listopad 2018 - Biovrt - u skladu s prirodom

Posijana velika cvjetna livada

Krajem listopada smo posijali veliku cvjetnu livadu: na 1 hektar površine zemlje posijali smo mješavinu sjemenja bijele djeteline, poljskih makova, nevena i kadifica. Ova površina bile su nekad oranice, zadnjih nekoliko godina ih kosimo i pretvaramo u livade. Kako u okolici prevladavaju invazivni korovi poput zlatnice (Solidago gigantea) i hudoljetnice (Erigeron annuus) te se tlo sporo obnavlja i slabo se vraćaju autohtone livadne zajednice, ove sam jeseni odlučila tu posijati bijelu djetelinu, jer ona odlično potiskuje ostale korove, gnoji tlo i vole ju pčele. Bijela djetelina je po mom iskustvu odlična biljka ako želite potisnuti širenje brzorastućih jednogodišnjih korova – u kombinaciji s redovitom košnjom. Tako smo uspjeli potisnuti rast korova i u jednom voćnjaku gdje smo ovo proljeće posijali bijelu djetelinu – do jeseni već je veliki dio prekriveni djetelinom i nema rasta ostalog korova. Također, ovo je biljka iz obitelji mahunarki i gnoji tlo dušikom, pa je odlična i za oporavak plodnosti tla i za višegodišnje nasade gdje dosta svjetlosti dopire do tla.

 

A kad je već bal, zašto tu ne dodati i prekrasne livadne makove, ljekovite nevene i kadifice, kad već imam puno sjemenja istog :). Moj otac je lagano potanjurao površinu, pobacale smo sjeme i onda je sve još jednom potanjurao. Taman nakon toga pala je kiša. Idealno 🙂 Jedva čekam vidjeti kako će to izgledati iduće godine.

 

 

Kadifice i neveni su jednogodišnje biljke i ne rastu kod nas na livadama, dok su poljski makovi više karakteristični na redovito obrađivanim tlima. Međutim kako imam puno sjemenja istih i kako jako ljekovito djeluju na tlo (kadifice i neveni), neka barem jedne sezone rastu na tim zemljištu da ga oporave. Ne očekujem da će se dalje zasijavati sami, ali u jednoj sezoni će imati jako ozdravljujući učinak na tlo. I prekrasno izgledati. A dugoročno će se proširiti bijela djetelina, postisnuti korove, a očekujem da se onda na tu površinu vrate i autohtone livadne zajednice s livada u blizini.

  

Neven i makove sam s razlogom posijala na jesen – oni će niknuti prije pionirskih korova koji više niču na proljeće dok zatopli, pa će stići procvasti prije košnje krajem lipnja. Kadifice bi trebale niknuti tek na proljeće dok tlo zatopli, sad se i same na vrtu prirodno zasijavaju i ne niču na jesen. One bi trebale dominirati nakon prve košnje, tijekom ljeta, malo ćemo više kositi (dignuti malčer više) da one ostanu ispod i razrastu se nakon prve košnje. To je plan prema iskustvu s tim biljkama do sad, nadam se da će biti i u ovom slučaju približno tako. Ne očekujem da će se neveni i kadifice, pa čak niti makovi dalje sami zasijavati jer oni ne uspijevaju na livadama i najbolje niču na uzurpiranim površinama koje se obrađuju, ali barem godinu, možda dvije, imati ćemo ovo krasno šarenilo, dok ih ne zamijene trajne livadne zajednice. Nadam se da će pokus uspjeti 🙂

Ovo je tek početak, u budućnosti ovu površinu ću pretvoriti u samoodrživi šumski vrt, što toplo preporučam svima koji ne znaju što s svojim oranicama 🙂 Ili barem u voćnjake 🙂

 

 

Berba tikvi Šefi

U završnoj berbi tikvi ove jeseni došle su na red i tikve šefi, prekrasne lagenlarije (Lagenaria siceraria ). Ovu tikva poznata je u mom Međimurju pod nazivom Šefi, a još ju zovu i Vrg, Sudovnjača, Nategača… Postoji u više nijansi i u raznim oblicima:

Neke vrste ove tikve su se nekad koristile za grabilice za vodu, a ove s fotografije ja ću iskoristiti za kućice za ptice. Na tikvama treba napraviti malu okruglu rupu i kroz nju očistiti sjemenke. Treba paziti gdje smjestiti rupu i koje veličine. Tikve treba posušiti, zaštititi bojom izvana i onda ih možete objesiti na drveće (visoko, ako će biti dostupno mačkama i ljudima neće biti zanimljivo za gniježđenje), ili visoko na šupe, garaže i sl. Evo kako to izgleda na imanju Vjeke Hudolina gdje iza ove građevine ima veliki voćnjak jabuka:

Tikve šefi mogu biti u nekoliko nijansi zelene boje, a kako se savinu u rastu, ponekad izgledom mogu podsjećati na svašta. Ove jeseni jedna u mom vrtu izgleda poput labuda.

