Radovi na vrtu u prosincu

Ovisno o (ne)povoljnim vremenskim prilikama, prosinac često zna biti jako aktivni mjesec vrtlarskih radova. Ukoliko imate sreću i povoljne vremenske prilike, što znači vrijeme bez snijega i bez smrzavanja tla, puno toga se može napraviti.

MICANJE TRAVE OKO VOĆKI I JESENSKO GNOJENJE VOĆNJAKA (I BOBIČNJAKA)
Trava je „žderač“ hranjiva i oduzima hranjivo voćkama te guši bobičasto grmlje. Stoga se preporuča maknuti travu oko mladih voćaka i grmova prvih godina nakon sadnje, a umjesto nje staviti malč, posaditi narcise, djetelinu, ljekovito bilje… Detaljnije o ovoj temi pročitajte OVDJE.

SADNJA I PRESAĐIVANJA U VOĆNJAKU
Iako se glavnina sadnje i zaštite voćaka obavlja tijekom studenog (VIŠE), ukoliko tlo nije smrznuto, tijekom prosinca možete saditi voćke. Također, ukoliko utvrdite da ste prijašnjih godina neke voćke presadili na krivo mjesto, sad je pravo vrijeme da ih pokušate presaditi, ukoliko već nisu previše narasle.

PRESAĐIVANJE GRMLJA I TRAJNICA
Idealno vrijeme za rasađivanje je vrijeme kad vegetacija miruje, dakle kasna jesen i rano proljeće. To vrijeme možete iskoristiti za presađivanje čak i većeg grmlja za koje tijekom godina zaključi da će bolje rasti na nekoj drugoj poziciji. Šanse da se tako presađeno grmlje primi su jako velike upravo radi vremena sadnje. Vrijeme je za rasađivanje/presađivanje ukrasnih trava te raznih trajnica.

PRESAĐIVANJE LUKOVICA CVIJEĆA
Ukoliko su vam se lukovice poput narcisa, tulipana i sl. jako razrasle, kasna je jesen idealno vrijeme da ih rasadite dok su u fazi mirovanja. Ne odgađajte to za proljeće jer mnoge već u rano proljeće tjeraju i cvatu. Više o rasađivanju lukovica pročitajte OVDJE.

BERBE U VRTU
Prosinac je najčešće vrijeme završnih berbi u vrtu, dakle onog povrća koje podnosi prve minuse do nekih -4 stupnja poput cikle, mrkve, repe… Naravno, postoje vrste povrća koje mogu ostati na vrtu preko cijele zime. Više o ovoj temi pročitajte OVDJE.

ZAVRŠNE PRIPREME I MALČIRANJE VRTA
Nakon berbi i spremanja kolaca, vrijeme je za pripremu vrta za zimu. Ja na dijelu vrta puštam da vrt zarastu sezonski korovi i tako oni imaju funkciju živog malča preko zime (VIŠE). Završetkom sezone veliki dio vrta posipavam i drvenim pepelom i nakon toga malčiram, to ima više prednosti (VIŠE). I kao završno pripremiti vrt za zimu, pročitajte OVDJE. Ostavite nešto za ptice na vrtu tijekom zime, evo koje biljke posebno vole zimi (VIŠE)

SPREMANJE KOLACA, ALATA, PRAŽNJENJE BAČVI, SPREMNIKA I KANTI VODE I TEKUĆEG GNOJIVA
I to je to, vrijeme je da se i spremi sav alat i isprazne sve bačve, jer nam slijedi (ako još nije) snijeg i smrzavanja. Bačve s vodom, pogotovo one zatvorene obavezno ispraznite – ili barem na pola, jer se voda prilikom smrzavanja odnosno led širi, pa ako se nema kamo širiti – popucati će vam bačve/spremnici za vodu.
Kako i alat nećemo jedno vrijeme koristiti, vrijeme je da i njega očistite i spremite na suho.
Ukoliko to još niste, i sve kolce koje ste koristili za potpornje mahunarkama i rajčicama poberite s vrta i maknite na suho – ali i hladno, da se preko zime smrznu mogući patogeni poput gljivica koje uzrokuju gljivične bolesti rajčice. Zato je tijekom zime bolje spremiti kolce na suhe nadstrešnice gdje smrzava, a ne u podrum gdje je vlažno, toplije i pogoduje opstanku gljivica.

