siječanj 2018 - Biovrt - u skladu s prirodom

U školskom vrtu i mi rastemo – aktivnosti u siječnju 2018

Tijekom siječnja u edukativnim aktivnostima projekta bavili smo se temom voćnjaka i mahunarki.

Učenici su učili o vrstama voća te planirali svoj budući voćnjak na svojim crtežima.

S obzirom da je siječanj bio iznad prosječno topli, jedna od tema nam je bila i globalno zatopljenje i kako ono utječe na biosustav – prerano probuđene pčelinje zajednice, prerano pupanje voćki i sl.

A kao jedno od rješenja za budućnost poljoprivrede i čuvanje okoliša, učili smo o primjeni mahunarki – o važnosti za plodored u poljoprivredi, ali i o važnosti u prehrani radi sastava proteina, vlakana i nutritivnih vrijednosti. Zečenici su imali prilike pogledati sjemenje brojnih vrsti mahunarki i saznati na koji se sve način mogu primijeniti u prehrani.

 

24012018 11  24012018 druga grupa 5+

Fotografije s provedenih aktivnosti u siječnju 2018 možete pogledati u galeriji fotografija na sljedećim linkovima:

https://www.biovrt.com/galerija/vrtlarska-grupa-n-s-rok-17-01-2018/

https://www.biovrt.com/galerija/vrtlarska-grupa-n-s-rok-24-01-2018/

https://www.biovrt.com/galerija/vrtlarska-grupa-n-s-rok-31-01-2018/

 

Projekt “U školskom vrtu (i mi) rastemo” traje od 01.10.2017.-31.08.2018. i provodi ga udruga Biovrt – u skladu s prirodom kao nositelj u partnerstvu s I. osnovnom školom Čakovec i Područnom školom Novo Selo Rok

više o projektu pročitajte na linku: http://www.biovrt.com/projekti/u-skolskom-vrtu-i-mi-rastemo

 

logo zaklada u boji

 

Javni poziv za besplatna proljetna vrtlarska predavanja 2018.

 

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom kreće s organizacijom seta proljetnih predavanja 2018.

Posjetiti ćemo nekoliko mjesta/gradova u Hrvatskoj i održati besplatna predavanja na temu “Vrtlarenje u skladu s prirodom”. Na predavanju ćete saznati kako (i zašto) uzgajati vlastitu zdravu hranu bez primjene pesticida i mineralnih gnojiva. Predavačica Silvija Kolar-Fodor, predsjednica udruge Biovrt, otkriti će vam prirodne metode povećanja plodnosti tla, kako kreirati vrt koji je otporniji na bolesti, nametnike i na klimatske promjene te kako u njemu uzgojiti obilje zdrave hrane.

Otvaramo poziv organizatorima predavanja (udruge, knjižnice, institucije i sl) za mjesta/gradove u kojima ćemo održati predavanja.

Ukoliko želite ugostiti naše predavanje, evo nekoliko uputa za prijavu:

– Predavanja će se održavati tijekom mjeseca veljače i ožujka 2018.
– Ovaj poziv otvoren je za područje cijele Republike Hrvatske
– Predavanje treba biti organizirano na javnom mjestu i otvoreno za javnost (sudjelovanje javnosti na predavanju mora biti besplatno).
– Organizator se obvezuje organizirati prostor, obavijestiti medije i javnost o održavanju predavanja, osigurava laptop i projektor za održavanje predavanja.
– Predavanje traje sat vremena (1 h) nakon čega je moguće organizirati razmjenu sjemena. Predavačica može donijeti višak sjemena iz biovrta, ovisno o sezonskom višku.
– Udruga Biovrt osigurava poklon za sve sudionike predavanja – 1 vrećicu sjemenja “Rajčice mix” po osobi.
– Predavanje je besplatno, pokrivaju se jedino troškovi puta predavačici (da li ih plaća organizator ili se skupljaju u vidu donacija od sudionika odluka je organizatora).
– Dolazak u udaljenije dijelove RH razmatramo ukoliko se prijavi više zainteresiranih s nekog područja, pa to onda spajamo u malu turneju. U tom slučaju organizatori dijele trošak puta predavačice (npr. prošle godine imali smo “morsku turneju” gdje smo spojili dolazak u Split, Gospić, Ploče i Opuzen u 3 dana).

