srpanj 2017 - Biovrt - u skladu s prirodom

Presađivanje velikih grmova kadifica

 

Kadifice su nevjerojatno korisne i čudesne biljke. Preporuča ih se saditi u povrtnjake jer izlučevinama korijenja tjeraju štetne nematode, dok cvjetovi privlače korisne kukce poput pčela i osolikih muha. Svako slobodno mjesto koje imate u svom povrtnjaku popunite kadificama (i nevenima) i imati ćete prekrasan i zdravi, uravnoteženi vrt. Više o kadificama možete pročitati OVDJE.

27072017 59

Jedna čudesna sposobnost kadifica je ta da ih možete bez problema presađivati kao velike grmove u cvatu – i to dakle nekontejrirane biljke. Naravno, NE za vrijeme velikih vrućina i suše – ali DA kada u razdoblju velikih vrućina i suša padne kiša pa je par dana malo svježije i tlo vlažno. U takvo doba godine uvijek iskoristim povoljne prilike za presaditi kadifice koje nisam prije stigla.

Tako sam iskoristila razdoblje između velikih vrućina krajem srpnja, kad je pala kiša i temperatura se je spustila s visokih 35 na ugodnih 25 stupnja. Kad je tlo namočeno kišom, korijenje kadifica koje nije duboko dobro drži svu zemlju oko sebe, pa dakle dok ih krenete čupati, to su lijepi buseni. Nemojte zemlju nikako tresti s korijenja, upravo to pomaže biljci da se oporavi šoka presađivanja.

25072017 1  25072017 4

Na željenom mjestu iskopajte rupe i dobro zalijte rupe, te zagrnite zemlju oko biljke. Tako će dugo držati vlagu (VIŠE o presađivanju ljeti). Ako oko biljke sve još dobro pomalčirate, skoro pa i neće trebati dodatno zalijevanje. Pratite ako će nakon hladnijeg razdoblja početi velike vrućine pa po potrebi zalijte dok se ne prilagode.

27072017 13  27072017 16

 

I evo, presađene kadifice drugi dan na vrućinama – kao da se nije ništa dogodilo:

27072017 1

Ovo nemojte pokušavati s nijednom drugom biljkom kad je u punom cvatu. Kao što sam na početku teksta napomenula – kadifice su čudesne biljke – pod tim sam mislila nevjerojatno otporne, prilagodljive i izdržljive. Dok ih presadite i ljeti, i u cvatu, jedva da se na njima vide znakovi šoka nakon presađivanja. Da bilo koje druga biljke idete tako počupati i presađivati, sve bi se jako povehnule i jako dugo oporavljale uz obavezno svakodnevno zalijevanje. Mnoge bi odbacile cvjetove. A sa kadificama je to izuzetno lako, pa tim lakše je imati puni vrt prekrasnih rascvjetanih kadifica koje su pravi lijek i za vrt – ali i za dušu vrtlara.

27072017 50  27072017 62

 

 

Pobjednici fotografskog natječaja “Cvijeće u mom povrtnjaku”

 

Dana 11.07.2017. udruga Biovrt – u skladu s prirodom objavila je fotografski natječaj “Cvijeće u mom povrtnjaku” (OVDJE)

Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali u našem natječaju. Nakon zaprimljenih fotografija i selekcije, ovdje smo javno objavili popis fotografija koje su išle u drugi krug.

Fotografije su objavljene u albumu na facebook stranici udruge Biovrt (OVDJE), a dragi pratitelji/ce stranice svojim su glasom/lajkom odlučivali koje se im fotografije najviše sviđaju. Hvala svima koji su sudjelovali, lajkali, dijelili i istovremeno učili o čuvanju bioraznolikosti i važnosti čuvanja životinjskih pomagača u našim vrtovima.

Pobjednička fotografija prema broju glasova/lajkova na facebook albumu je: Božena Hajdarović iz Nedelišća sa 68 glasova.
Boženin opis njene fotografije:
Na ovoj slici je ogroman suncokret u društvu paprike, osjemenjene salate i kopara, bamije (koja je sakrita iza paprike), čubra i peruanske jagode. U pozadini na brajdi su krastavci i rajčica.
Dvorište je puno voćaka koje su stanište ptica. Ptice se slade sjemenkama suncokreta, a pčelice, leptiri i ostali kukci uživaju u cvijeću. U vrtu ima raznolikog cvijeća koje cvate od ranog proljeća do kasne jeseni.

11 Božena Hajdarović

Sukladno natječaju, jednu nagradu je dodijelio i žiri udruge Biovrt.

Pobjednička fotografija prema odabiru stručnog žirija udruge Biovrt je Anamarija Vrban, iz mjesta Posavski Bregi.
Anamarijin opis njene fotografije: Ovo je mali dio moga povrtnjaka. Od svega sam se odlučila fotografirati suncokrete. Oni su ove godine nadmašili sami sebe. Susjedstvo im se divi, a ptice i kukci uživaju u obilju hrane. Kako su se jako vinuli u zrak ptičice vrapci mogu se počastiti sjemenkama suncokreta, a da ih pritom ne ometam i tako ne diraju ostale moje biljke. Također, su za ovih žarko sunčanih dana napravili odličnu sjenu paradajzima ispred njih. Od ostalog cvijeća na fotografiji se mogu vidjeti noćne frajle u crvenoj boji i malo more kadifica koje privlače hrpu pčela i drugih kukaca oprašivača. Tako su se kadifice pokazale kao super susjed paradajzima, a i oni njima jer sam primjetila kako su najbolji primjerci kadifica upravo oni uz paradajze. Ispod suncokreta se još nalaze ocvali sparaxisi i frezije, dragoljubi i tek nadolazeće lijepe kate.