PROVJERITE I ZAVRŠITE POPIS RADOVA
Dobar alat za planiranje radova u vrtu je i lista/plan na kojem si planirate radove koje trebate napravit – da slučajno nešto ne bi zaboravili.
Ovako izgleda moja ovogodišnja lista koju polako privodim kraju s završetkom vrtlarske sezone

PTICE HRANITE SAMO AKO JAKO ZAHLADI I SMRZNE
Iako su već na jesen u dućanima dostupne razne hranilice, lojne kuglice, sjemenke i sl. za hranjenje ptica, preranim hranjenjem ćete im prije odmoći nego pomoći. Zašto ptice hranimo samo kad stvarno zahladi pročitajte OVDJE.

KRAJ JE ZAPRAVO NOVI POČETAK
Uskoro nam počinje nova sezona, stoga iskoristite ove zimske dane za mali odmor. I budite spremni, jer uskoro slijedi nova sezona, novo planiranje, nabavke i radost radova u vrtu 🙂

Svečana proslava “Jesen za bake i djedove” 29.11.17. u PŠ N.S.Rok

U sklopu projekta “U školskom vrtu (i mi) rastemo” kojeg provodi udruge Biovrt u skladu s prirodom u partnerstvu s Prvom osnovnom školom Čakovec i Područnom školom Novo Selo Rok, održali smo jesensku proslavu s bakama i djedovima.

Kako su ciljevi projekta između ostalog i očuvanje tradicijskog znanja o uzgoju zdrave hrane i međimurske tradicije, pozvali smo bake i djedove da s nama proslave da nam ispričaju o starim običajima i radovima u skladu s godišnjim dobima.

Učenici su svojim bakama i djedovima predstavili što su sve napravili na našem školskom vrtu protekle dvije godine, a jedan djed nam je ispričao kako je nekad izgledalo kad je na jesen bilo na tzv. luščarama kukuruza.

Imali smo dvije ekipe malih novinara koji su intervjuirali bake i djedove o starim običajima i uzrečicama.

Na kreativnom dijelu ove svečanosti svi i djeca i njihovi bake i djedovi izrađivali su brojne predmete i igračke od jesenskih plodova, a djeca su nagradila svoje bake i djedove s medaljama od jesenskih plodova. Proslava s puno starih priča, puno kreativnih ideja i predmeta bila je uistinu prekrasna i inspirativna, hvala svima na sudjelovanju.

Projekt “U školskom vrtu (i mi) rastemo” traje od 01.10.2017.-31.08.2018. i provodi ga udruga Biovrt – u skladu s prirodom kao nositelj u partnerstvu s I. osnovnom školom Čakovec i Područnom školom Novo Selo Rok

više o projektu pročitajte na linku: http://www.biovrt.com/projekti/u-skolskom-vrtu-i-mi-rastemo

U školskom vrtu i mi rastemo

Projekt financijski podržava Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva u iznosu od 95.280,00 kn, a odobreni je u području izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja djece i mladih u školskoj godini 2017./2018.

Također, projekt u 2018. godini financijski podržava i Grad Čakovec u iznosu od 10.000,00 kn te Međimurska županije u iznosu od 8.000,00 kn.

Voditeljica projekta i edukatorica na projektu je Silvija Kolar-Fodor, predsjednica udruge biovrt, autorica i biovrtlarka.

O PROJEKTU: Holistički edukativni program za sve učenike 1-4 razreda škole Novo Selo Rok u suradnji s zajednicom o zdravim načinima života, zaštiti prirode, očuvanju tradicije i bioraznolikosti.

Pomno osmišljenim edukativnim aktivnostima u školskom vrtu i voćnjaku holistički djelujemo na stvaranje nove generacije mladih ljudi koji će čuvati bioraznolikost, prirodu i svoje zdravlje. Istovremeno ih motiviramo za boravak u prirodu, kretanje, učimo radosti stvaranja, timskom radu, povezujemo s njihovim obiteljima u zajedničkim aktivnostima te čuvamo međimursku baštinu i tradiciju uzgoja vlastite zdrave hrane – održivom razvoju.

