Poziv školama: udruga Biovrt daruje edukativnu društvenu igru “Mali čuvari prirode”

Dragi predstavnici/ce osnovnih škola s područja Republike Hrvatske,

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom nedavno je kreirala i svijetu predstavila edukativnu društvenu igru za velike i male “Mali čuvari prirode”.

Igra na zabavan i jednostavan način pomaže djeci da uče o važnim temama poput zaštite prirode, bioraznolikosti i svijetu oko sebe. Istovremeno stvara mogućnost da djeca prenose naučno svojim vršnjacima, roditeljima i ostatku zajednice kako očuvati planet na kojem živimo, kako uzgajati zdravu hranu i brinuti o cijelom biosustavu o kojem i mi sami ovisimo. Tako svi postajemo (mali i veliki) čuvari prirode za velike promjene.

Želite li i da vaši učenici nauče kako postati mali čuvari prirode? Sjajno!

U sklopu ovog poziva obradovati ćemo 10 osnovnih škola koje će igru moći koristiti u nastavi i u dnevnim boravcima, stoga raspisujemo natječaj i pozivamo vas da se prijavite.

Više o igri možete pogledati u sljedećem videu:

Tko može sudjelovati? Sve osnovne (i područne) škole s područja Republike Hrvatske.

Kako sudjelovati? Od 28.10.-08.11.2019. pošaljite nam prijavu u kojoj ćete nam odgovoriti na sljedeća pitanja: Na koji način vi potičete učenike vaše škole da budu mali čuvari prirode? Što ste od aktivnosti na ovu temu već proveli, a što biste još željeli provesti/organizirati?

Odgovoru priložite jednu fotografiju koja pokazuje što ste već napravili u svojoj školi u svrhu čuvanja okoliša i bioraznolikosti.

Udruga Biovrt na svojoj će Facebook stranici 09.11.2019. kreirati album fotografija gdje će javno objaviti fotografije i priče svih prijavljenih škola (provjerite imate li riješene GDPR izjave s roditeljima ako šaljete fotografiju na kojoj su djeca).

U razdoblju od 09.11. do 17.11.2019. album će biti otvoren za pregled i “lajkanje”.

Nagradu dobiva 10 prijavljenih: 5 priča koje će osvojiti srca Facebook zajednice po broju lajkova, dok će 5 njih izabrati žiri udruge Biovrt. Dobitnici će biti objavljeni do 19.11.2019.

Kako se prijaviti? 1 fotografiju ( i nikako više!) i vašu priču (u doc dokumentu na maksimalno 1 stranici) pošaljite nam putem maila na ured(a)biovrt.com (zamijenite (a) sa @) do 08.11.2019.

Navedite obavezno uz prijavu: naziv i punu adresu škole, ime i prezime i funkciju kontakt osobe, e-mail i broj mobitela kontakt osobe. 

Veselimo se vašim prijavama.

Tim udruge Biovrt

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom od 2012. inspirira i educira o životu u skladu s prirodom. Stvaramo zajednicu koja čuva biološku raznolikost, razumije svoju ulogu u prirodi te čuva naše nasljeđe, sjeme i znanje u svrhu uzgoja zdrave hrane, postizanja prehrambene neovisnosti i očuvanje prirode za buduće generacije.

www.biovrt.com

Jesenske sorte češnjaka

Pred dosta godina, kad se nisam još bavila vrtlarenjem, češnjak je za mene bio jednostavno samo jedna vrsta češnjaka – bijelog luka (lat. Allium sativum). Nisam niti znala niti razmišljala o tome koliko raznih ekotipova i raznih kultivara češnjaka postoji.

Tek kad sam intenzivnije počela skupljati razne sorte povrća, a pogotovo starinske sorte, otvorio mi se je sasvim novi svijet češnjaka. Danas imam i nekoliko jesenskih i nekoliko proljetnih sorti i oduševljava me njihova različitost.