15 Anamarija Vrban

Obje pobjednice osvojile su poklon paket od ukupno 10+1 paketića sjemenja iz biovrta – Kamilica, zimska salata mix, rajčice mix, lisnati i kovrčavi kelj mix, peruanska jagoda (Physalis peruviana), bijeli korijen (Tragopogon porrifolius), cucamelon – mali krastavac dinja, visoki dvobojni žućkasti starinski grah, tikve šefi (Lagenlaria), muškatna kadulja (Salvia sclarea) + poklon paketić mješavine sjemenja „Očuvajmo biorazznolikost“.

Svi ostali sudionici ovog natječaja dobiti će na poklon paketić „Očuvajmo biorazznolikost“ – mješavine sjemenja iz biovrta od 6 različitih vrsti cvijeća za korisne kukce i ptice nakon što nam jave svoju adresu na e-mail.

Ovim natječajem u sklopu našeg projekta „Očuvajmo biorazzznolikost“ željeli smo osvijestiti ljude o važnosti sadnje cvijeća u povrtnjacima radi pomaganja opstanka brojnih korisnih kukaca.
U Europi je 9 % populacije pčela i vrsta leptira pred izumiranjem, a ugroženo 37% populacija pčela i 31% populacije leptira. Razlozi tome su mnogobrojni, a znanstvenici najviše ističu upotrebu pesticida, gubitak staništa (okrupnjavanje zemljišta i sadnja monokultura), zagađenje, invazivne vrste, patogene i klimatske promjene.
Čovjek bi trebao biti i više nego zabrinut jer o njima ovisi puno naših izvora hrane, time i naš opstanak. Koliko god se činilo crno, još uvijek ima šanse da preokrenemo one negativne trendove i svi mi možemo direktno doprinijeti tome na više načina: prestankom korištenja opasnih pesticida i korištenjem sredstava koje su ekološki prihvatljivija, ili još konkretnije što možemo učiniti svi: osigurati staništa (živice, grmlje, livade, hoteli za kukca…), te saditi cvijeće koje cvate cijele sezone.

Sve o natječaju, uvjetima natječaja i zbog čega smatramo da je važno saditi cvijeće u povrtnjacima pročitajte ovdje: http://biovrt.com/vijesti-i-najave/fotografski-natjecaj-cvijece-u-mom-povrtnjaku

Čuvajmo bioraznolikost životinjskog svijeta u našim povrtnjacima – za njihovo i naše dobro 🙂

Tim udruge Biovrt

 

Drugi krug natječaja Cvijeće u mom povrtnjaku

 

Temeljem javnog poziva udruge Biovrt – u skladu s prirodom i fotografskog natječaja “Cvijeće u mom povrtnjaku” objavljujemo popis fotografija selektiranih u drugi krug koji traje do 28.7.2017.

Fotografije su objavljene u albumu na facebook stranici udruge Biovrt:
https://www.facebook.com/pg/UdrugaBiovrt/photos/?tab=album&album_id=695488200655516

1. Marija Jurički, Jalšovec Gornji
2. Barbara Scheltus, Vojnić
3. Jasmina Karanović, Podvornica
4. Jela Ravnjak, Velika Gorica
5. Sanja Perko, Sesvete
6. Sanja Vlaisavljević, Bijelo Brdo
7. Božena Hajdarović, Nedelišće
8. Anamarija Vrban, Posavski Bregi
9. Miroslav Zgrablic, Zagreb
10. Mateja Nikolic , Zagreb
11. Ljubica Puškadija , Remetinec
12. Natalija Cmrečak, Varaždin Breg
13. Dragica Mederi, Zagreb

Opisi fotografija od strane autora/ice fotografije i kako cvijeće u njihovom povrtnjaku doprinosi čuvanju bioraznolikosti, ravnoteži i zdravlju u vrtu nalazi se ispod svake fotografije.

Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali u našem natječaju. Na ovaj natječaj prijavljeno je 28 sudionika, od kojih je 13 ušlo u drugi, finalni krug.

Fotografije koje idu u drugi krug na glasanje za glavnu nagradu imaju sve tražene elemente sukladno natječaju – i na fotografiji i na opisu uz samu fotografiju, te su poslane sukladno ostalim traženim podacima.

Razlozi neprolaska djela fotografija u drugi krug bili su:
– uz prijavu nisu poslani svi potrebni podaci ili je poslano neispravno sukladno definiranim smjernicama za slanje u uvjetima natječaja,
– poslano je previše fotografija ili kolaž
– na fotografiji nije povrtnjak ili dio povrtnjaka s cvijećem
– u opisu nedostaju razlozi kako cvijeće s fotografije utječe na ravnotežu i zdravlje u vrtu te očuvanje bioraznolikosti – sukladno opisu natječaja

Pogledajte fotografije, “lajkom” nagradite one koje vam se najviše sviđaju (možete i svima  i pomozite im da osvoje nagradu, a pritom se i informirajte. Ovim natječajem želimo osvijestiti ljude o važnosti sadnje cvijeća u povrtnjacima radi pomaganja opstanka brojnih korisnih kukaca i očuvanja biorazolikosti.

