listopad 2017 - Biovrt - u skladu s prirodom

U školskom vrtu i mi rastemo – aktivnosti u listopadu 2017

Tijekom listopada bili smo aktivni u školskom vrtu u Područnoj školi u Novom Selu Rok.

Jesenske radove započeli smo dopunjavanjem novoizgrađenog školskog hotela za kukce i edukacijom o korisnim kukcima čiji opstanak pomažemo takvim hotelom za kukce. Glavna tema bili su nam i jesenski radovi u vrtu te sezonska hrana koja dozrijeva u vrtu, te načini na koje ju spremamo za zimu.

Vrtlarska grupa uredila je i gredice oko samog vrta te pomalčirala iste.  Vrlo važna aktivnost bila nam je i spremanje sjemenja za iduću sezonu.

 

11102017 7  11102017 31

U listopadu smo učili i o sadnji jesenskog češnjaka te sadili češnjeve – ali i zračne lukovice češnjaka. Sadili smo i jesensku salatu. Uredili smo školski voćnja i oko voćki posadili češnjak.

11102017 42  18102017 2

više fotografija s naših školskih aktivnosti možete pogledati u galeriji fotografija na sljedećim linkovima:

http://www.biovrt.com/category/141-vrtlarska-grupa-n-s-rok-11-10-2017

http://www.biovrt.com/category/142-vrtlarska-grupa-n-s-rok-18-10-2017

http://www.biovrt.com/category/143-vrtlarska-grupa-n-s-rok-25-10-2017

 

Projekt “U školskom vrtu (i mi) rastemo” traje od 01.10.2017.-31.08.2018. i provodi ga udruga Biovrt – u skladu s prirodom kao nositelj u partnerstvu s I. osnovnom školom Čakovec i Područnom školom Novo Selo Rok

više o projektu pročitajte na linku: http://www.biovrt.com/projekti/u-skolskom-vrtu-i-mi-rastemo

 

logo zaklada u boji

Sikkim krastavac – indijski mrežasti krastavac

 

Sikkim krastavac, indijski mrežasti krastavac (Cucumis sativus var. sikkimensis) starinska je vrsta krastavca. Porijeklom je iz himalajske indijske državice Sikkim (sjeverozapadna Indija).

Uzgaja se potpuno isto kao i klasične vrste krastavaca. S obzirom da su sve tikvenjače osjetljive na hladnoću, ja ga sijem tek u svibnju, bilo na otvoreno bilo u teglice pa kasnije rasađujem na otvoreno. Možete ga uzgajati kao puzačicu po tlu, u tom slučaju preporučam malčiranje tla – ili ga pustiti da se penje na neki potporanj, poput mreže i sl.

Posebnost ovog krastavca je zanimljiva reljefasto-mrežasta kora krastavca smeđe boje.
Ali ovaj krastavac ne izgleda uvijek tako neobično. Štoviše, kad ga posijete i počne rasti – izgleda kao i sve klasične vrste krastavaca – i lišće, i rast (penjačica) i cvijet.
Mladi plodovi izgledaju kao sasvim obični krastavci, te su takvog i ukusa. Kad sam prvi put uzgajala ovu vrstu bila sam isprva jako iznenađena što su mu počeli rasti „obični krastavci“. Naime, posvud na internetu pod ovim pojmom možete vidjeti samo fotografije zrelih plodova – pa ne očekujete „obične krastavce“ dok počnu rasti.

06082017 157  06082017 161

 

Plodovi narastu otprilike na neku prosječno veliku veličinu – niti su posebno veliki, niti posebno mali… nekih 15-20-tak cm i kako zriju tako narastu u širinu. Možete ih dakle brati i jesti ili kiseliti i tako male – kao i ostale obične vrste krastavaca.

Kako plod polako raste i dozrijeva, prvo počinje lagano žutiti, a ovisno koliko je izloženi sunčevim zrakama – i smeđiti. O suncu ovisi koliko će posmeđiti i taj proces traje nejednako – plodovi kao da dobivaju smeđe mrlje:
Primijetila sam da dijelovi koji nisu posve na suncu – kao ovaj vrh koji je ostao pod malčem – ne dobe smeđu boju. Također, to se nije desilo s plodovima na jesen dok više nije bilo jakog sunca. Mrežasti uzorak nije identični na svim plodovima – može biti veći ili sitniji.

 

06082017 160  06082017 159

 

Prema iskustvima vrtlara, ova je vrsta otpornija na plamenjaču krastavca od ostalih vrsti i često opstaje na vrtu sve do prvih mrazova. To i nije čudno jer potječe iz hladnijeg podneblja. Također, ne prezori kao klasične vrste krastavaca pa ne morate strepiti ako ga niste na vrijeme pobrali na vrtu. Radi deblje kore dugo stoji u zatvorenom dok je jednom pobrani i takav se isto može konzumirati.

Jede se i sirovi i kuhani. Doduše, dobar je onima koji vole takav okus zrelog krastavca. Takav sasvim zreli nije me nešto oduševio – ali dobro je znati da tako možemo imati i duže sezonu krastavaca – samo se moramo naučiti i na drukčiju primjenu krastavaca.
Osim navedenog – ova vrsta navodno nikad nije gorka, te se može uzgajati u staklenicima cijele sezone (naravno, grijanima tijekom zime).

Sjeme ovog krastavca se uzima kao i kod klasičnih vrsti krastavaca – s zrelih plodova koji još jedno vrijeme stoje nakon berbe. Ponekad se dogodi da sjemenke u njima već i same prijevremeno prokliju – čini mi se češće nego kao kod klasičnih krastavaca. Kako skupiti sjeme krastavca pročitajte OVDJE.