Kako posaditi voćku

Od jeseni do proljeća dok vegetacija miruje, pravo je vrijeme za zasaditi voćku.

Kontejrirane sadnice posađene u teglama možete saditi cijele godine – ali je idealno da to bude u hladnije doba godine da se bolje prime. Tada ih je većinom dovoljno zalijati samo prilikom sadnje, dok u toplije doba godine to morate raditi tako dugo dok se ne ukorijene i trebate paziti da se ne posuše. Sadnice golog korijena možete nabaviti i saditi nakon prvog mraza pa sve do proljeća dok ne počnu listati voćke – sve dok tlo nije zamrznuto.

JESENSKA ILI PROLJETNA SADNJA?
Jesensku sadnju mnogi smatraju boljom jer se voćke posađene na jesen tijekom zime ukorjenjuju – razvijaju korijen, dok one posađene na proljeće kreću s rastom i korijen im ne naraste kao kod jesenske sadnje nego tek iduće jeseni – pa su tako slabije ukorijenjene podložnije eventualnim sušama. Također, tijekom zime često padne dovoljno padalina pa je voćku dovoljno zalijati samo jednom, dok na proljeće često znaju biti suše, pa jedno zalijevanje nije dovoljno.

ZAŠTO POSADITI VOĆKU?
Vlastiti voćnjak i zdravo organsko voće pravo je bogatstvo za cijelu obitelj. Stoga gdje god imate mjesta, posadite voćku i time pametno uložite u budućnost. Više pročitajte u sljedećem tekstu: http://biovrt.com/vrtlarski-kutak/zasadite-vocku

Stoga lopatu u ruke i krenimo 🙂

Evo kako to ja radim:

1. Izaberite voćku i poziciju za sadnju, vodeći brigu o vrsti podloge koja definira veličinu krošnje, vrsti tla i minimalnim temperaturama koje voćka podnosi (VIŠE);
2. Iskopajte dovoljno veliku rupu. Ako imate voluharice, izaberite neko od mogućih rješenja odvraćanja (VIŠE);
3. Dodajte malo organskog gnojiva u rupu
4. Na gnojivo nasipajte malo zemlje – korijen ne smije doći u doticaj s gnojivom;
5. Stavite voćku u rupu i zasipajte zemljom, s time da cijepljeni dio mora ostati iznad zemlje. Ukoliko sadite voćku golog korijena, korijenje joj malo prikratite vrtnim škarama – tako će brže razviti novo korijenje;
6. Nakon što na pola zatrpate rupu oko korijena stavite još organskog gnojiva – tako će biljka dobiti odmah kod rasta dovoljno gnojiva za rast, dok do gnojiva koje stavite ispod voćke mora prvo izrasti korijen. Zato je bočno gnojenje bitnije. I sama priroda uvijek dodaje hranjive elemente od gore – a ne od ispod (npr. šumsko tlo bogato humusom). Stoga gnojenje ispod same voćke nije nužno kod sadnje voćke, bitnije je dobro pognojiti sastrane;
7. Zasipajte zemlju;
8. Dobro zalijte – bez obzira koliko god bilo mokro tlo, obavezno treba zalijati jer će voda i poravnati zemlju oko korijena i pomoći kod zakorjenjivanja;
9. Utisnite lagano (ne prejako!) zemlju nogom kako bi stabilizirali voćku;
10. Dodajte mrežicu protiv divljači i kolac za potporanj (VIŠE) .

I to je to. Voćkajte vrtove i uživajte u zdravom organskom voću 🙂 <3

Terenska nastava 08.11.17. – Međimurska priroda

U srijedu 08.11.17. udruga Biovrt u suradnji s Područnom školom Novo Selo Rok organizirala je terensku nastavu za sve učenike Područne škole Novo Selo Rok u sklopu projekta “U školskom vrtu (i mi) rastemo” kojeg financijski podržava Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva.

Posjetili smo Javnu ustanovu za zaštitu prirode Međimurska priroda gdje su učenici slušali predavanje o zaštiti prirode i životinjama koje se nalaze u Regionalnom parku Mura-Drava, te saznali sve o ugroženom leptiru plavcu radi kojih postoji i zaštićeni lokalitet u Međimurju – Bedekovićeve grabe.