Zainteresirani?
Prijave se zaprimaju od 22.1-5.2.2018. putem ovog obrasca: https://tinyurl.com/prijavnica-proljetnapredavanja

Nakon završetka javnog poziva, kontaktirati ćemo odabrane za daljnji dogovor o predavanju, te javno objaviti popis mjesta predavanja.

3 16022017 velika gorica 1  20 27032017 ploce 3

 

O predavačici: Silvija Kolar–Fodor, predsjednica udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga “U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom “24 sata”, dnevnikom “Večernji list”, magazinom Jutarnjeg lista “D&D VRT”, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom “100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr … zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom od 2012. inspirira i educira o životu u skladu s prirodom. Stvaramo zajednicu koja čuva biološku raznolikost, razumije svoju ulogu u prirodi te čuva naše nasljeđe, sjeme i znanje u svrhu uzgoja zdrave hrane, postizanja prehrambene neovisnosti i očuvanje prirode za buduće generacije.

 

 

 

Čuvarkuća – Sempervivum

 

Čuvarkuća (Sempervivum) je rod od oko 40 vrsta cvjetnica iz porodice tustikovki (Crassulaceae). Naziv Sempervivum proizlazi iz latinskih riječi sempre (uvijek) i vivus (živi), a vjerojatno zato jer se radi o izuzetno otpornoj biljci koja može preživjeti i velike hladnoće i velike vrućine, a bez da se posuši. Na krovu može podnijeti čak i do 60 stupnja, a za rast joj samo treba malo vlage, te može jako dugo preživjeti bez kiše na krovu. To je zato jer pohranjuje vodu u svom debelom lišću te po potrebi troši te zalihe vode koje su joj neophodne za preživljavanje. Vrlo ih je lako uzgajati, bitno je kod uzgoja da do njih dopiru sunce i kiša. Čuvarkuće ne podnose previše vlage, pa je jako bitno da posude u koje ih sadite imaju rupe za otjecanje, inače vam biljke mogu istruliti uslijed viška vlage.

Danas postoji preko 3000 hibrida čuvarkuća i većina se uzgaja u ukrasne svrhe. Sempervivum tectorum je vrsta koja se odavno uzgaja u našim krajevima na krovovima kao ljekovita biljka i doslovno čuvar kuće. Štoviše, Karlo Veliki (2. travnja 747. – 28. siječnja 814.g.) je naredio da se na svakom krovu mora posaditi po jedna čuvarkuća, te se je nakon te naredbe čuvarkuća proširila po cijeloj Europi. Postoji staro narodno vjerovanje da čuvarkuća na krovu štiti od udara groma, te stara narodna poslovica koja glasi: «Bolje je imati čuvarkuću na kući nego dva psa ispred kuće». I doista, još kao maleno dijete se sjećam da je čuvarkuća bila posađena u staroj plitkoj ovalnoj posudi i da je ta posuda bila na krovu drvarnice (šupe). To je običaj koji se je zadržao i do danas u našim krajevima.

18062011 107

Sjećam se i da smo uvijek kad je nekoga boljelo uho koristili sok čuvarkuće. Ubere se nekoliko listova, pretrgnu se i lagano progužvaju u rukama da omekšaju i da se lakše istisne sok iz njih. Zatim se iscijedi sok u žlicu, lagano zagrije da sok bude mlak i ulije u uho. Tu treba jako paziti da se sok ne zagrije previše; ovo je bila situacija s mojom prijateljicom gdje su joj ulijali vrući sok u uho čuvarkuće i skoro joj ozbiljno naštetili sluhu. Stoga s svim prirodnim lijekovima treba biti oprezan i paziti kako ih primjenjujete, jer nepažnjom ili nepravilnom upotrebom možete napraviti više štete nego koristi. Osobno sam i sama koristila sok čuvarkuće kod bolova u uhu i pomoglo mi je. Naravno, ne pomaže u svim situacijama, pa ako bol ne prestaje radije posjetite odmah liječnika.
Iako se u mojoj obitelji čuvarkuća koristila samo kao lijek za uho, ova divna biljka ima puno širu primjenu u narodnoj medicini. Osim kod bolova u uhu, pomaže ponajprije kod opeklina i kod kožnih tegoba, te kod uboda insekata. Za lijek se koriste svježi listovi (razrezati list i staviti direktno na npr. mjesto uboda ili oštećenje kože) ili svježe iscijeđeni sok. Čaj od čuvarkuće se koristi za jačanje i osvježavanje organizma, te kod upala sluznice i upala desni i gnojne anigne, a vjeruje se da djeluje i kao afrodizijak.