Dodijeljujemo dvije identične biovrtne nagrade: 10 (+1) paketića sjemenja iz Biovrta – jednu, najbolju fotografiju po odabiru žirija Udruga Biovrt – u skladu s prirodom, a drugu, najbolju prema broju “lajkova”. Svi sudionici ovog natječaja dobiti će na poklon paketić  „Očuvajmo biorazznolikost“ – mješavine sjemenja iz biovrta od 6 različitih vrsti cvijeća za korisne kukce i ptice nakon što nam jave svoju adresu na e-mail.

Sve o natječaju, uvjetima natječaja i zbog čega smatramo da je važno saditi cvijeće u povrtnjacima pročitajte ovdje: http://biovrt.com/vijesti-i-najave/fotografski-natjecaj-cvijece-u-mom-povrtnjaku

 

Čuvajmo bioraznolikost životinjskog svijeta u našim povrtnjacima – za njihovo i naše dobro 🙂

 

Tim udruge Biovrt

Fotografski natječaj “Cvijeće u mom povrtnjaku”

 

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom organizira fotografski natječaj pod nazivom “Cvijeće u mom povrtnjaku”.

Pripremite fotografiju, pokažite i opišite nam raznolikost u vašim povrtnjacima i osvojite vrijedne nagrade 🙂

Ovim natječajem u sklopu našeg projekta „Očuvajmo biorazzznolikost“ želimo osvijestiti ljude o važnosti sadnje cvijeća u povrtnjacima radi pomaganja opstanka brojnih korisnih kukaca.
Znate li da su pčele zaslužne za 1/3 hrane koju jedemo? Da su gliste zaslužne za plodno tlo, da su nam bubamare i ptice saveznici u borbi protiv nametnika? Suradnja s prirodom i bioraznolikost jako su bitni u uzgoju zdrave hrane – bez oprašivača u vrtu npr. nećete imati tikvice i krastavce, a bubamare mogu potpuno same riješiti problem najezde ušiju u vrtu. U Europi je 9 % populacije pčela i vrsta leptira pred izumiranjem, a ugroženo 37% populacija pčela i 31% populacije leptira (Izvor: Međuvladina platforma o bioraznolikosti i servisima ekosistema (IPBES).) Razlozi tome su mnogobrojni, a znanstvenici najviše ističu upotrebu pesticida, gubitak staništa (okrupnjavanje zemljišta i sadnja monokultura), zagađenje, invazivne vrste, patogene i klimatske promjene.
Čovjek bi trebao biti i više nego zabrinut jer o njima ovisi puno naših izvora hrane, time i naš opstanak. Koliko god se činilo crno, još uvijek ima šanse da preokrenemo one negativne trendove i svi mi možemo direktno doprinijeti tome na više načina: prestankom korištenja opasnih pesticida i korištenjem sredstava koje su ekološki prihvatljivija, ili još konkretnije što možemo učiniti svi: osigurati staništa (živice, grmlje, livade, hoteli za kukca…), te saditi cvijeće koje cvate cijele sezone.
Više o važnosti sadnje cvijeća u vrtove možete pročitati i u tekstu naše predsjednice i dugogodišnje biovrtlarke Silvije Kolar-Fodor OVDJE.

Da bi podigli svijest o važnosti očuvanja bioraznolikosti i potaknuli ljude na direktno djelovanje, tokom proljeća 2017. održali smo 22 predavanja na temu „Očuvajmo biorazzznolikost“ diljem RH. Osim toga, spakirali smo sjeme iz biovrta i podijelili preko 1000 paketića sjemenja „Očuvajmo biorazzznolikost“ – mješavine sjemenja od najmanje 6 različitih vrsti za privlačenje korisnih kukaca i ptica u vrtove. Sjeme su dobili na poklon svi sudionici predavanja s ciljem da imaju raznolike vrtove u kojima pomažu preživljavanje vrijednih oprašivača, leptira i ostalih korisnih kukaca i ptica (VIŠE)

 09072017 1

A sada želimo čuti i sve vas: koje cvijeće sadite u svojim povrtnjacima i kako čuvate bioraznolikost u svojim vrtovima? 

KAKO SUDJELOVATI: Podijelite s nama jednu fotografiju svog povrtnjaka (cijelog ili dijela povrtnjaka) s cvijećem kojeg uzgajate u njemu i opišite nam zašto baš to cvijeće uzgajate u svom povrtnjaku i kako ono djeluje na ravnotežu i zdravlje u vašem vrtu. Također, morate napisati koje su vrste na fotografiji te gdje je i kad fotografija snimljena, kao i svoje podatke (ime i prezime, mjesto iz kojeg dolazite, e-mail adresa).

Da bi fotografija bila prihvaćena u foto natječaj i konkurirala za nagradu, mora biti vaš autorski rad.
Svaki vrtlar/ica može na natječaj prijaviti samo 1 fotografiju, a fotografija može biti veličine maksimalno do 3000px.
Fotografije nam pošaljite na e-mail: fotonatjecaj@biovrt.com do 23.7.2017. s naslovom “Cvijeće u mom povrtnjaku”.

