Kako doći do propusnica za uzgoj hrane van mjesta prebivališta

Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske s ciljem obuzdavanja epidemije koronavirusa donio je Odluku o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka u Republici Hrvatskoj (VIŠE).

Iako je svrha odluke jasna i dobronamjerna u situaciji pokušaja obuzdavanja širenja virusa, tek nekoliko dana nakon donošenja iste mnogi su shvatili koliko ona odjednom znači administrativne prepreke mnogim građanima. U RH osim većih lokalnih jedinica postoji mnoštvo sitnih općina. Stoga mnogi koji obrađuju zemlje ne mogu do njih, ako se nalaze u drugim općinama. Za kretanje izvan svoje općine, treba vam propusnica. Evo kako doći do nje.

KAKO DOĆI DO PROPUSNICE AKO STE NOSITELJ ILI ČLAN OPG-a

Prema Ministarstvu poljoprivrede, poljoprivredna proizvodnja se mora, bez obzira na pojavu pandemije korona virusa, odvijati svojim tijekom te je prije svega prioritet kontinuitet proizvodnje dovoljne količine hrane odnosno kontinuitet obavljanja poljoprivrednih radova. Iz navedenih razloga od iznimne je važnosti mogućnost da poljoprivrednici imaju pristup svojim nasadima, usjevima, pčelinjacima i farmama na kojima imaju žive životinje.

Stoga ako ste nositelj ili član OPG-a, propusnicu za radove u mjestima van vašeg mjesta prebivališta na poljoprivrednim površinama tražite preko vaše županijske Savjetodavne službe. Zahtjevi će se zaprimati putem telefona, e-maila ili web forme www.savjetodavna.hr/propusnice .
Osim nositeljima ili članovima OPG-a, savjetodavne službe izdavati će i propusnice onima koji nemaju opg, ali su ili pčelari u evidenciji pčelara Hrvatskog pčelarskog saveza ili posjednici domaćih životinja koji su upisani u Registar farmi (JRDŽ).
Zahtjev za propusnicu ne mora ispuniti OPG koji nema potrebe izlaziti iz područja prebivališta ili stalnog boravišta.

Na ovom linku imate upute i kontakte kome se obratiti po županijama, a propusnice se odobravaju na mjesec dana:
https://www.apprrr.hr/ministarstvo-poljoprivrede-ce-u-suradnji-s-nacionalnim-stozerom-izdavati-propusnice-poljoprivrednicima/

Inače,  kako RH ima strahovito puno općina, službe su zakrčene zahtjevima za izdavanje propusnica. Već 2 dana nakon donošenja odluke, u Međimurskoj županiji bilo je na čekanju 9000 zahtjeva za izdavanje propusnica, a njih obrađuje 6 ljudi, zato morate računati da na početku neće sve ići brzo i da su službe zatrpane.

ŠTO NAPRAVITI AKO OBRAĐUJETE ZEMLJU – A NEMATE OPG

Ako niste nositelj ili član/ica OPG-a nego uzgajate hranu za vlastite potrebe, a trebate izvoditi poljoprivredne radove van vaše općine, od vašeg lokalnog stožera civilne zaštite možete zatražiti propusnicu za tu svrhu.

Prema članku II.  gore spomenute Odluke, Stožeri civilne zaštite lokalnih jedinica propusnice izdaju, ovjeravaju i potpisuju pojedincima i to isključivo iz vitalnih obiteljskih razloga, poput pružanja skrbi djeci ili starijim osobama ili kupnje hrane i osnovnih potrepština. Tu spada i potreba za obradom zemlje tj. uzgoj vlastite hrane i slične aktivnosti pojedinaca.

U Republici Hrvatskoj postoji mnoštvo pojedinaca koji na svojim ili unajmljenim zemljištima uzgajaju manje ili veće količine hrane za vlastite potrebe. I takav uzgoj hrane je od velike važnosti i za zdravlje i kućni budžet mnogih obitelji. Ali i za prehrambeni suverenitet države. Ako realno sagledamo, uzgajati vlastitu hranu jednako je kao i kupovati hranu – samo štedite novac i ne izlažete se mogućnosti zaraze čekajući u redovima u dućanima. A bez hrane ne možemo.

