lipanj 2018 - Biovrt - u skladu s prirodom

U školskom vrtu i mi rastemo – aktivnosti u lipnju 2018

Tijekom lipnja nastavili smo s radovima na otvorenom. Nastavili smo s uređivanjem školskog biovrta i voćnjaka, skupljali sjeme, bavili se korovima i samoniklim biljkama koje smo i degustirali – one jestive.

06062018 41  20062018 19

Iako je školska godina završila sredinom lipnja, nastavljamo s biovrtlarskom grupom u intervalima od svaka 2 tjedna po 1 sat u školskom vrtu – tako smo se završetkom školske godine okupili u vrtu već 20.06.2018.

13062018 13  20062018 2

Fotografije s provedenih aktivnosti u lipnju 2018 možete pogledati u glaleriji fotografija na sljedećim linkovima:

http://biovrt.com/category/179-vrtlarska-grupa-n-s-rok-06-06-2018

http://biovrt.com/category/180-vrtlarska-grupa-n-s-rok-13-06-2018

http://biovrt.com/category/181-vrtlarska-grupa-n-s-rok-20-06-2018

DODATNE AKTIVNOSTI:

06.06.2018. POSJETA UČENIKA I OŠ ČAKOVEC ŠKOLSKOM VRTU PŠ NOVO SELO ROK 🙂 U sklopu našeg projekta “U školskom vrtu (i mi ) rastemo” Posjetili su nas učenici naše matične škole I OŠ Čakovec i obišli su naš školski vrt i voćnjak 🙂 Učenici su saznali što sve uzgajamo u našem školskom vrtu i voćnjaku, pogledali naš hotel za korisne kukce, degustirali šumske jagode posađene u našem voćnjaku i završili druženje zajedničkim igrama s našim učenicima četvrtog razreda. Drago nam je da smo uspjeli oduševiti nastavno osoblje škole i možda potaknuti ih za stvaranje svog školskog vrta 😉

Više na našoj fb stranici: https://www.facebook.com/UdrugaBiovrt/posts/834171700120498
i u foto-galeriji: http://biovrt.com/category/178-posjeta-ios-ck-skolskom-vrtu-u-ps-nsrok-06-06-18

 

 

 

Projekt “U školskom vrtu (i mi) rastemo” traje od 01.10.2017.-31.08.2018. i provodi ga udruga Biovrt – u skladu s prirodom kao nositelj u partnerstvu s I. osnovnom školom Čakovec i Područnom školom Novo Selo Rok

Više o projektu pročitajte na linku: http://www.biovrt.com/projekti/u-skolskom-vrtu-i-mi-rastemo

 

logo zaklada u boji  grad ckMZ logo web

 

Ribiz – Ribes spp

 

Ribiz (Ribes spp) biljni je rod drvenastih grmova iz porodice Grossulariaceae. Porijeklom je iz Europe. Karakterističan je po grozdastim bobičastim plodovima i glatkim granama bez bodlji.

Vrste ribiza:
Crveni ribiz – Ribes rubrum
Bijeli ribiz – kultivar crvenog ribiza Ribes rubrum
Roza ribiz – kultivar crvenog ribiza Ribes rubrum
Crni ribiz – Ribes nigrum

Crveni ribiz (Ribes rubrum) kao i njegovi kultivari bijeli i roza ribiz, karakteristični su po osvježavajuće kiselkastim plodovima koji dozrijevaju u svibnju i lipnju. Crni ribiz ima znatno intenzivniji okus koji se mnogima u sirovom stanju ne dopada. Po mom iskustvu, treba se zapravo naviknuti, ali i jesti ga tek dok je stvarno zreli – a to je nekoliko dana duže od trenutka dok bobice pocrne i kada se lako otkidaju s grana. Crni ribiz dozrijeva u našim krajevima tijekom lipnja.

Crveni ribiz cvate rano, jedna je od prvih voćnih vrsta koja cvate u proljeće. Vrlo je otporan na proljetne mrazeve. Cvjetovi mogu izdržati temperaturu od -5ºC, ali nažalost mladi cvjetovi i plodovi mogu biti uništeni od strane hladnog proljetnog vjetra. Crni ribiz još bolje podnosi proljetna zahlađenja i kasne mrazeve dodatno iz razloga što cvate malo kasnije od crvenog ribiza. Oprašuju ih pčele i osolike muhe.

Cvijet crvenog i crnog ribiza:

09042016 ribiz  06042016 crni ribiz

SADNJA I UZGOJ
Možete ga saditi na jesen ili u rano proljeće prije nego krene s vegetacijom. Kontejrirane sadnice možete saditi i malo duže, dok krene vegetacija, ali nemojte tad saditi bez redovitog zalijevanja dok se ne ukorijeni.