U nagradnoj igri mogu sudjelovati svi građani/ke Republike Hrvatske koji su lajkali našu facebook stranicu Udruga Biovrt – u skladu s prirodom: https://www.facebook.com/UdrugaBiovrt

RAZDOBLJE TRAJANJA NAGRADNE IGRE:
Slanje fotografija: od 11.-23.7.2017 (do 23:59 sati).
Javno glasanje: Od 24-28.7.2017. (do 23:59 sati). Sve fotografije koje zadovoljavaju uvjete natječaja će biti objavljene 24.07. u 9 sati u albumu na facebook stranici udruge Biovrt

Stoga, ako želite osvojiti vrijednu nagradu morati ćete se potruditi i zaraditi najveći broj lajkova.

NAGRADE:
Dodijeliti ćemo dvije identične nagrade – jednu, najbolju po odabiru žirija udruge Biovrt, a drugu, najbolju prema broju “lajkova” na fotografiji.
Nagrada je poklon paket od ukupno 10+1 paketića sjemenja iz biovrta – Kamilica, zimska salata mix, rajčice mix, lisnati i kovrčavi kelj mix, peruanska jagoda (Physalis peruviana), bijeli korijen (Tragopogon porrifolius), cucamelon – mali krastavac dinja, visoki dvobojni žućkasti starinski grah, tikve šefi (Lagenlaria), muškatna kadulja (Salvia sclarea) + poklon paketić mješavine sjemenja „Očuvajmo biorazznolikost“.

Osim dviju glavnih nagrada, udruga Biovrt pokloniti će 30 poklon paketića „Očuvajmo biorazznolikost“ – mješavine sjemenja iz biovrta od 6 različitih vrsti cvijeća za korisne kukce i ptice.

Pobjednike/ce ćemo objaviti 29.7.2017. do 12 sati na našoj Facebook stranici i na web stranici www.biovrt.com.

Spremni?

Priprema – pozor – šalji fotku 🙂

 

 

Lipanj 2017 – suša i nevrijeme

04.06.2017.
Na vrtu sam radi vrućina čekala kišu za sjetvu, onda više nisam mogla izdržati jer nisam još posijala – tako da sam sijala u petak na način da sam prvo napravila redove, pa zatim zalijala nutra, pa posijala sjeme i zagrnula zemlju.
I onda konačno, u noći s petka na subotu je pala obilna kiša – ispraznila sam prije kiše sva 3 spremnika vode, taman ih je sad kiša napunila 🙂
U subotu je bila biovrtna volonterska akcija, iskoristili smo blato za rasađivanja kadifica i nevena posvud po biovrtu, pljevljenje kupusnjača, te slaka diljem biovrta, skupljanje zlatica.. i na kraju, grabljanje sijena za malč. Najbolji dio dana je bio voziti se doma na kolima punim sijena 🙂 (VIŠE)

Procvali su makovi, berem kamilicu… baš mi miriši soba po suhoj kamilici 🙂 (VIŠE)

A danas sam konačno pošteno sijala cvijeće po biovrtu 2, malo i po biovrtu 1 – posijala sam puno toga. Također sam oplijevila ruže uz ogradu na tetinom gruntu, tamo presadila ukrasni slak uz ogradu da prekrije čim prije sve to jer se sve s ceste vidi na vrtove, pa posijala sljez, te presadila kadifice i nevene sve u red.
I opet navečer nevrijeme, spuštala sam tegle s tropskim hibiskusima s zida na tlo terase da sve ne popada od jakog vjetra, palo je i danas obilno kiše… Primijetila sam da je rani češnjak zreli, sad čekam par dana da se prosuši tlo i krećem u berbu 🙂

06.06.2017.
Nastavljam s sjetvama po vrtu, skoro sam pri kraju s cvijećem i začinskim, onda se vraćam na dosijavanje kaj nije niklo. Opet je danas palo malo kiše i sad po prognozi bude opet padalo. Naravno, korov raste kak lud 😀
Osim toga, konačno počinje obilje bobičastog voća. Iako sam mislila da će biti puno manje ribiza, ipak na kraju ima dosta 🙂 I konačno su pošteno počele jagode, danas sam osim u usta nabrala prvu zdjelu vrtnih jagoda (a kod sestre na bregu smo već tjednima jeli i kod nje su gotove – koja razlika). I konačno posvud šumske jagode 🙂
Ove godine imamo i dosta krušvice koju zobamo s nogu, ali i jagode kitnjače su dobro rodile – ja stvarno ne znam u čemu je tajna s njima da imaju plodove – jer ponekih godina je jako slabo. A kak su tek mirisne i fine <3  (VIŠE)