Sok se je i koristio za tjeranje parazita iz crijeva i liječenje groznice, a radi se i mast, te tinktura od čuvarkuće. Više o ljekovitosti možete pročitati OVDJE.
Listovi čuvarkuće su i jestivi, te ih možete nasjeckane dodavati i u razne salate.

15032014 181  15032014 194

Iako postoje brojni kultivari čuvarkuća, u ljekovite svrhe je najbolje koristiti najobičniju čuvarkuću, onu zelenu velikih listova – Sempervivum tectorum. Svi sitni ukrasni kultivari nemaju ista ljekovita svojstva kao ova vrsta.

 

 

Postanite član/ica udruge Biovrt u 2018. godini

 

Dragi vrtlari, drage vrtlarice, članovi/ice udruge Biovrt,
još jedna godina je iza nas. Hvala vam što ste sa nama stvarali vrtlarsku zajednicu koja se družila, putovala zajedno, razmjenjivala sjeme i međusobno se podržavala.

2017. godina bila je vrlo dinamična za udrugu Biovrt. Putovali smo, družili se, posjetili mnoge vrtove članova i članica kao i rasadnike, nastavili program Čuvara sjemenja, proveli 2 projekta (Čuvajmo biorazzznolikost i Školski hoteli za korisne kukce) te još jedan započeli (U školskom vrtu (i mi) rastemo).

Pozivamo vas da postanete djelom biovrtne vrtlarske zajednice koja svakim danom sve više raste.

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom inspirira i educira o životu u skladu s prirodom. Stvaramo zajednicu koja čuva biološku raznolikost, razumije svoju ulogu u prirodi te čuva naše nasljeđe, sjeme i znanje u svrhu uzgoja zdrave hrane, postizanja prehrambene neovisnosti i očuvanje prirode za buduće generacije.

 

Podržavajući članovi/ce
Ukoliko želite podržati naš rad na promicanju i edukaciji o životu u skladu s prirodom, a nemate vremena za akcije i aktivno sudjelovanje ili pak živite u drugom dijelu Hrvatske – pozivamo vas da postanete podržavajući član/ica udruge Biovrt.
Podržavajući članovi uplaćuje godišnju članarinu od 100 kuna i redovno su informirani o našim aktivnostima. Također, kao mali znak pažnje za vašu podrški našem radu, nakon učlanjenja i dostave podataka šaljemo vam na vašu kućnu adresu paket od 6 vrsti sjemenja (rajčica mix, paprika mix, starinska salata mix, cinija grmolika mix, narančasta uresnica (Cosmos sulphureus) i paukov cvijet (Cleome spinosa)).
Podržavajući članovi mogu sudjelovati u radu Skupštine, ali nemaju pravo glasa i nemaju pravo sudjelovanja u radu tijela Udruge.

Nominalni članovi/ce
Nominalni članovi/ice plaćaju godišnju članarinu u iznosu od 80 kuna.
Nominalni član/ica je osoba bez ili s ograničenom poslovnom sposobnošću te ima sva prava i obveze redovnog člana/ice, osim što nema pravo sudjelovanja u radu tijela Udruge.
Nominalni članovi nakon učlanjenja stječu brojne članske pogodnosti:
– Popust 10 % na 4 radionice godišnje
– Redovni sastanci članstva
– Minimalno 5 sastanaka u godini
– Druženje, grupa potpore, u Biovrtu – po želji
– Mogućnost 1x godišnje posjet članu/ici tokom sezone – po želji
– Moguće aktivnosti grupe: razmjena iskustava, razmjena viškova proizvoda, razmjena sjemenja i sadnica – po želji

 

24062017 2  15.07.2017. izlet clanstva u kittenberger vrtove i arche noah 1

 

Redovni članovi/ice plaćaju godišnju članarinu u iznosu od 100 kuna i volontiraju minimalno 20 volonterskih sati u udruzi/godinu. Redovni član/ica je aktivni član/ica s punim opsegom Statutom predviđenih obveza i prava i ostvaruje iste pogodnosti kao nominalni član/ica.
Novi članovi upisuju se kao podržavajući ili nominalni članovi. Nominalni članovi nakon ostvarenih 20 sati volontiranja u udruzi mogu podnijeti zahtjev za redovno članstvo.

Maloljetne osobe mogu biti samo nominalni članovi.