 

20112016 sikkim krastavac  03122016 sikkim krastavac proklijao

U svakom slučaju, radi veće otpornosti i trajanja, ovo je svakako vrijedna starinska vrsta koju vrijedi uzgajati.

Ako u svom vrtu želite uzgajati sikkim krastavac, sjeme potražite u našoj ponudi viškova s biovrta OVDJE, a našu cjelokupnu ponudu viškova pogledajte OVDJE.

 

 

Kada pobrati povrće s vrta uoči zime

Čim su u najavi prvi jesenski mrazevi, počinjemo ubrzano spremati plodove s vrta. Međutim, nije svo povrće jednako osjetljivo na hladnoće i ovisno o temperaturama, neke možete i (puno) dulje ostaviti na vrtu.

Mislim da je konačno vrijeme da se promijeni slika većine vrtova kod nas (barem u mom kraju), koji bivaju prije prvog mraza potpuno pobrani i koji sve do proljeća zjape prazni, te da ljudi počnu čim duže uživati u plodovima vlastitog rada.
Osobno se trudim iskoristiti svaku sezonu maksimalno i time maksimalno imati svježe povrće na vrtu na dohvat ruke. Jer čim potrgate i spremite neko povrće ono počne i gubiti vitamine i lagano propadati. Ostavljajući ih čim duže da rastu na vrtu produžavate vrijeme njihove upotrebe i održavate im kvalitetu. Najbolje i najzdravije povrće je ipak ono direktno ubrano s vrta.
Trenutak berbe za određeno povrće u mom biovrtu ovisi o vremenskim prognozama i minimalnim temperaturama.

 

 

1. Berbe uoči prvih jesenskih mrazeva

Uoči prvih jesenskih mrazeva s vrta berem sve biljke iz obitelji mahunarki (grah, mahune…), tikvenjača (krastavci, tikve…) i pomoćnica (paprika, rajčica).

Više o ovoj temi pročitajte ovdje Pripreme za prvi jesenski mraz

Iako većina kupusnjača postaje bolja tek nakon prvih mrazeva jer im se tad povećava količina šećera, bijelo zelje čvrstih glavica preporučam skloniti s vrta prije mraza. Naime, ono može podnijeti nekih -1 do -2, ali ako je nešto vlažnije i temperature još malo padnu, glavice će smrznuti i početi truliti, te tako nepovratno propasti. Jedino glavice zelja koje još nisu čvrste, tj one koje se tek povezuju u glavicu možete ostaviti na vrtu bez straha od smrzavanje na manjim minusima. Kupus duguljastih šiljastih glavica je malo otporniji, manje glavice su podnesle kod mene ove godine do -4 stupnja – ali isto samo one koje nisu bile potpuno čvrste. Više o kupusnjačama zimi pročitajte OVDJE.

Fotografije: bijelo zelje koje se nije još povezalo u glavicu izdržalo je do -4 stupnja, dok je ono čvrste glavice smrzlo i počelo propadati

Postoji jedan trik kako možete zaštititi glavice zelja od prvih mrazeva, ukoliko su prognoza kasnije povoljnije pa vam je u interesu ostaviti zelje na vrtu – otkinite list zelja i prekrijte glavicu, to je zaštita od mraza. Naravno, uvijek postoji i mogućnost zaštite zelja agrofolijom, ali ja ju baš ne prakticiram mnogo u svom biovrtu jer ne sadim monokulture pa sve imam posvuda po vrtovima.

2. Berbe uoči većih zahlađenja (prognoze s temperaturama nižim od -4 nadalje)

Prije nego temperature počinju padati ispod -4 stupnja, poberite s vrta sve preostale čvrste glavice zelja i kelja. Sve nepovezane glavice možete ostaviti. Naime, nježni tanji listovi u glavicama će smrznuti, ali jaki robusni zeleni žilavi listovi koji se još nisu povezali u glavice mogu podnijeti još minusa – a ponekad čak i do proljeća. Kelj je doduše puno otporniji i bolji tek nakon prvih mrazeva, ali ako su glavice zbijene i premokre propasti će na malo jačim minusima.

Fotografije: kelj zbijenih glavica beremo s vrta jer glavice mogu smrznuti,. dok onaj nepovezani u glavice ostavljamo jer može podnijeti i veće minuse, pa ga možemo direktno brati s vrta

Također tek tada berem ciklu i mrkvu, te preostalu brokulu i karfiol. Mrkvu uvijek imam radije čim duže na vrtu, a manje primjerke ostavljam na vrtu preko zime, ponekad bude dobra i na proljeće.
Peršin presađujem u tegle i držim ga uz kuću, da mi je cijele zime pri ruci za berbu. (VIŠE)
Blitvise mogu pobrati veći listovi, ali same biljke ostavljam na vrtu. Ako će biti kasnije toplije i ako ostane zaštićena pod snijegom, listovi će biti za berbu do proljeća, kad ona ide u cvijet. Minusi mogu naštetiti listovima, kao što se i vidi na fotografiji, ali čim je toplije blitva iznova tjera nove listove.

Fotografije: mrkva me je krajem godine iznenadila na vrtu – imala je povojne uvjete od jeseni i lijepo narasla;  fotografija 2: blitva često raste tokom zime ako nije prehladno

mrkva  blitva

Radič, rukola i endivija također mogu podnijeti manje minuse, ali boje da su onda malo zaštićeni malčom ili agrofolijom. Radič na proljeće može iznova opet potjerati mlade listove, ukoliko ga tokom zime ne pojedu voluharice, koje obožavaju njegovo korijenje.
Azijsko lisnato povrće (kinesko zelje, mibuna, mizuna…) podnose laganije minuse, ali malo teže mogu podnijeti jača zahlađenja. Glavice kineskog zelja svakako poberite prije ozbiljnijih minusa.
Repu, daikon i crnu rotkvu (povrtnicu) također spremite u podrume prije većih zahlađenja. Poberite i rotkvice ako ste ih sijali na jesen.