Podnosi djelomičnu sjenu, ali bolje rodi i uspijeva na suncu. Za uzgoj je poželjno bogato i dobro drenirano tlo koje ima sposobnost zadržavanja vlage. Preporučljivo je i malčirati ga kako bi se čim duže zadržala vlaga. Ribiz ima plitko korijenje i bez redovitog zalijevanja neće preživjeti suha ljeta u šljunčanim ili pjeskovitim tlima. Radi plitkog korijenja nije preporučljivo okopavati oko njega da se ne ošteti korijenje – zato je također poželjni malč ili npr. šumske jagode kao pokrov oko ribiza. U ilovasto-humusnoj zemlji koja dobro zadržava vlagu može preživjeti sušna i vruća ljeta bez zalijevanja. Ovo pišem iz iskustva jer godinama uzgajam ribiz oko svog biovrta i tamo raste bez imalo brige i zalijevanjha, dok su se sve mlade sadnice u jednom mom voćnjaku s lošim šljunčanim tlom tijekom sušnog ljeta posušile.

Ribiz za optimalan rast treba dovoljno kalija. Ukoliko ga nema dovoljno listovi mu se uvijaju. Preporučam posadite gavez u blizini i malčirajte njegovim listovima – to je izvor kalija. Također, ribiz ne podnosi klor.

16062018 1  16062018 3

RAZMNOŽAVANJE
Ribiz se vrlo lako razmnožava reznicama (VIŠE). Također ga i rasađujem svakih nekoliko godina dok se umnoži u grmu.

BERBA I KORIŠTENJE
Nakon što ribiz dozori, može ostati na granama još nekoliko tjedana prije nego plodovi počnu polako propadati i opadati s grana. Odličan je za konzumaciju u svježem stanju, onako „s nogu“, a prerađuje se i u razne slastice, sokove, džemove, vino… Možete ga i zamrznuti pa kasnije koristiti za kolače i sl.

Ribiz sadrži velike količine C vitamina, a po sadržaju vitamina, minerala i antocijana svakako je najvrijedniji crni ribiz. Kod crnog ribiza ljekoviti su i listovi, a više o primjeni pročitate na linku https://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Ribes+nigrum

BOLESTI I NAMETNICI

HRĐA RIBIZA (Cronatium ribicola)
Od bolesti, ribiz često napada gljivična bolest hrđa ribiza. Pojavljuje se prvenstveno na crnom ribizu, prvotno kao smeđe i žute mrlje na licu i naličju lista. Kasnije dolazi do ranog opadanja listova a time i do nemogućnosti stvaranja pupova za iduću godinu. Američki borovac i bor limba služe ovoj gljivici kao međudomaćin i na njima mogu biti znatne štete. Crni ribiz se stoga ne preporuča saditi u blizini američkog borovca (Pinus strobus). Od prirodnih pripravaka, kod hrđa je djelotvorni pravi, gorki pelin (Artemisia absintum)

Lice i naličje lista zaraženog ribizovom hrđom:

ribizova hrdja 1  ribizova hrdja 3

RIBIZOVA LISNA UŠ (Cryptomyzus ribis)
Na ribizu su uši uobičajena pojava svako proljeće. Najčešće su na crvenom ribizu i to na naličju listova, dok na listu možete uočiti mjehuraste nabrekline na gornjoj strani listova, često crvene boje. Prema mom iskustvu, ukoliko održavate bioraznoliki vrt i privlačite korisne kukce u njega, uši i ostale moguće nametnika na listovima ribiza držati će pod kontrolom bubamare, ličinke osolike muhe i ostali predatori – pa ja na uši uopće ne reagiram (VIŠE).

26042016 usi na ribizu 2  26042016 usi na ribizu 1

RIBIZ NE VOLE VOLUHARICE
Dobra vijest – ribiz ne vole voluharice. Nikad do sad nisam doživjela da bi mi voluharice gricnula korijen ribiza, a crni ih navodno i tjera svojim mirisom. I uistinu, čak i korijen crnog ribiza ima karakteristični, jako intenzivni miris koji možete osjetiti prilikom (pre)sadnje ako malo oštetite korijen.

