kolovoz 2017 - Biovrt - u skladu s prirodom

Zimnica ne mora biti komplicirana

 

Vrijeme je spremanja ljetnog obilja za zimske mjesece, pa tako su mnogi ovih dana u poslovima spremanja zimnice.
Donosim par praktičnih savjeta kako si pojednostaviti pripremu zimnice i kako izbjeći neke nepotrebne sastojke ili radnje.

Umjesto pasirke koristite štapni mikser ili blender
Moja baka se je jako osuvremenila u pogledu korištenja pomagala kod izrade zimnice, a veli da joj je upravo štapni mikser velika pomoć. Prije bi se prilično namučila kod kuhanja pekmeza i umaka od rajčice jer je sve pasirala. Kožica rajčice i nekog voća smeta mnogima u sosu ili pekmezu, ali sadrži brojne vrijedne vitamine i minerale. Ne treba se zamarati mukotrpnim pasiranjem ili prethodnim odvajanjem kože ili sjemenki rajčice. Sve se jednostavno u par minuta usitni s štapnim mikserom pred kraj kuhanja. Umak/pekmez je gušći, a zadržana su sva hranjiva svojstva.
Ukoliko nemate štapni mikser, rajčicu možete i prije samog kuhanja usitniti u blenderu.

19092015 salsa 1

Konzervansi su nepotrebni
Iako su sredstva za održavanje trajnosti zimnice, mnogi ipak radije izbjegavaju konzervanse jer oni nisu neopasni za ljudsko zdravlje. Dobra je vijest da oni zapravo i nisu potrebni kod izrade zimnice. Zimnica se može ukuhati bez ikakvih konzervansa ili dodataka – a da i to dalje bude trajni proizvod koji možete stajati i preko 2 godine. Kako radi moje baka i mama tako radim i ja – imam kompote i pekmeze koji stoje već i preko 2 godine bez ikakvog kvarenja. Najbitniji element u pripremanju zimnice je način spremanja – čiste i zagrijane staklenke, novi poklopci, okretanje boca ili sporo hlađenje. Prilikom spremanja zimnice staklenke prethodno dobro operite, osušite, te ih zagrijte bilo u pećnici (10-15 min na 50 stupnja i zagrijavati do 100 stupnja, pa hladiti da ne budu prevruće jer onda pucaju kod ulijevanja zimnice) bilo u mikrovalnoj pećnici zagrijavanjem 3 minute na maksimum. Dok se ulijeva pekmez, kompot ili sos od rajčica u staklenke – on mora biti vrući a ne ohlađeni.

Poklopce dobro operite, a ja unutrašnjost još obrišem maramicom natopljenom s alkoholom. Bitno je da su poklopci novi – odnosno da nisu korišteni koji su se možda bili otvarani nožem i sl., pa tako malo savijeni više ne mogu pouzdano potpuno zatvoriti staklenku. Staklenke se zatvaraju odmah nakon punjenja. Kad spremam kompot staklenke okrenem na nekih 10-tak minuta, pa opet vratim u uspravni položaj, dok pekmeze i sos od rajčica ne okrećem – nego prekrijem s nekoliko kuhinjskih krpi ili zamotam u deku, da se čim sporije hladi. Ovaj postupak osigurava trajnost vašoj zimnici. Iako neki vele da je dovoljno samo okrenuti staklenke i držati par minuta da se kisik potroši, često ne volim okretati staklenke pogotovo kod gušćih smjesa poput paradajz sosa i pekmeza. Razlog tome je taj da sam znala doživjeti da bi mi zimnica imala malo okus po poklopcu. Zato ipak staromodno grijem staklenke i sve zamotam nakon punjenja te polako hladim, a zimnica mi stoji godinama bez kvarenja.
Recept moje bake za paradajz sos pročitajte OVDJE, a moj recept za salsa umak pročitajte OVDJE.

kompot

 

Sol i šećer nisu potrebni u velikim količinama da bi nešto dugo trajalo
Unatoč činjenici da mnogi misle da je upravo šećer bitni da bi pekmezi i kompoti dugo mogli stajati, šećer nije uopće presudan za to i uopće ga ne morate staviti. Ja u kompote i pekmeze stavim uvijek samo minimalno šećera, a oni radi načina pripreme stoje i preko 2 godine. Najbitniji je način spremanja kako je u prethodnom odjeljku spomenuto i to će osigurati trajnost vašoj zimnici.
Kako pripremam kompote pročitajte OVDJE  , a recept za pekmeze pročitajte OVDJE.

21012017zimnica paprika

 

 

 

Podjela, nazivi i obitelji biljaka

 

Sistematika ili biološka klasifikacija je znanstvena disciplina koja istražuje raznovrsnost organizama i njihove međusobne veze. Sastavni je dio taksonomije. Sistematikom razvrstavamo biljke u određene grupe na osnovu njihove međusobne sličnosti i srodnosti. Ove podjele olakšavaju nam da se snalazimo u biljnom carstvu i točno identificiramo biljke.

ZNANSTVENI NAZIVI BILJAKA
Danas je uobičajeno da se na svim stručnim stranicama i tekstovima koriste znanstveni nazivi biljaka. Često ih spominjemo kao “latinski nazivi” jer se sastoji od riječi koje su najčešće latinskog podrijetla. Međutim ima tu i starogrčkog, lokalnih jezika i sl. pa je točnija upotreba izraza “znanstveni naziv”. Oni su jednaki u cijelom svijetu i nužni su radi točne identifikacije biljaka. Naime, narodni nazivi biljaka razlikuju se diljem svijeta, pa čak su različiti već i u manjim regijama i vrlo je često moguća zabuna. Npr. narodni naziv noćna frajla koristi se za više različitih cvjetova: ljubičinu (Matthiola bicornis), peruanski noćurak (Mirabilis jalapa), žuti noćurak (Oenothera biennis). Narodni naziv „lijepi dečki“ se u nekim krajevima Hrvatske koristi za cvijet ciniju (Zinnia elegans), dok u drugom za breskvice tj. vrtnu vodeniku (Balsamina impatiens). Zato je preporučljivo navesti uz naš naziv i znanstveni, za koji ste uvijek 100% sigurni o kojoj biljci govorite/pišete. Tako neće doći do zabune ili pogrešne identifikacije. A zabuna kod npr. primjene ljekovitog bilja može biti kobna.

PRIMJER ZNANSTVENOG NAZIVA I SISTEMATIKE BILJAKA NA BILJCI SUNCOKRET – HELIANTHUS ANNUUS: 

Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Asterales
Porodica: Asteraceae
Rod: Helianthus
Vrsta: H. annuus

Svaki znanstveni naziv biljke sastoji se od 2 riječi (tzv. dvojno ime) – možemo reći da je to prezime i ime biljke. Prezime je jednako svim biljkama iz istog roda, dok ime biljke odjeljuje biljke po vrstama. Dakle u samom primjeru za suncokret – Helianthus annuus – upravo riječ „annuus“ je ime i označava da se radi o jednogodišnjoj vrsti suncokreta. Rod Helianthus u prijevodu s grčkog znači sunce + cvijet, a sadrži preko 70 vrsta – dakle sve vrste u ovom rodu imaju zajedničko prezime Helianthus, a različito ime.
Još jedan primjer: Helianthus tuberosum znanstveni je naziv za čičoku koje je gomoljasta vrsta – a i sama riječ tuberosum u prijevodu i znači „gomolj“. Dakle prezime često opisuje općenita svojstva nekog roda, dok ime upućuje na karakteristike pojedinačne vrste kako je i u primjerima opisano.

Više o sistematiki odnosno taksonomiji biljaka pročitajte na sljedećim linkovima:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Sistematika
http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56261 

Sistematika biljaka je dinamička kategorija i svakim novim otkrićem na području genetike i biologije ona se mijenja, odnosno biljke se pregrupiravaju, obitelji se spajaju i izdvajaju i sl..