3. Berbe sve do proljeća

Matovilac bez problema prezimi vani cijelu zimu, a brati ga možete kad to vremenske prilike dozvoljavaju. Ako imate posijani špinat – i on može prezimjeti na otvorenom cijele zime.
Zimska salata također prezimljava bez problema i tokom proljeća je spremna za berbu.
Lisnate vrste kelja otpornije su od glavatoga, tako da raštiku, palmasti kelj Nero di toscana i sl., vrste ostaju dulje i često bez problema podnesu i preko -10 stupnja.

Najotpornija vrsta kelja je kovrčavi kelj – on podnosi i preko -20 stupnja i sigurno će prezimiti sve do proljeća. Postoji zeleni i u prekrasnim ljubičastim nijansama.

Snijeg produžava vijek povrću na vrtu

Velika je razlika za bilje da li niske temperature nastupe prije i poslije nego zapadne snijeg. Naime, snijeg je toplinski izolator i štiti bilje od smrzavanja, pa pod njim puno toga može prezimiti i održati se. Dok je sve nezaštićeno, štete od niskih temperatura puno su veće. Više o toj temi pročitajte OVDJE.

Pomalčirane biljke boje podnose minuse

Zaštitite biljke malčem od sijena ili slame, tako će puno bolje podnijeti zahlađenja i duže opstati na vrtu.

Fotografija: pomalčirana rukola

 

Proljetni luk – Allium fistulosum

 

Proljetni luk, zimski luk, aljma luk, japanski grmasti luk, velški luk (u smislu stranog porijekla) je višegodišnja biljka iz obitelji Amaryllidaceae, rod Allium (lukovi). Riječ fistulosum znači „šuplji“ – a odnosi se na šuplje listove i stabljiku ovog luka.

Porijeklom je iz Sibira, udomaćeni na području Azije, dijelova Europe i Sjeverne Amerike.  Kod nas je manje poznati, a vrlo česti u raznim azijskim jelima.

Uz klasične vrste luka i luk kozjak koji se uzgajaju za mladi luk – ovo je najčešća vrsta luka koja se uzgaja za mladi luk.  Proljetni luk ne formira pravu nego lažnu lukovicu – izduženu šuplju stabljiku. Znači tokom cijelog svog životnog vijeka uvijek izgleda kao mladi luk, nikad nema zrelu lukovicu za branje kao kod crvenog luka. Okus mu je vrlo slični mladom luku uzgojenom od lučica crvenog luka ili od ljutike.

Lišće je bogato C vitaminom, a sadrži i kartoin i radi toga se smatra nutritivno bogatijom od klasičnog crvenog luka. Ogrtanjem možete dobiti više bijele stabljike koja je ukusnija za jelo.

Vrlo je otporan na niske temperature – podnosi do -25 stupnja. Također i jako dobro podnosi sušu jer ima razvijeniji korijen od klasičnih vrsti luka. Sadite ga na direktnom suncu. Razmnožava se sjemenjem i rasađivanjem višegodišnjih grmova.

Ako ga uzgajate kao jednogodišnju biljku – od posijanog sjemenja dobiti ćete zasebne mlade lukove za berbu tijekom sezone. Možete ga sijati najesen za proljetnu berbu i to od kolovoza nadalje, a najkasnije mjesec dana prije prvog mraza. Za korištenje kao mladi luk u istoj godini, možete ga sijati već u veljači u zatvorenom za presadnice, ili ako to uvjeti dozvoljavaju, već od ožujka na otvoreno – a dozrijeva 80 do 100 dana nakon sjetve. Kod uzgoja iz sjemenja dobro pripremite tlo za sjetvu i tokom rasta redovito čupajte korov, da bi luk mogao napredovati. Dok niče to su jako sitne tanke nježne biljčice.

28092017 5  19052016 proljetni luk

Ako ga uzgajate kao višegodišnju kulturu, on će se tijekom godina umnožiti sam oko sebe i imati ćete trajne prekrasne grmove luka koji možete rijediti po potrebi tokom sezone. Moja je preporuka da ostavite nekoliko jednogodišnjih biljaka i pustite da tijekom godina razvija grmić. Tada se više ne morate zamarati sjetvom, nego po potrebi berete mlade lukove iz grma. Grmovi su svake godine sve veći i veći – ovisno koliko ga berete. Lukovice su vrlo blizu jedna druge – ali nisu sraštene kao kod luka kozjaka.

Kad se uzgaja kao višegodišnja biljka, vrlo rano počinje tjerati nakon zime iz korijenja. U roku od mjesec dana – spreman je za berbu.

Fotografije: Proljetni luk 2017. godine u biovrtu – početak i kraj ožujka:

01032017 58  26032016 30

 

Cvate tijekom svibnja, cvjetovi su veliki i vrlo dekorativni. Jako ih vole i pčele i ostali kukci. Kad počne cvasti, više ga ne berem za jelo.

08052017 232  08052017 5

Tijekom lipnja dozrijeva sjeme koje je vrlo slično sjemenju luka. Kad se sjemene čahure otvore ne propustite pobrati sjeme na vrijeme, inače će se ono rasuti. Sjeme luka najbolje je posijati u roku godine dana jer brzo gubi klijavost.

06062013 119  16062017

Nakon što sjeme dozori i posuše se ostaci cvjetova, ovaj luk iznova tjera mlade stabljike – pa ga na jesen opet možete brati kao mladi luk – sve do jačih zahlađenja.

01092017 10  28092017 15

Nažalost, ponekad ga pojedu i voluharice – ove izuzetno sušne godine kad su voluharice bile žedne – a tada jedu i biljke koje im nisu prvi izbor –  ostala sam bez jednog velikog višegodišnjeg grma.