Stoga je od velike važnosti da se osim u dućane po hranu ljudima omogući prolaz  i na vlastitu zemlju gdje uzgajaju hranu, i to pojedincima koji radi administrativnih prepreki poput općina ne mogu do svog imanja. U velikom broju slučajeva imaju npr. do vrta imaju 5-10 minuta – ali kako se posjed nalazi u drugoj općini – ne mogu do njega.

Vjerujem da nikome od nadležnih nije u interesu ljude koji su već velikim dijelom ostali bez prihoda, ostaviti i bez mogućnosti uzgoja vlastite hrane na vlastitoj zemlji – kada time ne ugrožavaju apsolutno nikoga: nisu u socijalnom kontaktu s drugima i ne predstavljaju ama baš nikakvu opasnost za širenje virusa (kao npr. u dućanima kamo im se dozvoljava ići).

Ponavljam da je prioritet Ministarstva poljoprivrede kontinuitet proizvodnje dovoljne količine hrane odnosno kontinuitet obavljanja poljoprivrednih radova. I pojedinci koji to rade za svoje potrebe trebaju imati isti tretman kao i OPG-ovi, jer rade potpuno istu stvar – uzgajaju hranu. Upravo je sada na proljeće kritično vrijeme kada se ljudima mora omogućiti sjetva i sadnja na njihovim imanjima – u protivnom neće biti u mogućnosti proizvesti hranu za svoje potrebe. U slučajevima zatvaranja granica i realne opasnosti nedostatnih količina hrane na tržištu u budućnosti te nadolazeće ekonomske krize, ne može se ovakvim odlukama pojedince prisiljavati trošiti zadnju ušteđevinu na hranu koju mogu sami proizvesti ili ih prisiliti na traženje socijalne pomoći i čekanje u redovima kod Crvenog križa.  Postoje ljudi koji radi raznih alergija, bolesti i slično ne mogu jesti ono što se nudi u dućanima koji su im dostupni i od velike im je važnosti dostupnost mogućnosti uzgoja hrane za vlastite potrebe. Posljedica neodobravanje propusnica u takvim slučajevima bila bi smanjenje poljoprivredne proizvodnje, manje proizvedene hrane i veća potražnja za hranom u RH. Umire se i od gladi!

Prema iskustvima ljudi, od samog početka neki lokalni stožeri civilne zaštite su prepoznali da je uzgoj vlastite hrane vitalna potreba te su izdavali propusnice za potrebe obavljanja poljoprivrednih radova građanima koji nemaju OPG, dok su neki stožeri s manje razumijevanja to ljudima odbijali. Uzgoj vlastite hrane je vitalna potreba jednaka odlasku u dućan, inače se sve svodi na volju nekih pojedinaca. Ne možemo pogodovati trgovačkim lancima i prisiljavati ljude kupovati hranu kad imaju mogućnost proizvesti ju i to uz manju mogućnost zaraze nego u čekanju u redovima u dućanima. U uvjetima nadolazeće gospodarske krize i nedostatne proizvodnje hrane u RH, itekako je potrebno ljudima omogućiti uzgoj vlastite hrane na njihovim imanjima i pomoći ima na taj način da lakše prebrode posljedice smanjenja/nedostatka prihoda.

 

LJUDI NE MOGU I DO DOMAĆIH ŽIVOTINJA
U nekim slučajevima ljudi imaju i životinje na imanjima koje se nalaze u drugim općinama – pa bi to značilo i patnju i smrt domaćih životinja. Neodobravanje propusnice od strane lokalnih stožera za takve svrhe bilo bi u suprotnom s Zakonom o zaštiti životinja. Iako imamo posebne mjere zaštite od virusa – svi zakoni u RH još su uvijek na snazi i treba ih jednako tako poštivati.

Svi koji drže pčele i domaće životinje, a nemaju OPG – trebali bi svejedno imati iste upisane u registre:
– pčelari bi trebali biti upisani u evidenciji pčelara Hrvatskog pčelarskog saveza,
– posjednici domaćih životinja koji su upisani u Registar farmi (JRDŽ).
U tom slučaju, kako je gore spomenuto, propusnicu tražite od Savjetodavne službe i dobivate istu na mjesec dana. Ali činjenica je da nemaju svi ljudi, a pogotovo oni starije životne dobi, napravljeni upis u te registre. Stoga bi  im lokalni stožeri trebali izaći u susret s propusnicama u skladu s Zakonom o zaštiti životinja do tog trenutka dok ne uspiju napraviti upis u spomenute upisnike i dobiju propusnicu od savjetodavne službe.
https://hpa.mps.hr/jrdz-registar-farmi/procedura-upisa-u-rf/