DJECA OBOŽAVAJU CRVENI RIBIZ
Koliko god bile kisele crvene bobice, djeca ga naprosto obožavaju, pa svakako ne propustite posaditi grmić ribiza za njih. Više na: https://blog.vecernji.hr/silvija-kolar-fodor/ribiz-grm-za-svaki-vrt-8929

 

 

 

Završeni proljetni ciklus predavanja 2018 Udruge Biovrt

Udruga «Biovrt – u skladu s prirodom» tijekom proljeća 2018. održala je brojna predavanja i razmjene sjemenja u suradnji s drugim udrugama i organizacijama, a koji su biti besplatni za javnost. Predavanjem “Vrtlarenje u skladu s prirodom” te razmjenama sjemenja posjetili smo 33 mjesta diljem Republike Hrvatske te smo posjetitelje educirali kako (i zašto) uzgajati vlastitu zdravu hranu bez primjene pesticida i mineralnih gnojiva. Na predavanjima je predsjednica udruge predstavila i svoju istoimenu knjigu „Vrtlarenje u skladu s prirodom“, te svakom organizatoru poklonila po 1 primjerak knjige.

A da bi dali dodatni poticaj sudionicima naših proljetnih predavanja (kojih je bilo preko 1300) na uzgoj zdrave vlastite hrane, spakirali smo sjeme raznih rajčica iz biovrta predsjednice udruge Silvije Kolar-Fodor i podijelili preko 1300 paketića sjemenja „Rajčica mix“ – mješavine sjemenja rajčica iz biovrta.

 

  

Popis mjesta gdje smo održali predavanja i razmjene sjemenja te podijelili poklon paketiće sjemenja :

17.02. Varaždinske Toplice, 23.02. Jastrebarsko, 01.03. Koprivnica, 03.03. Varaždin, 06.03. Lepoglava, 07.03. Donja Stubica, 08.03.Kupinečki Kraljevec, 09.03.Hlebine, 12.03. Đurđevac, 13.03. Križevci, 14.03. Vrbovac, 15.03. Sveti Ivan Zelina, 16.03. Ludbreg, 20.03. Čakovec, 22.03.Požega, 23.03. Slavonski Brod, 24.03. Osijek,26.03. Ivanić-Grad, 27.03. Karlovac, 28.03. Pretetinec, 29.03. Ogulin, 04.04. Poreč, 05.04. Pula, 06.04. Labin, 07.04. Kastav (Rijeka), 10.04. Dubrovnik,
11.04. Split, 12.04.Zadar, 13.04. Gospić, 14.04.Zagreb, 20.04. Oroslavje, 26.04. Daruvar, 03.05. Pakrac

Fotografije s navedenih događaja možete pogledati na sljedećem linku:

http://biovrt.com/category/195-proljetna-predavanja-2018-vrtlarenje-u-skladu-s-prirodom

 

Zahvaljujemo od srca svim organizatorima predavanja i razmjena sjemenja na suradnji i trudu, a posjetiteljima na sudjelovanju na našim predavanjima. Veliko hvala pojedincima koji su donijeli svoje starinsko sjeme na razmjene sjemenja i tako svojim sjemenjem oplemenili raznolikost i u našem biovrtu.

Pogledajte i video zahvalu Silvije Kolar-Fodor, autorice knjige, te Marine Kolar, vlasnice obrta Konekta koji je izdavač knjige:

 

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom od 2012. inspirira i educira o životu u skladu s prirodom. Stvaramo zajednicu koja čuva biološku raznolikost, razumije svoju ulogu u prirodi te čuva naše nasljeđe, sjeme i znanje u svrhu uzgoja zdrave hrane, postizanja prehrambene neovisnosti i očuvanje prirode za buduće generacije.

Sredstva na bazi bakra – NE u biovrtu

 

Sredstva na bazi bakra, modre galice (sulfati bakra) nalaze se na listi sredstava dozvoljenih u ekološkoj poljoprivredi kao fungicidi (bakar: hidroksid, oksiklorid, sulfat, oksid), te među mnogima slove kao prirodni fungicidi. Štoviše, neki svoje vrtove time prskaju često, čak i nakon svake kiše.  Međutim, ovo nisu neopasna sredstva. Bakar je teški otrov za niže organizme (poput kišnih glisti koje ubija), dok se kod ljudi ponaša kao kumulativni otrov, taložeći bakar u organizmu.
Kako je ovo fungicidno sredstvo, ono nakon prskanja neselektivno ubija sve gljivice – kako one štetne, tako i mnoge korisne gljivice koje se nalaze u tlu i pomažu vašim biljkama u zdravom rastu – pa time dugoročno činite vaše biljke još neotpornije na bolesti.