OBITELJI/PORODICE BILJAKA
Obitelji tj. porodice biljaka izuzetno je važno poznavati u biovrtlarenju. Naime, biljke iz iste obitelji biljaka vrlo često imaju slične uvjete za uzgoj, iste bolesti i nametnike, slični rast i potrebu za hranjivima. Zato se ne preporuča sadnja biljaka iz istih obitelji jedna blizu druge i paziti na plodored da ne bi više godine sadili biljke iz iste obitelji na istu površinu. Više o plodoredu pročitajte OVDJE.

Donosim opis nekoliko najčešćih obitelji biljaka koje uzgajamo u našim povrtnjacima:

Porodica glavočika (Asteraceae)
Najpoznatiji pripadnici ove obitelji: Salata, endivija, radič, artičoka, maslačak, suncokret, dalija, cinija
Ime ‘Asteraceae “je izvedena iz vrsta roda Aster , koja je grčki izraz i znači “zvijezda”.
Stari i još uvijek važeći naziv ‘Compositae’, znači kompozitni i odnosi se na cvat. Cvat se sastoji od mnoštva manjih cvjetova u jednoj skupini tj u glavičastom cvatu (primjer suncokret, ivančice, cinije…). Gledano iz daljine, izgledaju kao jednostruki cvjetovi, ali ako pogledate izbliza vidjeti ćete u sredini cvijeta mnoštvo malih „zvjezdica“ koje postupno ukrug otvaraju svoje cvjetove. Stvaraju mnoštvo sjemenki.
Većina članova Asteraceae su zeljasta, ali znatan broj također su grmlje, penjačice i drveće. Rasprostranjene su diljem svijeta.

Fotografije: vidite li male zvjezdaste cvjetiće na ciniji i suncokretu?

18072009 cinija cvijet  suncokret cvijet

Porodica krstašica ili kupusnjača (Brasicaceae)
Najpoznatiji pripadnici ove obitelji: Zelje, kelj, cvjetača, korabica, brokula, rotkvica, hren, daikon, bijela repa,povrtnica, lunaria, šeboj, matthiola, hesperis matronalis
Kupusnjače nazivaju i senf-bilje, imaju karakterističan žarkasti okus.
Naziv krstašice potječe iz izgleda cvijeta, sastoji se od četiri nasuprotno smještene latice i izgleda kao križ.
Porijeklom su iz umjerene regije Mediterana i umjerenog područja Azije gdje su i najbrojnije. Plod kupusnjača je kapsula pod nazivom siliqua, unutra su sjemenke koje su uglavnom okrugle (npr. zelje, rotkvica), ili spljoštene (npr. večernica (Hesperis matronalis), šeboj (Erysimum cheiri).
NAMETNICI: kupusna stjenica, buhač, bijela kupusna mušica … Pojedinačne vrste napadaju isti nametnici, pa se nemojte iznenaditi kad na šeboju ugledate kupusnu stjenicu ili kupusni buhač.

Fotografije: lisnati i kovrčavi kelj, cvijet rotkvice ima 4 latice naizmjence smještene karakteristične za sve biljke iz ove obitelji

30102016 kovrcavi kelj 2  rotkvica cvijet 2

Porodica lepirnjača ili mahunarki (Fabaceae – Leguminosae)
Najpoznatiji pripadnici ove obitelji: Grah, grašak, soja, bob, kikiriki, leća, slanutak, alfalfa, rogač, …od cvijeća vučika (Lupinus), od drveća bagrem (Robinia pseudoacacia)
Mnoge mahunarke domaćini su bakterijama na svom korijenju unutar dušičnih kvržica na korijenu. Ove bakterije su poznate kao rhizobia i imaju sposobnost da dušik plin (N2) iz zraka pretvaraju u oblik dušika koristan za domaćina (NO3 – ili NH3). Ovaj proces se naziva fiksacija dušika. Mahunarka, djelujući kao domaćin i rhizobia kao davatelj korisnih nitrata formiraju simbiotski odnos.
Postoje visoke i niske vrste, vrste koje uzgajamo za grah i mahune. Grah možemo podijeliti i na američke vrste (Phaseolus – većina vrsta graha koji uzgajamo spada u američke vrste) i azijske vrste (Vigna – azuki, mungo, crnookica, metarske mahune
NAMETNICI: Kod spremanja mahunarki koje uzgajamo za jelo pazite na grahov žižak koji je česti nametnik (VIŠE)

Fotografije: prekrasni crveni cvjetovi mnogocvjetnog graha, sjemenke raznih mahunarki

17072016 phaseolus coccineus 2  28122016 mahunarke 2

 

Porodica pomoćnica (Solanaceae), naziva se i velebilje
Najpoznatiji pripadnici ove obitelji: Rajčica, paprika, patlidžan, krumpir, bunika, duhan, mjehurica, feferoni, …physalis (peruanska jagoda, mjehurica), brugmansia, petunija
Naziv u prijevodu s latinskog Solanum znači biljke iz noćne sjene, ali i latinski glagol Solari znači smiruje, što može označavati svojstvo nekih pripadnika ove obitelji.
Mnoge biljke obitelji Solanaceae koriste ljudi, a važni su izvori hrane, začina i lijekova. Međutim, Solanaceae vrste su često bogate alkaloidima čija toksičnost za ljude i životinje kreće se od blago iritantan do fatalnih u malim količinama. Ti alkaloidi mogu biti poželjni, otrovni, ili oboje. (sedativi, stimulansi…) Npr. capsaicin u paprike je lijek protiv raka, plod mjehurica je jestivi dok je ljuska otrovna, nikotin je i stimulans, ali u većoj dozi čak i smrtonosni otrov… Mnoge vrste su otrovne i izazivaju halucinacije (brugmansija, bunika, velebilje…)
NAMETNICI I BOLESTI – plamenjača (i ostale gljivične bolesti) s krumpira često prelazi na rajčicu, dok krumpirova zlatica osim krumpira napada i patlidžane, paprike i rajčicu, ali i crnu pomoćnicu i ukrasni duhan.

rajcica 14082015 2  03092015 332

Porodica štitarki (Apiaceae)
Najpoznatiji pripadnici ove obitelji: Mrkva, pastrnjak, peršin, celer, komorač, kopar, anđelika, …
Apiaceae (ili Umbelliferae) je obitelj uglavnom aromatičnog bilja s šupljom stabljikom. Mogu biti jednogodišnje, dvogodišnje i višegodišnje. Uzgajaju se u više svrha, neke radi jestivog korijena (mrkva), radi lišća kao začin (peršin), za lijek (kim i komorač protiv mučnine, anđelika za smirenje, korijander za zadah u ustima i čišćenje od teških metala, divlja mrkva za kožu i kontrolu rađanja…)
Određujuća značajka ove obitelji je jednostavan ili složeni štitasti cvat (dakle u obliku kišobrana, otud naziv Umbelliferae). Cvjetovi štitarki privlače korisne kukce, te su jako korisne kao međukultura na vrtu. Štitarke svojim mirisom često prikrivaju miris ostalih biljaka koje rastu u kombinaciji s njima, pa tako odvraćaju nametnike (npr kombinacija mrkve i luka gdje mrkva svojim mirisom odvraća lukovu muhu i obrnuto)
Kod štitarki osim jestivih biljki postoje i jako otrovne biljke pa je potrebno biti jako oprezan kad nismo sigurni u točnu identifikaciju (npr. Kukuta – Conium maculatum)

Fotografije: cvijet divlje mrkve, razne boje mrkve

06072017 divlja mrkva cvijet  04092015 35

Porodica Lukovki (Aliaceae)
Nekadašnja porodica lukova (Alliaceae) danas je potporodica i svrstana je u porodicu Amaryllidaceae
Najpoznatiji pripadnici ove potporodice: Luk, češnjak, poriluk, vlasac, luk kozjak…
Najviše se uzgajaju biljke iz roda Allium, koji je rod višegodišnjih gomoljastih biljaka koje proizvode kemijske spojeve (uglavnom cistein sulfokside) koje im daje karakterističan okus i miris luka ili češnjaka. Mnoge biljke se koriste kao hrana i jedno su od najstarijeg kultiviranog povrća. Latinski naziv za češnjak Allium sativum znači kultivirani češnjak.