 

 

Dozrijevanje rajčica u zatvorenom

Zelene plodove rajčice beremo zelene i dozrijevamo u zatvorenom iz više razloga:
1. Ukoliko tijekom sezone pada puno kiše i na vlazi se brzo širi plamenjača – u tom slučaju preporučljivo je pobrati nezrele plodove i dozoriti ih na suhom, da se na otvorenom ne bi proširila bolest i uništila plodove
2. Ukoliko naglo ošišamo cijele grmove rajčica ili listovi budu uništeni od plamenjače, plodovi naglo izloženi suncu mogu dobiti opekline i propasti na jakom suncu. Stoga ih je bolje pobrati i skloniti od jakog sunca.
3. Na jesen kad je sve manje sunca, a sve više kiša i magle te se najavljuju prvi mrazevi – pa kad je opet vjerojatnije da rajčice neće stići dozoriti na otvorenom ili će ih napasti neke bolesti

Ako berete zelene plodove rajčice, bitno je da to nisu plodovi koji su se tek nedavno oformirali, nego zeleni plodovi koji su već dosta dugo narasli i vjerojatno bi uskoro i počeli zoriti na otvorenom. Jer prerano ubrani plodovi nikad neće dozoriti do kraja.

 

  

Preporučljivo je plodove rajčice ubrati s malo peteljke, te staviti na toplo i suho mjesto. Neki ih stavljaju u papirnate vrećice i u svaku vrećicu dodaju i po 1 jabuku, ali dovoljno ih je rasporediti na ravnu površinu. Zrela jabuka se dodaje jer ona otpušta etilen, koji ubrzava dozrijevanje – ali nije nužna.

Dozrijevajte rajčice u toplom i suhom zatvorenom prostoru. Ako ćete ih pobrane staviti izložene jakoj sunčanoj svjetlosti – plodovi mogu dobiti opekline i propasti. Redovito ih kontrolirajte, po potrebi uklonite one koje kasnije pokažu simptome bolesti i propadanja. Okrećite ih po potrebi jer ne dozrijevaju ravnomjerno dok su ubrane zelene.

Rajčice dozorene u zatvorenom neće uvijek biti jednako odličnog ukusa kao one dozorena na stabljici na suncu, ali u nekim ekstremnim slučajevima koji su tu spomenuti, ova tehnika nam pomaže spasiti dio uroda kad bi na otvorenom propao.

Fotografije: postupno dozrijevanje rajčica u zatvorenom

  

Dio zelenih rajčica koje poberete u kasnu jesen možete ukuhati bilo kao kiselu zimnicu, zeleni ajvar, pa čak i kao zeleni džem od rajčica. Iznenadili biste se koliko to može biti ukusno.

 

Uzgoj vlastite hrane? Da, isplati se!

 

Svake godine spremam sve više zimnice. Ove godine opskrbila sam se novom većim ledenicom i novom policom u novom prostoru koji smo uredili kod dogradnje kuće. Naime, dok smo počeli graditi kuću, smočnica je bilo zadnje mjesto koje mi je bilo na pameti. Mislila sam „što će to meni, nemam ja vremena za to. Ionako je sve dostupno jeftino u dućanima, pa čemu se mučiti“.

Od onda dogodio mi se je veliki preokret. Došla sam do spoznaje da stvari nisu niti izdaleka savršene kakvima se prikazuju. Hrana koju kupujemo u trgovinama nije niti jeftina (iako se takvom čini), a niti zdrava. Tretira se kao proizvod masovne potrošnje, a pravila su tu jasna: profit je najbitniji, a sve treba biti što ekonomičnije, profitabilnije, efikasnije, rentabilnije, brže… To su osnove današnje ekonomije koju jako dobro znam jer sam ju i studirala.
Konvencionalna poljoprivreda jedan je od najvećih zagađivača današnjice, a koristi otrove u cijelom proizvodnom procesu – od samog sjemenja pa sve do završnog proizvoda. Postala sam svjesna da kupnjom takvih proizvoda zapravo podržavam takve proizvođače, taj sustav i to mi je postalo neprihvatljivo. Na stranu sva ljekovita svojstva jabuke – ako je ona prskana desetak puta godišnje, to više nije zdravo voće, to je otrovno voće. Sve to jednom dođe na naplatu – i zdravlju i okolišu.

