travanj 2019 - Biovrt - u skladu s prirodom

Proljetna ponuda viškova sadnica iz biovrta 2019

 

Proljeće je i vrijeme je za sadnju i sređivanje cvjetnjaka. Tako smo u biovrtu i ovo proljeće u radovima oko uređenja cvjetnih gredica pripremili nešto od viškova koji su nam se dosta razrasli ili previše rasijali po biovrtu, pa sada traže drugi dom.
Sve sadnice trajnica nudimo po cijeni od samo 10 kn/kom, a ukrasnog grmlja – hortenzija po 15 kn/kom, te gomolja dalija po 15 kn/kom. Kako se radi o viškovima iz vrta i sadnice nisu uzgojene u komercijalne svrhe – količine su ograničene. Nabavkom sadnica iz našeg biovrta pomažete radu udruge Biovrt i daljnje održavanje cvijeća i povrća u vrtovima.

Sadnice su nedavno ove sezone presađene s biovrta u male teglice i potrebno ih je po primitku presaditi na otvoreno i zalijevati barem nekoliko dana dok se ne prime. Šaljemo ih poštom, u paketu – prema dogovoru HP paket ili Tisak paket, poštarinu plaća naručitelj.
Sve potrebno za narudžbu navedeno je u tekstu oglasa, samo slijedite uz svaki naziv link oglasa na njuškalu i javite nam se na e-mail navedeni u tekstu oglasa.

Posebna proljetna ponuda sadnica iz biovrta traje od 25.04.-10.05.2019. ili do isteka zaliha, količine su ograničene.

Broj narudžbe sadnica po pojedinačnoj vrsti je neograničeni. Kako u Katalogu biljaka imamo ograničenje narudžba na 3 kom, što se odnosi na sjeme, za sadnice nam se obratite nakon narudžbe ukoliko želite da povećamo željene količine u ponudi.

UKRASNO GRMLJE 
1. Hortenzija – lat. Hydrangea Macrophylla

ZAČINSKO I LJEKOVITO BILJE
1. Menta – “bosiljak trajnica” – sadnica u tegli
2. Menta – Mentha piperita – sadnica u tegli
3. Srčenica – Leonurus cardiaca – sadnica u tegli *PRIVLAČI BUMBARE U VRT*
4. Origano, mravinac (Origanum vulgare) – sadnica
5. Majčina dušica – Thymus serpyllum – sadnica u tegli
6. Melissa officinalis, Matičnjak – sadnica
7. Estragon -Artemisia dracunculus – začinska i ljekovita trajnica u tegli
8. Pravi, gorki pelin – Artemisia absintum
9. Pelin “cola” – Artemisia abrotanum – pelin s mirisom koji podsjeća na colu
10.  Slatki pelin – Artemisia annua – sadnica jednogodišnje biljke

 

TRAJNICE
1. Rudbeckia hirta – pupavica – sadnica trajnice
2. Rudbeckia fulgida – pupavica – sadnica
3. Aster novae angliae – roza mix – sadnica
4. Zvjezdan visoki – Aster novi-beigii – plavkasto-roza – sadnica trajnice u tegli
5. Aster niski – sadnice
6. Paprat ukrasna – sadnica u tegli 
7. Anđeoska truba bijela – Brugmansia suaveolens
8. Roza ljubičice – sadnice u tegli
9. Bijele ljubičice – sadnice u tegli
10. Oenothera fruticosa tetragona – mali žuti noćurak – sadnica
11. Lysimachia ciliata Firecracker – sadnica
12. Iglica – Geranium x cantabrigiense «Cambridge» – sadnica
13. Sapunika – Saponaria officinalis Rosea plena
14. Zimzelena liriopa – liriope muscari – sadnica u tegli
15. Bršljan ukrasni dvobojni – Hedera algeriensis – sadnica u tegli
16. Močvarni stolisnik – Achillea ptarmica – sadnica u tegli
17. Bromelija “Kraljičine suze” –  Billbergia nutans


VOĆE
1. Šumske jagode – Fragaria vesca
2. Jagode kitnjače – Fragaria moschata


DALIJE
1. Dalija, georgina – bijela kaktus
2. Dalija, georgina – roza
3. Dalija, georgina – starinska dvobojna visoka
4. Dalija, georgina – žuto crvena


 

 

 

Pogledajte i našu ponudu viškova sjemenja iz biovrta u našem katalogu biljaka: www.biovrt.com/katalog
Nabavkom sadnica iz našeg biovrta pomažete radu udruge Biovrt i daljnje održavanje cvijeća i povrća u vrtovima.