Osobe koje nisu članovi/ce, a zanimaju ih aktivnosti udruge namjenjene isključivo članovima (sastanci, izleti), slobodni su sudjelovati na 2 takva događanja udruge, uz obaveznu najavu na e-mail. Nakon toga molimo ih da se učlane kako bi mogli dalje sudjelovati na aktivnostima udruge.
O pravima i obvezama članstva pročitajte u našem Statutu na http://biovrt.com/biovrt/o-udruzi

Program za svo članstvo:
– tematski izleti za članstvo. U 2018. godini planiramo put u Istru (Vrtlarija Klaići, Dekora Buzet). U lipnju je u planu putovanje u Sloveniju gdje ćemo između ostalog posjetiti mirisni vrt i podzemnu Čajoteku obitelji Kolarić te biodinamičkog pčelara Karla Vogrinčića. Tu su još posjete voćnjaku OPG-a Hudolin, mogući dvodnevni izleti, a pratit ćemo i druge zanimljive izlete u tuđoj organizaciji kojima ćemo se moći priključiti.

– program Čuvari sjemenja (više)

 

Članarinu možete uplatiti na naš žiro račun HR452340009 1116044171 , PBZ banka d.d.

Kako bi postali članom/icom, po uplati članarine, molimo vas da preuzmete Obrazac za učlanjenje (OVDJE) te popunjeni i potpisani nam pošaljete skeniranog na biovrt@biovrt.com ili poštom na našu adresu Biovrt – U skladu s prirodom, Novo Selo Rok, M. Tita 140, 40000 Čakovec.

Nakon primitka uplate i ispunjenog obrasca mi ćemo vas kontaktirati. Članstvo započinje trenutkom upisa u registar članova/ica.

Članstvo u udruzi važeće je za kalendarsku godinu i istječe krajem iste.

 

Radujemo se zajedničkom radu i druženju u 2018. godini.

Tim udruge Biovrt – u skladu s prirodom

 

 

Kovrčavi kelj – Brassica oleracea var. sabellica

 

Lisnati kovrčavi kelj (Brassica oleracea var. sabellica ) izuzetno je otporna vrsta iz obitelji kupusnjača (Brassicceae) koju preporučam uzgajati u svakom vrtu. Osim u zelenoj i tamnoljubičastoj boji, postoji i u raznim nijansama između zelene i ljubičaste.

Za razliku od glavatog kelja (Brassica oleracea var. sabauda) koji mnogima sirov zna uzrokovati probavne probleme, kovrčavi se kelj može koristiti i sirovi. Glavata se vrsta kelja u engleskom govornom području niti ne naziva kelj, nego «Savoy cabbage» – u prijevodu savojski kupus. (Odličan tekst o zabunama kod vrsti kelja pročitajte OVDJE)

Kovrčavi kelj se najviše preporuča za izradu zelenih sokova, čipsa od kelja i sličnih jela i ne pada sirovi tako teško na želudac kao glavati kelj.

03092015 250  09112016 kovrcavi kelj 1

 

KOVRČAVI KELJ NIJE RAŠTIKA
Kako su bliski srodnici, mnogi kod nas zabunom kovrčavi kelj proglašavaju raštikom – što je pogrešno. Oni doduše jesu slične vrste po rastu, ali kovrčavi kelj je vidljivo drukčija sorta s izuzetno nakovrčanim listovima i puno otporniji na hladnoću od raštike. Što je hladnije, to su mu listovi više nakovrčani.

Fotografije: kovrčavi kelj ljeti i zimi – ljeti je manje kovrčavi, zimi više

139  199

UZGOJ
Kovrčavi se kelj uzgaja potpuno isto kao i sve ostale vrste kelja i vrijede ista pravila kod uzgoja, bolesti i nametnika. Kako je to vrsta za zimsku berbu neki ga siju tek u lipnju. Ja ga sijem s svim ostalim kupusjačama početkom svibnja, a presađujem tijekom lipnja. Više o sjetvu kupusnjača pročitajte OVDJE, a o presađivanju kupusnjača pročitajte OVDJE.
Uz sva „klasične“ nametnike kupusnjača, kao što su kupusni buhač, kupusna stjenica i kupusna mušica, ovu vrstu kelja jako vole i voluharice. Tijekom sezone ponekad mi unište dio sadnica na način da izjedu korijenje, a tijekom zime grickaju njegovo lišće.