PRIMJERI DOBRE PRAKSE – OPĆINA NEDELIŠĆE I OPĆINA PULA

Evo na fotografiji ispod primjera dobre prakse jedne od općina u Međimurju gdje takvu propusnicu možete dobiti na 3 dana. U općini Pula za potrebe rada na imanju koje je u drugoj općini odobrili su propusnicu čak i na 30 dana – što je i razumljivo jer se radi o kontinuiranim radovima, pogotovo na proljeće – a da se ne rade gužve i bespotrebna administracija svakih nekoliko dana. Sve pohvale za razumijevanju situacije donositeljima ovih odluka.
Dodatno preporučujemo da u slučaju potrebe hranjenja životinja u drugoj općini Stožeri izdaju propusnicu na dulje vrijeme – dakle na 30 dana. Naime, ne koriste svi ljudi računalo, većinom su to ljudi starije populacije –  a propusnice trebaju podizati osobno i čekati u redovima. Stalno izlaganje pojedinaca takvim situacijama čekanja u redovima gdje su izloženi mogućnosti zaraze nije mudro niti preporučljivo u ovakvim okolnostima – a životinje je trebaju jesti svaki dan.

Znači trebali bi i svi ostali po ovim kriterijima jednako tako dobiti propusnicu – ako bude problema kod vašeg stožera – pozovite se na odluku općine Nedelišće kod traženja iste.

 

DOPUNA TEKSTU 31.03.2020. – SVI STOŽERI DUŽNI SU ODOBRAVATI PROPUSNICE ZA POLJOPRIVREDNE RADOVE I GRAĐANIMA KOJI NEMAJU OPG

Nakon reagiranja brojnih pojedinaca i udruga, a između ostalog reagirala je i udruga Biovrt u skladu s prirodom zajedno s Hrvatskim savezom udruga ekoloških proizvođača i Udrugom OPG-a Hrvatske Život s popisom zahtjeva kojima bi se trebala olakšati proizvodnja i distribucija hrane:

Glavni je stožer dana 31.03.2020. dao jedinstvenu uputu svim lokalnim stožerima da trebaju ljudima izdavati propusnice za obradu zemlje tj. obavljanje poljoprivrednih radova. Tekst odluke pročitajte OVDJE. 

Dakle ako vam odviju izdati propusnicu, pozovite se na odluku na linku. Ako tražite e-propusnicu, svrha je “Putovanje iz vitalnih obiteljskih razloga”.

 

Naravno, budite realni kod podnošenja zahtjeva, dobro si isplanirajte radove i nemojte zloupotrebljavati istu. Napravite si realan plan što morate napraviti u vrtu, a da je neodgodivo u ovo razdoblje, te to argumentirajte u zahtjevu, jer u protivnom vas neće shvatiti ozbiljno. U Nedelišću ju izdaju na 3 dana i morate navesti datum.

Ako ćete tražiti propusnicu za više članova kućanstva – što je i logično jer npr. krumpir ne možemo saditi sami, također argumentirajte zašto treba raditi dvoje. Ako su skupa u kućanstvu, ne bi smjela biti nikakva prepreka da ti ljudi rade skupa na svojoj zemlji, jer tako ju dobivaju i nositelji i članovi OPG-a.

I javite nam kako je prošlo – u FB grupi Biovrt.com otvorili smo raspravu o tome OVDJE.

I dalje se svi moraju ponašati u skladu s svim donesenim odlukama Stožera oko sprečavanja širenja virusa.

 

Verziju ovog teksta za ispis kojeg možete priložiti kod zahtjeva za propusnicu možete preuzeti na ovom linku:

Kako doći do propusnica za uzgoj hrane van mjesta prebivališta

 

Brine li vas moguća nestašica hrane?

