Crnooke pupavice (rudbeckije) – kraljice ljeta

Rudbeckia ili crnooka pupavica spada u porodicu glavočika (Asteraceae, te je porijeklom iz Sjeverne Amerike. Za rudbeckie postoje brojna narodna imena u engleskom govornom području poput black-eyed Susan (crnooka Suzana), međutim, da ne bi bilo zabune, kod nas se naziv crnooka Suzana koristi za penjačicu Thunbergia alata, dok rudbeckije sve odreda nazivamo crnookim pupavicama. Unutar roda Rudbeckia postoji 23 vrste pupavica. Sve su slične prema obliku cvijeta, dakle uglavnom cvatu žuto i imaju upečatljivu i prepoznatljivu crnu sredinu, po kojoj su i dobile ime. Neke su jednogodišnje, no većina su trajnice.

Na svom vrtu uzgajam dvije podvrste – Rudbeckiu hirtu (VIŠE) i Rudbeckiu fulgida (VIŠE), koje se po cvatnji odlično izmjenjuju na vrtu. Naime, vrhunac cvatnje Rudbeckije hirte je lipanj i srpanj, a Rudbeckije fulgide je kolovoz, te tako imam dugu žutu cvjetnu raskoš na vrtu.

Obje vrste su grmolikog rasta, narastu u visinu i preko 1 metra (cvjetne stapke). Vole sunčane gredice i dobro podnose sušu.

Možete ih sijati u rano proljeće u 3. mjesecu u teglice u zatvorenom, ili u 4. mjesecu direktno na otvoreno. Biljka uzgojena iz sjemenja prve godine cvate prvi put potkraj ljeta, ali od slijedeće godine već od proljeća. Vrlo se uspješno i same zasijavaju, te često mogu postati i invazivne vrste na vašim vrtovima ili u cvjetnjacima. Cvatu jako obilno i prilično dobro podnose sušu.

Svojom veselom žutom bojom jako uljepšava pogled na vrt tokom ljeta, a jako privlače i pčele u vrt – sve oko njih stalno zuji. Danas mi je nezamislivo imati vrt bez ovih malih sunašca.

Rudbeckia hirta se često spominje kao jednogodišnje cvijeće, međutim moje iskustvo s njima je da su većinom ili dvogodišnje ili trajnice kraćeg vijeka. Ali osim toga, jednom dok ju uzgojite na svom vrtu, one se vrlo uspješno same zasijavaju pa vam doslovno mogu preuzeti cijeli vrt ako im uvjeti odgovaraju. Posebne su po tome što uvijek iznova uzgojene iz sjemenja procvatu u nekoj novoj kombinaciji boja i u novim nijansama, pa je to uvijek pravo iznenađenje što će vam se pojaviti u vrtu.

Osim raznih nijansi jednostrukih rudbeckija, postoje i vrste koje imaju više redova latica – rudbeckie duplog cvijeta. Nerijetko ova vrsta prve godine cvate kao obična rudbeckia, te svoju raskoš pokaže tek iduće godine. Nažalost, i ova je vrsta trajnica kratkog vijeka pa skupljajte sjeme.

Posebnost Rudbeckie fulgide je što cvate manjim žutim jednobojnim cvjetićima, a glavnina cvatnje joj je u kolovozu. Postoje kultivari i u narančastim nijansama.

Rudbeckia hirta “green eyes”  ili «Irish-eyes» rudbeckia je kultivar s zelenom sredinom . Da biste ovu  vrstu nadalje mogli razmnožiti iz sjemenja, treba ju imati dosta udaljenu od ostalih rudbeckia da se ne bi iskrižale oprašivanjem.

Zaštitite rajčice od plamenjače

Srpanj i kolovoz su mjeseci kada dozrijevaju rajčice, ali i kad se ubrzano šire bolesti rajčice, ovisno o vremenskim uvjetima.

Plamenjača rajčice (VIŠE) je glavni krivac zašto kišnih godina malo tko ima rajčice na vrtu – munjevito se širi i uništava rajčice po vlagi. Nakon ljetnih kiša, pa ponovnog rasta temperature, uvjeti su idealni za širenje plamenjače. Dobra vijest je što se u godinama poput ove plamenjača može imati pod kontrolom i spasiti većinu uroda – ali samo ako se na vrijeme reagira.