05082015 30  25122017 16

Zahvaljujući kovrčavom kelju, i u kontinentalnoj Hrvatskoj moguće imati berbe na vrtu tijekom cijele godine – pa čak i zimi. Prema otpornosti, ovo je jedna od najotpornijih vrsti kupusnjača koje sam uzgajala i s koje svake godine imam berbu sve do proljeća, unatoč debelim minusima tokom zime. Jedina je vrsta koja je prezimila dugotrajne hladnoće i minus preko -20 stupnja.

Hladnoće i pogoduju ovoj vrsti – okus kelja upravo postaje bolji nakon prvih mrazeva. Tada se povećava količina šećera u njegovim listovima i oni postaju slađi. Može se pripremati i sirov, u salatama ili zelenim sokovima, ali i kuhan, u raznim varivima i jelima. Često spominjem kako je osim vrtlarenja u skladu s prirodom jako bitno i jesti u skladu s prirodom i to je ono što pokušavam prakticirati i u svom životu. Zato je ovaj kelj sastavni dio moje zimske prehrane, najviše sirov u zelenim sokovima.

20012014 126  29112015 82

Kako je ovo vrsta koja ne ide u glavicu, beru se listovi s stabljike i to donji, dok s gornjim listovima nastavlja rast u zrak. Iduće godine na proljeće potjera stapke koje razvijaju cvjetove i nakon oprašivanja sjeme. Kako se sve vrste kupusnjača jako križaju, u vrijeme cvatnje ono mora biti ili prostorno ili fizički izolirano od ostalih vrsti kupusnjača u cvatu ako želite skupiti sjeme te vrste.

 

Ukoliko želite uzgajati kovrčavi kelj u svom vrtu, sjeme možete nabaviti u našim viškovima sjemenja OVDJE.

 

 

 

Biovrt – pregled aktivnosti 2017

PROLJETNA PREDAVANJA UDRUGE 2017  – „OČUVAJMO BIORAZZZNOLIKOST“ i razmjene sjemenja
25.01. Čakovec, 11.02. Zagreb, 16.02. Velika Gorica, 17.02. Koprivnica, 18.02. Varaždin, 21.02. Lepoglava, 24.02. Ivanić-Grad, 25.02. Varaždinske Toplice,  28.02. Virje, 02.03. Bjelovar, 03.03. Gornji Mihaljevec, 05.03. Karlovac, 07.03. Krapinske Toplice, 08.03. Novo Selo Rok, 09.03. Ludbreg, 14.03. Đurđevac, 18.03. Zagreb, 21.03. Donja Stubica, 26.03. Split, 27.03. Ploče, 28.03. Opuzen, 28.03. Gospić

http://www.biovrt.com/vijesti-i-najave/najava-predavanja-i-razmjena-sjemenja-za-proljece-2017
https://biovrt.com/vijesti-i-najave/udruga-biovrt-poklonila-preko-1000-paketica-sjemenja-cvijeca-za-korisne-kukce-i-ptice

RAZMJENE SJEMENJA
04.02.2017. SUDJELOVANJE NA RAZMJENI SJEMENJA U ORGANIZACIJI UDRUGE DUGA U ČAKOVCU 30.09.2017. sudjelovanje na razmjeni sjemenja udruge ZMAG

OSTALA PREDAVANJA
12.04.2017. predavanje u ETŠ Čakovec – o biovrtu i životnom putu – u sklopu projekta „Jedemo odgovorno“
13.05.2017. predavanje „Čuvanje starinskih sorti kao zalog naše budućnosti” na Sajmu OPG-ova povodom međunarodnog dana bioraznolikosti u Čakovcu.

Izvor: https://biovrt.com/vijesti-i-najave/poziv-na-predavanje-13-05-17-u-cakovcu