13.06.2017.
Završeno je sijanje i dosijavanje, a danas sam posadila i veliki dio krastavaca i tikvica koje sam posijala u teglice. Ovo ću svakako raditi svake godine jer na vrtu radi suše ili nije sve niknulo, ili je dosta kasno niknulo pa sve sporije ide… trebala sam lubenice tako sijati pa nisam, neke su tek nedavno nikle… ugl – sad sigurno znam za iduću godinu.
Krajem prošlog tjedna sam konačno presadila i većinu cvijeća kaj sam mislila, te oko svakog spremnika postavila po 2 tegle i nutra posijala/presadila ukrasni slak – da zaraste rezervare za vodu.
Počela je i berba češnjaka, dosta je ranog izvađeno i na sušenju je. Pobrala sam sjeme kamilice, djeteline, bijelog korijena te krvare. Počela je i ta sezona, sad treba budno paziti… a sjeme kukururijeka mi je opet pobjeglo tj popadalo – ali slučajno sam ulovila sjeme rosopasa koji je bio kraj spremnika za vodu sok sam stavljala tegle 😀
Vrt buja, odnosno korov buja posvud, dosta toga je preraslo malč, danas sam na biovrtu jedan dio opljevila i dodala još malča. Na par gredica sam pokušala zabosti kolce za visoki grah – nisam prije jer nisam imala kolce, te sam naknadno kupila. To je misija nemoguća, ne ide dublje u tlo, sad čekam ili obilniju kišu, ili moram prvo nabiti kraći stup u tlo čekićem i napraviti rupu da stavim visoke kolce.
Dograđena prostorija koja je predviđena za zimski vrt ispala je super kao sušara – nutra sušim ljekovito bilje i češnjak.
Jako je puno krumpirovih zlatica, skupljam svakih par dana. Danas je bila i prva berba boba, prekrasan je i ima minimum uši.. koje imam jako puno na lobodama posvud po vrtu, bubamare su vrijedne. Polako spremam u ledenicu jagode, maline, ribiz, trešnje su već spremljene.
Alergija mi je katastrofa – mislila sam da bu do sad ok, ali kišem i šmrcam sve u 16 🙁 To je zato jer prije ove godine nije bila jaka kao inače :cerek:
Luk je super ove godine, malo sam povadila srebrenca mužu za kuhanje (VIŠE), a na vrtu moram vaditi jako puno korisnih biljaka i cvijeća jer su one sad korovi na vrtu, dijelim gdje stignem 😀 (VIŠE)
Dozrijevaju i višnje, a duda ove godine opet nema – sredio ga je hladni vjetar pred cvatnju. Ali zato ima kod moje svekrve i šogorice 😀 (VIŠE)
i evo malo cvijeća 🙂 (VIŠE)

16.06.2017.
Rasađujem kupusnjače i kadifice i nevene po vrtu. Ovaj je tjedan i idealno vrijeme za rasad kupusnjača, a dobro da bude i kiša danas, ako je prognoza točna 😀 (VIŠE)
Osim toga naravno sad je aktualno pljevljenje i malčiranje – negdje prvi put, negdje je korov već probio prvi sloj pa čupam korov i dodajem drugi sloj korova. I čekam da nikne sve posijano, a još je sve jako suho….

19.06.2017.
Jučer sam radila na spašavanju jabuke i višnje iza garaže… jabuka za koju se već borim od prošle godine opet žuti i suši se grančicu po grančicu, a suši se i višnja pored – zalijevala sam ih redovito prošli tjedan, u nedjelju sam otkopala i višnju i oko nje našla rupe voluharica, i samo mlado deblo se malo njiše – čini se da je to razlog sušenju. Obje voćke sam prvo zalijala s sredstvom Voluharica stop, pa još prihranila s tekućim organskim gnojivom s leonarditom – isto od Homeogardena, pa pratim da li ću ih uspjeti spasiti.
Jučer sam nešto rasađivala, kupusnjače, kadifice i nevene – u nedjelju je ludo puhao vjetar – kadifice i neveni su na kraju dana izgledali dobro, a kupusnjače nikak… a kiše nije bilo, suša je velika, sunce peče… a ja nisam rasadila sve kupusnjače…
Radi suše sam jučer izvadila 2 jesenske masline koje sam posadila na jesen u šudranom voćnjaku, nisam sigurna jesu li žive ili mrtve, presadila sam ih u tegle, jedna je još živa, nju sam nedavo zalijala, nadam se da bu bar ta preživjela – ali moram ju zalijati…. bu bolje idućih godina dok se ukorijeni
Pred par dana bila je prva berba marelica (VIŠE).

Jučer je suprug degustirao kupljenu bio rajčicu jer se opet nebre strpiti – a opće nema okusa, ide glistama, ako budu htjele (VIŠE) 

20.06.2017.
Danas su na red došle rajčice – pljevljenje, optrgavanje zaperaka i privezivanje, dodatno malčiranje. Super da sam ju davno pomalčirala pa je bilo jako malo korova na gredicama. A bilo bi bolje da sam malo prije počela s micanjem donjeg lišća i zaperaka, neke su već dosta narasle i ojačale i velike je zaperke trebalo rezati – to je šok biljci, bolje da se je prije fokusirala u drukčiji rast – lekcija za iduću godinu. Ali općenito, prema prijašnjim godinama – jako dobro napredujem i radim prije nego je sve zarašteno 😀
Danas je i sikkim krastavac dobio mrežu za penjanje, a veliki je dio vrta mama razrahlila okopavanjem motikom – kako je suša, biljkama to puno znači. Poštene kiše nije bilo od početka mjeseca, zalihe vode u tankovima su mi pri kraju, puno vode trošim na zalijevanje biljki u teglama. i vremena. Zalijala sam i voćke u tetinom vinogradu, one slabobujne posađene u kantama, jako je suho.
Danas sam krenula u akciju spašavanja malina od bolesti – zadnjih par godina krenu se sušiti taman dok dozrijevaju, pa ne stigne sve dozoriti – našla sam da je to neka gljivična bolest. Crvenim malinama sam porezala zaražene stabljike, one su jako zahvaćene. Crne i meni najbolje su tek na par grana počele se sušiti – maknula sam lišće koje je zaraženo i sve poprskala s mješavinom mlijeka, vode i soda bikarbone (Naravno da je i moj sin Patrik morao prskati sa mnom. Izblendala sam i češnjak te razrijedila mlakom vodom, to sad stoji 24 sata, onda bum i time prskala – nakon par godine, odlučila sam ove godine na vrijeme reagirati – moram i kupine poprskati, i one isto bivaju zahvaćene dok počnu zoriti.