 

 

Pesticidi uzrokuju masovni pomor pčela

Na jesen 2017. godine u znanstvenom časopisu Plos One objavljeni su rezultati studije istraživanja skupine znanstvenika iz Nizozemske, Njemačke i Velike Britanije prema kojem je nestalo 75% letećih kukaca u zadnjih 30 godina, i to prema podacima zabilježenima u zaštićenom području. Znanstvenici upozoravaju kako nam prijeti urušavanje cijelog hranidbenog lanca. Utjecaj industrijske poljoprivrede je primarni osumnjičenik za ovaj kolaps. Uloga kukaca u ekosustavu je nezamjenjiva, ako izgubimo kukce, sve drugo će se urušiti, upozorili su znanstvenici. S nestankom kukaca, zadnjih godina vidljivo je i smanjenje populacije ptica čiji opstanak ovisi o hranjenju kukcima.

Zadnjih dana društvene mreže prepune su fotografijama masovnog pomora pčela u našoj državi i okolnim državama. Pčelari koji su pretrpjeli ogromne gubitke, upiru prstom u poljoprivredu i konvencionalne metode korištenja pesticida, u kojoj se u ovo doba godine izvode masovna prskanja usjeva i voćnjaka. Sav živi svijet koji se zatekne na takvim poljima biva otrovani i ugiba.

U EU su s razlogom zabranjeni brojni pesticidi iz skupine neonikotinoida jer je dokazana povezanost s kolapsom pčelinjih zajednica. Osim toga, nisu insekticidi jedini krivac za pomor pčela – nego i herbicidi koji se koriste u vrijeme cvatnje „korova“ koji je često presudan za preživljavanje brojnih korisnih oprašivača, a sve što se zatekne prilikom prskanja na tom cvijeću, ugiba. Glifosat, sastojak brojnih totalnih herbicida,  je također vrlo opasan za pčele i biosustav. Mnogi uvoze otrove koji su zabranjeni kod nas iz susjednih država. Zakoni o održivoj upotrebi pesticida na veliko se zaobilaze i mnogi preko veze nabavljaju otrove koje po zakonu ne bi mogli kupiti i iste primjenjuju bez kontrole na svojim imanjima. Vrijeme je da se stane na kraj tome pojačanim kontrolama i kažnjavanje onih koji svjesno prodaju takva sredstva mimo propisanih zakona.

Moramo osvijestiti ljude da svakim prskanjem ne radimo samo korist svojim usjevima ili voćnjacima, nego i veliku štetu biološkoj raznolikosti – a u konačnici ugrožavamo i opstanak ljudi na ovom planetu. Pesticidi ubijaju korisne oprašivače, a najviše pčele i bumbare. Stoga, ako već mislite da morate prskati, držite se upozorenja na pakiranjima. Nemojte prskati u voćnjacima za vrijeme cvatnje i kad su oni prepuni korisnih oprašivača. Ako zaprskavate voćnjake, prije toga pokosite ispod nasada, jer veliki dio otrova završi na „korovu“ u cvatu ispod voćki, što opet truje korisne oprašivače. Sve što činimo Prirodi, prije ili poslije nam se vraća kao bumerang u glavu – bilo putem toksina u hrani koju jedemo i koja čini ljude sve bolesnijima, bilo u izumiranju bioraznolikosti oko nas, a koja je pak jako bitna i za naš opstanak. Vrt i uzgoj hrane bez pesticida je mogući, a to je i jedini način ako želimo da i naši unuci opstanu na ovom planetu.
Ne zaboravimo da upravo korisnim oprašivačima možemo zahvaliti veliki dio hrane koju jedemo. Bez pčela – niti mi nećemo imati hranu. Na stranu što pčele proizvode med – ovdje se ne radi o tome, nego o tome da se ubijaju korisni oprašivači bez kojih neće biti plodova za ljudsku prehranu. Albert Einstein je rekao: Ako nestanu pčele s lica zemlje, čovječanstvo će imati samo četiri godine života!

REVOLUCIJA POČINJE NA NAŠEM STOLU, A NE U NEKOM MINISTARSTVU!
Svi mi odgovorni smo za naše zdravlje, kao i za ovaj planet. Nemojte čekati druge aktiviste i udruge da za nas promijene svijet na bolje, da nas spase toksina u hrani, da riješe problem pomora pčela…. Nije odgovornost na drugima, nego na svima nama. Svi mi svojim izborima oko onoga što kupujemo i što jedemo biramo hoćemo li i dalje podržavati konvencionalnu poljoprivredu koje između ostalog uzrokuje pomor pčela, masovno obolijevanje kod ljudi… ili ćemo uzgajati zdravu hranu, a novac davati onima koji nude organsku hranu, organsku odjeću, proizvode i itd. Jedini kutak svemira koji možemo promijeniti smo mi sami – pa stoga bez osobne promjene, upiranjem prstima u druge ne vrijedi baš ništa. Odgovornost je na svima nama – i djelujemo na to baš svaki dan. Ja sam svoju promjenu napravila kreirajući svoj biovrt i osobnim primjerom i edukacijom drugih, velikih i malih, svjedočim kako je moguće uzgajati hranu bez otrova. A vi?