Nisu sve promjene na lišću nužno baš plamenjača rajčice, postoje isto tako česte bolesti rajčice poput koncentrične pjegavosti, sive pjegavosti… više o bolestima rajčice pročitajte OVDJE, a kako razlikovati plamenjaču od ostalih bolesti OVDJE.

Evo što sve možete napraviti prije i poslije nego što zapazite plamenjaču i ostale gljivične bolesti na vašim rajčicama, a kako bi imali čim manje štete od bolesti. Naime, pojava bolesti ne znači nužno i potpuni gubitak biljaka i plodova rajčice.

1. DOBRI UVJETI RASTA OSNOVA SU BORBE PROTIV BOLESTI BILJAKA
Sve biljke kao i ljudi imaju imunološki sustav i mogu se boriti protiv bolesti. Čim će biljka imati bolje uvjete rasta – dobro tlo, dovoljno vode i hranjiva, dobar položaj…. to će biti jača i otpornija, te će duže odoljevati raznim zarazama.

2. SADITE VIŠE RAZLIČITIH SORTI RAJČICA
Različite sorte rajčica više su ili manje otporne na razne bolesti rajčice. Ukoliko ćete imati više različitih sorti rajčica, tada će vam se i prilikom pojave bolesti različito zaraziti: neke prije, neke poslije, neke možda uopće ne, a to garantira dužu i obilniju berbu od samo jedne vrste rajčica.

Iako sam kišnih godina primijetila kako su sitne cherry i kruškolike rajčice najduže odoljevale plamenjači, bilo je godina su se prilično rano zarazile plamenjačom po lišću. Ali, prednost tih sitnijih sorti je što unatoč prisustvu bolesti dugo odoljevaju, a plodovi radi male veličine prije dozrijevaju, pa i u ekstremnim uvjetima možete ipak imati berbu plodova. Također, kod sitnijih sorti rijeđe plamenjača prelazi na plodove – ili barem ne na sve.

3. KROŠNJE RAJČICA MORAJU BITI PROZRAČNE

Prozračnost među krošnjama rajčice je bitna preventiva  protiv plamenjače.  Stoga nikad ne sadite rajčice pregusto. Preporučljivo je i ukloniti donje listove i zaperke kako bi bilo prozračno blizu tla. Naime, zagušljive i guste krošnje duže zadržavaju vlagu, time i duže postoje idealni uvjeti za širenje bolesti.

4. POMALČIRAJTE GREDICE RAJČICA
Dobro pomalčirajte gredice rajčice. Naime, gljivične bolesti se šire nakon kiša iz tla – spore gljivičnih bolesti „dižu“  se i lebde, te ako naiđu na mokar list rajčice – tu se prime i počnu razmnožavati. Ako je tlo oko rajčica pomalčirano i time suše, manja je vjerojatnost za širenje gljivičnih bolesti.

Fotografija: pomalčirane rajčice i uklonjeno donje i zaraženo lišće. Na fotografiji su sorte putničke i green zebra rajčice

5.  PREVENTIVNA PRSKANJA KOJA POMAŽU PROTIV GLJIVIČNIH BOLESTI
– Soda bikarbona – ona čini površinu lista alkalnom, a u takvim uvjetima gljivice teško mogu preživjeti.  Ali s sodom treba biti oprezan – svaka otopina iznad 2% mogla bi biti opasna za biljke, ali čak i ona iznad 1% za biljke s mekanijim listovima – može uništiti listove i pupoljke na biljkama. Prema nekim člancima, najveća doza je 1 velika žlica na 4 litre vode, malo eko detergenta i kap ulja – za bolje raspršivanje i za bolje prijanjanje na površinu lista. Ali nekima su i te doze uništile listove, stoga uvijek prije isprobajte pripravak na manjim površinama.
Osobno sam isprobala ovaj pripravak i u većoj dozi i nisam imala štete na vrtu, ali nakon više godina iskustva na vrtu, danas znam dana širenje bolesti više utječu ekološki uvjeti i da u uvjetima stalne vlage, kada se jako šire bolesti, nikakvo sredstvo neće pretjerano pomoći. Također, ono što djeluje na štetne, djelovati će i na korisne gljivice, pa ovakvim sredstvom uvijek riskiramo dugoročnu ravnotežu na vrtu. Zato se danas više fokusiram na zdrave uvjete rasta koji su mi se pokazali kao najbolja mjera kod bolesti biljaka i ne prskam preventivno rajčice ničime.

