednostavno prepisivanje tuđih članaka, pa se često tu dogode i pogrešni prijevodi i/ili pogrešne fotografije. Tako na primjer je uz tekst o gavezu na jednom portalu je bila fotografija plućnjaka, nedavno je isto neki portal vijest o ljekovitosti slatkog pelina popratio s fotografijom pravog, gorkog pelina… Znala sam primijetiti i loše prevedene recepte za organsko vrtlarenje s pogrešnim sastojcima i dozama, s kojima su si ljudi uništili, a ne spasili biljke.

Koristite samo provjerene izvore, a kad vidite članak o ljekovitom bilju bez znanstvenih naziva biljaka, bez nabrojenih stručnih izvora, razmislite ozbiljno da li je to netko od koga želite uzeti savjet o liječenju biljem. Također, i na portalima koji su prilično stručni ponekad se potkrade greška i objave fotografiju pogrešne vrste… tako da, nemojte se pouzdati u samo jedan izvor. Provjerite tko je autor teksta o ljekovitom bilju i njegov rad na tom području. Na području RH  preporučujem fitoaromaterapeutkinju Martinu Bogdanić iz Rijeke s velikim znanjem o biljkama od koje sam i ja imala prilike učiti. Njezin članak o pelinu pročitajte OVDJE.

Za identifikaciju biljaka postoje i brojne aplikacije, ali nisu niti one 100% točne, mada vam često mogu pomoći doći na pravi trag za daljnje istraživanje.

Za istraživanje o primjeni i ljekovitosti biljaka preporučujem on-line bazu Plants For A Future.

Drugi krug natječaja “Upoznajmo biljno carstvo” – glasovanje 20.-30.10.20.

Udruga Biovrt poklanja edukativnu brošuru i društvenu memory igru za velike i male “ Upoznajmo biljno carstvo ”. Natječaj možete pogledati OVDJE.

Na natječaj smo zaprimili 44 prijave, od toga je jedna bila nepotpuna, a od 3 škola dobili smo dvostruke prijave, odnosno 3 škole su se prijavile dvaput. Kako nagrade dijelimo po školama, tako smo od duplo prijavljenih uvažili samo prijavu koju smo prvu po redu zaprimili, kako bi sve škole imale jednake prilike i iste uvjete u glasovanju.

U razdoblju od 20.-30.10.20. nagradite lajkom priče koje želite podržati i omogućite 5 škola da dobiju edukativnu društvenu igru i brošuru udruge Biovrt. Udruga Biovrt odabire još 5 škola, te ćemo ukupno 10 škola nagraditi edukativnom društvenom igrom i brošurom „Upoznajmo biljno carstvo“.

Glasovati možete do 30.10.2020. u fotoalbumu objavljenom OVDJE.

 

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom od 2012. inspirira i educira o životu u skladu s prirodom. Stvaramo zajednicu koja čuva biološku raznolikost, razumije svoju ulogu u prirodi te čuva naše nasljeđe, sjeme i znanje u svrhu uzgoja zdrave hrane, postizanja prehrambene neovisnosti i očuvanje prirode za buduće generacije.

 

Sretno svima <3

Poziv školama: udruga Biovrt daruje edukativnu društvenu igru i brošuru “Upoznajmo biljno carstvo”

Dragi predstavnici/ce osnovnih škola s područja Republike Hrvatske,

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom nedavno je kreirala i svijetu predstavila edukativnu brošuru i društvenu memory igru za velike i male “ Upoznajmo biljno carstvo ”.

U brošuri možete naučiti više o najčešćim biljkama koje uzgajamo u školskim i obiteljskim vrtovima – o osnovnim karakteristikama, načinu uzgoja i kako izgledaju u različitim fazama rasta.

Memory igra na zabavan i jednostavan način pomaže djeci da nauče prepoznavati povrće, voće, začinsko i ljekovito bilje te cvijeće u različitim fazama rasta.
Tako stvaramo nove generacije mladih ljudi koji imaju znanje kako uzgojiti vlastitu zdravu hranu i razumiju povezanost čovjeka s prirodom te koji će ovim znanjem očuvati prirodu za buduće generacije, ali i svoje zdravlje.