MEDIJSKE OBJAVE – INTERVJU, RADIO I TV
16.01.2017. Gostovanje na VTV Vekerica – najava natječaja za predavanja i o radu udruge
19.01.2017. Snimanje srce TV za vijesti i poljoprivredni savjetnik – najava predavanja i razmjena sjemenja – pregledati vijesti tih dana?
09.02.2017. Intervju City radio Velika Gorica – najava predavanja i razmjene sjemenja – emitiralo se je 3* dnevno do 15.02. u vijestima
10.02.2017. Intervju Radio Megaton – najava predavanja i razmjena sjemenja
18.02.2017. intervju za Varaždinske vijesti o predavanju, objava 21.02.
28.02.2017. gostovanje u programu radija Sjeverni.FM (bivši Radio Ivanec) u emisiji Eko oaza
03/2017 – intervju predsjednice za časopis Sensa (objava na webu u 2 strane u 07/2017
http://www.sensaklub.hr/clanci/stvaran-zivot/vrtlarenje-me-promijenilo-i-vratilo-samoj-sebi
07.03.2017. Intervju za Radio Marija Bistrica – najava predavanja u Krapinskim Toplicama – telefonom
16.03.2017. Intervju – snimanje emisije Hrvatski radio Otočac – u sklopu emisije EKO ERA, emitirano 30.03.17.
28.03.2017. Intervju za radio emisiju u Opuzenu – radio Delta
11.04.2017. Intervju za Sjeverni FM – emisija Eko oaza, emitiranje utorak 11.04. 15.15
02.07.2017. intervju radio Ludbreg – emitiranje u nedjelju prijepodne u poljoprivrednoj emisiji
11.07.2017. intervju i snimanje Silvije Kolar-Fodor za regionalni list, objavljeno 26.07.2017.
17.07.2017. snimanje za srce tv – vijesti – nagradni foto natječaj – objava je bila navodno isti dan u vijestima srce TV – pogledati i linkirati vijesti
21.07.2017. snimanje za HTV – objava 26.07. u emisiji Ritam ljeta, HTV 1
https://web.facebook.com/photo.php?fbid=1844844978875551&set=a.105059926187407.10897.100000502016765&type=3&theater

13.10.2017. – prilog HTV-a snimljeni o školskim hotelima za korisne kukce u Gornjem Mihaljevcu – kukci su objavljeni 13. 10. u Podnevnom dnevniku, istoga dana i u Regionalnom dnevniku, a objavljeni su i u Županijskoj panorami. Prema imenu emisije i datumu, mogu se pronaći na platformi HRTi.
14.10.2017. intervju radio Ludbreg – objava nedjelja prijepodne 15.10. u poljoprivrednoj emisiji – radovi u listopadu
09.12.2017. intervju radio Ludbreg, objava 10.12.2017.

NAGRADNE IGRE
17.-31.01.2017. Nagradna igra Vizija mog vrta 2017 fb grupe Biovrt.com – u skladu s prirodom – članci i na stranici i poslano medijima
11.-23.07.2017. Fotografski natječaj „Cvijeće u mom povrtnjaku“ – 2 faze, članci i na stranici i poslano medijima http://www.biovrt.com/vijesti-i-najave/fotografski-natjecaj-cvijece-u-mom-povrtnjaku

DONACIJE I POTPORE
23.02.2017. poslano sjeme Crveni križ Sisak – NAĆI detalje na našoj fb stranici – objavljeno i na crvenom križu

OSTALO – sudjelovanje na drugim projektima
24.04.2017. – prezentiranje školskog biovrta u sklopu posjete – Erasmus plus projekt http://os-prva-ck.skole.hr/razredi14-15/p_novo_selo_rok?news_hk=5620&news_id=2199&mshow=1104#mod_news
31.05.2017. Erasmus posjeta u biovrtu – OŠ Izidora Poljaka Višnjica, partneri iz Turske, Grčke i Poljske, Erasmus projekt „I am an ecological person“

SASTANCI  I IZLETI ČLANSTVA UDRUGE
19.02.2017. druženje i razmjena sjemenja u Čakovcu
27.05.2017. kod predsjednice Silvije Kolar-Fodor
24.06.2017. Izlet u Bedekovičeve grabe, Badličan i posjeta članici Dragici Antić
15.07.2017. Izlet u Austriju – Kittenberger vrtovi i u udrugu Arche Noah
29.07.2017. Izlet u „Stare hrvatske voćke“ i posjeta članu Denisu Hrženjaku
26.08.2017. godišnje druženje članstva na imanju Silvije kolar-Fodor
09.12.2017. Završno druženje članstva u Čakovcu

PROJEKTI 2017
OČUVAJMO BIORAZZZNOLIKOST – 01.01.-31.12.2017.
EDUKATIVNI VIDEO – KORISNI KUKCI U VRTU- 03.10.2017.
http://biovrt.com/zivotinjski-svijet-u-vrtu/edukativni-video-korisni-kukci-u-nasem-vrtu

EDUKATIVNA BROŠURA – OČUVAJMO BIORAZZZNOLIKOST – štampano 1000 primjeraka – podignuta 24.10.2017.