– Mlijeko – domaće mlijeko razrijedite 1:10, a obrano čak i do pola/pola s vodom i prskajte biljke.  Radi antibiotskih svojstava, ali i činjenice da mlijeko onemogućava rast štetnim gljivicama odnosni potiče rast onih korisnih, pomaže u borbi protiv gljivičnih oboljenja.

– Preslica – ona jača otpornost biljaka radi silicijske kiseline, preporuča se prskati čajem od preslice kao preventiva proti bolesti

– Neem – prah ili ulje – ono djeluje fungicidno – recepte za neem pročitajte OVDJE.

Prskanja s svime spomenutim, osim s preslicom, primjenjuje se tek kad postoji naznaka širenja bolesti – nema smisla prskati mjesecima prije jednako kao što nema smisla uzimati antibiotik mjesec dana prije nego mislite da biste se mogli razboljeti. Jedino preslicu koja jača biljke možete koristiti stalno tijekom sezone.

Prska se u rano jutro ili navečer – nikako ne tokom dana ako je sunčano jer sunce može tako spaliti lišće – kroz kapljice kiše na sunčevoj svjetlosti povećava se efekt. Svim sredstvima prska se samo jednom za suhog vremena, a postupak ponavlja nakon kiše nakon što se posuše biljke.

6. REDOVITO KONTROLIRAJTE RAJČICE I MAKNITE ZARAŽENO LIŠĆE
Listovi rajčica su često mokri nakon jutarnjih rosa ili nakon kiša – uz kiše i to je pogodno za širenje bolesti. Zato se bolesti najčešće pojave na vrhu lista – dio lista koji se najkasnije osuši nakon kiše ili rose. Kako se gljivice šire iz tla, najčešće obolijevaju najdonji listovi, ali nije pravilo – možete zapaziti plamenjaču i na vrhu rajčice, ali ipak rijeđe. Ponekad se plamenjača pojavljuje i na stabljikama, ali i plodovima.

Najbitnije je reagirati na samom početku bolesti i probati očuvati plodove od zaraze. Dakle čim spazite samo par sitnih mrlja na listovima, odmah ih odstranite i maknite s vrta – najbolje ih je spaliti. Ako ćete reagirati na vrijeme, dok je bolest tek na početku, moći ćete spriječiti njeno ubrzano širenje koje može uništiti cijelu biljku i sve plodove. A dok se i pojavi bolest, to je upravo najbitnije – spriječiti širenje plamenjače, pogotovo širenje po plodovima. Ukoliko se naime zaraze plodovi, oni postaju nejestivi.

Fotografija: početna faza plamenjače na listovima – male mrlje i siva trulež na naličju listova

Ukoliko ćete reagirati prekasno, možete na vrtu naići na potpuno „spaljene“ listove i većinu zaraženih plodova – tad je često  prekasno. Stoga, kontrolirajte redovito sve rajčice na vrtu, a najviše tokom kolovoza.

U vrijeme kad se kod mene pojavi plamenjača po vrtu često imam mnoštvo nedozreljenih plodova. Tada svakodnevno kontroliram rajčice i uklanjam zaražene listove, kako bih mogla pobrati sve ove plodove. Kod mene naime u pravilu rajčice kasnije dozrijevaju, pa mi je bitno plodove održati zdravima.

7. NEMOJTE ČUPATI RAJČICE S  ZARAŽENIM STABLJIKAMA
Mnogi čim zapaze malo pocrnjele stabljike na rajčicama u panici čupaju i bacaju cijele biljke. Ovo ipak nije potrebno raditi. Zaraženi listovi s rajčica se doduše uklanjaju, ali nemojte brzopleto čupati rajčice dok su im stabljike malo zaražene.  Rajčica i nakon takve zaraze može dalje normalno rasti, potjerati novo lišće i svi plodovi na njoj mogu dozoriti.  Ako će nakon zaraze slijediti jako toplo i suho razdoblje, plamenjača na stabljikama neće biti toliko opasna i usporiti će, a i plodovi mogu bez problema na njoj dozoriti. Stoga je puno pametnije napraviti prozračnost oko zaražene stabljike umjesto čupanja cijele biljke i pokušati dozoriti preostale plodove. Samo ako baš cijela biljka ubrzano propada, uklonite ju s vrta.