Želite li i da vaši učenici nauče više o biljkama koje uzgajamo u školskim i obiteljskim vrtovima? Sjajno!

U sklopu ovog poziva obradovati ćemo 10 osnovnih škola koje će igru i brošuru moći koristiti u nastavi i u dnevnim boravcima, stoga raspisujemo natječaj i pozivamo vas da se prijavite.

Tko može sudjelovati?   Sve osnovne (i područne) škole s područja Republike Hrvatske.

Kako sudjelovati? Od  09.10.-19.10.2020. pošaljite nam prijavu u kojoj ćete nam odgovoriti na sljedeća pitanja: O kojim biljkama (povrće, voće, začinsko i ljekovito bilje te cvijeće) i na koji način educirate vaše učenike?

Odgovoru priložite jednu fotografiju (koja pokazuje dio edukativnog sadržaja ili nastavnu aktivnost vezanu uz vaš odgovor)

 

Udruga Biovrt na svojoj će Facebook stranici  20.10.2020.  kreirati album fotografija gdje će javno objaviti fotografije i priče svih prijavljenih škola (provjerite imate li riješene GDPR izjave s roditeljima ako šaljete fotografiju na kojoj su djeca).

U razdoblju od 20.10. do 30.10.2020. album će biti otvoren za pregled i “lajkanje”.

 

Nagradu (igra + brošura) dobiva 10 prijavljenih: 5 priča koje će osvojiti srca Facebook zajednice po broju lajkova, dok će 5 njih izabrati žiri udruge Biovrt. Dobitnici će biti objavljeni do 02.11.2020.

 

Kako se prijaviti? 1 fotografiju ( i nikako više! Obavezno u .jpg ili .png formatu, kao zasebna datoteka, veličine do 2000 px.) i vašu priču (u obrascu prijavnice na maksimalno 1 stranici) pošaljite nam putem maila na  ured(a)biovrt.com  (zamijenite (a) sa @)  do 19.10.2020.

Obrazac prijavnice za natječaj preuzmite ovdje:
Prijavnica na poziv udruge Biovrt

 

 

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom od 2012. inspirira i educira o životu u skladu s prirodom. Stvaramo zajednicu koja čuva biološku raznolikost, razumije svoju ulogu u prirodi te čuva naše nasljeđe, sjeme i znanje u svrhu uzgoja zdrave hrane, postizanja prehrambene neovisnosti i očuvanje prirode za buduće generacije.

Veselimo se vašim prijavama.
Tim udruge Biovrt

 

Otporne rajčice koje beremo sve do prvog mraza

Tko veli da početak jeseni znači kraj sezone rajčica na vrtu? Ove sezone, unatoč izazovnim vlažnim vremenskim uvjetima koji su pogodovali širenju gljivičnih bolesti rajčica, određene sorte rajčica nisu se predale. U mom biovrtu, mjesta naravno nema nikakvom tretiranju rajčica, a nisam niti koristila nikakve ekološke pripravke.

Tako sam i tijekom rujna, ali i početkom listopada i dalje brala rajčice u svom biovrtu. Predstaviti ću vam te otpornije sorte rajčica:

MALI CRVENI JABUČAR
Ova sorta rajčice veličine jajeta vrlo je otporna na plamenjaču, pa sam imala mnoštvo plodova i tijekom kišnog ljeta kao i u rujnu, a i dalje cvate i stvara nove plodove na vrhovima stabljika.

VELIKA CRVENA KOKTEL RAJČICA
Ovo je jako otporna, ukusna i izuzetno visoka sorta rajčice. Ima sitne koktel plodove na grozdu, ali oni nisu presitni, tako da je odlična i za salate.

TAMNA KOKTEL RAJČICA
Ovo je još jedna visoka i bujna sorta rajčice, koja stalno raste i cvate na vrhovima, te rodi mnoštvo plodova. Plodovi su tamne, čokoladne boje i ukusni.