Kao trajni grmići odstupni za berbu na proljeće i jesen, ovo je jako zanimljiva i praktična vrsta luka. Također, uz prekrasne cvjetove i privlačenje mnoštvo korisnih kukaca, idealna je biljka za očuvanje  zdravlja i bioraznolikosti. Stoga bi trebao naći mjesta u svakom biovrtu.

08052017 231  19052016 proljetni luk i mak

 

Ako u svom vrtu želite uzgajati proljetni luk, sjeme potražite u našoj ponudi viškova s biovrta OVDJE, a našu cjelokupnu ponudu viškova pogledajte OVDJE.

 

 

 

Napravljeni školski hoteli za korisne kukce 07.10.17.

 

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom u suradnji s I OŠ Čakovec – Područnom školom Novo Selo Rok i Osnovnom školom Gornji Mihaljevec od 15.07.-31.10.2017. provodi projekt – građansku akciju „Školski hoteli za korisne kukce“ kojeg podržava Regionalna zaklada za lokalni razvoj “Zamah” u sklopu programa “Naš doprinos zajednici”.

U sklopu navedenoga projekta, u subotu 07.10.2017. prijepodne na zajedničkoj građanskoj akciji s roditeljima, učenicima, osobljem škole i voditeljicom građanske akcije Silvija Kolar-Fodor dovršili smo hotel za kukce u Područnoj školi Novo Selo Rok.

Više fotografja s građanske akcije u Novom Selu Rok pogledajte OVDJE.

 

07102017 novo selo rok  07102017 ns rok

Isti dan poslijepodne smo identični hotel dovršili u Osnovnoj školi Gornji Mihaljevec.

Više fotografja s građanske akcije u Gornjem Mihaljevcu pogledajte OVDJE.

07102017 g mih  07102017 gornji mihaljevec

 

Vrijedne ruke mama, tata, djedova, djece, volontera i školskog osoblja izradile su sve to zajedno. U odličnoj atmosferi uz druženje pobojali smo drvenu konstrukciju hotela za kukce, ubušili rupe u drvene elemente u koje će solitarne pčele polagati svoja jajašca, pripremili snopiće s bambusovim kolcima i zarolanim kartonima, posadili zeleni krov i na kraju napunili cijelu unutrašnjost hotela s gotovim elementima i slamom. Tako nam je hotel spreman za zimovanje brojnih korisnih kukaca i za učenje brojnim generacijama u obje škole.

07102017 zeleni krov

Školski hoteli za korisne kukce biti će mjesto za učenje svih učenika Područne škole N.S. Rok i OŠ Gornji Mihaljevec, ali i ogledni primjerak za ostale zainteresirane škole i pojedince.

Hvala Zakladi Zamah koja je podržala naš projekt i hvala svima koji su sudjelovali na realizaciji školskih hotela za korisne kukce, napravili smo svi skupa odličnu stvar za čuvanje bioraznolikosti u našoj lokalnoj zajednici. Zajedno za bolju lokalnu zajednicu!

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom inspirira i educira o životu u skladu s prirodom. Stvaramo zajednicu koja čuva biološku raznolikost, razumije svoju ulogu u prirodi te čuva naše nasljeđe, sjeme i znanje u svrhu uzgoja zdrave hrane, postizanja prehrambene neovisnosti i očuvanje prirode za buduće generacije.

 

Edukativni video “Korisni kukci u našem vrtu”

 

Sa ponosom vam predstavljamo edukativni video «Korisni kukci u našem vrtu» kojeg je Udruga Biovrt- u skladu s prirodom izradila u sklopu projekta «Čuvajmo biorazzznolikost» (VIŠE).

Video je u potpunosti proizašao iz Biovrtne kreativne radionice (snimanje, muzika, montaža… čak su i kukci pristali na poziranje 🙂

Znate li da su pčele zaslužne za oprašivanje jedne trećine hrane koju jedemo? Da gliste stvaraju humus bez kojeg nemamo plodno tlo, a da su nam bubamare i ptice saveznici u borbi protiv nametnika? Suradnja s prirodom i bioraznolikost jako su bitni u uzgoju zdrave hrane.

U ovom videu upoznati ćete korisne kukce u našem vrtu – pčelu medaricu, pčelu drvaricu, solitarne pčele, osolike i pčelolike muhe, bumbare, gliste, bubamare i leptire – neprocjenjive pomoćnike u svakom vrtu, kao i biljne vrste kojima ih možemo privući u naš vrt.

Istraživanja diljem svijeta pokazuju nam zabrinjavajuće podatke – pticama, pčelama, leptirima i brojnim korisnim oprašivačima opasno prijeti izumiranje. Najčešći razlozi za to su upotreba pesticida, zagađenje, bolesti, gubitak staništa, invazivne vrste i klimatske promjene.

“Svi mi trebali bi biti i više nego zabrinuti jer o korisnim kukcima ovisi puno naših izvora hrane, a time i naš opstanak.
No, koliko god se činilo crno, još možemo puno toga napraviti kako bi ovo promijenili: možemo prestati koristiti opasne pesticide i koristiti sredstva koje su ekološki prihvatljivija, možemo korisnim kukcima osigurati staništa (živice, grmlje, livade, hoteli za kukce…) ili pak saditi cvijeće koje cvate cijele sezone, a koje im osigurava hranu.
I koliko god se to činilo malo – vi činite veliku stvar – i za sebe i za živi svijet i za buduće generacije.”

Želimo vam puno radosti i uspjeha u vašim vrtovima!

 

Izradu ovog videa omogućili su Udruga Biovrt – u skladu s prirodom, Grad Čakovec i Međimurska županija.