Fotografije: češnjak i njegove zračne lukovice, cvijet poriluka

 

uzgoj cesnjaka iz zracnih lukovica  01072016 poriluk

Porodica lobodnjača (Chenopodiaceae) – ovo više nije zasebna porodica biljaka, nego je sada dio obitelji Amaranthaceae.
Najpoznatiji pripadnici ove obitelji: Blitva, cikla, špinat, vrtna loboda,šećerna repa, ..
Lobodnjače spadaju u najstarije lisnato povrće. Danas se sasvim neopravdano
većina lobodnjača smatra korovom.
Pelud im je česti alergen (oprašivanje vjetrom), ali većina usjeva iz te obitelji ne proizvode pelud.
Korisne su radi jestivog lišća, pogotovo bijela loboda (Chenopodium album), vrtna loboda, planinski špinat (Artiplex hortensis), špinat (lat. Spinacia oleracea)

Fotografije: “špinat drvo” – Chenopodium giganteum, sjeme blitve

05062016 spinat drvo  17072016 blitva sjeme

 

Porodica tikvenjača (Cucurbitaceae)
Najpoznatiji pripadnici ove obitelji: Krastavac, lubenica, dinja, tikvice, buče, tikve …
Ova porodica je pretežno porijeklom iz tropskih područja, a jestive biljke iz ove porodice su jedne od najstarijih uzgajanih biljaka u svijetu. Sve vrste su osjetljive na mraz. Većina biljaka iz ove porodice su jednogodišnje penjačice u našim krajevima. Većina ima velike žute ili bijele cvjetove koji su odvojeno muškog ili ženskog spola. Mogu biti grmolikog ili visokog rasta, a pužu ili po tlu ili rastu tj penju se pomoću vitica za penjanje na nekom potpornju. Za rast trebaju puno prostora i hranjiva. Sjeme im je je spljošteno.

Fotografije: mješavina raznih tikvi, ženski cvijet lubenice

tikve mix  lubenica cvijet

Porodica trava (Poaceae)
Najpoznatiji pripadnici ove obitelji su žitarice.
Oprašuju se vjetrom – pelud kukuruza leti vjetrom i do 2 kilometra
Podjela žitarica:
1. Prava žita – Pšenica, ječam, zob, krupnik, kamut, raž, …
2. Prosolika žita – Kukuruz, proso, amaranth, quinoa, riža, sirak… – ne sadrže gluten

Fotografije: plavi kukuruz iskrižani s žutim, sjemenke sirka za metle

 

14092015 plavi kukuruz se iskrizao s susjedovim zutim  14092015 sirak za metle

ZANIMLJIVOST: Heljda (Fagopyrum esculentum, F. cymosum, F. tataricum) se svrstava u žitarice jer ima zrno i slični način korištenja, ali po morfološkim i fiziološkim svojstvima se bitno razlikuje od drugih žitarica i spada u obitelj Polygonaceae – srodnik je s rabarbarom! Više o heljdi pročitajte OVDJE.

Ostalo povrće i voće koje uzgajamo na vrtu, a spadaju u druge obitelji biljaka:
Matovilac – Valerianella locusta je biljka iz obitelji odoljena -Valerianeaceae
Šparoge – obitelj Asparagaceae, rod Asparagus što u prijevodu znači izdanak
Batat – Ipomoea batatas je višegodišnja biljka iz porodice Convolvulaceae – u ovu obitelj spada i ukrasni slak koji se često uzgaja u ukrasne svrhe
Rabarbara – Rheum rhabarbarum – obitelj Polygonaceae – u istoj obitelji je heljda
Hmelj – Humulus lupulus – obitelj Cannabaceae – srodnjk je konoplje
Jagode – Fragaria spadaju u obitelj ruža (Rosaceae)

heljda ljustena i neoljustena  28052017 jagode sumske

 

Održano godišnje druženje članstva udruge 26.08.17

26.08.2017.  održano je godišnje druženje članstva udruge Biovrt – u skladu s prirodom. Udruga Biovrt broji ukupno 43 člana/ice na dan 26.08.2017 -redovnih, nominalnih i podržavajućih (VIŠE o članstvu u udruzi Biovrt).

Prijepodne se je održala radionica o skupljanju sjemenja, koja je bila besplatna za sve naše članovi/ice koje su sudionici programa udruge “Čuvari sjemenja” (VIŠE i programu Čuvari/ce sjemenja). Skupljanje sjemenja vrlo je bitan dio biovrtlarenja koji nam omogućava samostalnost i samodostatnost, a osim toga čuvamo naše najveće blago za buduće generacije.

 

26082017 1  26082017 2

U poslijepodnevnim satima održano je godišnje druženje za sve članove/ice udruge Biovrt koje se stalno povećava i koje okuplja mnoštvo dragih ljudi koje sve skupa povezuje ljubav prema Prirodi i razmjenjuje i dijeli svoja iskustva u biovrtlarenju, skupljanju sjemenja i životu u skladu s prirodom. Obišli smo Biovrt….

26082017 02  26082017 5

 

I družili se uz domjenak

26082017 12  26082017 13

 

Hvala svima koji su sudjelovali, bilo je prekrasno 🙂 <3

 

 

 

 

Biovrt traži on-line volontere

 

Udruga Biovrt poziva vas na on-line volontiranje – sudjelujte u stvaranju baze biljnih vrsta koje čuvamo od zaborava, te u stvaranju baze medijskih objava.

Tražimo 6 volontera/ke iz cijele RH – volontirate od kuće 🙂

1. Volonteri/ke za unos u bazu biljnih vrsta
U biovrtu uzgajamo preko 400 vrsta cvijeća, začinskog i ljekovitog bilja, a od zaborava i izumiranja čuvamo i mnogobrojne stare sorte. Osim što imamo i program Čuvari sjemenja, zainteresirani mogu nabaviti i viškove sjemenja kod nas, a mi ih svojim aktivnostima potičemo da nadalje održavaju i skupljaju sjeme tih vrsti u svojim vrtovima.
Pripremamo bazu svih čuvanih vrsta u Biovrtu i u tome trebamo vašu pomoć.
Tražimo: 4 volontera/ke koji će, prema dobivenim uputama ispunjavati bazu. Nije komplicirano, potrebno je upisivati dostupne podatke i linkove u tablicu.

2. Volonteri/ke za izradu baze press clipping – medijskih objava s portala
Udruga Biovrt provodi mnoge aktivnosti, a naši dragi mediji to redovito prate. Želimo te objave sačuvati I objaviti na www.biovrt.com
Tražimo: 2 volontera/ke koji će pretražiti internet portale, prikupiti i arhivirati članke o aktivnostima udruge.
Detaljne upute osigurane. Volonteri trebaju znati napraviti print screen, izrezati i spojiti jpg u bilo kojem grafičkom programu.

Potrebno je da imate:
– vlastito računalo i internet te da se njima aktivno koristite (word, excel, dropbox)
– za odvojiti najmanje 10-tak volonterskih sati u roku od 7 dana od zaprimanja upute
– odgovornost prema dobivenom zadatku
– dobru volju 🙂

Mjesto rada: na svom računalu u svom domu, iz bilo kojeg dijela RH
Volontirate iz svog doma u vremenu kada vama najviše odgovara, dogovori se vrše putem e-maila. Ispunjenu bazu vraćate nam na mail u roku od 7 dana od preuzimanja zadatka.