Koliko ste samodostatni i imate li dovoljno hrane? Mnogi nisu o ovome razmišljali, ali novonastala situacija u svijetu oko širenja koronavirusa navela je mnoge da ozbiljno razmisle hrani i otkud ona dolazi – jer ju trebamo svaki dan. Čovječanstvo je do nedavno živjelo jako lagodno i lakomisleno, misleći da eto – sve će uvijek biti dostupno u dućanima, čemu se truditi ili uopće misliti o tome, sve će se moći kupiti za novac. A sad se priča mijenja iz temelja. I dok ljudi stoje ujutro u redovima pred dućanima, i to mnogo prije nego se uopće dućani otvaraju da uspiju nabaviti ono što trebaju i bojeći se nestašice, i ja i cijela moja obitelj ne strepimo. Razlog tome je jednostavan – skoro sve što trebamo od hrane uzgajam sama na svom imanju i trenutno imam zalihe hrane dovoljne da ne moramo ići u dućan. Nema straha od gladi! Ima još puno smrznutog voća i povrća u ledenici, još nešto od zimnice i suhog graha, te krumpira u podrumu, a patke koje skupljaju puževe počele su nesti jaja.  Počinje i nova vrtlarska sezona gdje će opet biti dovoljno za ovu sezonu – a kako skupljam i čuvam sjeme, niti tu se ne moram bojati da će mi zatvoriti dućane prije nego se opskrbim s sjemenjem.

Oni koji su čitali moje tekstove i slušali moja predavanja, čuli su da govorim kako je moguće da će se nešto ovakvo dogoditi i da nije baš mudro ovisiti o trgovačkim centrima, ali niti sama nisam mislila da bi se to moglo dogoditi toliko brzo – i na razini cijelog svijeta. Stoga, jednako kako su nekad ljudi nakon drugog svjetskog rata, nakon gladi i nestašice spoznali koliko je važno uzgajati vlastitu hranu i biti neovisan, ono što smo desetljećima izgubili iz svijesti – vraća nam se u obliku brzog otriježnjenja nakon lagodnosti potrošačkog društva: Uzmi stvar u svoje ruke – uzgoji svoju hranu i stekni vlastitu neovisnost!

Vrtlariti možete doslovno posvud: ako imate vlastitu zemlju – imate pravo bogatstvo na kojem možete uzgojiti obilje. Ali ako i nemate zemlju, uvijek nešto možete uzgojiti na prozorskim daskama ili balkonu, nedavno sam pisala o uzgoju rajčica u takvim uvjetima (VIŠE). U mnogim gradovima na proljeće se možete prijaviti i za dodjelu prostora na zajedničkim urbanim vrtovima… Zemlja se može iznajmiti, kupiti, iznajmiti za dio uroda ili održavanje prostora … Mnogo je opcija – a onaj tko stvarno želi – naći će rješenje umjesto izgovora.

 

Pozivam da se – za dobrobit sebe i svoje obitelji – zarazite s vrtlarenjem 🙂
Naravno, tu sam i ja da vam pomognem  s znanjem koje stječem godinama u svom biovrtu – jer upravo znanje o uzgoju hrane nešto je što trebamo vratiti čovječanstvu. Tako na mojoj web stranici www.biovrt.com imate dostupno preko 700 tekstova o uzgoju o vrtlarenju – koji će vam pomoću u svim nedoumicama oko vrtlarenja u skladu s prirodom. Ovo znanje pretočila sam i u svoju prvu knjigu „Vrtlarenje u skladu s prirodom“ koju možete naručiti putem narudžbenice OVDJE. Također, pratite me sa svakodnevnim savjetima na profilima na društvenim mrežama  (facebook i instagram), a za najbolji početak s domaćim sjemenjem, pogledajte što još imamo od viškova sjemenja dostupno u našem katalogu na www.biovrt.com/katalog. Uz kratke edukativne videe koje objavljujem na mom Youtube kanalu, uskoro će vam biti dostupne i on-line edukacije.

Uz znanje o vrtlarenju, naučiti ću vas i osnove o samoniklom bilju – hrani koju nam priroda cijele godine nudi besplatno, samo ju treba znati prepoznati i brati u pravo vrijeme.

Proljeće je i idealno je vrijeme da uzmete stvar u svoje ruke i naučite uzgajati vlastitu hranu, te tako budete istinski neovisni. A svi vi koji niste probali, otkriti ću vam tajnu: jednom kad počnete, shvatiti ćete zašto su vrtlari toliko sretni i obožavaju vrtlarenje – jer je to aktivnost koja nije težak rad, nego životu donosi opuštanje i radost stvaranja. A uz to dobivate i zdravu hranu i neovisnost. U vremenima globalne krize – ovo znanje je neprocjenjivo.