Nakon izuzetno zanimljivog predavanja, svi učenici su posebno učili o životnom ciklusu leptira plavca i njihovoj povezanosti s biljkom krvarom (Sanguisorba officinalis) i mravima, te je svaki učenik sam nacrtao životni ciklus leptira plavca.

Bilo nam je jako zanimljivo, vratili smo se doma s puno novog znanja kojeg će naši mali učenici-vrtlari znati primjenjivati u svakodnevnom životu i štititi prirodu za buduće generacije.

Hvala svima na sudjelovanju!

Više fotografija pogledajte na sljedećem linku:

https://www.biovrt.com/galerija/terenska-nastava-08-11-17-medimurska-priroda/

više o projektu pročitajte na linku: http://www.biovrt.com/projekti/u-skolskom-vrtu-i-mi-rastemo

Kako spremiti peruanske jagode preko zime

Peruanska jagoda je trajnica iz obitelji pomoćnica, porijeklom iz Južne Amerike. Kako je izuzetno fino voće i bogato vitaminima, danas se uzgaja u cijelom svijetu. Više o peruanskoj jagodi pročitajte OVDJE.

U krajevima gdje ne dolazi do velikih zahlađenja peruanska jagoda može bez problema prezimiti. Samo ju na jesen porežite, malo zaštitite lišćem i sl. i na proljeće će opet potjerati iz korijena.

U krajevima gdje su deblji i dugotrajniji minusi kao u mom Međimurju peruanska jagoda ne može prezimiti, osim u slučaju izuzetno blagih zima. U takvim krajevima većinom se uzgaja kao jednogodišnja biljka. Ipak, ako ju uzgajate u tegli i premjestite u zatvoreni prostor ili na jesen presadite u tegle, može prezimiti. Peruanska biljka odlično podnosi i vađenje i obrezivanje i sadnju u tegle i prezimljava bez problema.

Tako sam i ja počela zadnjih nekoliko godina spremati par biljaka u tegle. Ovo ima nekoliko prednosti:

– ne morate svake godine iznova sijati sjeme na prozorskim daskama i brinuti za male biljčice

– odlično prezimljava u podrumima i negrijanim podrumima uz rijetko zalijevanje

– biljke posađene u teglama prije će narasti na proljeće i prije roditi od sijanaca.

Imajte samo na umu da je ova vrsta osjetljiva na mraz i na otvoreno na proljeće ju trebate posaditi tek nakon zadnjih proljetnih mrazova.

Evo kako to ja radim svake jeseni. Nakon prvog mraza porežem sve biljke na visinu 10-15 cm:

Vadim ih štihačom. Nemojte čupati biljke iz zemlje jer će popucati grane. S vrtnim škarama porežite korijenje koje je preveliko da stanu u tegle.

Da bi uštedila prostor, sadim odjednom više biljaka u jednu teglu. Peruanska jagoda je stvarno žilava i nezahtjevna biljka i sve to podnosi bez problema – to je kvaliteta koju nemaju mnoge biljke za koje je presađivanje veliki šok.

Prilikom sadnje koristim zemlju iz krtičnjaka – to je tlo u kojem rastu i na koje su naviknute, a prednost je i ta da je tu zemlju “preradila” krtica koja je mesožder, pa nema nikakvih kukaca i jajašaca koji bi kasnije mogli naštetiti biljci.

Ovako posađene biljke spremam u podrum na svjetlije mjesto i tek povremeno tijekom zime zalijem. Već u rano proljeće one opet iznova počnu tjerati mlade listove i grančice, te ih polako, kako se bliži vrijeme presadnje na otvoreno, počinjem privikavati na vanjske uvjete kako bi ih mogla presaditi na otvoreno sredinom svibnja.

Sjeme peruanskih jagoda možete potražiti u našim viškovima sjemenja iz biovrta OVDJE, a našu cjelokupnu ponudu sjemenja možete pogledati OVDJE.