Ovom prilikom možete mnogo naučiti o biljnim vrstama cvijeća, ljekovitog i začinskog bilja kao i povrća. Sudjelujte u stvaranju naše baštine <3

Udruga Biovrt svakom volonteru/ki poklanja paketić sjemenja “Očuvajmo biorazzznolikost” mješavinu najmanje 6 različitih vrsti za privlačenje korisnih kukaca (pčela, bumbara, leptira, osolikih muha…) i ptica u vaš vrt.

Zainteresirani?

Prijavite se do 27.8.2017. putem prijavnice na https://tinyurl.com/biovrt-volonterskaprijavnica nakon čega ćemo vas kontaktirati.

 

Veselimo se suradnji 🙂
Tim udruge Biovrt

 

 

Osoliki pauk – Argiope bruennichi

 

Osoliki pauk (lat. Argiope bruennichi) vrsta je pauka iz roda Agriope. Obitava po središnjoj i sjevernoj Europi, sjevernoj Africi, dijelovima Azije i Azorskom otočju.
Ovi pauci imaju žućkasti abdomen sa crnim i bijelim prugama. Te pruge su karakteristične i za mnoge druge pripadnike roda Agriope.
Osoliki pauk je vrsta koja plete mrežu, mreža mu je spiralno okrugla. Plete ju u zoru ili sumrak, u velikoj travi ili raslinju malo iznad zemlje (20-30 cm). Jako često ga pronalazim u prvoj polovici kolovoza na povrtnjaku i cvjetnjaku – mrežu radi između grmova cvijeća, poput kadifica, cinija i sl.

osoliki pauk 2017 1  osoliki pauk 2017 2

Karakteristično za mrežu ovog pauka je uočljivi cik-cak ukrasni uzorak. Naziva se stabiliment ili ukrasna mreža te je postavljeni prema centru mreže, a u samom centru boravi tj. lovi pauk tokom dana. Taj uzorak reflektira UV zračenje, a njegova točna funkcija zasad je još nepoznata. Pretpostavlja se da ju pauk radi radi privlačenja insekata ili možda odbijanja većih životinja da mu na potrgaju mrežu ili ga ne zgaze dok prolaze pokraj. Neke studije sugeriraju da ovim ukrasima pauci privlače predatore, te onda imaju razrađene metode bijega s mreže.

11082016 8

Ženke su više nego dvostruko veće od mužjaka – mužjaci dosežu dužinu od 4,5 mm, a ženke do 15 mm. Mužjaci se često mogu vidjeti u blizini ženkine mreže, čekajući da ženke dosegne spolnu zrelost. Tada su njene helicere (čeljusti) mekane neko kraće vreme i mužjak se može pariti sa njom bez straha da će biti pojeden. Ako se mužjak ne pari s njom u to vrijeme, ženka ga pojede nakon parenja. Nakon parenja ženka liježe jajašca u svilenu kukuljicu koju plete i postavlja na mrežu ispletenu kraj neke biljke. Ona sadrži od 400-1400 jajašca koja se izlježu već na jesen, a mladi izlaze iz kukuljice na proljeće. Kukuljice često napadaju i paraziti, poput parazitske osice koja polaže jajašca u nju.

I ženke i mužjaci pletu svoju mrežu. Kada je žrtva (hrana) uhvaćena u paukovu mrežu, osoliki pauk će joj brzo onesposobiti kretanje umotavajući je u svilu, a zatim će žrtvu ugristi i ubrizgati joj otrov koji paralizira žrtvu i razlaže proteine u tijelu.
Ovaj pauk kao i većina pauka koji pletu mreže nije otrovan za ljude. Međutim, čitala sam iskustva ljudi koje je slučajno ugrizao ovaj pauk da je bilo bolno kao i ugriz ose/pčele. Zdrava odrasla osoba se ne bi trebala bojati ukoliko je i ugrizena, djeca, stariji i oni slabijeg imuniteta trebali bi biti na oprezu kao i kod uboda ostalih insekata. Osoliki pauk ugriza jako rijetko i ne napada ljude – samo ako se stvarno osjeća ugroženo, dakle u samoobrani. Osobno godinama imam ove pauke na vrtu i prolazim kraj njih, uvijek strpljivo čekaju da prođem dalje.

Pauci su korisni pomagači u vrtu jer se hrane raznim insektima koji se ulove u mrežu, pa tako i brojnim nametnicima u vrtu poput skakavaca, kornjaša, muha, mušica i sl.

11082016 10

Na sljedećem linku možete pogledati fotografije osolike paučice kako plete svilenu kukuljicu i kako polaže jajašca, mužjaka i mlade jedinke – fascinantna priča od nekoliko godina praćenja ovog pauka 🙂
http://www.janvanduinen.nl/argiopebruennichi-engels.php

Izvori:
Wikipedia
https://en.wikipedia.org/wiki/Argiope_bruennichi

https://en.wikipedia.org/wiki/Argiope_(spider)

 

 

Crna bazga – lat Sambucus nigra

 

Crna bazga (lat. Sambucus nigra) je grm ili nisko drveće visine 3-5 (rjeđe do 10) metara koji se svrstava u obitelj Adoxaceae. Raširena je u umjerenom i suptropskom području sjeverne hemisfere (Europa, Sjeverna Amerika, dijelovi Azije), ali postoji i na južnoj hemisferi. Latinski naziv potječe od riječi sambuco, a to je naziv za glazbalo koje se je izrađivalo od bazgovine. Nigra znači crno.

Postoji tridesetak vrsta unutar porodice bazgi, a najpoznatije i najznačajnije su crna bazga (Sambucus nigra) i crvena bazga (Sambucus racemosa). Obje imaju jestive cvjetove i bobice. Osim divljih vrsti, u zadnje vrijeme sve se više razvijaju i voćni kultivari i podižu se nasadi bazge kao voćke, pogotovo u dijelovima Austrije, Njemačke i Danske – ali i u Hrvatskoj.
Bazga je jedna od prvih biljaka koje prolistaju na proljeće. Cvate već u svibnju (u južnom dijelu RH i travnju) a bobice joj dozrijevaju u drugoj polovici srpnja i početkom kolovoza u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

UZGOJ
Bazga je vrlo otporna i izdržljiva biljka. Često naraste samoniklo, a najčešća je na rubovima šumaraka.
Najviše voli vlažno tlo, ali podnosi i suše. Dobro raste u svim tipovima tla i podnosi zagađenja, pa je pogodna za rast i u urbanim sredinama.

Može rasti i na suncu i u polusjeni, a sjenu ne podnosi. Također, biljka je koja jako brzo raste, puno brže od drveća i voćki. Većinom raste kao grm, rjeđe kao manje stablo. Međutim, nije dugog vijeka, ima prilično krhke grane i često joj se tokom zime dosta grana posuši. Međutim, brzo se obnavlja. Kako raste vrlo brzo, možete ju i jače obrezati – ona sve to brzo nadoknadi. Osim toga, i praktičnije je da vam ostane kao manji grm da možete bez problema brati i cvjetove i bobice. Stabljika bazge je šuplja, odnosno u sredini ima spužvastu srčiku. Radi tog svojstva se je koristila za izradu glazbala, npr. frula za djecu.

Kod mene u mom šumskom vrtu bazga je samoniklo i popunjava donje dijelove redova s većim drvećem – ispod bagrema, hrasta i bijele vrbe. Često ju i u šumarcima vidim da raste u društvo s bagremom (lažnom akacijom). Tu ju dijelim s pticama, tako da tokom svibnja poberem samo dio cvjetova, pa onda dok dozore bobice berem dio bobica. A kao da sam se i dogovorila s pticama – one beru bobice na višim dijelovima gdje ja ne mogu dosegnuti, a ja berem bazgu na nižim dijelovima grmova bazge. Dijeleći bobice s pticama imam pomoć od njih u vidu kontrole štetnika, a kako imaju osiguranu hranu u vidu grmova bazge i još nekih bobičastih grmova, ne rade mi štete u voćnjacima i vrtovima. Radi bobica bazga i slovi kao grm koji je poželjno saditi radi očuvanja bioraznolikosti jer osigurava hranu divljim pticama.