RAZLIKA – PROLJETNI I JESENSKI ČEŠNJAK
Mnoge buni razlika između jesenskog i proljetnog češnjaka, pa ću prvo to objasniti. Razlika je u vremenu sadnje – jesenski se sadi u listopadu, proljetni na rano proljeće. Proljetni će dakle dozoriti malo kasnije od jesenskog češnjaka i često ima nešto manje glavice.

Jesenski treba hladnije razdoblje za dobar rast i podnosi smrzavanje, proljetni češnjak u pravilu ne podnosi jača smrzavanja tla.

Jesenski češnjak nije toliko trajan – morate ga potrošiti do kraja godine ili posaditi na jesen, tek neke sorte traju sve do proljeća. Proljetni češnjak je trajniji i čvršći i ako ga dobro uskladištite, traje bez problema i preko godinu dana.

Sve o berbi i spremanju češnjaka pročitajte OVDJE.

JESENSKE SORTE ČEŠNJAKA
Najbolje vrijeme za sadnju jesenskog češnjaka u kontinentalnim krajevima to je mjesec listopad. Nedavno sam posijala zimske salate (VIŠE), te kad posadim jesenski češnjak, još ću na rubove gredica češnjaka presaditi i salatu za proljetnu berbu.

Predstaviti ću vam 4 sorte jesenskog češnjaka koje trenutno uzgajam na svom vrtu, i pokazati koliko su i slični, ali i različiti.

1. Rani ljubičasti češnjak – ta meni omiljena vrsta dozrijeva već početkom lipnja i treba budno pratiti zorenje – čim se stabljike, koliko god bile zelene počnu polijegati, to je znak da treba u berbu. Ako predugo čekate, nestanu nadzemne stabljike koje nisu jako debele i onda morate sve prekopavati u potrazi za češnjakom. Ima čvrste glavice i može narasti dosta veliki, čak i u mojoj tvrdoj ilovači. Poneke biljke ove vrste razvijaju sitne zračne lukovice, ali ne sve. Može se razmnožiti sitnim zračnim lukovicama, ali bolje sadnjom češnjeva na jesen.

2. Rani bijeli češnjak – glavica ovog češnjaka izvana je bijela, ali iznutra češnjevi ipak imaju roza –crvenkaste nijanse. Dozrijeva početkom lipnja i ima jake, debele uspravne stabljike koje se nikad ne polijegaju. Znak za berbu je dok vrhovi listova počnu žutiti. Ova vrsta ne razvija nikad zračne lukovice, tek ponekad se one pojave na samoj stabljici. Ima izuzetno velike češnjeve i zato je ova vrsta najlakša za čišćenje, tj radi veličine češnjeva najbrže ste gotovi. Nije toliko trajna vrsta za konzumaciju kao neke druge vrste, treba ga obavezno potrošiti do kraja godine, ili posaditi na jesen. Radi debelih stabljika, ovu vrstu idealno je plesti u vijence.

3. Kasni roza češnjak – ova vrsta dozrijeva krajem lipnja, dakle mjesec dana kasnije nego rane sorte. Ima jake stabljike i ne razvija zračne lukovice, te radi toga najbolje ga je plesti u vijenac. Ima lijepe čvrste češnjeve. Tek ga testiram koliko dugo može stajati na jesen, ali mi se zasad čini dosta čvrsta i trajna vrsta.

4. starinski češnjak kasni – imam mješavinu od 2 starinske vrste, a obje vrste imaju i male i velike glavice, te jako velike zračne lukovice koje su onda idealne za daljnje razmnožavanje. Dozrijeva krajem lipnja i ima čvrste glavice. Kako većinu glavica razvije zračne lukovice, ima krute stabljike i nije baš dobar za pletenje u glavice radi pucanja tih stabljika.

Razlika dakle nije samo u rastu i razdoblju berbe, nego i u čvrstoći i trajnosti češnjeva, ali i u okusu – neke vrste su puno aromatičnije od drugih.