Video se može slobodno besplatno javno prikazivati i dijeliti. (Creative commons licenca – dijeli/prikazuj pod istim uvjetima, naknadna prerada videa nije dozvoljena.)

 

 

Radovi na vrtu u listopadu

Radovi na vrtu tokom listopada uvelike ovise o vremenskim prilikama koje nisu jednake svake godine. Naime, u kontinentalnom dijelu RH sve ovisi o tome kada će biti prvi jesenski mraz. On nažalost završava vrtlarsku sezonu za mnogo vrsta povrća i cvijeća.

PRIPREME ZA PRVE MRAZEVE
Ponekad se dogodi da mraz bude već krajem rujna/početkom listopada, a ponekih godina imamo sreću pa on nastupi tek krajem listopada, pa onda u vrtu imamo produženu jesensku sezonu za osjetljivije vrste bilja. U svakom slučaju, to je razdoblje kada morate redovito pratiti vremensku prognozu i planirati radove u skladu s prognozom.
Ukoliko je u najavi zahlađenje ispod 3 stupnja – to vrlo lako može značiti i prvi mraz, pa preporučam da prije toga svakako obavite berbe osjetljivijega voća i povrća. Naime, prvi mrazevi uništavaju svo osjetljivije povrće, voće i cvijeće.
Na sljedećem linku pročitajte detaljne upute za berbe prije prvih jesenskih mrazeva, ali i koje vrste podnose prve manje minuse: Pripreme za prvi jesenski mraz.
Ukoliko se prema prognozama najavljuje samo trenutno zahlađenje i nakon toga toplija jutra, možete probati osjetljivije povrća zaštititi agrotekstilom. Kako sam ja to napravila jedne jeseni s peruanskim jagodama pogledajte OVDJE.

SPREMANJE LONČANICA U ZATVORENO
Sukladno vremenskim prognozama spremamo i osjetljivije lončanice koje tokom ljeta držimo na balkonima i terasama na zimovanje. Kad su nešto toplije jeseni bez ranih mrazeva, sve lončanice još jedno vrijeme prije spremanja držim na otvorenom pod nadstrešnicom i na južnoj strani kuće, kako bi čim duže bile vani na dovoljno svjetla. Međutim, kad su u prognozi temperature niže od 3 stupnja počinjem sve polako unositi u zatvoreno, jer su npr. tropski hibiskusi jako osjetljivi na niže temperature i mogu ozepsti i prije samog mraza.

VAĐENJE I SPREMANJE OSJETLJIVIJIH TRAJNICA I LUKOVICA
Vrijeme je za vađenje osjetljivijih lukovica i gomolja – onih koje ne mogu podnijeti zamrzavanje tla. To su dalije, frezije, acidanthera, tigridia, ixia, sparaxis, kane…. Njih možete spremiti i nakon prvih mrazeva – bitno je da ih spremite na zatvoreno prije prvog smrzavanja tlo.

BERBA I SJETVA U VRTOVIMA
Osim berbi osjetljivijega povrća poput mahunarki (ali i suhih za sjeme), tikvi, rajčica, paprika… beremo i većinu ostalog povrća s vrta.
Tokom listopada ja berem suhi suncokret i kukuruz. Ukoliko ptice ne pojedu sav suncokret, suhe glavice s sjemenjem režem, čistim sjeme iz glavica, posušim na suncu i spremam u kante. Tim sjemenkama suncokreta hranim ptice zimi kad sve smrzne.
Kukuruz se bere dok se cijela biljka kukuruza posuši, a klipovi se objese prema dolje.

Beru se i orasi. Ukoliko imate štete od orahove muhe tj. izvana pocrnjele plodove, to se da spasiti na ovaj način: sve plodove poberite, operite sve dolje do ljuske i odmah dobro posušite, te jezgre čim prije izvadite iz ljuski, Tako se može spasiti veliki dio plodova.

Prije mrazeva beru se glavice zelja, te se može spremiti kiselo bijelo zelje. Za neke kupusnjače prvim mrazevima tek počinje prava sezona, poput kelja, kovrčavog kelja i sl. Brokula i neke vrste karfiola poput šenona i ljubičastog karfiola tek onda počinju ozbiljnije roditi na vrtu.

Prije zahlađenja vrijeme je i za spremanje krumpira u podrum. Prema bakinim uputama, sve do prvog mraza krumpir držim pod nadstrešnicom, pokrivenog tj zaštićenog od sunčeve svjetlosti. Naime, u podrumu je na jesen često toplije nego vani i to može izazvati prerano klijanje krumpira. Zato se krumpir na jesen drži čim duže na vanjskoj temperaturi i sprema u podrum tak dok krenu prvi mrazevi.

Kada će biti završne berbe u vrtu, opet ovisi o vremenskim prilikama. Sve o rasporedu berbi u skladu s vremenskom prognozu pročitajte OVDJE.

Nakon svih berbi, svakako povadite i spremite kolce za rajčice i mahunarke. Spremanjem na suho preko zime produžavate im vijek trajanja. Ja ih spremam pod nadstrešnicu na suho – ali hladno, izloženo zimskim temperaturama. Na ovaj način sam sigurna da će eventualni uzročnici bolesti (razne gljivice i sl.) neće preživjeti na kolcima uslijed hladnoća, kao što je to moguće ako spremite kolce u podrum na toplije.

SJETVA U LISTOPADU
Ovisno o vremenskim prilikama, možete još posijati matovilec, špinat i rotkvice.

