0
Pobjednici natječaja udruge Biovrt za školske vrtove
Završio je nagradni poziv udruge Biovrt – u skladu s prirodom za škole u RH u kojem smo željeli škole diljem RH potaknuti na kreiranje ili proširenje školskih vrtova. Više o tome pročitajte OVDJE.
Nakon prve faze natječaja u kojem su nam škole poslale svoje prijave, objavili smo foto album na našoj fb stranici Udruga Biovrt u skladu s prirodom, na kojem su svi mogli glasati za svoje favorite. Više o tome pročitajte OVDJE.
Tko su dobitnici?
5 dobitnika odabrali su građani/ke svojim glasom/lajkom, dok je 5 prijava izabrao žiri udruge Biovrt. Njima udruga Biovrt poklanja vrtlarski start paketo koji se sastoji od “Priručnika za kreiranje školskih vrtova i provođenje biovrtlarskih aktivnosti – U školskom vrtu i mi rastemo” autorice Silvije Kolar-Fodor, 10 paketića sjemenja za vaš školski vrt i brošure “Očuvajmo biorazzznolikost”.
Bilo je izuzetno teško izabrati dobitnike s naše strane jer su sve priče zaslužile nagradu. Zbog toga je udruga Biovrt odlučila nagraditi sve sudionike utješnom nagradom – tri paketića sjemenja i brošura “Očuvajmo biorazzznolikost”.
Svima poštom stiže brošura “Očuvajmo biorazzznolikost” i 3 paketića sjemenja iznenađenja. Ipak su nam blagdani blizu, a mi vas volimo darivati, posebice ovakve krasne i inspirativne priče.
Dragi učitelji/ce, profesori/ce, stručni suradnici i roditelji, potaknimo inicijative stvaranja školskih vrtova – naša djeca to trebaju i zaslužuju.
Aktivnosti udruge Biovrt pratite na www.biovrt.com
Aktivnosti našeg Školskog vrta u Područnoj školi Novo Selo Rok pratite na http://www.biovrt.com/projekti
Plastične košarice ne zaustavljaju voluharice
Svake jeseni prilikom jesenskih berbi ili spremanja lukovica svi mi koji vrtlarimo imamo više ili manje neugodnih iznenađenja na vrtu kad otkrivamo što su nam sve pojele voluharice te vrtlarske sezone.
Znajući da one posebno vole određene lukovice, mnogi ih sade u neke vrste zaštitnih mreža iz kućne radinosti, a u trgovačkim centrima se mogu kupiti plastične zaštitne mreže za sadnju lukovica.
Ove jeseni sam bogatija za novo iskustvo – a to je da plastične zaštitne košarice za sadnju lukovica nažalost nisu djelotvorno rješenje. Dokaz je na gornjoj fotografiji. U košarici je tijekom sezone bilo posađeno mnoštvo lukovica tigridija. Voluharici su se jako svidjele – pa je potrgala plastiku od ispod i pojela skoro sve lukovice – ostale su mi samo dvije. Dobro da drugu košaricu tigridija nisu nanjušile, pa mi ih je ostalo za iduće sezone. Dakle uvijek sadite određene vrste na više mjesta, jer tako je veća šansa da nešto opstane pored voluharica – ovo pravilo vrijedi i za povrtnjak.
A što se tiče zaštitnih mreža za lukovice, vraćam se na žičano pocinčano pletivo od kojeg sama radim zaštitne košarice za sadnju. Bitno je da je sitnije pleteno, pocinčano jer tako duže odolijeva koroziji. Koristila sam prijašnjih godina i plastificirano, ali zapravo odlična je solucija i samo pocinčano. Možete ga rezati i običnim škarama na željenu veličinu i rukama napravite košarice koje ukopate u tlo. Doduše ne možete spriječiti voluharice da dođu odozgo, ali ipak su veće šanse da lukovice opstanu.
I zapravo je u konačnici i bolje da se plastika ne unosi u tlo.
Prema mom iskustvu, voluharice najviše vole jesti lukovice ljiljana, zumbula i tulipana i tigridije. Gladiole jedu tek ponekad. Nikad mi nisu niti takle narcise, drijemovce i šafrane – narcise ih navodno i odbijaju. Za sve ostalo provjerite ako ima podataka na internetu, ili za svaki slučaj sadite u mreže. Osim voluharica, lukovice vole i puževi. Tu je opasnost kod sadnje u mreže, jer se puž po mreži može zavući pod zemlju i pojesti lukovice ako je preblizu mreži, stoga obratite pažnju i na to prilikom sadnje.
Fotografija: sadnja lukovica zumbula u ručno izrađene mreže od pletiva za ograde
Drugi krug natječaja za školske vrtove – glasanje 19.-25.11.18.