I tako, prioriteti i svjetonazor su mi se promijenili. Počela sam uzgajati vlastitu hranu i upoznala pravu radost u cijelom procesu – od sijanja, rasta biljaka, suradnje s Prirodom u cijelom tom procesu, pa sve do obilja i berbe plodova. Nisam doduše postala domaćica, ostvarila sam se i kao poslovna žena na vodećim pozicijama, te uz sve to našla sam i vremena za napraviti svu tu zimnicu za sebe i svoju obitelj. Moguće je oboje – ako se želi. I vrt sam s vremenom pretvorila u posao koji radim i volim.

 

01102018 1  01102018 14

Stoga, ove jeseni, nova veća ledenica je puna, nova polica za zimnicu je puna i vesela sam radi toga. Ja znam da mnogi misle kao i ja pred 15-tak godina – da je hrana danas jeftina i stalno dostupna u svim dućanima, da bi neki rekli “kaj se ja to mučim na zemlji i sramota kaj mi je blato pod noktima”. Za nekog je i trošak veće ledenice i trošak police bezvezni, ali ovo nikad ne bih mijenjala za “hranu” iz dućana – uzgojenu s toksičnim otrovima, prerađenu s toksičnim aditivima… NE hvala. Sada točno znam što jedem, a kako smo uživali tijekom sezone u svježem povrću, tako sam ljetno obilje, mirise i okuse ljeta spremila za zimu u malim flašicama zadovoljstva.

01102018 2  01102018 9

 

Suprug je često tijekom ljeta, dok sam sve to spremala i rezuckala u večernjim satima (jer sam danju bila na vrtu ili u uredu) znao pitati da li mi se to isplati, pogotovo dok sam pekla, gulila i rezuckala papriku… to je veliki posao ,… ma DA, naravno da se isplati. I tek sad znam pravu vrijednost tih malih flašica 🙂 Ima tu svačeg, od krastavaca (to sam jedino podugovorila mamu za pripremu), pa slatkih delicija poput raznih preljeva za sladolede od ribiza, joste…, neizostavni pekmez od šljiva, sos od paradajza, razne salse, pindžur, i na kraju poslastice od paprike – blagi i ljuti ajvar i sl. A u ledenici puno mladog graha (mom mužu hrana br 1), mahune, tikvice – naribane i u kockicama, te dvije trećine bobičastog voća – ribizi, josta, aronija, jagode, višnje, trešnje, ogrozd – za zelene sokove koje kombiniram s sezonskim lisnatim povrćem.

01102018 7  01102018 13

 

Neopisivo sam sretna i zahvalna na ovom blagu i mogu samo reći: blago meni na obilju zdrave hrane na dohvat ruke <3

Itekako se isplati uzgajati svoju vlastitu zdravu hranu, jer time hranite i tijelo i duh, čuvate i svoje zdravlje i okoliš za buduće generacije – a to nije mala stvar 🙂

 

Razmjena sjemenja u Zagrebu 13.10.18.

 

Pozivamo vas na razmjenu sjemenja starih sorti koja će se održati 13.10.2018. u organizaciju udruge ZMAG.

Razmjena sjemenja će se održati za vrijeme trajanja konferencije o održivosti prehrambenog sustava “Naša dobra hrana” – 13.10.2018. u predvorju Kina Tuškanac  na adresi Tuškanac 1, Zagreb, u terminu 10-14 sati.