 

17052014 bazga  28072017 60

RAZMNOŽAVANJE
1. REZNICAMA – Bazga se jako lako razmnožava reznicama – samo zabodete reznice u tlo i često one potjeraju korijenje (isprobano iz prve ruke). Najbolje ju je pokušati zakorijeniti na proljeće ili na jesen. Često mi se dogodi da dok pobockam bazgu po vrtnim gredicama za odvraćanje krtica i voluharica da se primi
2. SJEMENJEM – Ptice jedu bobice – a time dakle raznose i sjeme posvud i često mi se dogodi da bazga nikne na vrtnim gredicama i sl. Stoga možete posijati i sjeme, vrlo brzo raste jednom dok nikne ako joj uvjeti odgovaraju.

LJEKOVITA BILJKA
Bazga je jedna od najpoznatijih i najstarijih ljekovitih biljki – u naseobinama iz kamenog i brončanog doba pronađeni su plodovi i grančice bazge. Kod nekih naroda postoji vjerovanje da u grmu bazge obitavaju kućna božanstva koja štite kuću i obitelj. Svakako ju preporučam u svakom dvorištu/vrtu, kao i u kućnoj ljekarni.
U ljekovite svrhe koristi se cvijet, bobice, kora i lišće, a čak se je koristio i korijen.
Svježi listovi koriste se za bojanje masti i ulja na zelenu boju, a osušeni i smrvljeni listovi koriste se protiv raznih kožnih nametnika i kod gljivičnih oboljenja kože.
Bazga djeluje antivirusno, antibakterijsko, antibiotski, cvijet i korijen djeluju antioksidantno… ima jako široki spektar primjene i djelovanja.

Za one koji žele saznati više o svim ljekovitim svojstvima i primjeni bazge preporučam knjigu Ivana Lesingera – Kućna biljka ljekarna“, knjiga 1. U ovom tekstu navodim samo mali dio o primjeni bazge u ljekovite svrhe.

CVJETOVI BAZGE
Bazga je karakteristična po cijelim cvjetovima grupiranim u velike štitaste cvatove. Opojnog je i ugodnog mirisa i sadrži puno cvjetnog praha – često se zna dogoditi da vam nos nakon mirisanja bazge ostane žućkasti od peluda.

Cvjetovi se koriste u kulinarstvu i za ljekovite svrhe. Od svježih cvjetova radi se sok od bazge. Cvjetovi se mogu i posušiti – i za kasniju izradu soka, ili za čaj. Cvjetovi se mogu jesti sirovi, a neki ih i pohaju, stavljaju u palačinke i slično. Dodaju se radi okusa i u pekmeze i džemove, a čak se radi od njih i vino.
Čaj od cvjetova bazge dragocjeni je zimi tokom gripa i prehlada jer djeluje antivirusno, antibakterijski i antibiotičko, te pomaže kod problema s dišnim putevima. Osim toga čaj od bazge potiče znojenje, te tako snižava temperaturu, Zaustavlja kašalj i preporučjiv je i kod male djece. Odličan je i za ispiranje upaljenih očiju.

Cvijet bazge potrebno je brati na početku cvatnje, jer se kasnije dok je stariji rasipa. Berite ga sredinom dana dok je potpuno suhi i sušite na tamnom prozračnom mjestu.

17052014 bazga 2  20052012 70

BOBICE BAZGE
Plodovi bazge su male crne bobice. Zrele bobice su jestive, iako ćete mnogim mjestima čuti kako su sirove bobice bazge otrovne i da ih obavezno kuhati. Nedovoljno zrele bobice mogu uzrokovati probleme s želucem, ali potpuno zrele bobice možete jesti i sirove (ipak, samo u manjim količinama, nemojte pretjerivati). U zelenim listovima i nezrelim bobicama nalazi se toksični sambungrin koji sadrži cijanovodik, ali se on termičkom obradom uništava. Osobno ih često pojedem i sirove prilikom šetnje vrtovima, ali kako i nisu nekog posebnog okusa nikad to nije u nekoj velikoj količini. Sirove bobice ne bi smjele jesti osobe osjetljivog želuca jer bi im mogle izazvati mučninu, proljev i povraćanje. Stoga je kuhanje svakako sigurnija opcija za sve.
Ne samo da su dakle sirove bobice jestive, one su i ljekovite. Sok od svježih bobica koristi se i za čišćenje krvi i jačanje imuniteta, kod neuralgije trigeminusa (živac lica), kod smetnji endokrinog sustava, kao laksativ, te protiv grčeva i crijevnih kolika, te poboljšanje teka, kod poremećaja cirkulacije i dugotrajnog išijasa.

Bobice se kod nas više upotrebljavaju kuhane i to na razne načine: prerađene u sokove, džemove, pekmeze, kompote… Ako ih radite kao pekmez ili džem preporučam pasiranje, jer radi mnoštva sjemenki, u nepasiranom pekmezu imate osjećaj kao da jedete pekmez „s kostima“ 🙂 Bar su to bili komentari na moj nepasirani pekmez koji sam napravila od jabuke i bobica bazge.
Ja često bobice bazge i zamrznem, pa si tokom zime u vrijeme prehlada kuham kompot – jednako kao i cvjetovi, bobice izuzetno pomažu kod prehlada jer djeluju jednako kao i cvjetovi – antivirusno, potiču znojenje.
Osim navedenog, bobice bazge možete i sušiti, pa opet tokom zime koristiti za čaj i sl.

Bobice bazge koriste se i za bojanje. Budite spremni na to da ostavljaju mrlje na odjeći.

Oprez kod berbe bobica – morate ih brati kad su potpuno zrele. One često dozrijevaju nejednako, pa tako nemojte brati kad je još dosta nezrelih bobica, ali pazite da ne zakasnite jer se kasnije bobice bazge posuše na biljci.

28072017 49  28072017 66

 

PRIMJENA U BIOVRTU – ZAŠTITA OD NAMETNIKA
– Juha od lišća bazge – potopite lišće bazge na 24 sata – ako njome poprskate mladi krumpir prije napada krumpirove zlatice može pomoći jer prikriva miris krumpira, pa ga zlatice onda ne mogu pronaći
– Juhu od lišća bazge možete ulijevati u rupe voluharica i krtica, miris ih odbija
– Grančice bazge možete pobockati oko ugroženih biljaka i na gredicama na vrtu – odvraća krtice i voluharice

Izvori:
Wikipedia: https://hr.wikipedia.org/wiki/Bazga
Plants for a future database: http://www.pfaf.org/user/plant.aspx?latinname=sambucus+nigra
Ivan Lesinger – „Kućna biljka ljekarna“, knjiga 1

 

 

Otvorene prijave za radionicu “Nastanak, skupljanje i čuvanje sjemenja” 26.08.2017.

Vrijeme je obilja u vrtu, kada ubiremo plodove vlastitog rada. Ali osim ubiranja plodova, za samoodrživi vrt nužno je znati i skupljati sjeme biljaka koje uzgajamo u vrtu. Ovo znanje nekad je bila osnova svakog vrtlara/ice, a u današnje se vrijeme sve više gubi. Stoga da ne bi izgubili znanja kako očuvati vlastito sjeme i imati potpuno samoodrživi vrt, udruga Biovrt nakon Dana otvorenih vrata priprema radionicu “Nastanak, skupljanje i čuvanje sjemenja” koju vodi Silvija Kolar-Fodor.