Udruga Biovrt poklanja poklon paket za pokretanje školskih vrtova koji se sastoji od Priručnika “U školskom vrtu i mi rastemo” Silvije Kolar-Fodor, brošure “Očuvajmo biorazzznolikost” i paketa s 10 različitih vrsta sjemenja.
Na natječaj se prijavilo 77 škola, koji su prezentirali svoje fotografije vrtova ili mjesta gdje bi ga željeli kreirati te svoju priču. Na fb stranici Udruge Biovrt objavljeni je foto album s fotografijama prijavljenih škola, a uz svaku fotografiju možete pročitati i prekrasne priče prijavljenih škola o tome što trenutno rade i što bi sve voljeli pokrenuti u svojim školama.
Glasom odnosno “lajkom” nagradite priče koje vam se najviše sviđaju.
Glasati možete u fotoalbumu objavljenom OVDJE.
Nagradite lajkom priče koje želite podržite i omogućite 5 škola da dobiju poklon paket udruge Biovrt. Udruga Biovrt odabire još 5 škola, te ćemo ukupno 10 škola nagraditi Priručnikom za pokretanje i vođenje školskih vrtova, po 10 paketića različitog sjemenja te brošuru Očuvajmo biorazzznolikost.
Više o natječaju pričitajte ovdje.
Sretno svima <3
Mušmula – Mespilus germanica
Mušmula (Mespilus germanica) je veliki listopadni grm ili malo stablo iz obitelji ružovki (Rosaceae). Poznata je i pod narodnim nazivom divlja kruškica, a u Međimurju nešprih. I uistinu, zreli plod medenog je okusa koji podsjeća na okus kruške. Porijeklom je iz jugozapadne Azije i jugoistočne Europe, a u Europu su je donijeli Rimljani kojima je bila važno voće. Zadnjih nekoliko stoljeća nepravedno je zaboravljena pored ostalog konzumnog voća i činjenice da plodovi brzo propadaju pa nije tržišno isplativa, ali ipak se polako vraća u naše vrtove i voćnjake. Stoga i najbolje da zasadite svoje vlastito stablo mušmule kako bi imali dostupne ove vrlo ukusne plodove tijekom jeseni. I ja sam ju „otkrila“ tek prije nekih 10 godina, dok se je moja baka sjećala mušmule kao starinskog voća kojeg su ljudi nekad uzgajali.
Raste ili kao grm ili manje stablo i naraste do 8 metara visine, te ima relativno kratki životni vijek – 30-50 godina. Zadnjih godina može se naći u ponekim rasadnicima, a tamo je većinom cijepljena na dunju pa raste kao malo drvce.
Mušmula me je oduševila time što jako brzo rodi nakon sadnje, nerijetko već iduće godine. Cvate vrlo kasno, tijekom svibnja, pa tako izbjegne kasne proljetne mrazeve i redovito rodi. A rodi svake godine sve obilnije.
Cvjetovi su bijeli, veliki i vrlo dekorativni. Nakon cvatnje razvijaju se mali smeđi plodovi koji dozore tek u kasnu jesen, početkom listopada.
Nezreli plodovi su čvrsti, svijetli iznutra i vrlo trpki, pa se ne koriste u tom stanju – osim za liječenje afti i krvarenja u ustima radi stezajućih svojstava. Plodovi su zreli dok potamne i omekšaju, lagano se objese na granama te iznutra postanu smeđi. Tada se konzumiraju i odličnog su okusa – medenog okusa koji malo podsjeća na okus kruške. Konzumiranje mušmule je kao da jedete gotovi prirodni medeni pekmez direktno s stabla. U plodu je i 5 izrazito velikih sjemenki.
Fotografije: na pola dozoreni plod – tamniji dio je omekšani zreli, svjetliji je još nezreli, čvrsti i trpki
Neki čekaju prve mrazeve kad mušmule dozore na granama, ali zapravo možete ju pobrati i malo prije. Naime, kad je već zrela, ona ne stoji dugo i morate ju pojesti isti dan ili najkasnije drugi dan, jer počne brzo fermentirati i truliti. Na samom stablu kod niskih vanjskih temperatura stoji duže pa ju onda radije berite postepeno, koliko vam treba.
A možete pobrati i nezrele plodove – naravno u vrijeme dok se i očekuje da će početi zoriti, rasporediti ih u sanduke ili košare i plodovi će s vremenom i tako omekšavati, te ih možete probirati i konzumirati. To je i jedini način kako se ona može i prodavati, jer kako sam napisala, dok je već potpuno zrela, brzo počne propadati.