Zarazi se vrtlarenjem na www.biovrt.com

Počela su izazovna vremena za čovječanstvo, nešto čemu se mnogi nisu nadali. U ovo vrijeme straha pred koronavirusom, izolacijom pojedinaca, prestankom rada škola, institucija i brojnih firmi, vraćamo se osnovama, onome što trebamo svaki dan za svoj opstanak.

A to je – HRANA! 

I tek sada spoznajemo ranjivost cijelog sustava. Hrvatska nije dostatna po proizvodnji hrane, a u ovim kriznim vremenima vlada donosi vatrogasne mjere zabrane izvoza hrane. Tko zna što nas još čeka, a osobno se nadam da će donositelji zakona mudro spoznati da je prehrambena neovisnost osnova brige za svoje građane. U vrijeme kada nam se sela prazne, zatvaraju mali opg-i, a pojedinci ovise o hrani u dućanima koja je dobrim dijelom iz uvoza, mnogi se ozbiljno pitaju – što ćemo jesti ako nam zatvore dućane.

A imamo toliki potencijal biti samodostatni – i kao država i kao pojedinci. Na brojnim zapuštenim zemljištima, ali i na postojećim poljoprivrednim površinama na kojima se radi masovna monokulturna industrijska poljoprivreda  – mi možemo bolje i možemo proizvesti obilje hrane!

Mnogi pojedinci u našoj državi imaju komadić zemlje i uvjete za uzgoj hrane. Hranu možemo uzgajati na okućnici zajedno s cvijećem, na mjestima gdje sad imate travnjak, među voćkama, na oranicama koje su možda prije bile iznajmljene većim poljoprivrednicima – što je česta priča u mom Međimurju. Početi možete čak i na prozorskim daskama i terasama – i u teglama možete vrlo uspješno uzgajati npr. rajčice i paprike (VIŠE), brojno začinsko bilje…. Ako i nemate svoj mali komadić zemlje, u mnogim gradovima na proljeće se možete prijaviti i za dodjelu prostora na zajedničkim urbanim vrtovima… Zemlja se može i iznajmiti, kupiti, iznajmiti za dio uroda ili održavanje prostora … Mnogo je opcija – a onaj tko stvarno želi – naći će rješenje umjesto izgovora.

 

A sljedeće što vam treba je – znanje.

Znam, mislili smo da nam to više ne treba, da će se sustav brinuti o nama na način da se dio sektora bavi hranom, a ljudi drugim poslovima i da za novac mogu kupiti hranu – ali jasno je da ne možemo uvijek računati na to da će tako funkcionirati. Vrtlari, oni koji imaju znanje o uzgoju hrane, preživjeti će sve moguće nedaće koje nam budućnost može donijeti, jer oni znaju kako samo s par sjemenki uzgojiti obilje.

Pozivam da se – za dobrobit sebe i svoje obitelji – zarazite s vrtlarenjem J

Naravno, tu sam i ja da vam pomognem  s znanjem koje stječem godinama u svom biovrtu – jer upravo znanje o uzgoju hrane nešto je što trebamo vratiti čovječanstvu. Tako na mojoj web stranici www.biovrt.com imate dostupno preko 700 tekstova o uzgoju o vrtlarenju – koji će vam pomoću u svim nedoumicama oko vrtlarenja u skladu s prirodom.
Ovo znanje pretočila sam i u svoju prvu knjigu „Vrtlarenje u skladu s prirodom“ koju možete naručiti putem narudžbenice OVDJE.
Također, pratite me sa svakodnevnim savjetima na profilima na društvenim mrežama  (facebook i instagram), a za najbolji početak s domaćim sjemenjem, pogledajte što još imamo od viškova sjemenja dostupno u našem katalogu na www.biovrt.com/katalog.

Uz kratke edukativne videe koje objavljujem na mom Youtube kanalu, uskoro će vam biti dostupne i on-line edukacije.

Uz znanje o vrtlarenju, naučiti ću vas i osnove o samoniklom bilju – hrani koju nam priroda cijele godine nudi besplatno, samo ju treba znati prepoznati i brati u pravo vrijeme.

U nesreći što nas je zadesila kriza oko koronavirusa – sreća je da se je ovo dogodilo u proljeće, kada je idealno vrijeme da krenete u ovu avanturu.