Naučite kako sjeme nastaje, kako ga sakupljamo prema vrstama biljaka, koje vrste trebamo posebno zaštititi od križanja, kako čuvati sjeme, koja je razlika između domaćeg organskog sjemena i hibrida i mnoge trikove kako lakše skupiti i počistiti sjeme u kućnoj radinosti. S znanjem koje ćete dobiti već sljedeću sezonu imate priliku zasaditi vrt sa svojim sjemenjem. Sjeme je blago – čuvajmo ga.
sjeme 2017 1
Termin radionice: 26.08.17. (subota) od 10.00 – 13:00 sati
Cijena radionice je 100 kn, dok je za sve sudionike/ce programa “Čuvari sjemenja” udruge Biovrt besplatna. Za članove uže obitelji (roditelji, djeca, supružnici, braća) odobravamo popust od 50% za drugog člana iste obitelji, uz prethodni dogovor putem e-maila.
Ako dolazite iz Zagreba ili drugih gradova, moguće je da se povežete s drugima da podijelite trošak puta, pa to napomenite pri prijavi.
Prijava je obavezna, a broj sudionika ograničen pa rezervirajte svoje mjesto na vrijeme. Prednost sudjelovanja na radionici imaju članovi/ce udruge Biovrt
Mjesto održavanja: Novo Selo Rok (7 km od Čakovca)
Prijave se zaprimaju na biovrt@biovrt.com (molimo poslati svoje ime i prezime, adresu, kontakt telefon, e-mail adresu i naznaku za koju radionicu se prijavljujete). Članovi/ce udruge prijavljuju se putem on-line obrasca koji im je poslani na e-mail.
Voditeljica: Silvija Kolar–Fodor, predsjednica udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga “U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom “24 sata”, dnevnikom “Večernji list”, magazinom za život u skladu s prirodom “100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, SirovaHrana.hr … zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarstvom se bavi od 2006. godine.
Udruga Biovrt – u skladu s prirodom inspirira i educira o životu u skladu s prirodom. Stvaramo zajednicu koja čuva biološku raznolikost, razumije svoju ulogu u prirodi te čuva naše nasljeđe, sjeme i znanje u svrhu uzgoja zdrave hrane, postizanja prehrambene neovisnosti i očuvanje prirode za buduće generacije.
 

Godišnje druženje članstva udruge Biovrt 26.08.2017

 

U subotu 26.08.2017. na imanju Biovrta organiziramo druženje i edukaciju za sve članove/ice udruge Biovrt i članove/ice programa Čuvari sjemenja

1. 10-13 sati – Radionica “Nastanak, skupljanje i čuvanje sjemenja”.
U terminu od 10-13 sati održati ćemo radionicu “Nastanak, skupljanje i čuvanje sjemenja” koju vodi Silvija Kolar-Fodor.
Broj sudionika/ca je ograničen pa rezervirajte svoje mjesto na vrijeme.
Cijena radionice je 100 kn, dok je za sve sudionike/ce programa “Čuvari sjemenja” udruge Biovrt besplatna. Za članove uže obitelji (roditelji, djeca, supružnici, braća) odobravamo popust od 50% za drugog člana iste obitelji, uz prethodni dogovor putem e-maila.

2. 13:30 sati nadalje – Druženje za sve članove/ice udruge Biovrt
Od 13:30 sati nastaviti ćemo druženje za članove/ice uz jelo, druženje, obilazak biovrta i razmjenu iskustava.
Ovaj događaj nije otvoreni za javnost, nego se održava isključivo za članstvo udruge Biovrt. Ukoliko želite dovesti člana obitelji sa sobom, molim da to obavezno unaprijed iskomunicirate preko e-maila biovrt@biovrt.com. Djeca su dobrodošla, samo ih također prethodno obavezno najavite.

Prijave na oba događaja su obvezne. Prijave članstva udruge zaprimamo do 22.08.2017. putem on-line obrasca na sljedećem linku:

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeAMOwPIHQyvX_H3S7AQuDhUNzkI37GH3CTLcKCnbkXiav55w/viewform

Nakon prijave dobiti ćete točne smjernice kako doći do Biovrta.

Dobro nam došli dragi članovi/ce udruge Biovrt, veselimo se zajedničkom druženjuu biovrtu 🙂

Tim udruge Biovrt – u skladu s prirodom

www.biovrt.com

Srpanj 2017

02.07.2017.

Srpanj sam započela brigom za voćnjak. Nakon nekoliko nevremena, a i općenito, neke su se voćke nagnula, uže s kojima su bile privezane je sprhlo, stupovi se iskositili… natovarila sam si nove stupove, novo uže i sve sam sredila – zabila stupove gdje treba, sve privezala. Ima par jabuka koje su tako rodne da trebam dodatne stupove da privežem grane.

I sijem… sad jedno vrijeme kiše nebu, zemlja je konačno vlažna, opet sijem neko povrće i cvijeće… posijala sam i radiče i endiviju, komorač, crnu rotkvu i repu… ove godine jedino nikud nikam s peršinom i mrkvom, slabo su nikli.

Slabo se hvalim time da puževa nema 🙂 Jako rijetko naletim na ponekog, puno je lakše sad bez te brige. Mislim da je kombinacija i suše, i pataka, i protekle hladne zime… mada mogu reći da sam vidjela dosta puževa na vrtu na proljeće i bila sam zabrinuta radi toga… tako da valjda ipak patke dobro rade posao.  Trenutno ganjaju skakavce na livadama kod susjeda i oko šumskog vrta, ali vidla sam da su i temeljito češljale dio u šumskom vrtu – super je i što idu jako široko.

A jedna fora – sijala sam ove godine sjeme starinskih paprika da si obnovim sjeme, staro 2 godine – nije to puno – ali na proljeće – nikak da nikne, samo jedna nakon više od mjesec dana. I nekak sam ostavila tu veliku teglu, kad ono, zadnjih mjesec dana mic po mic – niču paprike 😀 To još nikad nisam doživjela 😀 sad ih moram maziti i paziti da rode i to dozori do jeseni da obnovim sjeme 🙂

07.07.2017.

Nakon par danas sjetve i malo rasađivanja – opet se sve posušilo, i vrućine stisnule. Tako da moram odgoditi nastavak tih poslova. Sad je kao trebala pasti kiša i to obilno – ali bio je samo jaki vjetar i par kapi kiše.

Ovaj tjedan bili su aktualni radovi u biovrtu – zarastao je korov u roku keks, a bio je prilično dobro i pomalčirani na proljeće. Više od pola je raskrčeno, dio mahunarki jako je slabo napredovao u korovu, i danas sam sve to pomalčirala prijepodne… nakon malčiranja prijepodne sve je bilo potpuno mokro na meni.

Pobrala sam dio sjemenja – vučika (više od pola se rasulo, joj ), turski karanfili, ivančice, kovrčavi i lisnati kelj, pakujac… i pobrala sam sjeme boba, Patrik navečer vrijedno trijebi bob za sjeme.

I uživamo u šetnji i berbi u voćnjacima, u radosnom iščekivanju… sad berem zadnje kruške lipanjske ljepotice i jabuku Stark Earliest, pa sad slijedi jabuka bjeličnik, pa ostale ljetne jabuke… a uskoro bude i marelica Mađarska najbolja. Inače, jedna starinska vrsta koja je dozorila malo poslije moje prve marelice – New Jersey, ima prefine jestive koštice, dakle to je vrsta koju sam godinama tražila – sad ju jednostavno imam u vrtu, nabavila kod jedne obitelji u Međimurju koja održava iz hobija starinske vrste i prodaje sadnice, presretna sam jer nisam znala da je to ta vrsta – potrla sam koštice tak za probu, na kraju smo ih Patrik i ja smazali… svih 4 😀

Višnju i jabuku iza garaže nažalost nisam uspjela spasiti 🙁 Višnja se je posušila, jabuka odbacuje nedozrele plodove i žuti te opada lišće. Dobro da sam ju prijašnjih godina cijepila, jedna mlada sad ima prva 3 ploda.

Evo malo u fotkama:

Ove godine uzgajam jednu jako zanimljivu vrstu graška – s ljubičastim mahunama i ljubičastim cvjetovima. Jedino nisam baš očekivala u tim mahunama – zeleno zrnje 😀 Ali dok se skuhaju ne ostaju zeleni kao klasične vrste graška, nego krem boje.

