Kakva poljoprivreda nam treba za budućnost?

Poljoprivreda danas, način na koji uzgajamo hranu i hranimo svjetsku populaciju, razarajuća je za naš planet.

Poljoprivreda je jedan od najvećih zagađivača planeta, truje i tlo i okoliš i nas ljude. Uzrokuje brojne probleme: gubitak bioraznolikosti, osiromašenje tla i sve manje nutrijenata u hrani, eroziju, salinitet, pretvaranje tla u pustinje, jedan je od glavnih uzročnika globalnog zagrijavanja.

Sve glavne tehnike konvencionalne poljoprivrede, poput oranja, primjene mineralnih gnojiva i kemijske „zaštite“ razorne su za tlo, za bioraznolikost, za okoliš i za naše zdravlje. Čovječanstvo si doslovno pili granu na kojoj sjedi ovakvim načinom uzgoja hrane. Naime, oranje djeluje razarajuće na tlo, uništava cijeli sustav života u gornjem dijelu tla i sposobnost tla da stvara i izmjenjuje hranjiva, ogoljelo tlo je izloženo ispiranju kiše i otpuhivanju vjetrom, pa tako gubimo na tone obradivog zemljišta godišnje radi erozije.

Tla su sve jalovija, kiselija, a upotrebom mineralnih gnojiva, sagorjeli smo dragocjeni humus u njima (VIŠE). Ostaci pesticida u okolišu povezani su s brojnim bolestima kod ljudi, a posebno su opasni za razvoj djece, direktno su povezani sa smanjenjem populacije korisnih kukca, pogotovo pčela. Tla su sve zbijenija, a to možete vrlo lako primijetiti ako pogledate polja nakon jačih kiša – voda stoji na površini oranica. To je zato što je uništena struktura tla i ono više nema sposobnost filtriranja i pohranjivanja viška vode, nego voda ispire hranjiva i tako dodatno osiromašuje tlo, ili ostaje na zemlji i onemogućuje radove i normalni rast biljaka. Taj problem ne postoji s organskim tehnikama!

Primjenom kemikalija desetkovani je zdravi mikrobiom tla – dragocjeni mikroskopski svijet bakterija, gljiva i ostalih organizama zahvaljujući kojima biljke dobivaju dovoljno hranjiva, pa povrće koje danas možemo kupiti u dućanima ima čak i do 90% manje vitamina i minerala.

Mark Shepard, pionir regenerativne poljoprivrede rekao je: “Jedina civilizacija koja se oslanja na jednogodišnju poljoprivredu, a nije još propala, je ova sadašnja u kojoj živimo, ali ni za nju budućnost trenutno ne izgleda baš lijepo, zar ne?(….) Ako uništite ono što proizvodi kisik koji dišete i čisti vašu vodu, ako vjetar odnese tlo, ako uništimo i druge dobrobiti koji dolaze s našim ekosustavom, stvaramo pustinje.”

Kako je poljoprivreda problem, tako ona može biti i rješenje. Ne moramo nužno devastirati okoliš i uništavati bioraznolikost da bi hranili svijet, to možemo i u suradnji s prirodom. Možemo uzgajati hranu na način i da čuvamo bioraznolikost, da obogaćujemo tlo, podržavamo život u njemu, uzgajamo povrće s puno nutrijenata, radimo manje i imamo manje troškove.

Reganerativne metode poljoprivrede mogu i nahraniti svijet – ali i ne samo očuvati, nego i popraviti okoliš i tlo za buduće generacije. Ne radi se tu samo o metodama za male vrtove, nego o metodama koje su primjenjive za velike površine i masovni uzgoj hrane i koje se već primjenjuju diljem planeta.

Regenerativne metode primjenjujem i ma svom biovrtu, stoga i vas pozivam da se inspirirate na ovim stranicama i isto primijenite na svom vrtu/imanju. Priroda će vam biti zahvalna, a vjerujte, imat ćete puno manje posla i puno više zadovoljstva u takvom načinu uzgoja hrane.