ŠKOLSKI HOTELI ZA KUKCE – 15.07.2017.-31.10.2017.
– Prikazani video roditeljima i učenicima u obje škole – poklonjeni paketići sjemenja „Očuvajmo biorazzzznolikost

– Izgrađena 2 hotela za kukce – financirala zaklada Zamah

U ŠKOLSKOM VRTU (I MI) RASTEMO – 01.10.2017.-31.08.2018. (više o projektu pogledajte OVDJE).
01.11.2017. Izlet učenika-terenska nastava u ustanovi „ Međimurska priroda“ (VIŠE)
29.11.2017. – Proslava „Jesen za bake i djedove“ u Područnoj školi Novo Selo Rok (VIŠE)
Redovite vrtlarske grupe u PŠ Novo Selo Rok:
http://www.biovrt.com/projekti/u-skolskom-vrtu-i-mi-rastemo-aktivnosti-u-listopadu-2017
http://www.biovrt.com/projekti/u-skolskom-vrtu-i-mi-rastemo-aktivnosti-u-studenom-2017
http://www.biovrt.com/projekti/u-skolskom-vrtu-i-mi-rastemo-aktivnosti-u-prosincu-2017

PRIZNANJE ZA VOLONTERSKI DOPRINOS MEĐIMURSKE ŽUPANIJE ZA 2017. GODINU
Udruga Biovrt – u skladu s prirodom bila je nominirana za naj organizatora volontiranja Međimurske županije 2017 godine – 75 vrijednih biovrtnih volontera i volonterki ostvarilo je 733 volonterska sata. Nismo osvojili nagradu, ali smo dobili priznanje Međimurske županije. Uz takve članove, volontere i zajednicu koju stvaramo – svi smo zajedno pobjednici. Hvala svima 
https://www.facebook.com/UdrugaBiovrt/posts/764532380417764 

 

FACEBOOK GRUPA BIOVRT.COM – U SKLADU S PRIRODOM
Facebook grupa služi za razmjenu znanja i iskustava među vrtlarima/icama koji vrtlare u skladu s prirodom, pa ako želite postati dio ove vrtlarske zajednice pridružite nam se OVDJE.
Početkom 2017. godine facebook grupa Biovrt.com – u skladu s prirodom brojila je preko 15.800 članova/ica, a do kraja godine taj je broj narasao na preko 20.000 članova/ica.

FACEBOOK STRANICA UDRUGA BIOVRT – U SKLADU S PRIRODOM
Pratite nas svakodnevno i na fb stranici udruge Biovrt – u skladu s prirodom OVDJE. 
Početkom 2017. godine imali smo preko 8100 pratitelja, a na kraju 2017. preko 11500 pratitelja.

OSTALE REDOVNE AKTIVNOSTI
Na stranici www.biovrt.com  redovito se objavljuju članci vezani uz biovrtlarstvo, pa je tako bilo i tokom cijele 2017. godine.

BESPLATNI BILTEN (NEWSLETTER) UDRUGE
Od 2015. godine redovito izdajemo i mjesečni bilten koji sadrži aktualne najave aktivnosti udruge i aktualne savjete. Tako smo i tijekom godine izdali 12 biltena udruge. Ukoliko želite primati savjete, novosti, najave radionica i razmjena sjemena, pretplatite se na naš besplatni bilten (newsletter) OVDJE.

OČUVANJE BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI
S ciljem očuvanja biološke raznolikosti, u našu banku sjemenja redovito se pohranjuju svi viškovi sjemenja od biljaka koje se uzgajaju u biovrtu predsjednice udruge Silvije Kolar-Fodor, ali i donacije sjemenja koje nam šalju pojedinci. Svi zainteresirani mogu s nama razmijeniti sjeme za razmnožavanje tih biljaka u svojim vrtovima ili postati naš Čuvar/ica sjemenja.

 

Fotografije naših aktivnosti možete pogledati i u galeriji fotografija udruge OVDJE.

Financijski izvještaj udruge za 2017. godinu biti će nakon predaje na FINU vidljivi na njihovim stranicama u skladu s zakonima i pravilnicima o poslovanju udruga.

 

Hvala svima koji pratite i podržavate naš rad!

Također, velika hvala svim volonterima udruge koji su pomogli kod održavanja aktivnosti udruge i bez kojih sve ovo ne bi bilo moguće!

 

Silvija Kolar-Fodor, predsjednica udruge