 

I nakon što sam odustala od nje, na vrtu me je iznenadila svilenica u cvatu (VIŠE)

23.06.2017.
Danas je ujutro povađeni sav češnjak i luk srebrenac, sve je sigurnom na suhom na sušenju. I onda pljusak – nakon par dana velikih vrućina. Prvo nevrijeme je bilo oko 15:30, padalo je i malo leda, ali nije bilo velikih šteta, jako je sve napuhao i polegnuo vjetar. Ali iako se to činilo – kiše nije puno napadalo, namočena je bila tek površina. A i vidim po rezervarima gdje skupljam kišnicu – slabo su se napunili. Nakon toga sam rasađivala po vrtu, kupusnjače, kadifice i ostalo cvijeće… i onda se je poslije 8 opet smračilo… bila je velika oluja s vjetrom i kišom, tuče nije bilo (mislim da sam čula protugradne rakete – aleluja). Ujutro budem vidla koliko je napadalo i što je sve polegnuto.
I imam veliki posao s malom prinovom koju sam našla u srijedu u šumi preko puta, tako je micek bio glasni s plačom da sam ga čula u svom šumskom vrtu – išla sam prema zvuku, kadli je iz grmlja iskočila – mala maca ista kao moja neprežaljena Lana koju je auto usmrtio pred nekoliko godina, samo ovaj put dečko s kraćom dlakom. Mališa je velika radost svima, plače se čim je sam, Pluto siroti već je meta za igranje, Patrik se igra s njim po vrtu… danas navečer je bila gužva u vrtu dok sam presađivala – i Patrik, i Pluto, i Gea i novi mališa, svi mi “pomažu” (VIŠE)

evo i crnih malina na linku (VIŠE), starinskih višnji (VIŠE) i oleandre koje sam udomila od mame i teta (VIŠE)

Ove dvije vrste višnji imam u svom biovrtu – obje starinske. Lijevo je vrsta koje se oduvijek sjećam da je postojala u vrtovima mojih baka i djedova, malo kiselija ali fina, desno je jedna prekrasna krupna starinska slatka višnja koja se razmnožava novim izdancima oko matičnog stabla i to iz korijenja. Okus i veličina ove višnje je jednostavno – fantazija. Obje su mi jednako drage i neopisivo sam zahvalna što sam ih uspjela održati i u mom biovrtu.

30.06.2017.
Cijeli ovaj tjedan je dosta šašavo vrijeme – malo lijepo i vruće, pa opet neko nevrijeme, napadalo je dosta toga u srijedu, i par dana prije, jaki vjetar je dosta toga polomio u okolici – srećom kod mene ne puno, tek nekoliko slabijih voćki nagnuto.
Malo sam počela sijati – vrijeme je za radiče, endivije, repe i rotkve – dobro da nisam puno jer je poslije kiša baš gadno nabila zemlju… sad opet očekujemo puno kiše ovu noć, pa onda poslije idem u sjetvu.
Cvijeća nije puno niklo radi kiše, onda i ono kaj je niklo “sredi” moja mama dok mi pomaže na vrtu – jer ona čupa “korov”. I kaj da joj čovjek veli – puno mi pomogne, ali i opet radi štetu. Jedan dan sam za njom sadila cvijeće koje je počupala s par gredica, dobro da sam se zatekla tamo. I inače nije mi jasno – nakon toliko godina vrtlarenja ne prepoznaje ono kaj ne izgleda kao uobičajeni korovi koji rastu.
Zadnjih dana rasađujem po vrtu, kadifice, cinije, cosmose, cleome, rajčice (joj niču posvud!)… pa još malo kupusnjača, peruanskih jagoda koje niču posvud… kad je svako malo kiša, da se sve lakše primi. I moram čupati višak suncokreta jer sam ga previše ostavila pa jako smeta dijelu povrća – sad nakon nevremena one koji su se jako polegli, eto vjetar je napravil prirodnu selekciju. Porušeni su i bambusovi kolci s visokim grahom, kukuruz je jako nagnuti od vjetrova… to još čekam sutra sa prođe, pa onda idem probati zravnati.
I tak0 završava lipanj, prvu polovicu jako vruć i presušni, a kraj s jako puno kiše i jako puno nevremena.
Sljezovi su prekrasni u cvatnji (VIŠE)

Kad su moja mama i tete odlučile riješiti se oleandera – ja sam ih udomila (stvarno ne razumijem te ljude koji sam tak odluče baciti biljku – neke mamine bačene sam spašavala na njenom vrtu i dijelila prijateljima/cama iz udruge Biovrt – uvijek se nađe netko tko je voljan i sretan udomiti biljku ). Iako me nekad nisu baš nešto posebno oduševljavali, zavoljela sam i njih I jako lijepo krase prostor na suncu ispred garaže.