Fotografija: potamljeni dijelovi na stabljici rajčice uzrokovala je plamenjača, ali ona ne mora biti pogubna za biljku

8. UKLONITE ZARAŽENE PLODOVE
Ukoliko na zelenim plodovima rajčica primijetite početak truljenja koje počinje smeđim krastama, odmah ih uklonite s biljke. Nažalost tim plodovima nema ozdravljenja, pogotovo ako je prisutno dosta vlage. Ali ipak, ako su plodovi jako blizu zreljenja i tek se je pojavila bolest na njima stavite ih nekamo na unutrašnjost prozorske daske da dozore do kraja. Zaražene dijelove morate kod konzumacije obavezno maknuti jer su nejestivi. Ponekad će se bolest toliko proširiti na plodovima i u zatvorenom da ćete morati baciti plodove, ali ponekad neće, pa vrijedi probati.

Fotografija: mrlje na plodu = plamenjača

S zaraženih plodova nemojte uzimati sjeme, pogotovo ne s plodova zaraženih koncentričnom pjegavosti, Alternatia solani (VIŠE), jer se ta bolest prenosi i putem sjemenja.

9. POBERITE ZELENE PLODOVE I DOZORITE IH U SUHOM I ZATVORENOM PROSTORU
Ako je velika opasnost širenje zaraze na plodovima, dakle puno vlage na vrtu i brzo širenje bolesti, poberite još zelene plodove  rajčice s malo peteljki i dozorite ih u zatvorenom i suhom prostoru. Nemojte ih tako pobrane dozrijevati vani na suncu jer je velika mogućnost da će dobiti opekline i početi truliti na tim mjestima.

Ovo možete napraviti i na jesen, dok počnu jesenske kiše i hladnije vrijeme, a ako imate na vrtu puno zelenih rajčica – u zatvorenom na suhom će tako bez problema dozorjeti. Stavite između njih i zrelu jabuku – ona ispušta etilen, a to potiče i ubrzava dozrijevanje plodova.

Više o dozrijevanju rajčica u zatvorenom pročitajte OVDJE.

10. OPREZNO S ZALIJEVANJEM
Previše vlage pogoduje širenju zaraznih bolesti, zato treba biti jako oprezan s zalijevanjem. Nikad ne polijevajte vodom po biljkama – tako ćete zalijati tek površinski i samo ćete napraviti idealne uvjete za širenje gljivičnih bolesti. Zalijevajte (ukoliko je to uopće potrebno jer rajčice dobro podnose vrućine i sušu) samo po tlu kraj biljke. Kod pojave bolesti zalijevati je bolje ujutro nego navečer jer se preko noći duže zadržava vlaga što opet pogoduje bolestima. Pomalčirajte tlo i radi činjenice da takvo tlo duže zadržava vlagu pa je potrebno manje zalijevati.

Učenici PŠ N.S.Rok i OŠ Vratišinec educirali se o bioraznolikosti i eko uzgoju na međimurskim OPG-ovima

U sklopu projekta “Mali vrt za velike promjene” aktivno educiramo učenike biovrtlarskih grupa Područne škole Novo Selo Rok i Osnovne škole Vratišinec, i to ne samo o organskom vrtlarenju u školskim vrtovima, nego i puno šire – o zdravom načinu života, očuvanju prirode i održivom razvoju. Tako smo tijekom lipnja educirali učenike u ustanovi Međimurska priroda o očuvanju bioraznolikosti i o o očuvanju leptira plavca u novootvorenom centru “Med dvemi vodami”.

Početkom srpnja organizirali smo i terensku edukaciju na ekološkim međimurskim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG-ovima). To je bila odlična prilika da učenici nauče više o ekološkoj proizvodnji hrane i načinima čuvanja starinskih vrsti sjemenja kao i bogatstvu raznolikosti istih, blagodati i važnosti raznolikog konzumiranja za naše zdravlje.

Tako su biovrtlarske grupe učenika iz obaju partnerskih škola posjetile OPG Josipa Sabola u Donjoj Dubravi, gdje nam je Josip Sabol ispričao sve o uzgoju zaštićenog “dobravskog ljuka” te o procesu uzgoja od sjemenja do luka. Posjetili smo i centar Donje Dubrave i pogledali prekrasno i zaštićeno drvo ginko bilobe.

rptZatim smo posjetili OPG Nikole Siladi u Kotoribi, gdje nam je obitelj Siladi prezentirala postupak hladnog i toplog prešanja sjemenki i dobivanja ulja u njihovoj uljari. Pogledali smo i i uzgoj životinja – naučili sve o  zaokruženom ciklusu uzgoja povrća i životinja te o uzgoju kokoši nesilica i prvih eko certificiranih jaja u Hrvatskoj. 