Najbolja je ipak direktno pobrana s stabla, svaki dan pomalo, tijekom divnih jesenskih šetnji po vlastitim voćnjacima. Da, naravno da vas nagovaram da posadite vlastitu mušmulu i garantiram da nećete požaliti.
Fotografije: djelomično i potpuno zreli plod mušmule:
Zreli plod mušmule je fini i sočni, ali jesti ga može biti nezgodni posao – prsti vam ostaju ljepljivi, ima velike koštice, ali i suhe ostatke cvijeta na vrhu ploda. Stoga je plod najbolje krenuti jesti od stražnjeg dijela gdje se drži za stabljiku, a tu se većinom i otrgne kožica ukoliko beremo zrele plodove.
Fotografije: Prednji i zadnji dio ploda mušmule
Tu jednostavno počnite isisavati fino i sočno meso. Sjemenke ispljunite i na kraju vam ostaje i fina kožica – odgriznite ju prije vrha ploda gdje su suhi ostaci cvijeta i taj vrh slobodno bacite.
Mušmula djeluje odlično na organizam, pa se smatra ljekovitim voćem. Između ostalog, regulira probavu i koriti se kod probavnih tegoba, djeluje protuupalno, antivirusno i antibakterijski, bogata vitaminima C i B skupine te mineralima….
Više o ljekovitosti i primjeni pročitajte na linkovima:
http://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/musmula
https://pfaf.org/user/plant.aspx?LatinName=Mespilus+germanica
Vratimo školske vrtove u škole
U mom selu postojala je nekad “stara škola”, škola u koju su djeca išla prije nego se je izgradila nova, moderna škola u kojoj sam ja bila prva generacija učenika 1986. godine. Ono po čemu svi sumještani pamte tu staru školu je prekrasan raznoliki voćnjak koji je okruživao tu školu i obilje voća u kojemu su učenici uživali. I to je ono za čime svi sumještani koji se te škole sjećaju najviše žale – što više nema tog prekrasnog voćnjaka.
Nova škola (koja sad više nije toliko nova) ima veliko dvorište, ali u njemu je bilo tek nešto ukrasnog drveća i mali cvjetnjak. I tako, što igrom slučaja, što namjerno, trideset godina poslije, 2016. godine u suradnji udruge Biovrt koju vodim s I. osnovnom školom Čakovec odnosno njenom Područnom školom Novo Selo Rok školom pokrenuli smo školski vrt u toj istoj školi koju sam polazila. Pokrenuli smo novu priču za buduće generacije – oformili smo mali školski vrt koji su zajednički napravili roditelji djece, sumještani, osoblje škole i volonteri udruge Biovrt. Počeli smo s vrtom, a nastavili smo s postavljanjem hotela za kukce i sadnjom malog voćnjaka i cvjetnjaka oko školskog vrta. U cijeloj ovoj priči sa nama sudjeluju učenici škole, školsko osoblje, roditelji učenika i sumještani, te tako svi zajedno gradimo novi prekrasni školski vrt i mjesto za učenje sadašnjim i budućim generacijama u našem selu.
Naš školski vrt je naravno organski, te u njemu djeca uče vrtlariti u skladu s prirodom i uzgajati zdravu organski hranu, a isto znanje prenose i svojim obiteljima. I na ovoj maloj površini dokazujemo kako je to moguće. Osim toga, imamo malu školsku banku sjemenja. Sjeme čuvamo za potrebe školskog vrta, ali i na zajedničkim proslavama darujemo obitelji učenika te tako širu zajednicu potičemo na uzgoj vlastite zdrave hrane – tradiciju koja je nažalost pojavom jeftine (ali ne i kvalitetne!) hrane u supermarketima postala sve rjeđa.
Povratkom prirodi, učenjem na otvorenom u društvu vršnjaka bez ikakvih toksičnih i opasnih sredstava, djeci dajemo mnogo.
Pružamo im znanje o povezanosti čovjeka i prirode i učimo kako uzgajati zdravu hranu bez opasnosti za sebe i okoliš. Dajemo im mogućnost stvaranja i praćenja napretka onog što su sami napravili. Učimo ih timskom radu i ponosu na vlastiti rad te potičemo njihovu povezanosti s prirodom.
U biovrtu fokus je na upoznavanju i suradnji s prirodom, a ne na njenom pokoravanju i prilagođavanju. U takvom organskom vrtu djeca mogu boraviti bez ikakvog straha od toksičnosti i biljke koje su uzgojili mogu isprobati odmah u samom vrtu. Na taj način „uzgajamo“ novu svjesnu generaciju mladih ljudi koja će naša Planeta čuvati za buduće generacije i steći znanja kako živjeti zdravije.