Ove godine uzgajam jednu jako zanimljivu vrstu graška – s ljubičastim mahunama i ljubičastim cvjetovima. Jedino nisam…

Gepostet von Silvija Kolar-Fodor am Samstag, 1. Juli 2017

Malo cvjetne raskoši iz biovrta 🙂 <3

Malo cvjetne raskoši iz biovrta 🙂 <3

Gepostet von Silvija Kolar-Fodor am Sonntag, 2. Juli 2017

Ipomopsis rubrum – prošle godine posijana, odlično je podnijela hladnu zimu, upravo sva u cvatu 🙂 Volim otkrivati i učiti o novim biljkama u svom biovrtu, s ovom mi je ovo druga godina iskustva 🙂

Ipomsis rubrum – prošle godine posijana, odlično je podnijela hladnu zimu, upravo sva u cvatu 🙂 Volim otkrivati i učiti o novim biljkama u svom biovrtu, s ovom mi je ovo druga godina iskustva 🙂

Gepostet von Silvija Kolar-Fodor am Dienstag, 4. Juli 2017

Rudbeckije i gaillardie, kraljice mog biovrta u srpnju 🙂 <3 <3 <3

Rudbeckije i gaillardie, kraljice mog biovrta u srpnju 🙂 <3 <3 <3

Gepostet von Silvija Kolar-Fodor am Donnerstag, 6. Juli 2017

Raznolikost na vrtu, raznolikost na tanjuru 🙂 Jedan mali dio sorti krumpira kojeg uzgajam završio je danas kao ručak. Mladi pečeni krumpir u tavi posebna mi je delikatesa i nešto čemu se jako veselim svake godine 🙂 Posebno biram one manje krumpire, takvi su najbolji  (VIŠE)

 

11.07.2017.

Ljubičasti sam grašak naručila od Rareseeds iz SAD – lijepo izgleda, ali nije tak fino slatki kak neke tu naše vrste graška.

Je sijala sam i repe, iskoristila sam malo vlažno tlo, i nekaj je čak već i niklo – ali kak su vrućine, na parove razbroj se.

A zadnjih tjedan dana bile su velike vrućina, ovaj je tjedan bilo nesnosno. Ali vrt se unatoč svemu odlično drži, evo kak krasno paprike bez zalijevanja napreduju – fotkano danas navečer

PAPRIKE NA BIOVRTU – BEZ ZALIJEVANJA, DOHRANJIVANJA I BRIGE – kako sam i pisala u člancima, kod mene na biovrtu nema…

Gepostet von Silvija Kolar-Fodor am Dienstag, 11. Juli 2017

evo i malo cvijeća

Divota je izaći na vrt i prošetati prekrasnim šarenilom 🙂 <3 <3 <3 Na svakom koraku toliko boja, života i radosti 🙂

Gepostet von Silvija Kolar-Fodor am Sonntag, 9. Juli 2017

i lova na kukce:D

U "LOVU" NA KUKCE PO VRTU 😀 Paučica koja je čuvala životom svoje potomstvo dok sam skupljala sjeme pakujca, prekrasan…

Gepostet von Silvija Kolar-Fodor am Montag, 10. Juli 2017

 

I aleluja, kad je sve već tak jako suho bilo, konačno je noćas pala kiša, već sam malo bila zabrinuta jer su nas sve kiša zaobilazile. danas sam s strepnjom gledala tuču veličine lješnjaka i oraha – ali srećom samo par sekundi.. dalje niti kap kiše. ali bolje tak nego led koji sve uništava.  E sad nakon ove noćne kiše bu opet korov rasel 😀  ali opet mogu u sjetvu i rasađivanja 🙂

 

31.07.2017.

Tokom srpnja dozorilo je mnogo krasnih voćki. 12.07. probala sam prve nektarine, a dozrijevale su i marelice i breskve

E da ste me čuli jučer navečer u vrtu dok sam mljackala ove prve nektarine 😀 mmmmmmmm 😀 <3 Toliko sam radosna i…

Gepostet von Silvija Kolar-Fodor am Donnerstag, 13. Juli 2017

20.07. smo spremili 1 prikolicu malča:

PRIPREMA MALČA ZA BIOVRT – Današnje razgibavanje – prijepodne grabljanje sijena u tročlanoj ekipi (mama, prijateljica i…

Gepostet von Silvija Kolar-Fodor am Donnerstag, 20. Juli 2017

 

u drugoj polovici srpnja Patrik i ja smo brali svaki dan grašak za sjeme, a on je sve čistio – na vlastiti zahtjev. Nisam se bunila 😀

SPREMANJE ČEŠNJAKA I LUKA 🙂 Zadnjih nekoliko dana polako čistim i spremam suhi češnjak i rani luk koji je bio pobrani…

Gepostet von Silvija Kolar-Fodor am Freitag, 21. Juli 2017

počela sam i s berbom luka i češnjaka, bilo je dosta toga za pobrati

BERBA LUKA (U ČEKANJU KIŠE 😀 ) Danas sam iskoristila veselo iščekivanje kiše i taman na vrijeme pobrala 3 gredice luka…

Gepostet von Silvija Kolar-Fodor am Montag, 24. Juli 2017

i s berbom sjemenja – taman sam sve završila u iščekivanju kiše

SKUPLJANJE SJEMENJA PRED KIŠU 🙂 Kako prognoze najavljuju kišno vrijeme sljedećih 3 dana, danas poslijepodne brzinski…

Gepostet von Silvija Kolar-Fodor am Sonntag, 23. Juli 2017

24.07. je lijepo pala kiša i sve namočila. Dan poslije dobila sam presadnice poriluka, pa sam to sadila po biovrtu. Presadila sam još nešto kupusnjača, ali i kadifice, cijele grmove u cvatu 😀

I sad sam zadnjih dana krenula u sjetvu, svašta sam posijala, taman mi je u četvrtak palo još malo kišice:

PONOVO U SJETVI 🙂 Zadnja 3 dana bila sam turbo na vrtu 😀 Nakon kiše koja je pala, bilo je konačno idealno za sjetvu, i…

Gepostet von Silvija Kolar-Fodor am Sonntag, 30. Juli 2017

 

Danas smo suprug i ja konačno obrezali divlji izrast oko marelica, skoro su ih ugušile divlje šljive iz podloga, neke su već i rodile 🙂 Pobrala sam dio jabuka, breskvi… i još dio sjemenja… pobrala sam i sjeme pamuk čička i sve ih odnijela na kup za lomaču, baš su pikasti. Posijala sam još u teglice ukrasno zelje, krastavce i tikvice, te zakašnjelo kikiriki. Dature sam s vrta presadila u teglu, nikud nikam radi suše. A pred nekoliko dana sam presadila paprike i bosiljak na početak vrta, zadnje koje su ostale u teglama jer su kasnije nikle

evo malo šarenila iz vrta

globus čičak

Globus čičak – lat. Echinops ritro – otporna trajnica koju obožavaju pčele. Godinama mi se samozasijava i širi, a ponekad se mnoštvu biljaka plavih cvjetova pojavi i ona s bijelima <3

Gepostet von Silvija Kolar-Fodor am Dienstag, 25. Juli 2017

još voća 🙂

VOĆNO BOGATSTVO U BIOVRTU <3 Za mene – ovo je pravo blago i razlog zahvalnosti 🙂 U ponedjeljak sam pobrala zadnje…

Gepostet von Silvija Kolar-Fodor am Mittwoch, 26. Juli 2017

vrtni hibiskus

VRTNI HIBISKUS, SIRIJSKA SLJEZOLIKA (Hibiscus syriacus) – ovo je njihovo vrijeme <3 I s njima sam pomalo kolekcionarski…

Gepostet von Silvija Kolar-Fodor am Donnerstag, 27. Juli 2017

peruanski noćurak

KAD NAVEČER ZAMIRIŠI PERUANSKI NOĆURAK (lat. Mirabilis Jalapa)…. može se samo stati i uživati u opojnom mirisu 🙂 <3 <…

Gepostet von Silvija Kolar-Fodor am Freitag, 28. Juli 2017

 

 

 

Više fotografija iz mjeseca srpnja 2017 pogledajte na sljedećem linku:

Srpanj 2017

Radovi na vrtu u kolovozu

Kolovoz je mjesec obilja, mjesec u kojemu se konačno više bavimo berbama na vrtu negoli ostalim radovima.