Najveća zanimljivost učenicima bila je vožnja na prikolici s sijenom te pogon s strojevima i skladištenim žitaricama.

Učenici su posjetili i školski vrt partnerskih škola – učenici PŠ N.S.Rok pogledali su školski vrt u OŠ Vratišinec i obrnuto, te se upoznali s njihovim primjerom u praksi. Školski vrt u PŠ Novo Selo Rok pokrenula je udruga Biovrt 2016. godine, a u OŠ Vratišinec 2020. godine u sklopu ovog projekta. 

Na kraju su učenici posjetili i imanje Biovrta, gdje im je Silvija Kolar-Fodor prezentirala biološke metode uzgoja u Biovrtu i važnost čuvanja starinskih sorti povrća, kao i uzgoja vlastite hrane.

Hvala svim našim domaćinima, terenska nastava je bila odlična i sa sobom su učenici odnijeli puno korisnih znanja i uspomena 

Više fotografija pogledajte u galeriji fotografija na sljedećim poveznicama:
https://www.biovrt.com/galerija/01-07-20-terenska-nastava-medimurski-eko-opg-ovi-ps-n-s-rok-mvzvp/
https://www.biovrt.com/galerija/06-07-20-terenska-nastava-medimurski-eko-opg-ovi-os-vratisinec-mvzvp/

Projekt “Mali vrt za velike promjene” traje od 01.11.2019.-31.08.2020. i provodi ga udruga Biovrt – u skladu s prirodom kao nositelj u partnerstvu s I. osnovnom školom Čakovec i Područnom školom Novo Selo Rok te Osnovnom školom Dr. Vinka Žganca Vratišinec.

Više o projektu:  https://www.biovrt.com/mali-vrt-za-velike-promjene/

Poziv na video konferenciju o ekološkim sistemima uzgoja

Centar za ekonomski i ruralni razvoj (CERD) organizira video-konferenciju „Ekološki sistemi proizvodnje – Sarađujući sa prirodom“, od 7. do 10.07.2020. godine.

Video konferencija će se održati putem ZOOM aplikacije, trajati će svaki dan 7. do 10.07.2020. po 1 sat ,od 15-16 sati.

KAKO SUDJELOVATI: Sudjelovanje je besplatno, uz prethodnu prijavu na stranicama udruge CERD (poveznice u tekstu ispod). Nakon prijave primit ćete mail s linkom, kojeg jednostavno otvorite par minuta prije predavanja, te će vas uključiti u konferenciju.

Program i predavači su izuzetno zanimljivi i imate prilike čuti mnoge zanimljivosti o ekološkom uzgoju, stoga nam se svakako pridružite.

08.07. (srijeda) u 15 sati predavačica je Silvija Kolar-Fodor na temu “Biovrt – vrtlarenje u skladu s prirodom”.

Svi detalji, popis svih predavanja i prijave su na linku:

Na facebooku: https://www.facebook.com/card.cerd/posts/2402334080066873?__tn__=K-R

Na webu: https://cerd.ba/2020/07/02/konferencija-ekoloski-sistemi-proizvodnje-saradujuci-sa-prirodom/

Vidimo se 🙂

Uzgoj rajčica – uklanjanje zaperaka i vezanje uz potporanj

Nakon što smo posadili rajčice na otvoreno i one su krenule s rastom, vrijeme je za redovito uklanjanje zaperaka i privezivanje uz potporanj.
Zaperci su nove grane koje tjeraju uz svaki list, zato ih u Međimurju zovu i “zalisnice”. Svaka ona stremi da naraste čim veća i bori se za prostor, pa ako to ne bi uklanjali, rajčica bi bila grmolika i grane bi rasle vodoravno na sve strane, te se tako u ukorjenjivale pri dodiru s tlom. To je prirodni rast rajčice i takav uzgoj je odličan izbor za krajeve gdje nema puno vlage koja pogoduje širenju gljivičnih bolesti.

Kod uzgoja rajčice u krajevima gdje je česta pojava plamenjače i ostalih gljivičnih bolesti, bolje je uklanjati taj donji dio zaperaka i listova. Razlog tome je što se gljivične bolesti razvijaju pri tlu, te ako nakon kiše ostane vlažno u donjem dijelu rajčice, veća je mogućnost da se tu počnu širiti gljivične bolesti. Zato mičemo taj donji dio listova i zaperaka – da iznad tla ostane prozračno i brzo se osuši nakon kiša.