Više o  razmjeni pogledajte na linku: https://www.facebook.com/events/1941915882784711/, a o događaju pogledajte na linku: https://www.facebook.com/events/1309381262531520/

 

Na razmjeni sjemenja sudjelovati će i udruga Biovrt. Svjesni smo da mnogi nemaju sjeme za razmjenu, a žele nabaviti starinske vrste za svoj vrt. Stoga svi koji nemaju sjeme za razmjenu moći će nabaviti sjeme za donaciju – ali računamo na to da će dalje pokušati održati i čuvati sjeme tih vrsti nadalje u svom vrtu 🙂

Na razmjeni sjemenja moći ćete kupiti i knjigu Silvije Kolar-Fodor “Vrtlarenje u skladu s prirodom”. Više o knjizi na : http://biovrt.com/biovrtlarstvo-i-savjeti/izasla-je-knjiga-vrtlarenje-u-skladu-s-prirodom

 

Vidimo se 🙂

 

 

Jesenska ponuda viškova iz biovrta

Stigla nam je već i jesen, a iza nas su berbe obilja s biovrta i rasađivanje raznih sadnica.

U ovoj poseboj ponudi kod nas možete nabaviti sljedeće:

ČEŠNJAK I LUK ZA JESENSKU SADNJU – RASPRODANO

Jesenski češnjak

U biovrtu uzgajamo 4 različite vrste jesenskog češnjaka, u ponudi je dio viškova za daljnje razmnožavanje (ili dio za konzumiranje) u pakiranjima:
– mješavina dviju ljubičastih ranih vrsta u pakiranju od 0,5 kg – 25 kn/pakiranje
– mješavina dviju bijelih/blago razastih kasnih vrsta u pakiranju od 0,5 kg – 25 kn/pakiranje
Češnjak možete dio i konzumirati ako vam je previše za sjetvu, ili posaditi na otvoreno u listopadu. Ovo su otporne vrste jesenskog češnjaka i prezime bez problema u bilo kojem dijelu RH. U ponudi su samo male količine, tko prvi njegovo 🙂

Više o češnjaku: https://blog.vecernji.hr/silvija-kolar-fodor/jesenske-sorte-cesnjaka-7129

Oglas: https://www.index.hr/oglasi/cesnjak-domaci-4-razlicite-vrste-za-jesensku-sadnju-ili-konzumaciju/oid/1318404

Luk kozjak

Sadi se na proljeće ili jesen, kod nas možete nabaviti manje lučice za sadnju.

Više o luku kozjaku: http://biovrt.com/povrce/luk-kozjak-allium-ascalonicum

Oglas: https://www.index.hr/oglasi/luk-kozjak-allium-ascalonicum-lucice-za-sadnju/oid/1318406

jesenski cesnjak  luk kozjak rast

 

NEOBIČNI KRUMPIRI  RASPRODANO

Osim “klasičnih vrsta krumpira, u biovrtu uzgajamo i plavi krumpir te starinske kiflice, čije viškove možete trenutno nabaviti kod nas

Više: https://blog.vecernji.hr/silvija-kolar-fodor/neobicni-krumpiri-4123

Plavi krupir oglas: https://www.index.hr/oglasi/plavi-krumpir-gomolji-za-sadnju/oid/1317663

Krumpir bijeli kiflice oglas: https://www.index.hr/oglasi/krumpir-bijeli-kiflice-gomolji-za-sadnju/oid/1317665

 

KINESKI JAM

Uzgaja se kao povrće radi zadebljanog korijenja, kod nas možete nabaviti zračne gomolje za daljnje razmnožavanje

Više na: http://www.biovrt.com/povrce/kineski-jam-dioscorea-batatas-decne

Oglas: https://www.index.hr/oglasi/kineski-jam-zracni-gomolji/oid/1317661

plavi krumpir 9  jam lisce i gomolj

 

SADNICE

Nakon jesenskog rasađivanja, imamo male viškove sadnica koje možete nabaviti kod nas:

Kalistemon (Callistemon Rigidus) – https://www.index.hr/oglasi/kalistemon-callistemon-rigidus-sadnice/oid/1317718
Ukrasna, lažna petolisna lozica – lat. Parthenocisus – https://www.index.hr/oglasi/ukrasna-lazna-petolisna-lozica-lat-parthenocisus-sadnica-u-tegli/oid/1317719
Brugmansija – anđeoska trublja-mlada sadnica https://www.index.hr/oglasi/brugmansija-andjeoska-trublja-mlada-sadnica/oid/1317658
Pelin – Artemisia absinthium https://www.index.hr/oglasi/pelin-artemisia-absinthium-sadnica/oid/1317654
Šilj, vodena palma – Cyperus alternifolius https://www.index.hr/oglasi/silj-vodena-palma-cyperus-alternifolius-biljka-u-tegli/oid/1317650