Radovi na vrtu u studenom

Iako već dosta hladan, studeni je aktivan mjesec u vrtlarskim radovima, a pogotovo u voćnjacima. Evo popisa najčešćih radova u vrtovima i voćnjacima u kontinentalnoj Hrvatskoj tokom studenog:

SADNJA I PRESAĐIVANJE VOĆKI
Idealno vrijeme za sadnju voćki je nakon prvih mrazeva, dok voćkama otpadne lišće i počnu razdoblje mirovanja. Voćke golog korijena se mogu saditi sve od tog razdoblja, pa dok ne počnu pupati na proljeće – dakle u periodu od studenog do ožujka iduće godine, sve dok tlo nije zamrznuto. Iako se kontejrirane voćke mogu saditi i skoro tokom cijele godine (jedino ne dok su vrućine i smrznuto tlo), i njih je najbolje saditi u ovo doba godine.
Iako postoje različita mišljenja da li je voćke bolje saditi na jesen ili na proljeće, po mom iskustvu to je bolje na jesen jer imaju duže vrijeme da se dobro prime. Naime, kod proljetne sadnje imala sam iskustvo jedne godine da je vrlo brzo počela suša i radi toga dio voćki od proljetne sadnje mi se nije primilo. Za razliku od toga, nakon jesenske sadnje često ima puno oborina, pa nema straha od suše i sušenja voćki radi toga.
Stoga upravo mjesec studeni preporučam za planiranje sadnje i presadnje u voćnjaku (VIŠE). Ako tijekom godina primijetite da nekim voćkama ne odgovara pozicija gdje rastu, vrijeme mirovanja je idealno da i njih presadite – naravno, ako voćka nije prevelika.
Prilikom sadnje svakako razmislite i o zaštiti od divljači (VIŠE) i voluharica (VIŠE) koje mogu prouzročiti velike štete u voćnjaku.

JESENSKO GNOJENJE VOĆNJAKA
Studeni je idealno vrijeme za jesensku gnojidbu voćki, jer će to osigurati dobar i zdravi rast vašim voćkama, dobar urod i veću otpornost prema bolestima i nametnicima. Preporučljivo je i maknuti travu oko voćki (VIŠE) jer ona je veliki potrošač hranjiva, a oko voćki možete ili pomalčirati, ili posaditi lukovice, cvijeće ili ljekovito bilje. No i košnja oko voćaka je isto tako ok.

Svakako za gnojenje preporučam bilo organska gnojiva za voćke bilo iz kućne radinosti poput komposta ili glistinca, bilo organska gnojiva koja su danas dostupna u mnogim dućanima diljem RH i to po sasvim pristupačnim cijenama. Za gnojenje voćki na jesen i prilikom sadnje meni je odlično organsko gnojivo u obliku granula ili peleta. Izbjegavajte mineralna gnojiva jer ona uzrokuju povećane količine nitrata i nitrita u tlu i ispiranjem završavaju u vodotocima, a oni štete i okolišu i ljudskom zdravlju.

SADNJA I PRESADNJA CVIJEĆA I UKRASNOG GRMLJA
Tijekom listopada i studenog idealno je vrijeme za sadnju i rasađivanje trajnica te ukrasnog grmlja. Jednako kao i kod voćki, vrijeme mirovanja idealno je za presadnju i ukrasnog grmlja ukoliko želite promijenite mjesto na kojem raste.

SJETVA I SADNJA U VRTU
Sadnja češnjaka i luka
Ukoliko niste to napravili tijekom listopada, i u studenom možete saditi luk i češnjak ukoliko to dozvoljavaju vremenske prilike.
Kako posaditi luk (ali i češnjak) pročitajte OVDJE.
Tijekom studenog možete presaditi i češnjak slon nakon što nikne, te presaditi zimsku salatu koju sijem u kolovozu, i to na rubove gredica češnjaka i luka.
Sjetva graška i boba
Tijekom studenog možete posijati grašak i bob za iduću sezonu. Prema mom iskustvu, kod mene je ipak bolje dok ih sijem u rano proljeće, zato tokom studenog samo pripremim i pomalčiram gredicu za grašak i bob – te ih sijem tijekom veljače i ožujka. Ako niste sigurni da li će kod vas biti uspješnije jesenska ili proljetna sjetva – napravite pokus pa dio posijte na jesen, dio na proljeće i tako par godina zaredom pa bilježite rezultate. Dobru praksu svakako ponovite.