SADNJA ČEŠNJAKA I LUKA
Jesenski češnjak i luk sade se tokom listopada i studenog. Neki tvrde da je bolje pričekati listopad za sadnju češnjaka, to zapravo nije isto za cijelu RH i ovisi o klimi i vrsti tla. Kod mene recimo sadnja mora biti tokom listopada, jer ako moju ilovaču previše namoče jesenje kiše ili počne smrzavanje tla koje se može dogoditi početkom studenog, ne mogu posaditi češnjak. Zato uvijek pratim prognozu i iskoristim lijepe dane u listopadu za sadnju češnjaka i lučice luka srebrenca.
Tokom listopada presađujem i češnjak slon nakon što nikne, te presađujem zimsku salatu koju sijem u kolovozu, i to na rubove gredica češnjaka.
Nakon sadnje češnjaka i luka, gredice malčiram mješavinom pepela i polurazgrađenog komposta, te slojem sijena – tako pomalčirani češnjak često izdrži druge sezone sve do berbe bez ozbiljnijeg korova i bez okopavanja.

SADNJA LUKOVICA
Listopad je idealno vrijeme za sadnju jesenskih lukovica koje se u to vrijeme mogu nabaviti u cvjećarnama i raznim trgovačkim centrima. Sve bitno na što morate obratiti pažnju kod kupovine lukovica pročitajte OVDJE.

SADNJA TRAJNICA I GRMLJA
Dok padnu temperature i počnu kišnija razdoblja, idealno je vrijeme za sadnju trajnica i ukrasnog grmlja, ali i rasađivanje istih. Možete saditi i kontejrirano bobičasto grmlje i voćke. I to je polako uvod u novu sezonu povoćkavanja vrtova – voćke se počinju saditi nakon prvih mrazeva.

19112015 pomalcirani cesnjak i salata 4  10072016 ljetni jorgovan 2

OSTAVITE LIŠĆE ISPOD DRVEĆA I GRMLJA
Evo jednog posla koji je mnogima mukotrpan u mjesecu kada pada lišće s drveća i grmlja, a koji možete mirne duše preskočiti.
Zašto je poželjno ostaviti lišće ispod grmlja i drveća na jesen pročitajte OVDJE.

PRIPREMA VRTA ZA ZIMU
Nakon berbi na vrtu, vrijeme je za pripremu vrta za zimu. Ja puštam da vrt zarastu sezonski korovi i tako oni imaju funkciju živog malča preko zime (VIŠE).
Završetkom sezone veliki dio vrta posipavam i drvenim pepelom i nakon toga malčiram, to ima više prednosti (VIŠE).
I kao završno pripremiti vrt za zimu, pročitajte OVDJE.

29112015 vrt br 2  14112015 lisce 2

DANI SU SVE KRAĆI I KRAĆI…
Računajte da su tokom listopada dani sve kraći i noći sve ranije počinju, pa se nemojte iznenaditi ako vas mrak potjera s vrta doma.

I uživajte u cvjetnoj raskoši dok traje, prvim mrazom šarenilo u vrtu biva izbrisano, ostaje tek poneko cvijeće koje podnosi prve mrazeve:

 

07102014 cinija  16102014 cosmos 3

 

Pripreme za prvi jesenski mraz

U kontinentalnim dijelovima Hrvatske često se već krajem rujna ili početkom listopada mogu dogoditi jutarnji mrazevi. To nažalost znači kraj sezone za mnoge vrste povrća u vrtu. Srećom ne i za sve. Naime, neko je povrće osjetljivije na mraz, neko ipak može opstati, štoviše, postaje i bolje nakon prvog mraza.

Najosjetljivije na prve mrazeve je povrće iz obitelji pomoćnica (rajčica, paprika, peruanska jagoda…) i tikvenjača (tikve, krastavci, dinje…), ali i mahunarke poput graha i mahuna. Ove vrste su jako osjetljive na hladnoću i prvi mrazevi ih uništavaju ako nisu zaštićene. Stoga svakako pratite prognoze početkom jeseni. U slučaju najave mraza krenite u berbu svog povrća kojeg mrazevi mogu nepovratno uništiti – dakle rajčice, paprike, peruanske jagode, tikve, krastavci, dinje, grah, mahune…

Paprike mrazevi potpuno uništavaju, stoga poberite sve plodove u slučaju najave mraza, pa čak i one sasvim male jer su i one dobre za konzumaciju. Naime, paprike beremo i konzumiramo i zrele (dok promijene boju u crvenu, žutu ili narančastu boju te imaju slađi okus), ali i «zelene» – dok su prvotno žute, tamno ili svjetlo zelene. Zrele paprike nam trebaju za pripremu zimnice poput ajvara i sl, ali i za «nezrele» paprike postoje brojni recepti za zimnicu (npr paprika žuta paradajzerica u ulju). A najmanje plodove jednostavno pojedite, oni su posebno blagog okusa i hrskave. Jer ako ih zahvati mraz – biti će sve uništeno.

Rajčicu isto poberite i zelenu s vrta. Zelena se rajčica može spremiti za zimnicu, postoje brojni recepti na internetu za to. Ona nije otrovna kako neki tvrde, jer alkaloid tomatine, koji je potencijalno opasan za čovjeka, u plodovima se nalazi u niskim količinama i ne šteti u tim količinama. Naravno, ne pretjerujte s konzumacijom zelenih rajčica.

Osim toga, i paprika i rajčica može dozoriti naknadno na sobnoj temperaturi. Jednostavno ju posložite na suho mjesto, poput pulta u kuhinji, a najbolje će biti ako pokraj stavite i neko zrelo voće, poput jabuke ili banane. Ono ispušta etilen koji ubrzava dozrijevanje zelenih plodova. Bitno je da su plodovi koje dozrijevate blizu samog dozrijevanja, jer oni sasvim mali nezreli plodovi neće moći tako dozoriti. Iz takvih dozorenih plodova možete skupiti i sjeme dok dozore, ako niste stigli prije.