Drugi krug natječaja za pokretanje vrtova – glasovanje 14.-30.04.19.

Udruga Biovrt poklanja poklon paket za pokretanje vrtova u sklopu škola ili udruga koji se sastoji od Priručnika “U školskom vrtu i mi rastemo” Silvije Kolar-Fodor, brošure “Očuvajmo biorazzznolikost” i paketa s 10 različitih vrsta sjemenja.

Na natječaj se prijavilo 18 vrtića i udruga, koji su prezentirali svoje fotografije vrtova ili mjesta gdje bi ga željeli kreirati te svoju priču. Na fb stranici Udruge Biovrt objavljeni je foto album s fotografijama prijavljenih, a uz svaku fotografiju možete pročitati i prekrasne priče prijavljenih vrtića i udruga o tome što trenutno rade i što bi sve voljeli pokrenuti u svojim sadašnjim i budućim vrtovima.

Glasom odnosno “lajkom” nagradite priče koje vam se najviše sviđaju.

Glasati možete u foto albumu objavljenom OVDJE. 

Glasovanje traje od 14.-30.04.2019.

Nagradite lajkom priče koje želite podržite i omogućite 5 vrtića i udruga da dobiju poklon paket udruge Biovrt. Udruga Biovrt odabire još 5 vrtića i udruga, te ćemo ukupno 10 udruga i vrtića nagraditi Priručnikom za pokretanje i vođenje školskih vrtova, po 10 paketića različitog sjemenja te brošuru Očuvajmo biorazzznolikost.
Više o natječaju pročitajte ovdje.

 

Sretno svima <3

Nemojte žuriti s proljetnom košnjom

Počeo nam je travanj, mjesec koji jasno opisuje svojim nazivom da je to mjesec kada počinje rasti trava. I doista, čim počnu nešto ljepši proljetni dani, a pogotovo nakon što padne kiša, livade i travnjaci nam se naglo zazelene. A moderni trendovi potiču ljude da onda čim prije pale kosilice. Reklame u promidžbenim letcima trgovačkih centara najavile su tu sezonu, a naravno, s ciljem da se i ove godine opremite kosilicama i potrošite novac za njih. Doslovno vas tjeraju na košnju. I doista, tek što je trava mrvicu porasla, već sam čula oko nas zvuk kosilice. Međutim, postoji jako bitni razlog zašto ne bismo trebali brzati s tom prvom košnjom, a to je pomaganje u opstanku brojnim korisnim oprašivačima.

Fotografija 1: dobričica i crvena mrtva kopriva, fotografija 2: čestoslavica i crvena mrtva kopriva

  

U vrijeme kada su brojni korisni oprašivači, poput pčela, gotovo pred izumiranjem, stvarno je vrijeme da dobro razmislimo o stvarima koje radimo automatski i bez razmišljanja, te da neke stvari počnemo činiti drukčije. Sve je u prirodi povezano, pa tako brojne biljne i životinjske zajednice. Prvi cvjetovi na livadama – tratinčice, čestoslavica, mišjakinja, maslačci, crna mrtva kopriva i dobričica dragocjeni su za opstanak prvih populacija oprašivača oko nas. I ne samo to – to su biljke koje su jestive i ljekovite i za nas, pa je mudro proširiti znanje o njima i uvrstiti ih na proljeće u naš jelovnik. Maslačak je dragocjeno proljetno povrće i biljka s antikancerogenim svojstvima, s toliko širokom primjenom i u jestive i ljekovite svrhe, da je gotovo nevjerojatno kako ga se neki ljudi uporno žele riješiti s svojih travnjaka.

S obzirom na to da su površine koje se obrađuju u uvjetima konvencionalne poljoprivrede uglavnom ili ogoljela polja koja će se sijati, ili polja žitarica poprskana herbicidima da ništa drugo na njima ne raste, sve je manje površina gdje se korisni oprašivači mogu nahraniti. Oni trebaju to prvo cvijeće za hranu, a time i opstanak. Zato su upravo površine gradskih parkova i naših okućnica bitna mjesta gdje im možemo pomoći u opstanku na vrlo jednostavan način – da ne žurimo s košnjom.