 

kalistemon  vodena palma Cyperus alternifolius

 

U ponudi su male količine viškova, pa tko prvi njegovo:)

Upravo ubiremo, sušimo i pakiramo sjeme ostalog cvijeća i povrća s biovrta, a našu cjelokupnu ponudu viškova možete pratiti na sljedećem linku: https://www.index.hr/oglasi/biovrtlarka-silvek/kid/7715

 

 

 

Tajna odličnog ajvara

 

Mjesec rujan tradicionalno je za mene vrijeme pripreme ljetnog obilja za zimu – zimnice. Nakon obilja rajčica i kuhanja raznih umaka i salsa, na red dolaze i paprike koje se tijekom rujna zacrvene u vrtu. Osim što ih za zimu pripremam u raznim kombinacijama s rajčicom poput pindžura, spremam i ajvar.
Prijašnjih godina sam isprobavala ajvar u raznim kombinacijama, pa čak i s puter tikvom umjesto patlidžana. Sve sam to usitnila štapnim mikserom i ispalo je jako ukusno. Ali ove godine sam otkrila tajnu što čini ajvar odličnim. To je ipak „tradicionalna“ kombinacija paprika i patlidžana – i najbitnija stvar – usitnjeni na aparatu za mljevenje mesa. Tako ajvar dobije onu pravu strukturu što ga čini izvrsnim ajvarom.

Recept za ajvar:
5 kg mesnatih paprika
1 kg patlidžana
7 i pol dcl ulja
5 češnja češnjaka – po želji i više, ja stavim 5 velikih češnjaka
malo celerovog lišća
Žlica soli (po želji)
0,5 – 1 dcl crvenog vinskog octa (po želji)
Ljute papričice ili ljuta mljevena začinska paprika (po želji)

09092018 11  patlidzan 1

PRIPREMA:
Pa evo kako priprema ajvara ide kod mene. Posebno za recepte s pečenom paprikom uzgajam velike rog paprike i babure, debelog mesa, koje su velike, imaju puno ravnih – plosnatih površina pa ih je lako ispeći i guliti.
Svake godine u dvorištu napravim privremeno ložište od starih cigli koje imam u rezervi, te sa plehom koji koristim samo za pečenje paprike. I rešetka bi bila odlična solucija. Da bi ajvar imao onaj pravi okus – paprike morate ispeći vani na vatri i dimu, ne u pećnici. Paprike je potrebno jako ispeći, da im kora pougljeni, te se onda stavljaju u zdjelu s poklopcem da tamo još omekšaju. Tako ispečene paprike se lako gule. Paprike možete peći cijele – pa ih okretati, ili ih prije očistiti, narezati, pa peći samo s vanjske strane. Vremenski vam ispadne isto, mala prednost prethodnog čišćenja je što ih je prije lakše počistiti od sjemenki, a praktično je i prije ih maknuti ili obrezati ako su slučajno neke crvljive iznutra, a što se ne vidi uvijek izvana.

09092018 32  28092016 42

Nakon što sve ispečem slijedi guljenje – a ako su dobro pečene, kožica se vrlo lako skida. Istovremeno ogulim, narežem na duge kriške i patlidžan i na brzinu ga s malo ulja ispečem u pećnici. Ogulim i češnjak.
Zatim slijedi mljevenje na aparat za mljevenje mesa. I ovo je obavezno za dobar ajvar, jer s blenderom ili štapnim mikserom nećete dobiti tu karakterističnu finu teksturu. Počnite s paprikama i između dodavajte češnjeve češnjaka, a za kraj mljevenja ostavite patlidžan. Naime, ako ostavite češnjak za kraj, dio češnjeva ostati će vam cijeli – a dok mljevite patlidžan zadnji, on je ionako jako mekani pa i ostatke možete izvaditi iz aparata i dodati u ajvar.

mljevenje 1  mljevenje 2

Na kraju sijedi prženje, stavite prvo ulje, pa sve sastojke i pržite barem 1 sat uz stalno miješanje.

Staklenke dobro operite, prije samog punjenja zagrijte u pećnici (ili istovremeno perite u perilici da budu i vruće i čiste dok počnete s punjenjem), a poklopce obavezno stavite nove i prije ih iznutra pobrišite s alkoholom. Dok spremite sve u staklenke, još sve pokrijte krpom da se polagano ohladi i to je to – možete sve pospremiti na mjesto gdje držite zimnicu. Ne trebate konzervanse, dobro pripremljena zimnica može bez konzervansa trajati i preko 2 godine. Više o bitnim stvarima za spremanje zimnice pročitajte OVDJE.