Stoga, krenimo zajedno. Učite sa mnom korak po korak  i uživajte u stvaranju svog malog raja i izvora neovisnosti. Pridružite nam se i u našoj velikoj vrtlarskoj zajednici u facebook grupi Biovrt.com – u skladu s prirodom.

I upamtite: uzgojem organske hrane osigurati ćete svojoj obitelji zdravlje i neovisnost. Ali i dobiti puno radosti i inspiracije u životu 🙂
Zato – slobodno se zarazite vrtlarenjem <3 

 

Za početak, prošećite sa mnom mojim biovrtom sredinom ožujka 2020 🙂
https://www.youtube.com/watch?v=FDmcL7xLNtw

 

U prirodi je sve povezano: prve proljetnice i oprašivači

Često pišem o tome kako je u prirodi sve povezano i sve ima svoj razlog i svrhu, a ovaj ću put to objasniti na primjeru prvog proljetnog cvijeća i oprašivača.

Među prvima u rano proljeće cvate ljeska. Muški cvjetovi (duge žute resice) prepuni su peludi, ženski cvjetovi slabo su primjetni i crvenkasti na vrhu. Iako je u glavnini oprašuje vjetar, ljeska je vrlo važna za opstanak pčela jer pčelama daje obilje peludi u to rano doba godine, a s cvatnjom ljeske poklapa se pojava prvog legla u košnici, početkom siječnja pa sve do veljače ili ožujka u hladnijim zimama. Nakon toga slijedi cvatnja vrbe, opet jako bitna za pčele – i tako je sav život u prirodi povezani i kako opstanak jedne vrste ovisi o drugoj.

  

Ako i sada prošećete livadama ili samo pogledate na obližnji travnjak, jasno ćete vidjeti tu povezanost između prvih proljetnica i prvih oprašivača. Sada na livadama – ili bilo kojim travnatim površinama posvud oko nas cvatu prve tratinčice, maslačci, čestoslavica (Veronica) , crna mrtva kopriva (Lamium purpureum) …. I upravo su oni od presudne važnosti za život prvih oprašivača – ako malo stanete, ugledati ćete mnoštvo pčela, kako pčela medarica tako i solitarnih i drugih vrsta pčela, bumbara i ostalih kukaca. Sav taj prvi cvatući „korov“ nije nikakav korov nego su to vrste koje s razlogom cvatu u rano proljeće i itekako su evolucijski povezane i s životinjskim zajednicama. One daju hranu oprašivačima, dok ih oni oprašuju, i tako omogućavaju nastanak sjemenja i nastavak tih biljnih vrsti. Stoga ako imate nekakvu zelenu površinu na svom imanju – suzdržite se od rane košnje. Travnjaci nisu tu da bi ih mi mahnito kosili i potkresivali čim trava malo naraste, nego da omoguće preživljavanje oprašivača. Ranom košnjom i uništavanjem prvih cvjetnica i vi ste dio i uzrok tužne i porazne priče o drastičnom padu korisnih oprašivača oko nas – a time i ugrožavanja opstanka čovječanstva na ovom planetu. Jer bez njih, neće biti i mnogih plodova koje čovječanstvo koristi za hranu – odnosno preživljavanje. Stoga je bitni doprinos ama baš svakog pojedinca.

Korisnim kukcima oko nas možete pomoći i sadnjom cvijeća koje cvate u rano proljeće – poput šafrana, mrežastih irisa, narcisa, kukurijeka, jaglaca…. Proljetne lukovice možete potražiti na jesen u brojnim dućanima, pa zato planirajte jesensku sadnju lukovica kako biste zašarenili svoju okućnicu na proljeće. A brojne cvjetnice poput jaglaca možete kupiti vrlo rano na proljeće.

U prirodi ništa nije slučajno ili suvišno, sve je povezano i sve ima bitnu funkciju. I mi smo jednako tako dio ove ravnoteže, a svojim izborima itekako djelujemo na ostatak svijeta oko nas. Stoga stanite, udahnite zrak, osjetite zrake sunca na koži, osjetite miris proljetnica oko nas, poslušajte pjev ptica i zujanje kukaca oko nas – sve je to živi svijet koji prečesto zanemarujemo i zaboravljamo kako je sve to svijet čiji smo i mi dio – i gdje opstanak svih nas ovisi jedno o drugome.