Poziv na predavanje „Regenerativna poljoprivreda – poljoprivreda budućnosti” i razmjenu sjemenja 07.12.2019. u Čakovcu

Udruga «Biovrt – u skladu s prirodom u subotu 07.12.2019. godine organizira predavanje Silvije Kolar-Fodor „Regenerativna poljoprivreda – poljoprivreda budućnosti” i razmjenu domaćeg sjemenja. Događaj će se održati u dvorani Scheier u centru grada Čakovca u dvorani na prvom katu zgrade.

Predavanje će se održati u terminu od 10-11 sati, a razmjena sjemenja od 11-12:30 sati.

Pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže na događaju, nauče više o tehnikama poljoprivrede koje čuvaju okoliš za buduće generacije i koje mogu preokrenuti negativne klimatske promjene, razmijene iskustva s vrtlarima koji primjenjuju regenerativne tehnike te da razmijene sjeme za iduću vrtlarsku sezonu.

Na predavanju “ Regenerativna poljoprivreda – poljoprivreda budućnosti ” ćete saznati kako poljoprivreda osim što je uzrok uništenja bioraznolikosti, zagađenja okoliša i jedan od glavnih uzroka klimatskih promjena, može biti i najbolje rješenje za uzgoj dobre, zdrave hrane, očuvanja okoliša i bioraznolikosti te zaustaviti nepovoljne klimatske promjene. Predavačica Silvija Kolar-Fodor, predsjednica udruge Biovrt, otkriti će vam brojne poljoprivredne regenerativne prakse koje su rješenje za klimatske promjene i koje se radi svojeg učinka na ljude, okoliš i klimu mogu smatrati poljoprivredom budućnosti.

Svaki sudionik/ca predavanja dobiva na poklon sjeme cvijeća iz biovrta.

Na razmjene sjemenja se pozivaju posjetitelji predavanja koji čuvaju ili žele čuvati domaće sjeme u svojim vrtovima i da razmijene sjeme s udrugom Biovrt i na taj način doprinesu očuvanju naše biološke raznolikosti.
Ukoliko nemate sjeme za razmjenu, do sjemenja na spomenutoj razmjeni možete doći i donacijom za sjeme.

O predavačici: Silvija Kolar–Fodor, predsjednica udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga “U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom “24 sata”, dnevnikom “Večernji list”, magazinom Jutarnjeg lista “D&D VRT”, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom “100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr … zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom od 2012. inspirira i educira o životu u skladu s prirodom. Stvaramo zajednicu koja čuva biološku raznolikost, razumije svoju ulogu u prirodi te čuva naše nasljeđe, sjeme i znanje u svrhu uzgoja zdrave hrane, postizanja prehrambene neovisnosti i očuvanje prirode za buduće generacije.

Pobjednici natječaja udruge Biovrt za Male čuvare prirode

Završio je nagradni poziv udruge Biovrt – u skladu s prirodom za osnovne škole u RH u kojem darujemo edukativnu društvenu igru “Mali čuvari prirode” Više o tome pročitajte OVDJE.

Nakon prve faze natječaja u kojem su nam škole poslale svoje prijave (38 prijava), objavili smo foto album na našoj fb stranici Udruga Biovrt u skladu s prirodom, na kojem su svi mogli glasati za svoje favorite. Više o tome pročitajte OVDJE.

Tko su dobitnici?
5 dobitnika odabrali su građani/ke svojim glasom/lajkom, dok je 5 prijava izabrao žiri udruge Biovrt. Njima udruga Biovrt poklanja novu edukativnu društvenu igru “Mali čuvari prirode”

Bilo je izuzetno teško izabrati dobitnike s naše strane jer su sve priče prekrasne, inspirativne i zaslužuju nagradu. Zbog toga je udruga Biovrt odlučila nagraditi sve sudionike utješnom nagradom – čak osam paketića raznog sjemenja povrća i cvijeća te brošura “Očuvajmo biorazzznolikost”.

Svima poštom stiže edukativna brošura “Očuvajmo biorazzznolikost” i 8 paketića sjemenja iznenađenja. Ipak su nam blagdani blizu, a mi vas volimo darivati, posebice ovakve krasne i inspirativne priče.

