Najava predavanja “Vrtlarenje u skladu s prirodom” 12.09.20.(sub) u Koprivnici

Udruga Kopriva iz Koprivnice i Udruga «Biovrt – u skladu s prirodom» pozivaju vas na predavanje Silvije Kolar-Fodor “Vrtlarenje u skladu s prirodom”.

Predavanje će se održati u sklopu provedbe projekta KUPID – Koprivničke Udruge Ponovno Imaju DOM,  u subotu 12. rujna 2020. sa početkom u 10 sati u prostoru Doma mladih Koprivnica, Hrvatske državnosti 10, Koprivnica.

Više o samom događaju i projektu udruge možete pratiti na njihovoj stranici na sljedećoj poveznici: https://web.facebook.com/kupid.kc/

Pozivamo vas da s nama naučite više o važnosti uzgoja zdrave hrane i inspirirate se za kreiranje vlastitog vrta. Predavanje je besplatno za javnost.

Na predavanju “Vrtlarenje u skladu s prirodom”  ćete saznati kako (i zašto) uzgajati vlastitu zdravu hranu bez primjene pesticida i mineralnih gnojiva. Predavačica Silvija Kolar-Fodor, predsjednica udruge Biovrt, otkriti će vam prirodne metode povećanja plodnosti tla, kako kreirati vrt koji je otporniji na bolesti, nametnike i na klimatske promjene te kako u njemu uzgojiti obilje zdrave hrane.

Svaki sudionik/ca predavanja dobiva na poklon sjeme cvijeća iz biovrta.

Predstavljanje knjige: U sklopu predavanja s ponosom ćemo vam predstaviti knjigu “Vrtlarenje u skladu s prirodom” autorice Silvije Kolar-Fodor koja će se moći kupiti nakon predavanja. Cijena knjige je 129 kn.
Ukoliko niste u mogućnosti sudjelovati na predavanju, knjigu možete naručiti od autorice putem online narudžbenice na https://goo.gl/4hCoEM

O predavačici: Silvija Kolar–Fodor, predsjednica udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, dobitnica nagrade “Hrvatske utjecajne žene 2020, autorica bloga “U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine i Regionalni tjednik, surađivala je s dnevnikom “24 sata”, dnevnikom “Večernji list”, magazinom Jutarnjeg lista “D&D VRT”, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom “100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr … zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom od 2012. inspirira i educira o životu u skladu s prirodom. Stvaramo zajednicu koja čuva biološku raznolikost, razumije svoju ulogu u prirodi te čuva naše nasljeđe, sjeme i znanje u svrhu uzgoja zdrave hrane, postizanja prehrambene neovisnosti i očuvanje prirode za buduće generacije.

Termini prikazivanja priloga iz biovrta na HRT-u

Mali vrt za velike promjene – aktivnosti u kolovozu 2020

U sklopu projekta “Mali vrta za velike promjene” koji provodimo s partnerskim školama Područnom Školom Novo Selo Rok I.osnovne škole Čakovec i OŠ Dr. Vinka Žganca Vratišinec, tijekom kolovoza  2020 nastavili smo s aktivnostima i edukacijama.

EDUKATIVNE AKTIVNOSTI PŠ NOVO SELO ROK

Vrtlarska grupa PŠ N.S.Rok 19.08.2020. -pripremili smo školski vrt za završnu konferenciju projekta zajedno s roditeljima, učenicima i osobljem PŠ Novo Selo Rok:
https://www.biovrt.com/galerija/vrtlarska-grupa-ps-n-s-rok-19-08-2020-mali-vrt-za-velike-promjene/

EDUKATIVNE AKTIVNOSTI OŠ VRATIŠINEC

Nastavili smo volonterske biovrtlarske grupe s učiteljicama i učenicima biovrtlarske grupe OŠ Vratišinec:

13.08.2020.šišanje i vezanje rajčica, berba luka, pljevljenje, malčiranje, skupljanje puževa
https://www.biovrt.com/galerija/vrtlarska-grupa-os-vratisinec-13-08-2020-mali-vrt-za-velike-promjene/

26.08.2020 – šišanje i vezanje rajčica, privezivanje visokih mahuna, pljevljenje, malčiranje, skupljanje puževa, čišćenje okoliša od smeća ( prostora gdje se održala konferencija)
https://www.biovrt.com/galerija/vrtlarska-grupa-os-vratisinec-26-08-2020-mali-vrt-za-velike-promjene/

NOVI EDUKATIVNI ALATI ZA ŠKOLE

Udruga Biovrt je u sklopu projekta kreirala i edukativne alate: edukativnu društvenu memory igru “Upoznajmo biljno carstvo” gdje će učenici vježbati i pamćenje i prepoznati voće, povrće, cvijeće i ljekovito bilje u različitim fazama rasta. Silvija Kolar-Fodor napisala je istoimenu brošuru o biljkama koje uzgajamo u školskim vrtovima. Ovi trajni edukacijski alati obogatit će školski kurikulum učenjem na zabavan način generacijama učenika osnovnih škola u Međimurju i šire.

Napravili smo i završni video projekta koji je premijerno prikazani na završnim konferencijama 26.08. u PŠ N.S.Rok i 26.08. u OŠ Vratišinec.
Video projekta možete pogledati ovdje:

ZAVRŠNE KONFERENCIJE PROJEKTA

Za kraj projekta održali smo dvije završne konferencije projekta, 25.08.20. u PŠ Novo Selo Rok i 26.08.20. u OŠ DR. Vinka Žganca Vratišinec. Više o tome pročitajte na poveznici:
https://www.biovrt.com/odrzane-zavrsne-konferencije-projekta-mali-vrt-za-velike-promjene-25-i-26-08-2020/

Hvala svima koji su sudjelovali u ovom projektu! Ovakvim projektima s trajnim edukativnim alatima i s puno praktičnih znanja stvaramo nove osviještene generacije koji će moći i sami napraviti velike primjene u društvu!