Rasprava o tome da treba izbaciti bakar iz dozvoljenih sredstava u ekološkoj poljoprivredi već dugo traje i to na svjetskoj razini. Kemijske korporacije kao izgovor za svoja otrovna sredstva upiru prstom u ekološku poljoprivredu upravu radi korištenja bakra napominjući da radi toga ekološka poljoprivreda također truje okoliš. Nažalost još su uvijek na listi ekoloških sredstava i mnogi ljudi ih koriste misleći da su neopasna za biosustav. A svi oni koji prskaju nakon svake kiše i misle da nema karence za modru galicu– obratite dobro pažnju na ovo – karenca je duga:
Bakarni sulfat – karenca: 35 dana vinova loza(vinske sorte loze radi mogućnosti ometanja vrenja), 14 dana krumpir, rajčica, patlidžan u polju i zaštićenom prostoru, hmelj; 21 dan vinova loza (stolne sorte) ,28 luk bundeva, lubenica, 42 – dana kupusnjače i celer, OVP voćke i krastavci (do početka cvatnje). (preuzeto s: https://www.agroklub.com/zastitna-sredstva/aktivne-tvari/bakarni-sulfat-241/)

Također, modra galica se koristi samo u vrijeme mirovanja ili do početka cvatnje voćaka – jer uništava cvijet. Nakon prskanja nekad nisu puštali domaće životinje jedno vrijeme u dio voćnjaka i vinograda koji su prskali – upravo radi otrovnosti.

I crveno ulje je kombinacija pripravaka od bakra i mineralnih ulja koje se koristi u vrijeme mirovanja.

Evo još upozorenja za sredstvo CUPRABLAU Z – kombinaciju bakra i cinka:
Trava iz nasada u kojem je primijenjeno sredstvo ne smije se koristiti za ishranu stoke.
Na krumpiru i rajčici koristi se najviše dva puta godišnje, a na voćkama, vinovoj lozi i hmelju najviše tri puta godišnje.
Ne smije se primjenjivati u vrijeme cvatnje vinove loze i u vegetaciji voćaka.
Na vinovoj lozi može biti fitotoksičan ako se koristi pri niskim temperaturama i uz obilje vlage u zraku.
Ne smije se koristiti na sortama rajčice izrazito sitnog ploda zbog previsokih ostataka.
Preuzeto s: http://pinova.hr/hr_HR/katalog-proizvoda/sredstva-za-zastitu-bilja/fungicidi/kontaktni-fungicidi/cuprablau-z )

Stoga, radi svijesti o njihovoj otrovnosti i teškim posljedicama za život u tlu, ali i ljude, u svom biovrtu nikad ne koristim nikakve „ekološke“ proizvode na bazi bakra. I mirno mogu gledati moje dijete i životinje u bilo kojem kutku vrta, ne razmišljajući o mogućim karencama i posljedicama.

patrik i zan 2017

 

 

 

Poklon sjeme uz narudžbu knjige 05.-15.06.2018.

Od 5. lipnja pa do 15. lipnja svi naručitelji knjige “Vrtlarenje u skladu s prirodom” Silvije Kolar-Fodor na poklon će dobiti 4 paketića sjemenja: narančasti kozmos – cosmos sulphureus, vučiku, božurasti ljetni zvjezdan i rajčice mix.

Knjigu možete naručiti putem on-line narudžbenice na https://goo.gl/4hCoEM

 

knjiga akcija

 

Sve detalje o knjizi pročitajte na linku:  http://www.biovrt.com/biovrtlarstvo-i-savjeti/izasla-je-knjiga-vrtlarenje-u-skladu-s-prirodom

 

Pogledajte i video u kojem Silvija predstavlja svoju novu knjigu:

 

 

 

 

Biovrtlarsko druženje 26.05.2018. u Biovrtu

 

Udruga Biovrt ove se je godine uključila u nacionalne manifestacije Dan otvorenih vrata udruga i Hrvatska volontira, te smo tim povodom održali Biovrtlarsko druženje u subotu 26.5.2018.

Sve je započelo volonterskom akcijom koja je trajala od 9.30 -13:00 sati.

Na biovrtu smo pljevili grašak i salatu, sadilii rajčice i paprike,

 

26052018 13  26052018 22

 

postavljali kolce za rajčice, grabljali sijeno i malčirali biovrt.

 

26052018 19  26052018 25

Nakon volonterske akcije imali smo razmjenu presadnica, na kojoj smo razmjenili svoje viškove raznih presadnica. Bilo je svega – rajčica, paprike, cvijeća, tikvi, začinskog bilja… pa smo svi tako obogatili svoje vrtove novim vrstama.

26052018 67   26052018 72

 

Na kraju smo imali zajednički ručak (grah u kotliću) koji je pripremala jedna od volonterki, a nakon ručka nastavili smo neformalno druženje i zajedno pogledali film “Moć zajednice: Kako je Kuba preživjela naftnu krizu”.

 

26052018 41  26052018 77

Dan je bio prekrasan, vrtlarsko društvo ugodono i poticajno, te ovime želimo zahvaliti svima na sudjelovanju!

Više fotografija s druženja pogledajte na linku:

http://www.biovrt.com/category/175-biovrtlarsko-druzenje-u-biovrtu-26-05-18

 

 

26052018 1