    

Mahune i grah su izuzetno osjetljivi na mraz, ako ih prije mraza ne poberete, nakon smrzavanja više nisu za jelo. Stoga poberite baš sve s vrta. I mlade mahune graha mogu biti jestive, osim ako se ne radi o vrsti koja ima previše “konaca” sastrane u mahuni. To možete provjeriti jednostavno pretrgavanjem mahune na više dijela, vlakna se nalaze s obje strane mahune na rubovima.  Isto tako i mlada nezrela zrnja mahuna možete pojesti kao mladi grah, ili sušena kao grah (naravno, i iskoristiti kao sjeme iduće godine). Mlade mahune i mladi grah možete zamrznuti, to je odličan način za njihovo čuvanje.

Tikve je isto bitno maknuti s vrta prije mrazeva i pospremiti ih za zimu. Idealno vrijeme za berbu ploda tikve je dok se joj peteljka posuši – to je pouzdani znak da je tikva zrela. Tikve se s vrta moraju pobrati prije prvih mrazeva, po mogućnosti za sunčanog i suhog vremena. Prvi mrazevi mogu jako naštetiti tikvi i ubrzati propadanje ploda, posebno ako se radi o tikv(ic)ama iz roda Lagenlaria , dok će vrste iz roda Cucurbita ipak preživjeti prve mrazeve bez većih posljedica ako su zrele. One nedozreljene biti će ipak oštećene. Stoga je bolje sve pobrati da budete sigurni. Tikve je bitno pobrati s nekoliko centimetara peteljke – to će spriječiti propadanje tikve. Tako na vrijeme pobrane i uskladištene na sobnoj temperaturi i bez vlage mogu stajati i preko godinu dana. Probajte ih čim manje dirati – pogotovo ne lagenlarije, jer upravo radi toga mogu početi prijevremeno propadati.

    

Sve ove vrste na vrtu možete probati i zaštititi agrotekstilom. Naime, često se zna dogoditi da se mraz dogodi samo par dana, pa onda sve do početka studenog bude lijepo vrijeme. Stoga ako zaštitite povrće i još se dogodi lijepo vrijeme, možda ćete imati još berbi i tog osjetljivijeg povrća. Ali ako će se dogoditi hladni jači vjetrovi, nažalost tu je teško zaštititi biljke agrotekstilom od hladnoće.

Peruanske jagode su posebno osjetljive na hladnoću, a prava šteta jer počnu roditi dosta kasno, uglavnom tek u kolovozu, i nerijetko su u vrijeme prvih mrazeva prepune nezrelih plodova i cvjetova. Stoga ih svakako probajte zaštititi agrotekstilom od smrzavanja. Za svaki slučaj ipak poberite sve zrele plodove, oni mogu stajati neko vrijeme nakon berbe.

I određeno cvijeće je osjetljivije na mraz, a pogotovo dalija,dragoljub,kadifice, cosmos… njih prve hladnoće najčešće uništavaju, osim ako ne rastu u nekoj zavjetrini. Stoga poberite prije sjeme tog cvijeća, te iako to ne prakticiram, stavite nekoliko cvjetova u vazu da im barem tako produžite vijek.  Cvijeće koje je otpornije na prve mrazeve  je gaillardija, neven, kalifornijski mak… (više).

Ipak, ne morate još žuriti s vađenjem lukovica koje ne mogu podnjeti smrzavanja, poput dalija, kana, frezija i sl. Naime, prvi mrazevi još ne znače smrzavanje tla i ono u pravilu ne nastupa tako brzo nakon prvog mraza, pa za vađenje tih lukovica i gomolja imate vremena do pravih smrzavanja tla – oštećeni će biti samo nadzemni dijelovi, ali ne i gomolji i lukovice..

    

Korijenasto povrće poput cikle, mrkve, peršina, pastrnjaka, repe, rotkve… može podnijeti prve blaže mrazeve, ali svakako imajte na umu da prije ili poslije mogu nastupiti veće hladnoće koje mu mogu naštetiti, pa isplanirajte berbu na vrijeme. Možete ga pobrati s nekoliko centimetara peteljke i tako pospremiti u podrum. A mrkvu možete čak i brati na vrtu tokom zime, sve dok nije tlo smrznuto.

Također, za razliku od ostalih mahunarki, grašak može podnijeti prve mrazeve, tek oni malo jači ga uništavaju. Stoga ako ste ga sijali krajem ljeta za jesensku berbu grašak zaštitite samo kod jačih mrazeva (ili poberite). A grah i mahune svakako prije poberite.

Proljetna salata, matovillec, luk i češnjak će bez problema rasti tokom jeseni i zime na vrtu, njih ne morate štititi. Blitvi lišće može biti “popareno” od mraza, ali ona iznova raste ako nakon toga zatopli i nerijetko može prezimiti do iduće godine, kad ide u sjeme.

A za razliku od osjetljivog povrća, veliki broj povrća iz obitelji kupusnjača postaje ukusnije nakon prvih mrazeva. Naime, upravo radi mraza se povećava količina šećera u njegovim listovima i oni postaju slađi. To najviše vrijedi za kelj, lisnati kelj, kelj pupčar (prokulica). Zelje ipak poberite prije jačih mrazeva, ono nije tako jako otporno na mraz. Doduše, manje glavice često znaju opstati tokom toplije zime, ali baš lijepe pune glavice zelja radije poberite u spremite u podrum. I šenon te crvena cvjetača mi često prebrode prve blaže mrazeve i tek tada počnu obilnije rađati, ali veća zahlađenja ih uništavaju. A kelj, lisnati kelj i kelj pupčar su često vrste koje možete bratu u vrtu i tokom zime nakon smrzavanja. Brokula također najbolje rodi dok je vrijeme malo hladnije i podnosi prve mrazeve.