Video na ovu temu, snimljeni u biovrtu 03.03.202. pogledajte na linku:

 

Otkazana proljetna predavanja udruge Biovrt

Sukladno preporukama Stožera civilne zaštite i trenutnoj situaciji u RH vezano uz širenje korona virusa, nažalost sva predavanja i radionice udruge Biovrt koje smo najavili kako slijedi: (VIŠE)

• 18.03.2020. Benkovac – predavanje i razmjena sjemenja
• 19.03.2020. Drniš – predavanje i razmjena sjemenja
• 20.03.2020. Split – predavanje i razmjena sjemenja
• 21.03.2020. Split – radionica

su otkazani.

 

O novim terminima održavanja događaja obavijestiti ćemo vas na ovim stranicama.

 

Silvija Kolar-Fodor – dobitnica nagrade Utjecajne hrvatske žene 2020

Mreža hrvatskih žena (Croatian Women’s Network) ove je godine jubilarni peti put dodijelila prestižne nagrade Utjecajne Hrvatske Žene i Buduće Liderice.

Ove godine za ove nagrade bilo je najviše do sada nominacija, a 23 dobitnice (1 Buduća liderica i 22 Utjecajne hrvatske žene) bile su odabrane od preko više od 140 nominiranih. Ovogodišnje dobitnice dolaze iz čak 6 zemalja – Bolivije, Kanade, SAD-a, Austrije, Njemačke i Hrvatske. One se pridružuju prethodnim dobitnicama kojih je danas 117, a odabrane su pomno između čak 400 nominiranih.

Prema riječima Caroline Spivak, osnivačice  Mreže hrvatskih žena i ove prestižne nagrade: „Uspješna žena je samouvjerena, promiče promjene i nadahnjuje druge. To su uistinu karakteristike naših dobitnica nagrada Utjecajne Hrvatske Žene i Buduće Liderice 2020. godine. Ovogodišnje dobitnice su suvremene junakinje iz svih krajeva svijeta, a uzdrmale su svijet umjetnosti i kulture, medicine, filantropije, sporta, znanosti i tehnologije, ekologije, a brinule su se čak i za opskrbu hranom. “

 

  

Jedna od ovogodišnjih dobitnica je i biovrtlarka, autorica, aktivistica i promotorica ekološke poljoprivrede – Silvija Kolar-Fodor, predsjednica udruge Biovrt – u skladu s prirodom, i to na području vodstva i inovacija. Za ovu prestižnu nagradu nominirao ju je novinar HRT-a Mladen Iličković koji već godinama prati, podržava i promiče njezin rad, kao i brojne druge ekološke teme u emisiji Eko-zona.

Svečana dodjela nagrada održala se je u subotu 07.03.2020. u hotelu Westin u Zagrebu – prigodno uoči Međunarodnog Dana žena.

Sve ovogodišnje dobitnice nagrade pogledajte OVDJE.

Prema riječima naše Silvije: „ Nema ljepšeg poklona za Međunarodni Dan žena nego primiti nagradu za svoj dugogodišnji rad. Sve pohvale svim nominiranima i svim dobitnicama – divnim, sposobnim, predanim i izvanrednim ženama.  Velika mi je čast i ponosna sam što je moj dosadašnji rad na edukaciji o biovrtlarenju, životu u skladu s prirodom, čuvanju sjemenja i pokretanju školskih vrtova te biovrtlarskim edukacijama u školama prepoznati i cijenjeni. Zahvalna sam svima koji su mi na mom putu do sad bili velika pomoć i podrška. Hvala organizatorima, a posebne pohvale divnoj Caroline Spivak na entuzijazmu i predanom rade oko Mreže Hrvatskih Žena i ove Nagrade.  I idem hrabro i predano dalje – ovo je tek početak i imam mnogo planova za budućnost na mom području rada.“

Više fotografija s svečane dodjele nagrada pogledajte u albumu na poveznici: https://www.biovrt.com/galerija/silvija-kolar-fodor-dobitnica-nagrade-utjecajne-hrvatske-zene-2020/

Zajedno gradimo održivu budućnost – aktivnosti u veljači 2020

U sklopu projekta „Zajedno gradimo održivu budućnost“ nastavili smo s redovnim edukativnim aktivnostima. Tako smo u veljači održali 2 biovrtlarske grupe za učenike PŠ Novo Selo Rok.