Par godina zaredom imam problema s nekom gljivicom na malinama, taman dok zore počinje s sušenjem grana, mlijekom sam prskala i dosta usporila napredak na crnoj malini, šumska s papuka nije zaražena, mjesečarka loše izgleda, klasične sam puno porezala i moram to spaliti. Moj mali vrtlar mi je pomagao naravno (VIŠE)

Evo kako izgleda oko kuće u teglama, ljiljani se otvaraju postupno cijeli mjesec (VIŠE)

I konačno prve berbe jabuka i krušaka… kruška mi se njiše od vjetrova, i još jedna druga lipanjska ljepotica isto ima slabo korijenje… oko prve sam malo kopala ali izgleda da nema voluharica koje bi jele korijenje.. Evo prvih uroda, Patrik je stalno sa mnom vani u voćnjacima, obilazimo i kontroliramo kaj je zrelo a kaj nije (VIŠE)

  

Više fotografija iz lipnja 2017 pogledajte u galeriji fotografija na linku:

Lipanj 2017

Radovi na vrtu u srpnju

Nakon proljetnog planiranja, uređenja i sjetve u vrtu, srpanj je mjesec u kojem još obavljamo puno poslova.

Kako je vrijeme zadnjih nekoliko godina sve nestabilnije i nepredvidljivije, teško je točno isplanirati sve radove jer je teško predvidjeti da li će biti tokom srpnja vrućine ili previše kiše – sve smo to doživjeli proteklih godina.
Radove u vrtu najbolje je prilagoditi vremenskim prilikama u vrtu – suzbijati korov u vrijeme suše i ostaviti ga na vrtu da se čim prije posuši, a pred kišu i za vrijeme iste najbolje je vrijeme za presađivanja koja niste stigli napraviti tokom lipnja – kupusnjača, raznog cvijeća i sl.

Da bi imali vrt koji tijekom ljeta dobro podnosi suše i vrućine te treba čim manje zalijevanja svakako je preporučljivo vrt dobro pomalčirati početkom srpnja (o tehnikama malčiranja više pročitajte OVDJE).

20072016 vrt 2 2  22072016 berbe

BERBE U SRPNJU
Početkom srpnja dozrijevaju crni ribiz i josta, te je vrijeme za berbu tog bobičastog voća. Možete od njih napraviti sokove, pekmeze, kompote, ali i zamrznuti u ledenicu za zelene sokove tokom cijele godine i za razne kolače i poslastice.
Završne su berbe graška koji polako ide u sjeme i jesenskog češnjaka. tokom srpnja dozrijeva i luk.
Također, vrijeme je kad uvelike počinjemo ubirati rezultate ovogodišnjeg truda – beremo mahune, tikvice, prvi niski grah, krastavce, mrkvu, mladi krumpir….. ali i prve paprike i rajčice. Srpanj je vrijeme pravog obilja u vrtu, uživajte u svim tim prekrasnim plodovima, ali si i čim više toga spremite za zimu.

 

12072016 mahune  17072016 krastavci 2

SKUPLJANJE SJEMENJA
Tokom srpnja (i već krajem lipnja) dozrijeva mnogo sjemenja: prošlogodišnje kupusnjače, bob, grašak, jesenska salata, špinat, turski karanfil, pakujac, naprstak, vučika, makovi…

SJETVA U SRPNJU
Iako se mnogima čini da je srpanj vrhunac vrtlarske sezone, sjetva ipak nije završila u vrtu. Određene vrste povrća siju se kasnije, tokom ljeta, a neke čak i na jesen.
Kako neke vrste brzo dozrijevaju, npr špinat, salata, rotkvice…tako se oslobađaju gredice nakon berbi u vrtu. Također, tokom srpnja počinje se vaditi i luk, češnjak, krumpir…pa eto još slobodnog prostora za sjetvu:)

Ukoliko ima u srpnju dosta kiše, biti će vrlo pogodno za sjetvu, dok za vrijeme suše i vrućina ipak to i nije najbolje pa pričekajte kišu i zahlađenje za sjetvu.