Evo usporedbe zračnih lukovica rane ljubičaste sorte koja ima sitnije zračne lukovice (lijevo), i starinske vrste koja ima veće zračne lukovice (desno). I njih možete posijati na jesen. Više o uzgoju češnjaka iz zračnih lukovica pročitajte OVDJE.

Odabir sorti voća za obiteljske voćnjake

Ukoliko planirate sadnju voća u vašem obiteljskom voćnjaku i pitate se što posaditi, evo nekoliko savjeta o tome. Najjednostavnije pravilo o tome što posaditi je – saditi ono što najviše volite. Upamtite naziv voćne sorte koja vas je oduševila okusom i potražite ju u rasadnicima. Naravno, provjerite da li se radi o otpornoj sorti i ako nije, potražite sličnu otpornu alternativu. Ako imate puno mjesta, odlično, možete posaditi i ono što volite i još dodatno raditi pokuse s različitim voćem.

Obiteljski voćnjaci bi po meni trebali biti čim raznolikiji, a voćke u njih treba pametno isplanirati tako da vam se ne dogodi da u jedan mjesec godišnje imate previše voća koje ne možete sve potrošiti, a ostale mjesece ništa. To se postiže i odabirom vrste voćki, ali i odabirom sorte. Trešnje su najranije voće, nakon njih slijede marelice, pa jabuke i kruške, te šljive, breskve i dunje. Ali i što se opet svakog pojedinačnog voća tiče, postoje sorte koje dozrijevaju prije i kasnije. Najranija trešnja dozrijeva u svibnju, najkasnija u kolovozu, najranije jabuke i kruške dozrijevaju početkom lipnja, najkasnije su zimske vrste koje dozrijevaju u kasnu jesen… Stoga je najpametnije posaditi uvijek više sorti svake vrste voćaka, ali tako da onda odaberete od svake barem dvije – neku ranu i kasnu sortu. Najbolja situacija je ako imate dovoljno mjesta, tada možete isplanirati voćnjak tako da redovito ubirete plodove u voćnjaku od kraja proljeća sve do kasne jeseni, kako sam ja napravila u svojim voćnjacima – kad jedna sorta dovršava s plodovima, počinje iduća i tako redom od proljeća do kasne jeseni.

Fotografije: rane jabuke Starkova rana i Bjeličnik, breskva Red haven

OTPORNE I UKUSNE SORTE JABUKA:
Kod odabira jabuka, kraljice voćaka, preporučujem sljedeće otporne i jako ukusne sorte koje odlično rastu bez ikakvih kemikalija. To je i cilj za obiteljske voćnjake: uzgojiti zdravo voće za cijelu obitelj.
rane sorte: Starkova rana i Bjeličnik
ljetne sorte: Mantet, Red Melba, Julyred, Vista bella, Prima, Discovery …
jesenske sorte: Elstar, Liberty, Florina, Topaz, Enterprise, Mašanka, Jonatan, Bobovec

Sve ove sorte ne dozrijevaju u isto vrijeme, npr. ranije jesenske sorte Elstar i Liberty dozrijevaju početkom rujna, a Florina i Topaz dozrijevaju početkom listopada…

Fotografije: ljetna jabuka Vista bela i jesenska jabuka Florina

ODABIR OSTALOG VOĆA:
Kod odabira krušaka također imate mogućnosti uživati u ovom voću kroz duže razdoblje godine. Tako od ranih sorti imam između ostalog posađene Lipanjsku ljepoticu i Lipanjsko zlato te Tikvicu nagovik, ljetne vrste Srpanjska šarenka, Klapov ljubimac (početak kolovoza) i Vilijamovku (kraj kolovoza), te jesenske sorte: Pastorčica, Društvenka, Conference, Bosc Kobak (Boskova bočica), Pachams triumph, Uta, Abbe Fettel…

Fotografije: kruška Lipanjska ljepotica i Klapov ljubimac

Jednako tako možete imati dugu sezonu i s odabirom sorti ostalog voća – koje dozrijevaju u različito vrijeme. Imam rane marelice koje dozrijevaju početkom lipnja, kasne koje dozrijevaju u kolovozu, isto je i s breskvom, šljivama i sl. Ne zaboravite i na mušmulu (VIŠE).