Stoga pozivamo sve škole u RH da u svom školskom dvorištu osiguraju nekoliko kvadrata zemlje za vrt te da s nama krenete u prekrasnu priču zajedničkog rasta i učenja.
Sa tom namjerom – pokrenuli smo nagradni natječaj koji traje od 06.-17.11.18. u kojem ćemo nagraditi 10 škola u RH. Jer želimo potaknuti stvaranje i proširivanje školskih vrtova. Jer želimo ohrabriti školsko osoblje i dati im alat po kojem će s lakoćom moći vrtlarske aktivnosti provoditi. Jer naši najmanji to zaslužuju . 10 škola dobiti će novi moj Priručnik za kreiranje školskih vrtova “U školskom vrtu (I mi) rastemo”, start paket od 10 sorti sjemenja i brošuru “Čuvajmo biorazzznolikost”.
Sudjelujte ili širite vijest 🙂
Sve detalje o natječaju pogledajte na sljedećem linku:
http://www.biovrt.com/biovrtlarstvo-i-savjeti/udruga-biovrt-poklanja-prirucnik-i-sjeme-za-pokretanje-skolskih-vrtova
Udruga Biovrt poklanja priručnik i sjeme za pokretanje školskih vrtova
Vrijeme je za promišljanje o novoj vrtlarskoj sezoni, a u 2019. godini željeli bismo da diljem Hrvatske nikne što više školskih vrtova.
Iz tog razloga, kako bi vas potaknuli da se ohrabrite kreirati ili proširiti školski bio/vrt, začinski vrt ili cvjetni vrt, udruga Biovrt nagraditi će 10 škola vrtlarskim start paketom koji se sastoji od “Priručnika za kreiranje školskih vrtova i provođenje biovrtlarskih aktivnosti – U školskom vrtu i mi rastemo” autorice Silvije Kolar-Fodor, 10 paketića sjemenja za vaš školski vrt i brošure “Očuvajmo biorazzznolikost”.
Tko može sudjelovati? Sve škole s područja Republike Hrvatske.
Kako sudjelovati?
Od 6. do 17.11.18. pošaljite nam fotografiju gdje biste željeli pokrenuti školski vrt/gredicu/začinski/cvjetni vrt i pismo kako i zbog čega to želite realizirati.
Ako već imate školski vrt, pošaljite nam fotografiju i pismo zbog čega ste ga i kako pokrenuli, kako to kod vas funkcionira i zbog čega ga želite proširiti.
Udruga Biovrt na svojoj će Facebook stranici 19.11.18. kreirati će album fotografija gdje će objaviti vašu fotografiju i priču.
U razdoblju od 19. do 25.11.2018. album će biti otvoren za pregled i lajkanje.
Nagradu dobiva 10 škola: 5 priča koje će osvojiti srca vrtlarske zajednice po broju lajkova, dok će 5 njih izabrati žiri udruge Biovrt.
Što i kamo poslati?
Fotografiju i priču pošljite nam putem maila na ured(a)biovrt.com (zamijenite (a) sa @) do 17.11.2018.
Navedite obavezno uz prijavu i: naziv i punu adresu škole, ime i prezime i funkciju osobe koja školu kandidira, e-mail i broj mobitela kontakt osobe.
Priručnik za kreiranje školskih vrtova i provođenje biovrtlarskih aktivnosti autorice Silvije Kolar-Fodor izdan je u sklopu projekta “U školskom vrtu (I mi) rastemo 2018. godine.
Na 80 stranica kreirali smo program koji djeci i mentorima daje potrebna socijalna znanja i vještine, znanje o vrtlarenju i uzgoju zdrave hrane, očuvanju bioraznolikosti i prirode. Ovim je priručnikom obuhvaćen proces čitavog kreiranja školskog vrta i organskog uzgoja, a sve je prožeto prikupljenim pričama i mudrostima.
Pruža neprocjenjivu pomoć početnicima pri započinjanju vrtlarskih školskih priča uz mnoštvo ideja koje možete kroz cijelu godinu raditi sa djecom.
Brošura “Očuvajmo biorazzznolikost” autorice Silvije Kolar-Fodor vodič je za upoznavanje korisnih kukaca u vrtu te načina kako svi mi možemo pomoći njihovom opstanku.
Start paket sjemenja sadrži 10 paketića slijedećih sorti: Rajčica mix, paprika mix, starinska salata mix, blitva, rukola, niski grah biserac, kadifice niske, neven, cinije (Zinnia elegans) i ljetni zvjezdan (Callistephus chinensis).
Veselimo se vašim prijavama i novim školskim vrtovima diljem Hrvatske!