Također, svakako pomalčirajte ispod rajčice i posadite grmove rajčica dovoljno razmaknute – opet kako biste spriječili zadržavanje vlage, a time i širenje gljivičnih bolesti.

Rajčice vežemo uz potporanj. U trgovinama s vrtlarskim priborom postoji veliki izbor kolaca: plastični, metalni, bambusovi štapovi… U biovrtu za rajčice koristim drvene kolce – od bagrema i hrasta, koje sam kupila u lokalnim pilanama, te bambusove štapove. Bitno ih je spremiti preko zime na suho i hladno, i tako oni mogu potrajati godinama, pa je to dobra dugoročna investicija. Ako ih preko zime držite na suhom, ali opet da budu izloženi vanjskim hladnoćama, ne morate se bojati eventualnog zadržavanja gljivičnih bolesti na kolcima.

Za privezivanje ja koristim tanji konop. Prednost pred raznim sintetičkim materijalima je taj da se on do kraja sezone dovoljno razgradi da ga možete jednostavno otkinuti s stupa, a kako je u pitanju prirodni materijal koji se prirodno razgradi, ne morate ga skupljati i odnositi s vrta.

I za kraj, želim vam obilje rajčica ove sezone. Odlična vrtlarska godina za uzgoj rajčica je ona u kojoj nema previše kiša i zadržavanja vlage što pogoduje širenju gljivičnih bolesti, nego toplo i suho ljeto. A ako napravimo dobru pripremu kod uzgoja, da čim više umanjimo mogućnost zadržavanja vlage u krošnji rajčice, napravili smo pola posla obrane od gljivičnih bolesti.

Sve detaljno o ovoj temi pogledajte i u sljedećem videu:

Zajedno gradimo održivu budućnost – aktivnosti u lipnju 2020

U sklopu projekta „Zajedno gradimo održivu budućnost“ nastavili smo s redovnim edukativnim aktivnostima tijekom lipnja 2020.

EDUKATIVNE AKTIVNOSTI PŠ NOVO SELO ROK

Nastavili smo s biovrtlarskim grupama na otvorenom u školskom vrtu i dvorištu tijelom lipnja.

03.06.2020. održali smo dvije vrtlarske grupe na otvorenom, za svaku smjenu učenika po jednu.
Teme: povrće i bilje koje raste u školskom vrtu, briga o presadnicama, prirodni ciklusi ušiju i prirodni neprijatelji

Više fotografija pogledajte u galeriji na linku:
https://www.biovrt.com/galerija/vrtlarska-grupa-ps-n-s-rok-03-06-2020-2-grupe/

10.06.2020. održali smo dvije vrtlarske grupe na otvorenom, za svaku smjenu učenika po jednu.
Teme: radovi na vrtu u lipnju, skupljanje sjemenja, bobičasto voće koje dozrijeva u lipnju

Više fotografija pogledajte u galeriji na linku:
https://www.biovrt.com/galerija/vrtlarska-grupa-ps-n-s-rok-10-06-2020-2-grupe/

Vrtlarska grupa PŠ N.S.Rok 17.06.2020.
Teme: lipanj i bobičasto voće
Više fotografija pogledajte u galeriji na linku:
https://www.biovrt.com/galerija/vrtlarska-grupa-ps-n-s-rok-17-06-2020/

24.06.2020. održali smo dvije vrtlarske grupe na otvorenom, za svaku smjenu učenika po jednu.
Teme: berba luka i češnjaka, redovni radovi u vrtu i uređenje vrta
Više fotografija pogledajte u galeriji na linku:
https://www.biovrt.com/galerija/vrtlarska-grupa-ps-n-s-rok-24-06-2020-zajedno-gradimo-odrzivu-buducnost-2-grupe/

Projekt “Zajedno gradimo održivu budućnost” traje od 01.03.2019.-28.02.2021. i provodi ga udruga Biovrt – u skladu s prirodom kao nositelj u partnerstvu s I. osnovnom školom Čakovec i Područnom školom Novo Selo Rok te Osnovnom školom Gornji Mihaljevec.
Program sufinanciraju Ured za udruge Vlade RH, Grad Čakovec i Međimurska županija. Više o projektu pročitajte na: https://www.biovrt.com/zajedno-gradimo-odrzivu-buducnost/