PRIPREMA VRTA ZA ZIMU
Kada će biti završne berbe u vrtu, ovisi o vremenskim prilikama i kada će nastupiti prvi mrazevi i prva ozbiljnija zahlađenja. Sve o rasporedu berbi u skladu s vremenskom prognozu pročitajte OVDJE.
Nakon svih berbi, povadite i spremite kolce za rajčice i mahunarke. Spremanjem na suho preko zime produžavate im vijek trajanja. Ja ih spremam pod nadstrešnicu na suho – ali hladno, izloženo zimskim temperaturama. Na ovaj način sam sigurna da će eventualni uzročnici bolesti (razne gljivice i sl.) neće preživjeti na kolcima uslijed hladnoća, kao što je to moguće ako spremite kolce u podrum na toplije.
Nakon berbi i spremanja kolaca, vrijeme je za pripremu vrta za zimu. Ja puštam da vrt zarastu sezonski korovi i tako oni imaju funkciju živog malča preko zime (VIŠE). Završetkom sezone veliki dio vrta posipavam i drvenim pepelom i nakon toga malčiram, to ima više prednosti (VIŠE). I kao završno pripremiti vrt za zimu, pročitajte OVDJE.
Ostaviti nešto za ptice na vrtu tijekom zime, evo koje biljke posebno vole zimi (VIŠE)

PREPOZNAJTE I UKLONITE JAJAŠCA PUŽEVA
Prilikom jesenskih radova u voćnjaku i pripreme vrta za zimu, često u busenima trave ili prilikom prekopavanja možete naići na jajašca puževa. Kako ih prepoznati pročitajte OVDJE.

VRIJEME ZIMSKIH KUPUSNJAČA
I dok većinu toga beremo i mičemo s vrta, njihovo pravo vrijeme tek dolazi. Šenon i ljubičasti karfiol, lisnati kelj nero di toscana i kovrčavi kelj te ukrasne kupusnjače najljepše su u vrtu u vrijeme listopada.
Tijekom listopada svoju ljepotu počinju pokazivati i ukrasne vrste kupusnjače, poput ukrasnog kupusa i ukrasnog kelja (naslovna fotografije).

OSTAVITE LIŠĆE ISPOD DRVEĆA I GRMLJA
Jednako kao što sam savjetovala i za listopad, pospremanje lišća možete mirne duše preskočiti. Zašto je poželjno ostaviti lišće ispod grmlja i drveća na jesen pročitajte OVDJE.

SPREMANJE LONČANICA U ZATVORENO
Ukoliko to niste napravili tijekom listopada, studeni je zadnje vrijeme kad spremamo osjetljivije lončanice u zatvoreno na zimovanje – u podrume ili slabije grijane prostorije. Tijekom zimskih mjeseci ne zaboravite na zalijevanje – ali imajte na umu da se zalijeva manje i rjeđe.
Prilikom spremanja brugmansija na zimovanje preporučljivo ih je obrezati, a reznice možete spremiti u posude s vodom na zakorijenjivanje (VIŠE).

VAĐENJE I SPREMANJE OSJETLJIVIJIH TRAJNICA I LUKOVICA
Tijekom listopada i studenog vrijeme je za vađenje osjetljivijih lukovica i gomolja – onih koje ne mogu podnijeti zamrzavanje tla. To su dalije, frezije, acidanthera, tigridia, ixia, sparaxis, kane, eucomis…. Njih možete spremiti i nakon prvih mrazeva – bitno je da ih spremite na zatvoreno prije prvog smrzavanja tla.

SADNJA I RASAĐIVANJE LUKOVICA
U listopadu i studenom možete posaditi lukovice koje se u to vrijeme mogu nabaviti u cvjećarnama i raznim trgovačkim centrima. Sve bitno na što morate obratiti pažnju kod kupovine lukovica pročitajte OVDJE.
Također, idealno je vrijeme i za rasađivanje lukovica cvijeća – bilo da ih želite presaditi na neko drugo mjesto, bilo da su se previše razrasle (VIŠE).

DANI SU I DALJE SVE KRAĆI I KRAĆI…
Zadnji vikend u listopadu prelazi se s ljetnog na zimsko računanje vremena, a to znači jedan sad raniji mrak. Stoga svakako probajte čim bolje iskoristiti dnevno svjetlo za radove u vrtu.