SITNA KOKTEL RAJČICA
Sitna koktel rajčica definitivno je najveći borac među rajčicama. Ona uporno i neprekidno raste tijekom vrtlarske sezone unatoč kiši i bolestima poput plamenjače. I na jesen, kad padnu temperature ne posustaje s rastom i cvatnjom, pa tako stalno tjera nove cvjetove i stvara nove plodove sve do prvog mraza. Kako su joj plodovi sitniji, tako i brže dozrijevaju. Imam ju u žutoj i crvenoj bolji, obje su odličnog okusa. Zasijavaju se same, nisam ih sijala godinama, a uvijek se pojave u velikoj količini na vrtu. Mogu rasti čak i bez potpornja, samo treba pomalčirati ispod njih.

Vodim vas u moj biovrt 13.09. i 28.09. gdje sam snimila rajčice koje i dalje cvatu i rađaju unatoč izazovnoj sezoni, jeseni, vlazi, kiši i hladnoći, bez naravno ikakvih pripravaka i prskanja. Za dugu sezonu rajčica svakako preporučujem čim veću raznolikost i izbor različitih sorti rajčica, a za jesenske berbe neke od ovih rajčica koje prikazujem u videu. Uživajte u dugoj vrtlarskoj sezoni i obiju rajčica sve do kasne jeseni.

 

Viškove sjemenja rajčica iz Biovrta potražite u našem katalogu OVDJE. 

Napravite hotel za korisne kukce

Jesen je idealno vrijeme za postavljanje hotela za korisne kukce. Na ovaj način pomažemo opstanku brojnih ugroženih korisnih kukaca, čija se populacija u zadnjih 30 godina drastično smanjuje.

Najveći razlozi smanjenja populacije kukaca su upotreba pesticida i industrijska poljoprivreda, zagađenje, bolesti, gubitak staništa, invazivne vrste i klimatske promjene.

Izgradnja hotela je prilično jednostavna – potrebno je napraviti drvenu ili metalnu konstrukciju na koju ćete postaviti razne elemente s rupama kamo se mogu skloniti razni korisni kukci. To su stare cigle s rupama, siporeks i drveni blokovi u koje se izbuše rupe promjera 8-12 mm, šupljikave biljke koje se narežu i poslože između drvenih blokova (bambus, trstika, suncokret…), pa čak i suha trava, suho lišće, kora drveta, slama, češeri i sl.  Čim su materijali raznolikiji, to ćete privući više različitih vrsti u vaš hotel.

Poželjno je napraviti i vodonepropusni pokrov na koji možete posaditi razne otporne sukulentne biljke poput čuvarkuća.

Hotel za korisne kukce preporučljivo je okrenuti prema jugozapadu ili jugoistoku. Mora biti na čistini, ali opet dobro zaštićeno i svakako natkriveno. Kod samog postavljanja hotela za kukce mnogi jednostavno pogriješe ako ga okrenu prema sjeveru ili smjeste negdje u grmlje – na taj način nećete privući kukce u njega. Nije niti dobro da je potpuno okrenut na jug i stalno izložen jakom suncu tijekom ljeta.

Korisni kukci koji prezimljavaju u hotelima za kukce su solitarne pčele i osice, bubamare, uholaže, pauk križar, babure, leptiri, hrastove strizibube, njemačka osa…  Za privlačenje bubamara u hotel za kukce koristite crvenu boju koja ih posebno privlači. Zato hotel za kukce u Biovrtu ima crvenu konstrukciju.

Više o izradi hotela za kukce i njegovim stanarima pročitajte OVDJE.