Fotografije: marelica Madžarska najbolja i mušmula

Kod odabira sorti morate paziti i na činjenicu da su neke sorte samooplodne, a neke trebaju oprašivače, jer u suprotnom neće biti plodova. Nekad je to bilo puno lakše jer su svi susjedi imali voćnjake, a ako nemate voćnjake u susjedstvu, svakako pazite da osigurate međusobno oprašivanje među voćkama.

GDJE KUPITI
Postoje brojni rasadnici voća, kako sigurno postoje u vašoj okolici, tako i on-line razni web shopovi. Moja preporuka je da birate rasadnike koji su geografski smješteni čim bliže vama, tako će voćke biti priviknute na vaše klimatske specifičnosti. Nećete puno pogriješiti kupovinom u bilo kojem rasadniku, po meni ono na što je najbitnije paziti je vrsta podloge na koju je cijepljena voćka.

Kako odabrati idealnu podlogu tj veličinu stabla za vaš vrt pročitajte OVDJE.

Održane edukativne volonterske akcije u pet međimurskih osnovnih škola

U sklopu projekta „Zajedno gradimo održivu budućnost“, u prvoj polovici listopada, udruga Biovrt – u skladu s prirodom provela je edukativne-volonterske akcije u suradničkim školama na projektu:01.10. u PŠ Dunjkovec, 03.10. u PŠ Železna gora, 04.10. u PŠ Zebanec, 09.10. u II OŠ Čakovec i 11.10. u OŠ Prelog.

U svakoj suradničkoj školi smo proveli 2 volonterske akcije s učenicima, nastavnim osobljem i obiteljima učenika. Na prvoj edukativnoj volonterskoj akciji voditeljica projekta i edukatorica Silvija Kolar-Fodor sve je prisutne upoznala s time zašto gradimo hotel za korisne kukce i objasnila koji kukci će se nastaniti u njemu. Nakon toga zajedničkim smo snagama postavili hotel za kukce i posadili zeleni krov na njemu. Mame, tate i djedovi bušili su drvene elemente za solitarne pčele, dok su učenici pripremali bambusove štapove i snopiće od kartona za ostale korisne kukce. Hotel smo svi skupa napunili, dopunili češerima i slamom i tako otvorili luksuzne hotele u kojima će se smjestiti brojni korisni kukci.

Na drugoj edukativnoj volonterskoj akciji posadili smo bobičasto voće te gredicu s ljekovitim/začinskim biljkama i cvijećem. Silvija Kolar-Fodor objasnila je svim prisutnima koje voće smo odabrali i zašto, te pokazala kako se sadi bobičasto voće. Nakon toga svi su se prisutni podijelili u ekipe i zajednički posadili sadnice. Nakon voća, posadili smo i ljekovito bilje i cvijeće, s time da je voditeljica prije upoznala sve prisutne s ljekovitosti biljaka koje smo odabrali za gredicu te koristi cvijeća. Na kraju smo sve pomalčirali te ljekovito bilje označili glinenim pločicama na kojima su navedeni hrvatski i znanstveni nazivi biljaka, te tako napravili jednu trajnu edukativnu gredicu za učenike, ali i buduće generacije učenike ove škole.