MJESEC VRUĆINA I SUŠA

Tokom kolovoza nerijetko znaju biti velike vrućine i suše, a što se odražava i na stanje biljaka u vrtu. Osobno ne zalijevam tako dugo biljke dok ne počnu stvarne žege i sve počne „gorjeti” na vrtu – mada i tada samo najviše zahtjevne/ugrožene biljke. Najbolje je  kreirati takav vrt da dobro podnosi vrućine i žege, te sve redovito malčirati – tada ćete i za vrijeme vrućina i žega imati jako malo posla i malo gubitaka. Kako kreirati vrt koji podnosi žege i vrućine pročitajte OVDJE.

Kod visokih vrućina nemoguće je raditi u vrtu tokom dana, pa za aktivnosti u vrtu iskoristite rano jutro ili kasnu večer. Na večer budite spremni i na komarce koji će vas željeti žive pojesti 😀

Iako su za kolovoz karakteristične vrućine, često tokom kolovoza dočekamo i spasonosnu kišu koja sve zalije i rashladi.  Kod mene u Međimurju često kiša koja padne oko/nakon 15.08. često sve rashladi i prekine ljetne vrućine – pa je nakon toga podnošljivije na vrtu. Dakle ovo nije pravilo – ali svake godine kako pratim vrijeme u svom vrtu, ali i po sjećanjima moje bake, vrijeme se često tako promijeni u drugoj polovici kolovoza i označava kraj vrućina i suše.

Vrućine kod mene najviše smetaju visokim mahunama, a često upravo nakon spasonosne kiše i pada temperature one ubrzano počnu s vegetacijom u kolovozu (VIŠE).

BERBE I SPREMANJE OBILJA

Početkom kolovoza se bere niski grah (berba počinje već u srpnju), dok većina visokih vrsti mahunarki dozrijeva nešto kasnije, tek krajem kolovoza i tokom rujna. Suhi grah, bilo za jelo ili za sjeme obavezno zamrznite radi grahovog žiška, te ga tek nakon nekoliko dana zamrzavanja posušite vani na suncu (VIŠE).

Kao u srpnju, i u kolovozu beru se mahune, tikvice, krastavci, paprika. Dozrijeva polako i tomatilo, pa se može krenuti i u kuhanje sosa od paradajza i raznih povrtnih salsa umaka (VIŠE).

Od voća dozrijevaju ljetne jabuke, kruške, šljive, breskve, nektarine… a od bobičastog vrijeme je za berbu aronije, kupina i maline mjesečarke. Ukoliko imate viškova voća, možete spremiti i pekmeze i kompote za zimu (VIŠE).

    

Tokom kolovoza možete početi i berbu krumpira. Ukoliko imate probleme s voluharicama kao i ja, požurite se sve čim prije izvaditi inače voluharice mogu jako puno krumpira pojesti. Idealno vrijeme za vađenje je dan-dva nakon kiše koja omekša zemlju koja je često uslijed ljetnih vrućina i suša pretvrda.

Početkom kolovoza u kontinentalnom dijelu Hrvatske kukuruz je idealan za pečenje i kuhanje – to su tzv. „pečenice” – ne propustite probati mladi kukuruz na žaru ukoliko ga uzgajate.

Dozrijevaju i tikve golice koje se uzgajaju za ulje, pa je vrijeme za vađenje i sušenje sjemenki na suncu.

Osim obilnih berba, mnoštvo cvijeća obilno cvate u kolovozu, poput rudbeckia fulgide, gaillardije cosmosa, cleome, meksičkog i običnog suncokreta, cinija, vrtnog hibiskusa, peruanskog noćurka …  U prekrasnom cvijeću uživamo i mi, ali i brojni korisni kukci koji posjećuju naš vrt i održavaju ravnotežu u njemu.

Vrijeme je i za berbu sjemenja – cvijeća poput nevena, sljeza, kokotića, srčanika, gaillardije, carskog oka… od povrća salate, graha, graška,mahuna, špinata, prošlogodišnje blitve… a dozrijevaju polako i krastavci i tikvice. Ne propustite i sve to redovito kontrolirati i skupljati sjeme za iduće sezone ili razmjene sjemenja. Svježe sjemenke suncokreta možete i grickati, vrlo su ukusne.

    

SJETVA U KOLOVOZU

Iako većinom beremo, u kolovozu se još puno toga može posijati.

Početkom kolovoza možete još posijati mahune, niski rani grah, tikvice, krastavce, grašak, mrkvu, ciklu… sve to više-manje stigne narasti i roditi prije prvih jesenskih mrazeva ukoliko ima pogodne uvjete za rast. U svakom slučaju vrijedi probati.

Krajem kolovoza, dok malo zahladi, sijemo matovilec, zimsku salatu, špinat, rotkvice, luk srebrenac.

Tokom kolovoza još stignete ukoliko to niste prije stigli presaditi endivije, radiče, cvijeće, a neki presađuju i kupusnjače. Ukoliko je vruće, svakako imajte na umu da morate presađeno zalijevati nekoliko dana zaredom dok se ne primi.

U kolovozu vrijeme je i za razmnožavanje grmlja reznicama – pa ne propustite razmnožiti neko ukrasno grmlje ili bobičasto voće koje želite imati u većem broju u vašem vrtu (VIŠE).

BOLESTI BILJAKA

Uslijed vrućina i suša opada biljkama imunitet, pa se često šire bolesti biljaka – a najviše plamenjača na rajčicama i krastavcima, te pepelnica na tikvicama, nevenima i sl. Bolesti nisu nužno kobne za biljke i njihovo širenje i napredak ovisi o više faktora, stoga treba znati prepoznati i bolest – ali i uzroke radi kojih se šire na određenim biljkama u određeno doba godine i prema tome reagirati (ili ne).  U kolovozu je recimo uobičajeno da se šire bolesti rajčica, pogotovo plamenjača na rajčicama nakon kiša, i tu recimo redovito kontroliram i šišam zaražene listove kako se bolest ne bi raširila i na plodove. Ali dok vidim pepelnicu na nevenu, tu ne reagiram jer znam da je to samo radi vrućina i da će se neven oporaviti na jesen. Više o bolestima biljaka pročitajte OVDJE.

NAMETNICI

Tokom kolovoza krumpirove zlatice često sele u povrtnjak na rajčice, paprike i patlidžane jer više nemaju krumpira za jesti, s obzirom da mu se uglavnom tokom kolovoza nadzemni dio posuši (VIŠE). Stoga redovito kontrolirajte navedene biljke i skupljajte zlatice.

A kolovoz je mjesec ljubavi za mnogima „omiljene” španjolske puževe – krajem kolovoza oni se počinju pariti (VIŠE). Nema opuštanja s puževima, iako u ovo doba godine ne čine veću štetu, moj savjet je da ih nikako ne prestanete skupljati i micati s vrta: ako ne rade sad oni – njihovo će potencijalno potomstvo sigurno napraviti veliku štetu.

KOROV

Tokom kolovoza neprekidno rastu i jednogodišnji korovi. Čak i ako su vrućine i žege, njima je većinom dovoljna samo jutarnja rosa da nastave s rastom – pogotovo lisnatim korovima poput koštana i sl. Ukoliko ste u prilici sve dobro pomalčirajte – kako kod suša, malč pomaže i kod suzbijanja rasta korova. Ako ništa drugo, pomaže počupati ili nabrati srpom korov i njime pomalčirati barem staze po kojima hodate.

I ne propustite uživati u ljetu i obilju posvud oko vas 🙂