Dragi učitelji/ce, profesori/ce, stručni suradnici i roditelji, potaknimo čim više inicijativa edukacije i raznih aktivnosti “Malih čuvara prirode” u školama – naša djeca to trebaju i zaslužuju.

Aktivnosti udruge Biovrt pratite na www.biovrt.com

Aktivnosti našeg Školskog vrta u Područnoj školi Novo Selo Rok i ostale aktivnosti u međimurskim školama pratite na http://www.biovrt.com/projekti

Volonteri posadili zanimljivo voće u PŠ Novo Selo Rok 15.11.19.

U petak 15.11. u večernjim satima održali smo volontersku akciju u sklopu projekta “Zajedno gradimo održivu budućnost” koji provodi udruga Biovrt – u skladu s prirodom u partnerstvu s I.OŠ Čakovec odnosno njenom Područnom školom Novo Selo Rok i OŠ Gornji Mihaljevec. Vrijedne ruke volontera – mama, očeva, baka i osoblja škole, ali i najmlađih malih vrtlara, posadile su zanimljive i neobične voćke u školski voćnjak: indijansku bananu (Asimina triloba), mongolsku trešnju (Prunus tomentosa), crne maline, jesenske masline (Elaeagnus umbelatta), jesensku jabuku „Topaz“.
Indijanska banana nova je zanimljiva voćna vrsta koja podnosi niske temperature čak do -30, a ima plodove koji dozrijevaju tijekom rujna i početkom listopada te imaju okus banana.
Jesenska maslina nije zapravo maslina, nego se radi o listopadnom grmu koji je po izgledu sličan maslini, pa otud i naziv. Radi se o grmu na kojem na jesen dozrijevaju crvene bobice koje su trpke, ali postaju ukusnije nakon mraza, a mogu se ukuhati u sokove i pekmeze. Također, ova vrsta jednako kao i mahunarke fiksira dušik i time obogaćuje tlo, zato smo ga odabrali kao živicu uz školski voćnjak – da nam jednostavno svojim rastom daje i zaklon od ceste, i bobice na jesen i gnoji voćke u čijoj blizini raste.
Crna malina također je nova zanimljiva vrsta, križanac je maline i kupine i ne samo da je izuzetno ukusna, otpornija je od klasičnih malina i bogata antioksidansima, pa se smatra super voćem.
Mongolska trešnja nastala je križanjem mongolskih i patagonijskih trešanja i također je nova vrsta u našim krajevima. Dozrijeva krajem srpnja i početkom kolovoza, plodovi dozrijevaju na kratkim peteljkama i vrlo su slatki.

Posadili smo i močvarne hibiskuse prekrasnih ogromnih cvjetova, te začinsko i ljekovito bilje koje smo obilježili glinenim pločicama s hrvatskim i znanstvenim nazivima. Tako će učenici škole na licu mjesta imati prilike istovremeno pratiti rast ljekovitog bilja, isprobati ga i naučiti njihove nazive. Ovom volonterskom akcijom smo nadopunili prostor škole za daljnje edukativne aktivnosti, gdje će ova i buduće generacije škole imati prilike pratiti rast i isprobati nove zanimljive vrste.

Osim sadnje, na ovoj volonterskoj akciji postavili smo i kućice i hranilice za ptice na drveće u okolišu škole. Tijekom zime punit ćemo hranilice sa sjemenkama i tako pomoći u preživljavanju brojnih korisnih ptica, koje ćemo promatrati te učiti o njima.

Kako su u ovo doba godine dani sve kraći, a jesenska sadnja je ipak najbolja za sadnju voćaka i grmlja, utrkivali smo se s mrakom i uspjeli završiti prije.

Više fotografija s održane akcije pogledajte na linku:
https://www.biovrt.com/galerija/volonterska-akcija-ps-n-s-rok-15-11-2019/

Nakon toga, u učionici škole održali smo i edukativno motivacijsko predavanje za roditelje i osoblje škole, a u sklopu novog projekta “Mali vrt za velike promjene”. Uz druženje, prikupljanje ideja od roditelja i učiteljica za neke buduće projekte, iznenadili smo sve prisutne i poklonili im poklon paket sjemenja iz biovrta.