Fotografija 1: dobričica i tratinčice, fotografija 2. crvena mrtva kopriva, dobričica i tratinčice

   

Zato stanite i razmislite. Ne morate tako rano početi kositi. Pa zar je stvarno bitno da trava bude niska i samo zelena? Pustite i dozvolite prvim tratinčicama i maslačcima da cvatu i da nahrane korisne oprašivače – jer upravo pčelama dugujemo veliki dio hrane koju jedemo. Bez njih, ubrzo neće biti niti nas. Ne pripada sve oko nas isključivo nama, pa tako niti zelene površine o kojima se brinemo. To je mjesto opstanka brojnih vrsta koje pomažu i nama u opstanku. Nekad se je kosilo svega dva do tri puta godišnje i nikome nisu smetali žuti cvjetovi maslačka na zelenim površinama okućnica. Nitko nije jurio kosilicama po travnjaku ama baš svaki tjedan, da slučajno ne bi trava bila „previsoka“. Ama baš ništa se neće dogoditi ako pričekate s košnjom – osim što ćete se odmoriti i uštedjeti na gorivu za košnju. Tu praksu bi mogli započeti i gradovi, te pustiti tratinčicama neka cvatu, nek pčelice uživaju, a štedjeti će se i novac poreznih obveznika. Baš sam bila šokirana prošle godine kako su u našem gradu Čakovcu prošle godine započeli jako rano s košnjom, čak prije nego što je uopće trava narasla – dok je sve bilo prepuno rascvalih tratinčica. I ljudi su bili baš ljuti radi toga.

U raznolikim šarenim travnjacima i voćnjacima puno je ljepote i koristi.  Ako samo stanete i slušate, čut ćete veselo zujanje i ugledati bezbroj oprašivača na tom cvijeću. Mi smo ti koji im možemo pomoći u opstanku i to je naša odgovornost. Jer u konačnici – i naš opstanak ovisi o njima.

Udruga Biovrt poklanja priručnik i sjeme za pokretanje vrtova u vrtićima i udrugama

Proljeće nam je došlo i krećemo stvarati i širiti svoje vrtove.

I u 2019. godini željeli bismo da diljem Hrvatske nikne što više vrtova.

Iz tog razloga, kako bi vas potaknuli da se ohrabrite kreirati ili proširiti bio/vrt, začinski vrt ili cvjetni vrt u sklopu okoliša vrtića i udruga, udruga Biovrt poklanja 10 vrtlarskih start paketa koji se sastoje od “Priručnika za kreiranje školskih vrtova i provođenje biovrtlarskih aktivnosti – U školskom vrtu i mi rastemo” autorice Silvije Kolar-Fodor, 10 paketića sjemenja i brošure “Očuvajmo biorazzznolikost”.

Tko može sudjelovati? Sve vrtići i udruge s područja Republike Hrvatske.

Kako sudjelovati? Od 2. do 12.4.2019. pošaljite nam fotografiju gdje biste željeli pokrenuti vaš vrt/gredicu/začinski/cvjetni vrt i pismo kako i zbog čega to želite realizirati. Ako već imate vrt, pošaljite nam fotografiju i pismo zbog čega ste ga i kako pokrenuli, kako to kod vas funkcionira i zbog čega ga želite proširiti.

Udruga Biovrt na svojoj će Facebook stranici 14.4.19. kreirati će album fotografija gdje će objaviti vašu fotografiju i priču.

U razdoblju od 14. do 30.4.2019. album će biti otvoren za pregled i lajkanje.

Nagradu dobiva 10 prijavljenih: 5 priča koje će osvojiti srca vrtlarske zajednice po broju lajkova, dok će 5 njih izabrati žiri udruge Biovrt.

Kako se prijaviti? 1 fotografiju (i nikako više!) i vašu priču (u doc dokumentu na maksimalno 1 stranici) pošaljite nam putem maila na ured(a)biovrt.com  (zamijenite (a) sa @) do 12.04.2019.

Navedite obavezno uz prijavu i: naziv i punu adresu vrtića/udruge, ime i prezime i funkciju kontakt osobe, e-mail i broj mobitela kontakt osobe.


Priručnik za kreiranje školskih vrtova i provođenje biovrtlarskih aktivnosti autorice Silvije Kolar-Fodor izdan je u sklopu projekta “U školskom vrtu (i mi) rastemo”.

Na 80 stranica kreirali smo program koji djeci i mentorima daje potrebna socijalna znanja i vještine, znanje o vrtlarenju i uzgoju zdrave hrane, očuvanju bioraznolikosti i prirode.