Projekt “Mali vrt za velike promjene” traje od 01.11.2019.-31.08.2020. i provodi ga udruga Biovrt – u skladu s prirodom kao nositelj u partnerstvu s I. osnovnom školom Čakovec i Područnom školom Novo Selo Rok te Osnovnom školom Dr. Vinka Žganca Vratišinec.

Više o projektu:  https://www.biovrt.com/mali-vrt-za-velike-promjene/

Spremanje sjemenja rajčice – fermentirati ili ne?

Druga polovica kolovoza kod mene u Međimurju je vrhunac sezone rajčica, pa kako spremam i rajčice u razne umake i salse, tako spremam i sjeme rajčica za iduće godine.

Sjeme rajčice nije teško skupiti i jednom kad dobijete neku zanimljivu sortu, svakako preporučujem da spremite svoje sjeme i nadalje održavate to sjeme. Naime, na tržištu je izuzetno mali izbor prema onome što postoji kod brojnih entuzijastičnih vrtlara koji čuvaju i razmjenjuju njihovo sjeme. Tako sam i ja prikupila oko 100-tinjak raznih sorti rajčica, a da bi ih sačuvala za buduće godine i dalje ih održavam u svom vrtu.

Sjeme rajčica uvijek prikupljamo s prvih, najljepših plodova i to s najotpornijih i najzdravijih biljaka. Rajčice su naime samooplodne, dakle dovoljno je da malo zapuše vjetar i zatrese im cvjetove, pa se oslobađa pelud i cvjetovi se sami oprašuju. A najbolje je uzeti sjeme s prvih plodova jer je tada najmanja mogućnost da je došlo do križanja s drugim sortama ako ih uzgajate – jer tijekom sezone pelud s cvijeta ipak prenose pčelice i bumbari.

Pred dosta godina sam se upoznala s tehnikom fermentiranja mokrog sjemenja, ali trebala mi je ipak slučajnost da mi ostane sjeme u staklenki jedan dan prije nego sam ga stavila na sušenje. Naime, prije sam spremala sjeme s direktnim sušenjem nakon vađenja iz ploda i mislila da je fermentiranje čista gnjavaža jer postupak traje nekoliko dana.

Dakle najjednostavniji način je da jednostavno uzmete sjeme iz ploda rajčice, malo isperete u cjedilu pod mlazom vode i stavite na sušenje.

S načinu spremanja sjemenja rajčica direktnim sušenjem bez fermentiranja pisala sam više na sljedećem tekstu: https://www.biovrt.com/kako-skupiti-sjeme-rajcice/

Kad sam isprobala fermentiranje i uvidjela koliko manje posla s sjemenjem imam nakon sušenja i koliko se brže sjeme posuši i lakše spremi,  zadnjih nekoliko godina sjeme spremam samo s postupkom fermentiranja.

Dakle kod postupka fermentiranja sjeme rajčica koje uzmemo iz plodova stavljamo u čaše ili staklenke na fermentiranje na nekoliko dana – a to je proces koji odradi priroda sama, vi samo morate tako ostaviti sjeme u vlastitom soku. Ako nema dovoljno soka, dodajte malo vode. Kako su otvorene čaše radi mirisa i radi mogućnosti da se to razlije malo nespretna solucija, ja sjeme rajčica fermentiram u staklenkama s poklopcima. Jednom na dan otvorim poklopac i pustim zrak u samu staklenku da se proces može normalno odvijati. Tijekom procesa fermentiranja dolazi do razgradnje vanjske mekane opne koja se nalazi oko sjemenke, a također i do eliminacije raznih patogena koji mogu biti u sjemenju. Ovo je imitacija prirodnog procesa koji se događa kad prezrela rajčica padne na tlo i kad u samom prezrelom plodu dolazi polako do fermentacije i truljenja.  U staklenki može doći do prilično neugodnih mirisa, pljesni, ponekad i na površini naraste vrsta gljive – kao kožica na mlijeku – sve je to sasvim normalno.

Sjeme fermentiramo oko 3 dana, može i malo duže te nakon toga sve isperemo u cjedilu pod mlazom vode. Tako dobijemo čisto sjeme koje se stavlja na papir te suši. Takvo sjeme se puno brže posuši i ne zalijepi za papir kako je to slučaj s nefermentiranim sjemenjem, pa je spremanje suhog sjemenja jako jednostavno.

Doduše, ako direktno izvađeno sjeme bez fermentiranja sjeme posušite na staklu ili pekarskom papiru, neće se zalijepiti, ali i dalje ostaje činjenica da se suši puno duže, tako da i iz tog razloga prednost dajem procesu fermentiranja.  Naime, izuzetno kišnih i vlažnih ljeta sušenje sjemenja u zatvorenom, ako ono nije fermentirano, traje jako dugo i može doći do truljenja, pa je ovo puno praktičnije pogotovo za takve godine.

Lijevo: sjeme koje nije fermentirano zalijepi se za papir na kojem se suši;
Desno: fermentirano sjeme se ne zalijepi za papir i bez problema se razdvaja nakon sušenja

U sljedećem videu prikazujem vam postupak fermentiranja sjemenja rajčice, te usporedbu s sušenjem sjemenja bez tog procesa. Oba postupka su sasvim u redu i moguće je spremiti sjeme rajčice sa ili bez fermentiranja, a na vama je da isprobate oba i odlučite koji postupak je praktičniji za vas.