Više fotografija s održanog predavanja pogledajte na linku:
https://www.biovrt.com/galerija/edukativno-motivacijsko-predavanje-za-roditelje-ps-n-s-rok-15-11-2019/

Veselimo se daljnjim aktivnostima i budućim plodovima u našem školskom vrtu i voćnjaku!

Projekt “Zajedno gradimo održivu budućnost” traje od 01.03.2019.-28.02.2021. i provodi ga udruga Biovrt – u skladu s prirodom kao nositelj u partnerstvu s I. osnovnom školom Čakovec i Područnom školom Novo Selo Rok te Osnovnom školom Gornji Mihaljevec.
Program sufinanciraju Ured za udruge Vlade RH, Grad Čakovec i Međimurska županija. Više o projektu pročitajte na: https://www.biovrt.com/projekti/zajedno-gradimo-odrzivu-buducnost

Glasovanje “Mali čuvari prirode” 09.-17.11.2019.

Udruga Biovrt poklanja edukativnu društvenu igru „Mali čuvari prirode“. Natječaj za sve osnovne škole diljem RH bio je otvoreni do 08.11.
Više o natječaju pročitajte ovdje https://www.biovrt.com/vijesti/poziv-skolama-udruga-biovrt-daruje-edukativnu-drustvenu-igru-mali-cuvari-prirode/

Na natječaj se prijavilo 38 škola, koje su prezentirale svoje fotografije i priče na koji način oni potiču učenike škole da budu mali čuvari prirode, što su od aktivnosti na ovu temu već proveli, a što bi još željeli provesti/organizirati.

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom je 09.11.19. na svojoj facebook stranici objavila album i priče prijavljenih.

Od 09.-17.11.2019. nagradite lajkom priče koje želite podržati i omogućite 5 škola s najviše “lajkova”da dobiju edukativnu društvenu igru udruge Biovrt.

Udruga Biovrt odabire još 5 škola, te ćemo ukupno 10 škola nagraditi edukativnom društvenom igrom „Mali čuvari prirode“.

Album možete pogledati na sljedećem linku: https://tinyurl.com/wncex32

Sretno svima <3

Zajedno gradimo održivu budućnost – aktivnosti u listopadu 2019

U sklopu projekta „Zajedno gradimo održivu budućnost“, u prvoj polovici listopada, udruga Biovrt – u skladu s prirodom provela je edukativne-volonterske akcije u suradničkim školama na projektu:01.10. u PŠ Dunjkovec, 03.10. u PŠ Železna gora, 04.10. u PŠ Zebanec, 09.10. u II OŠ Čakovec i 11.10. u OŠ Prelog.

Više pročitajte na linku: https://www.biovrt.com/projekti/odrzane-edukativne-volonterske-akcije-u-pet-medimurskih-osnovnih-skola/

U PŠ Novo Selo Rok nastavljamo s biovrtlarskim grupama.

15.10.2019. uređivali smo školski voćnjak i učili o sezonskim radovima u vrtu.

Više fotografija pogledajte u galeriji na linku: https://www.biovrt.com/galerija/vrtlarska-grupa-ps-n-s-rok-15-10-2019/

23.10.2019. sadili smo luk, češnjak i brali sjeme na vrtu.

Više fotografija pogledajte u galeriji na linku: https://www.biovrt.com/galerija/vrtlarska-grupa-ps-n-s-rok-23-10-2019/

Biovrt zimi – kreativni “nered” za očuvanje bioraznolikosti

I dok je većina susjeda “sravnala” svoje vrtove s zemljom, počistila svaki travku, preorala i preštihala svoj vrt za iduću sezonu, kod mene je ostala prava džungla. U čemu je razlika? Da li nam stvarno treba red i urednost i kakve veze ima s bioraznolikosti oko nas? U sterilnim i prekopanim čistim parcelama, mnoštvo ptica i korisnih kukaca ne mogu naći niti sklonište niti hranu. Ovakvom praksom “čišćenja” – bilo u malim vrtovima, bilo na velikim parcelama potpuno smo onemogućili preživljavanje bioraznolikosti i dio smo poražavajućih trendova smanjenja populacije korisnih kukaca i ptica oko nas.