12.02.2020. učili smo o pripremi plemki za cijepljenje voćki, o osnovama obrezivanja voćki, o sezonskom i samoniklom povrću

Više fotografija pogledajte u galeriji na linku:
https://www.biovrt.com/galerija/vrtlarska-grupa-ps-n-s-rok-12-02-2020-zajedno-gradimo-odrzivu-buducnost/

26.02.2020. učenici biovrtlarske grupe učili su sve o uzgoju presadnica u zatvorenom, te su posijali svoje paprike i patlidžane.

Više fotografija pogledajte u galeriji na linku:
https://www.biovrt.com/galerija/vrtlarska-grupa-ps-n-s-rok-26-02-2020-zajedno-gradimo-odrzivu-buducnost/

A više o sjetvi učenika pročitajte i na linku: https://www.biovrt.com/skolski-biovrtlari-posijali-paprike-i-rajcice/

 

Projekt “Zajedno gradimo održivu budućnost” traje od 01.03.2019.-28.02.2021. i provodi ga udruga Biovrt – u skladu s prirodom kao nositelj u partnerstvu s I. osnovnom školom Čakovec i Područnom školom Novo Selo Rok te Osnovnom školom Gornji Mihaljevec.
Program sufinanciraju Ured za udruge Vlade RH, Grad Čakovec i Međimurska županija. Više o projektu pročitajte na: https://www.biovrt.com/zajedno-gradimo-odrzivu-buducnost/

Mali vrt za velike promjene – aktivnosti u veljači 2020

U sklopu projekta “Mali vrta za velike promjene” koji provodimo s partnerskim školama Područnom Školom Novo Selo Rok I.osnovne škole Čakovec i OŠ Dr. Vinka Žganca Vratišinec, tijekom veljače 2020 održali smo 2 biovrtlarske grupe i 2 edukacije za sve učenike u PŠ Novo Selo Rok, a u OŠ Vratišinec smo održali jednu edukaciju za učenike 5-8. razreda škole i 1 biovrtlarsku grupu.

PŠ NOVO SELO ROK

Na vrtlarskoj grupi 05.02.2020. u PŠ N.S.Rok učili smo kako napraviti prirodne paste za zube za djecu i odrasle i isprobali iste.
Više fotografija pogledajte na: https://www.biovrt.com/galerija/vrtlarska-grupa-ps-n-s-rok-05-02-2020-mali-vrt-za-velike-promjene/

 

Na vrtlarskoj grupi 19.02.2020. u PŠ N.S.Rok učili smo o povezanosti samoniklog proljetnog cvijeća i oprašivača, o sjetvi boba i skupljanju sjemenja. Uredili smo vrt – porezali smo ostatke suhih biljaka, maknuli busenje trave s vrta, naučili sbe o prirodnom malču, puževima te naučili kako izgledaju jajašca puževa.
Više fotografija pogledajte na: https://www.biovrt.com/galerija/vrtlarska-grupa-ps-n-s-rok-19-02-2020-mali-vrt-za-velike-promjene/

Osim biovrtlarske grupe, održali smo i 2  edukacije na temu “Dobra ekonomija – birajmo organsko,održivo, etično i lokalno”, i to 10.02. za sve učenike 2. i 4. razreda, a 24.02. za sve učenike 1. i 3. razreda.

OŠ VRATIŠINEC

21.02.2020. za sve učenike 5.,6.,7. i 8. razreda OŠ Vratišinec, održali smo edukaciju na temu “Problem otpada, recikliranje i toksini oko nas”.

 

28.02.2020. održali smo prvu biovrtlarsku grupu u OŠ Vratišinec, na  kojoj su učenici naučili sve o uzgoju presadnica u zatvorenom, te su posijali svoje prve paprike, patlidžane i rajčice.

Više fotografija pogledajte na linku: https://www.biovrt.com/galerija/vrtlarska-grupa-os-vratisinec-28-02-2020-mali-vrt-za-velike-promjene/

Više o održanoj edukaciji pročitajte na linku: https://www.biovrt.com/skolski-biovrtlari-posijali-paprike-i-rajcice/

 

Projekt “Mali vrt za velike promjene” traje od 01.11.2019.-31.08.2020. i provodi ga udruga Biovrt – u skladu s prirodom kao nositelj u partnerstvu s I. osnovnom školom Čakovec i Područnom školom Novo Selo Rok te Osnovnom školom Dr. Vinka Žganca Vratišinec.

Više o projektu:  https://www.biovrt.com/mali-vrt-za-velike-promjene/