I to je to, doduše nije malo posla, ali ovo je trud koji se isplati jer ćete kako cijele godine uživati u ljetnom obilju upakiranom u male staklenke prepune okusa i mirisa ljeta.

09092018 26  ajvar

 

 

Izlet članstva u Slavoniju 29.09.2018.

 

U subotu 29.09.18. članstvo i simpatizeri udruge Biovrt otputovali su u Slavoniju na izlet “Putevima očuvanja starinskih vrsta” Posjetili smo 3 mjesta i upoznali divne entuzijastične ljude.

Prvo smo posjetili Mirka Veića, jednog od najpoznatijih hrvatskih čuvara starinskih sorti jabuka. Na svom imanju na kojem čuva mnoštvo starinskih sorti, poznati Mirko Veić nam je pokazao dio kolekcije u voćnjaku-matičnjaku, plodove i održao kratko predavanje o starim sortama. Degustirali smo jabuke i sok od 50-setak sorata jabùka.

29092018 22  29092018 11

Trudi Boršoš, poznata čuvarica starinskih vrsti rajčica, ispričala nam je svoju priču o čuvanju velike kolekcije starinskih sorti rajčica i o organskim tehnikama poboljšavanja tla. Kod nje smo obišli njeno imanje, razmijeniti sjeme rajčice i uživali u odličnom ručku.

29092018 63   29092018 86

U voćnjacima Vjeko Hudolin (OPG Hudolin) razgledali smo dva voćnjaka sa starim ili novim, ali otpornim sortama jabuka, krušaka i drugog voća, kratko se upoznali sa dosadašnjim iskustvima i planovima. Isprobali smo njihov sok od jabuka, nabavili jabučni ocat od neprskanih jabuka, jabuke i kruške iz ekološkog uzgoja, dunje, med, prirodni sok od jabuke, knjigu “Dobre priče” Anđe i Vjeke Hudolin i knjigu “Starinski hrvatski voćnjaci i sorte jabuka” prof. Ivana Bašića. Kod Vjeke su nam članice novogradiške udruge Živa Zemlja: Blanka Sremac, Mirjana Latinović i Ksenija Stivicic pripremile pravu gozbu, a sudjelovali su i zaljubljenici u prirodu i ljekovito bilje Dragica i Antun Jurasović iz Brđana, eko-voćar Ivan Rešković iz Gorica, Marko Stanić, pčelar iz Nove Gradiške i sestrična Ivanka Malnar, također zaljubljenica u stare sorte voća i povrća.

Naša predsjednica svakom je domaćinu u zahvalu za gostoprimstvo poklonila svoju knjigu “Vrtlarenje u skladu s prirodom”, kao i brošure “Očuvajmo biorazzznolikost” te komplet sjemenja cvijeća i začinskog/ljekovitog bilja za korisne kukce.  Također, i udruzi su poklonili svoje autorske knjige Mirko Veić i VjekeoHudolin.

  29092018 120  29092018 154

U voćnjaku Vjeke Hudolina pronašli smo i jednu jabuku, čije je reznice naša predsjednica Silvija Kolar-Fodor slala Vjeki pred nekoliko godina, uz druge starinske jabuke i kruške da cijepi i za sebe i za nju. Vjeki se je jabuka jako dopala svojim okusom i lijepim rastom kao i činjenicom da se plodovi jako dobro drže na jesen na samom stablu dok u isto vrijeme s drugih vrsti plodovi masovno opadaju. Stoga ju planira idućih godina razmnožiti za svoje voćnjake, a sve dok ju ne identificiraju točno, ova jabuka u slavonskom voćnjaku nosi ime nadimka naše predsjednice – SilveK.

 

jabuka silvek

Hvala svima, vratili smo se iz Slavonije puni dojmova divnih entuzijastičnih ljudi koji žive svoje snove i koji strastveno rade to što vole i svoju ljubav prenose na druge i motiviraju i inspiriraju time što rade.
I sigurno ćemo se opet vratiti <3

Više fotografija s izleta možete pogledati na sljedećem linku:

http://www.biovrt.com/category/194-izlet-clanstva-u-slavoniju-29-09-18

 

ili na fb stranici udruge Biovrtu u albumu OVDJE.