Za razliku od idilične pustoši mojih susjeda, moj vrt je “bombastičan” I da, itekako se priča po selu kakav je to pobogu moj vrt i kak me nije sram to sve tak zimi neuredno ostaviti “kak da je bomba vudrila” 😀 “I kak to ja uzgajam povrće v toj džungli, a da se praf ne vidi kaj je kaj, ma sramota” Ali, druga strana medalje veli ovo: ovaj vrt je blagodat za preživljavanje brojnim korisnim kukcima i pticama. Zadnjih mjesec dana na mom imanju je tolika divota ptica koje se hrane suncokretima i ostalim sjemenkama, da niti sama ne znam koje su me sve to ptice posjetile. A pjevaju na sav glas, pa je divota prolaziti vrtovima i slušati pjev ptica. I znati da činim pravu stvar u pomoći opstanku brojnih ptica i korisnih kukaca. Stoga koliko se oni koji rade po “staroj školi” zgražali, u usporedbi s praznim ogoljelim površinama, ipak ja činim pravu stvar za očuvanje bioraznolikosti.

Mnogi se boje korova i misle da sve moraju počistiti s vrta inače će iduće godine sve niknuti. Ali sjemenke brojnih korova su hrana pticama zimi i zato su bitni dio bioraznolikosti, a ljeti ga možete suzbiti malčiranjem površina. Tako ja radim u biovrtu i nemam velikih problema s korovima. Također, u svakoj zemlji postoji mnoštvo sjemenki koje čekaju pravi trenutak za nicanje, neke čak i preko 100 godina, neke donese vjetar, pa nije niti presudno ono što ostavite na svojoj zemlji kad može vjetar donijeti i s raznih strana – ali da li će one niknuti, ovisi o tome kako postupate s zemljom. Ako orete i štihate, upravo potičete pionirske korove na rast, i to upravo one uskolisne koji su najuporniji. A to govorim iz iskustva jer sam pratila parcele nakon oranja i bez oranja – razlika je ogromna. Čim prestanete štihati i orati i počnete malčirati, smanjiti će se rast uskolistnih korova na toj površini.

Još jedna velika prednost ovakvih “zaraštenih” površina je što bilje zimi zadrži snijeg koji padne, vjetrovi ga ne mogu otpuhati, pa tlo ostane bolje natopljeno.

Pitali su me čime onda malčirati u Dalmaciji, kad tamo nema niti sijena niti slame. Može se malčirati lišćem, ostacima biljaka i korova koje možete usitniti pa opet vratiti na vrt, morskim travama koje izbaci more, samo ih mora isprati kiša od soli…. A najbolja praksa za Dalmaciju s manjkom malča i jačim vjetrovima jeste zelena gnojidba i trajni mač – djeteline, gorušica, facelija, raž…. preko zime, a ljeti ostaviti “korov” odnosno živi malč, eventualno ga porezati da se ne osjemeni i naraste veliki tijekom sezone.

Stoga, ako želite pomoći živom svijetu oko vas da preživi, upamtite da su gole površine preko zime najgora stvar koju možete napraviti. Suhe trave, sjemenke cvijeća i “korova” jako su bitne za preživljavanje brojnih ptica tijekom zime, a “kreativni nered” ustvari je prirodni red koji pomaže preživljavanju bioraznolikosti. Pustimo prirodi da odradi svoje, jer će tako sve ispuniti svoju prirodnu funkciju: neko bilje će se razgraditi i nahraniti zemlju, sjemenke će nahraniti ptice, suha trava i bilje biti će zaklon brojim malim životinjicama, a korijenje i bilje na tlu će štititi tlo od erozije, nabijanja kiše, prevelikih hladnoća, zadržati dobru strukturu i vlagu. A za nas znači – puno manje nepotrebnog posla. Stoga, ostavljam tako vrt do proljeća.