Ovim je priručnikom obuhvaćen proces čitavog kreiranja školskog vrta i organskog uzgoja, a sve je prožeto prikupljenim pričama i mudrostima.

Pruža neprocjenjivu pomoć početnicima pri započinjanju vrtlarskih školskih priča uz mnoštvo ideja koje možete kroz cijelu godinu raditi s djecom.

Brošura “Očuvajmo biorazzznolikost” autorice Silvije Kolar-Fodor vodič je za upoznavanje korisnih kukaca u vrtu te načina kako svi mi možemo pomoći njihovom opstanku.

Start paket sjemenja sadrži 10 paketića slijedećih sorti: Rajčica mix, starinska salata mix, rukola, niski grah, visoke mahune mix, kadifice niske, neven, cinije (Zinnia elegans), uresnica (Cosmos bipinnatus) i ljetni zvjezdan (Callistephus chinensis). 

Veselimo se vašim prijavama i novim vrtovima diljem Hrvatske! 

Mali čuvari prirode za velike promjene – aktivnosti u ožujku 2019

VRTLARSKE AKTIVNOSTI I EDUKACIJE U PŠ NOVO SELO ROK

U školskom vrtu redovito provodimo edukativne aktivnosti i za učenike naše biovrtlarske grupe i općenite edukacije za sve učenike/ce škole.

Održana svečana proslava ususret proljeću u PŠ N. S. Rok 06.03.2019
U srijedu 06.03.2019. u Područnoj školi Novo Selo Rok, u sklopu projekta “Mali čuvari prirode za velike promjene” održali smo svečanu proljetnu proslavu ususret proljeću. Sve o održanoj svečanosti pročitajte na linku: https://www.biovrt.com/projekti/odrzana-svecana-proslava-ususret-proljecu-u-ps-n-s-rok-06-03-2019/

13.03.2019. učili smo kako posijati sjeme rajčica (i ostalih vrsti za presadnice) u čašice u zatvorenom. Svi učenici biovrtlarske grupe posijali su svoju čašicu sjemenja, te ćemo im pratiti daljnji rast u školi i pripremati ih za presadnju na otvoreno.

 

Više fotografija: https://www.biovrt.com/galerija/vrtlarska-grupa-ps-n-s-rok-13-03-2019/

20.03.2019. na vrtlarskoj grupi smo  učili o sezonskim poslovima na vrtu, posijali smo bob i grašak te salatu, a svi su učenici degustirali matovilac s školskog vrta. Promatrali smo i nove stanovnike u našem hotelu za kukce – solitarne pčele. Na kraju smo provjerili napredak posijanih rajčica koje su počele nicati.

 

Više fotografija na: https://www.biovrt.com/galerija/vrtlarska-grupa-ps-n-s-rok-20-03-2019/

25. i 27. 03.2019. smo učili o očuvanju bioraznolikosti i korisnim kukciuma u vrtu. Svi učenici pogledali su edukativni video udruge Biovrt “Očuvajmo biorazzznolikost”, te smo nakon pogledanog videa diskutirali o navedenoj temi.

Više fotografija na: https://www.biovrt.com/galerija/vrtlarska-grupa-ps-n-s-rok-25-03-2019/

i https://www.biovrt.com/galerija/vrtlarska-grupa-ps-n-s-rok-27-03-2019/

 

 

VRTLARSKE EDUKACIJE U OŠ GORNJI MIHALJEVEC

Nastavljamo i s vrtlarskim edukacijama za ekološko-vrtlarsku grupu i učeničku zadrugu OŠ Gornji Mihaljevec “Klopotec”. Tako smo 12.03.2019. imali  vrtlarsku radionicu sjetve rajčica.

Više fotografija s edukacije možete pogledati u galeriji fotografija na sljedećem linkovu:

https://www.biovrt.com/galerija/vrtlarska-edukacija-os-gornji-mihaljevec-12-03-2019/

 

Projekt “Mali čuvari prirode za velike promjene” traje od 01.11.2018.-31.08.2019. i provodi ga udruga Biovrt – u skladu s prirodom kao nositelj u partnerstvu s I. osnovnom školom Čakovec i Područnom školom Novo Selo Rok te Osnovnom školom Gornji Mihaljevec.

Projekt financijski podržava Ministarstvo znanosti i obrazovanja u iznosu od 142.579,33 kn, a odobreni je u području izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja djece i mladih u školskoj godini 2018./2019.

Više o projektu pročitajte na linku: http://www.biovrt.com/projekti/u-skolskom-vrtu-i-mi-rastemo