Kako nam je bilo možete pogledati i u foto-albumima s održanih akcija:

01.10. u PŠ Dunjkovec:
https://www.biovrt.com/galerija/edukativne-volonterske-akcije-01-10-2019-ps-dunjkovec-zajedno-gradimo-odrzivu-buducnost/

03.10. u PŠ Železna gora:
https://www.biovrt.com/galerija/edukativne-volonterske-akcije-03-10-2019-ps-zelezna-gora-zajedno-gradimo-odrzivu-buducnost/

04.10. u PŠ Zebanec:
https://www.biovrt.com/galerija/edukativne-volonterske-akcije-04-10-2019-ps-zebanec-zajedno-gradimo-odrzivu-buducnost/

09.10. u II OŠ Čakovec:
https://www.biovrt.com/galerija/edukativne-volonterske-akcije-09-10-2019-ii-os-cakovec-zajedno-gradimo-odrzivu-buducnost/

11.10. u OŠ Prelog:
https://www.biovrt.com/galerija/edukativne-volonterske-akcije-11-10-2019-os-prelog-zajedno-gradimo-odrzivu-buducnost/

Škole smo opremili i sa start paketima vrtlarskog alata za učenički rad, a svi učenici koji su sudjelovali u projektnim aktivnostima dobili su uniforme projekta – majice i šilt kape te platnene vrećice za kupovinu.

Hvala svima od srca na sudjelovanju i na uloženom trudu, zajedno smo napravili jednu trajnu vrijednost i edukativni prostor za ove i sljedeće generacije učenika osnovnih škola.

Projekt “Zajedno gradimo održivu budućnost” traje od 01.03.2019.-28.02.2021. i provodi ga udruga Biovrt – u skladu s prirodom kao nositelj u partnerstvu s I. osnovnom školom Čakovec i Područnom školom Novo Selo Rok te Osnovnom školom Gornji Mihaljevec.
Program sufinanciraju Ured za udruge Vlade RH, Grad Čakovec i Međimurska županija. Više o projektu pročitajte na: https://www.biovrt.com/projekti/zajedno-gradimo-odrzivu-buducnost

Zajedno gradimo održivu budućnost – aktivnosti u rujnu 2019

S početkom nove školske godine, zahuktale su se i aktivnosti na projektu “Zajedno gradimo održivu budućnost” koji provodimo u partnerstvu s PŠ Novo Selo Rok i OŠ Gornji Mihaljevec. Ove jeseni započinjemo i s aktivnostima u 5 suradničkih škola koje smo odabrali prema javnom pozivu. To su: PŠ Dunjkovec, PŠ Zebanec, PŠ Železna gora, II OŠ Čakovec i OŠ Prelog.

Za početak, održali smo početne sastanke i s partnerima i s suradnicima, a na kojim smo dogovorili aktivnosti koje ćemo provoditi ove jeseni.

Sastanci u partnerskim školama – PŠ Novo Selo Rok i OŠ Gornji Mihaljevec:

U svim suradničkim školama dogovorili smo uvodno edukacijsko-motivacijsko predavanje za osoblje škole i roditelje učenika koji će biti uključeni u projektne aktivnosti. Više o tome pročitajte OVDJE.

Predavanja je u svakoj suradničkoj školi održala edukatorica i voditeljica projekta Silvija Kolar-Fodor. Na predavanjima sve uključene je upoznala s aktivnostima koje ćemo raditi na edukativno volonterskim akcijama tijekom listopada.

Foto: Predavanje u OŠ Prelog i PŠ Železna gora

U PŠ Novo Selo Rok započeli smo s redovitim biovrtlarskim grupama koje se provode u sklopu izvannastavne aktivnosti jednom tjedno.

18.09.2019. učili smo o sezonskim radovima u vrtu te degustirali voće i povrće koje sezonski dozrijeva u vrtu: peruanske jagode i rajčice. također smo se susreli s novom invazivnom vrstom u našem školskom vrtu – zelenom stjenicom, o kojoj ćemo naknadno više učiti tijekom zime.

25.09.2019 skupljali smo sjeme u školskom vrtu – nevene, uresnice, grah…. te učili kada i kako se bere sjeme s biljaka u vrtu.