Pogledajte i naš video o izradi hotela za kukce :

Udruga Biovrt je zadnjih nekoliko godina postavila čak 14 hotela u Međimurju: 2 na imanju Biovrta,  te 12 hotela zajedno s učenicima, roditeljima i osobljem škola u 12 međimurskih osnovnih škola, gdje su oni poligon za edukacije i ovih i budućih generacija škola. Zadnjih 5 hotela postavili smo nedavno u sklopu projekta “Zajedno gradimo održivu budućnost”, a više o tome pročitajte u sljedećem tekstu: https://www.biovrt.com/postavljeni-hoteli-za-kukce-i-edukativne-gredice-u-pet-medimurskih-osnovnih-skola/

Ponosni smo što ovakvim akcijama učimo i male i velike o važnosti očuvanja bioraznolikosti te stvaramo trajne edukativne sadržaje za našu lokalnu zajednicu. Nadam se da će ovo biti i inspiracija drugima da nešto ovako slično naprave i u svojim školama  🙂

 

Zajedno gradimo održivu budućnost – aktivnosti u rujnu 2020

U sklopu projekta „Zajedno gradimo održivu budućnost“ nastavili smo s redovnim edukativnim aktivnostima tijekom rujna 2020.

EDUKATIVNE AKTIVNOSTI PŠ NOVO SELO ROK

Nastavili smo s biovrtlarskim grupama na otvorenom u školskom vrtu i dvorištu. Ovo su teme koje smo obradili:

Vrtlarska grupa PŠ N.S.Rok 18.09.2020. Zajedno gradimo održivu budućnost
https://www.biovrt.com/galerija/vrtlarska-grupa-ps-nsrok-18-09-2020-zajedno-gradimo-odrzivu-buducnost/
TEME: Bobičasto voće – jesenska maslina, berba sjemenja i smrdljivih martina

Vrtlarska grupa PŠ N.S.Rok 25.09.2020. Zajedno gradimo održivu budućnost
https://www.biovrt.com/galerija/vrtlarska-grupa-ps-n-s-rok-25-09-2020-zajedno-gradimo-odrzivu-buducnost/
TEME: Kako sadnjom grmlja i cvijeća možemo pomoći korisnim kukcima – obilazak ograde za korisne kuke i ptice i vrta

 

VOLONTERSKE AKCIJE U 5 SURADNIČKIH OSNOVNIH ŠKOLA

Nakon početnih sastanaka i predavanja za roditelje, u drugoj polovici rujna, udruga Biovrt – u skladu s prirodom provela je edukativne-volonterske akcije u suradničkim školama na projektu: 18.09. u OŠ Sv. Martin na Muri, 22.09. u OŠ Donji Kraljevec, 23.09. u OŠ Kotoriba, 29.09. u OŠ Orehovica i 30.09. u OŠ Vratišinec. Ovo je nastavak projekta i volonterskih akcija, gdje smo prošle jeseni već postaviti ovakve sadržaje u 5 međimurskih osnovnih škola.

U svakoj suradničkoj školi smo proveli 2 volonterske akcije s učenicima, nastavnim osobljem i obiteljima učenika. S obzirom na epidemiološke mjere i preporuku da se ne miješaju učenici među različiti razredima, u svakoj školi sudjelovalo je po 2 razreda s njihovim roditeljima na odvojenoj volonterskoj akciji. Tako je svaki razred na svakoj volonterskoj akciji napravio pola planiranog posla, a kako bi svi bili upoznati s svime što smo postavili u školska dvorišta kao novi edukativni sadržaj za učenike škole.
Više o tome pročitajte i pogledajte na linku:
https://www.biovrt.com/postavljeni-hoteli-za-kukce-i-edukativne-gredice-u-pet-medimurskih-osnovnih-skola/ 

Projekt “Zajedno gradimo održivu budućnost” traje od 01.03.2019.-28.02.2021. i provodi ga udruga Biovrt – u skladu s prirodom kao nositelj u partnerstvu s I. osnovnom školom Čakovec i Područnom školom Novo Selo Rok te Osnovnom školom Gornji Mihaljevec.
Program sufinanciraju Ured za udruge Vlade RH, Grad Čakovec i Međimurska županija. Više o projektu pročitajte na: https://www.biovrt.com/zajedno-gradimo-odrzivu-buducnost/