    

A vrijeme je i za spremanje osjetljivijih lončanica koje uzgajamo na balkonima i terasama, Za početak možete sve skloniti na južnu stranu kuće ili pod nadstrešnicu ako nisu u prognozi velika smrzavanja i gdje ih ne može zahvatiti mraz. Tako ja radim jer mi je bitno da cvijeće bude čim duže na pravom suncu, u zatvorenom ipak nema toliko svjetla. Ali kad počnu prava zahlađenja, sve spremam u slabo grijanu svjetlu prostoriju, a dio u podrum sve do proljeća.

  

Školski hoteli za korisne kukce

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom provodi građansku inicijativu “Školski hoteli za korisne kukce” koju financira Regionalna zaklada za lokalni razvoj “Zamah” u iznosu od =10,000,00 kn.

Partneri na projektu: I. Osnovna Škola Čakovec – u sklopu nje Područna škola Novo Selo Rok, te Osnovna škola Gornji Mihaljevec.

Trajanje projekta: 15.07.-31.10.2017.

 

O projektu: U dvije osnovne škole s učenicima, njihodim roditeljima i lokalnom zajednicom izgraditi ćemo dva hotela za korisne kukce (solitarne pčele, bubamare, zlatooke…) koja će sudionike naučiti kako i zašto napraviti ovakva skloništa. Odmah nakon gradnje i postavljanje hotela posaditi ćemo i zeleni krov na svakom hotelu, kao još jedan edukativni primjer ekoloških rješenja. Hoteli za kukce ostati će kao ogledni primjerci školama, ali i za posjetu ostalim školama i zajednici za konkretno učenje i promatranje.

U sklopu programa „Očuvajmo biorazzznolikost“ (VIŠE) ove smo godine već održali edukativno predavanje za djecu i roditelje u obje suradničke osnovne škole, a gradnjom hotela za kukce napraviti ćemo mjesto za učenje o korisnim kukcima i važnosti očuvanja bioraznolikosti ovoj generaciji i svim budućim generacijama obiju osnovnih škola.

 

zamah logo  zamah nas doprinos zajednici

Očuvajmo biorazzznolikost

Projekt “Očuvajmo biorazzznolikost” traje od 01.01.2017.-31.10.2017. i provodi ga udruga Biovrt – u skladu s prirodom kao nositelj u partnerstvu s I. osnovnom školom Čakovec i Osnovnom školom Gornji Mihaljevec. Projekt se provodi na području cijele RH.

Projekt financira udruga Biovrt – u skladu s prirodom, a financijski ga podržava i Grad Čakovec u iznosu 5,000,00 kn i Međimurska županija u iznosu od 5.000,00 kn.
U sklopu programa provodimo i građansku inicijativu “Školski hoteli za kukce” koju financira Zaklada Zamah u iznosu od 10,000,00 kn (VIŠE).

Opći cilj projekta je očuvanje bioraznolikosti, a ponajprije ugroženih korisnih kukaca i ptica u našoj okolici. Cilj ostvarujemo podizanjem svijesti o štetnosti pesticida za korisne kukce i ptice kroz inovativna i konkretna rješenja kako pomoći ugroženim vrstama osiguravajući im vodu, stanište i hranu.

Istraživanja diljem svijeta pokazuju nam zabrinjavajuće podatke – pticama, pčelama, leptirima i brojnim korisnim oprašivačima opasno prijeti izumiranje. U Europi je 9 % populacije pčela i vrsta leptira pred izumiranjem, a ugroženo 37% populacija pčela i 31% populacije leptira (Izvor: Međuvladina platforma o bioraznolikosti i servisima ekosistema (IPBES).) Razlozi tome su mnogobrojni, a znanstvenici najviše ističu upotrebu pesticida, gubitak staništa, zagađenje, invazivne vrste, patogene i klimatske promjene.  Čovjek bi trebao biti i više nego zabrinut jer o njima ovisi puno naših izvora hrane, time i naš opstanak. Mnogi nisu svjesni stvarne štetnosti pesticida. Međutim, ono što šteti nametnicima, šteti i svim korisnim kukcima koji se tamo zateknu. Stoga pčelarske udruge diljem svijeta provode akcije osvještavanja voćara da se barem u vrijeme cvatnje suzdrže od prskanja i tako ne otruju pčele, zahvaljujući kojima su urodi veći. Trećina ukupnih usjeva ovisi upravo o pčelama i bez njih bi nam jelovnik bio znatno siromašniji. U dijelovima Kine npr., uslijed prevelike upotrebe pesticida, zagađenja i ostalih faktora, populacije pčela su se toliko drastično smanjile da ljudi moraju ručno oprašivati voćke kistovima. Ne želimo da se to dogodi i kod nas.

Koliko god se činilo crno, još uvijek ima šanse da preokrenemo one negativne trendove i svi mi možemo direktno doprinijeti tome na više načina: prestankom korištenja opasnih pesticida i korištenjem sredstava koje su ekološki prihvatljivija, ili još konkretnije što možemo učiniti svi: osigurati staništa (živice, grmlje, livade, hoteli za kukca…), saditi cvijeće koje cvate cijele sezone.

Svim pomno aktivnostima u sklopu projekta (proljetna predavanja u 22 mjesta diljem RH (VIŠE), podjelom preko 1000 poklon paketića sjemenja iz biovrta za korisne kukce i ptice (VIŠE), fotografskim nagradnim natječajom “Cvijeće u mom povrtnjaku” (VIŠE) edukativnim videom i brošurom, edukativnim člancima u lokalnim novinama, na web stranici www.biovrt.com i Blogosferi Večernjeg lista te postavljanjem 2 hotela za korisne kukce u 2 međimurske osnovne škole) ciljano educiramo i podižemo svijest i lokalne zajednice i opće javnosti diljem RH i šire.