Evo što sve možete posijati u srpnju:
radič – vrijeme za sjetvu radiča je lipanj i srpanj, nek vrste čak i kolovoz
repa – sije se od lipnja do srpnja
pak choi, daikon rotkva – od nedavno se u trgovinama mogu pronaći i razne vrste azijskog povrća, većina se tog povrća sije tokom lipnja i srpnja
mrkva– iako se ona sije u glavnini na proljeće, od više sam ljudi dobila toplu preporuku da se sije i tokom srpnja/početkom kolovoza – takva stigne narasti do kraja jeseni i tokom zime možete imati stalno svježu mrkvu na vrtu ( naravno, pod uvjetom da   nemate mnogo gladnih voluharica kao ja).
crna rotkva – sije se od lipnja do srpnja – ovo povrće svakako preporučam sijati, sprema se u kasnu jesen u podrum, i prirodni je antibiotik, od nje se radi i sirup protiv kašlja. Sjeme također možete naći u trgovinama:) I također ju ponekad jedu i voluharice.
– cikla, blitva – zašto ne? imati ćete svježe povrće u jesen.
peršin, pastrnjak – isto kao i mrkva, postoji mogućnost da naraste do jeseni. Ako imate mjesta, možete i to posijati. I da, i njih vole voluharice.
niski grah – ranim sortama niskog graha treba otprilike 2 mjeseca od sjetve do berbe – dakle logično je da stigne dozoriti ako ga i kasnije sijete. Naravno, kod kasnije sjetve presudni faktor uspjeha jest činjenica hoće li biti dužih razdoblja vrućina i    suše – to jako šteti razvoju mahunarki. Kako su vrućine kod mene jako naštetile prvom urodu graha, tokom srpnja sam posijala par gredica niskog graha opet, za probu, i dio ću posijati i početkom kolovoza. Ako ću imati sreće s vremenskim prilikama,  imati ću i na jesen berbu graha.
mahune – niske mahune se siju krajem srpnja i početkom kolovoza za jesensku berbu. Njima isto jako smetaju vrućine za razvoj ploda.
– grašak– isto se može posijati tokom srpnja i početkom kolovoza za jesensku berbu. Urod nije tako velik kao na proljeće, ali isplati se:)
grmolike tikvice – mogu se sijati do kraja srpnja
gorušica – Nju se preporuča sijati kada god imate slobodno mjesto u vrtu jer svojim korijenjem odlično mrvi tlo i preprema za sljedeću  sjetvu, a i pogodna je kao zeleno gnojivo.
bijeli korijen – divno  zaboravljeno povrće i lijepi ukrasni cvijet

dvogodišnje cvijeće – lipanj i srpanj idealno je vrijeme za sjetvu dvogodišnjih ljepotica koje će vam cvasti iduće godine, pa svakako nemojte propustiti nešto od ovih biljaka: turski karanfil, sljez, dvogodišnji zvončić, srebrenka, češljugovina, naprstak, ljekoviti žuti noćurak, i njegovo veličanstvo pamuk čičak.

trajnice – još uvijek stignete posijati i trajnice koje će tako posijane možda već iduće godine cvasti – ivančice, echinacea, delphinium, pakujac, vučika…. sijte ih ili u teglice i na jesen presadite na otvoreno, ili na otvoreno ako su dobri uvjeti za sjetvu

…i još svašta što vam padne na pamet. Ako nećete isprobavati nove ideje, nikad niti nećete otkriti niti naučiti ništa novo. Ipak, za sjetvu klasične salate, špinata i rotkvica ipak pričekajte kraj ljeta, da padnu temperature, jer oni slabo rastu po vrućinama, i odmah idu u cvijet.

Stoga, ako imajte slobodnog prostora u vrtu, za vrijeme pogodnih vremenskih uvjeta obavite i sjetvu u srpnju. A kako je zemlja tokom srpnja topla, sve niče jako brzo.

PRESAĐIVANJE U SRPNJU
Iako su već vrućine, tijekom srpnja uvijek još presađujem dio posijanog i samoniklog cvijeća, kao i peruanskih jagoda. Rasađujem i preostale kupusnjače po vrt. Kako uspješno presaditi biljke i za vrijeme suša i vrućina pročitajte OVDJE.

BOLESTI I NAMETNICI
Ukoliko će tijekom srpnja biti biti puno kiše, budite spremni na širenje raznih bolesti biljaka. Bolestima najbolje pogoduje kombinacija kiša i vrućina nakon, pa stoga budite na oprezu u takvim uvjetima, pogotovo s rajčicama (više o bolestima rajčice i kako ih spriječiti OVDJE).

Kiša također pogoduje širenju španjolskih puževa i tokom ljetnih mjeseci, pa svakako budite na oprezu i redovito ih skupljajte i odnosite s vrta (VIŠE).

RASCVALI SRPANJ
Tijekom srpnja uz obilje plodova vlada i prekrasno šarenilo u vrtovima. Na vrhuncu cvatnje su trajnice poput rudbeckia hirte i echinacea, budleja i gaillardia.

10072016 rudbeckia hirta 2  08072016 echinacea i gaillardia

 

10072016 ljetni jorgovan 3  10072016 Gaillardia

i još mnoštvo trajnica, dvogodišnjeg i jednogodišnjeg cvijeća, stoga ne propustite uživati u srpanjskom obilju i šarenilu.

 

Presađivanje biljaka moguće je i ljeti

 

Često mi se dogodi da kad već počnu ljetne žege i vrućine još nisam presadila svo cvijeće po vrtu. A osim onog što sam sama posijala, imam često i mnoštvo samozasijanih biljaka koje se nađu baš tamo gdje ne bi trebale biti. Tako nerijetko tokom lipnja i srpnja rasađujem cvijeće posvud po vrtu – ponekad mi vrijeme radi vrućina baš i ne pomaže u tome.

Evo par savjeta kako si povećati šanse da se presađene biljke uspješno prime, pa čak i za vrijeme vrućina..

KOD PRESAĐIVANJA ZALIJEVA SE U RUPU ZA SADNJU, A NE PO POVRŠINI
Način zalijevanja je najbitniji, pogotovo za vrijeme suša i vrućine.

Dakle prvo se iskopa rupa i jako zalije:

17062017 41    17062017 42

i tek onda stavi sadnica i zagrne vodom.

17062017 43    17062017 44

Tako biljka vodu dobiva tako gdje ju treba – kod korijena. Ukoliko biste prvo posadili biljku i samo gore zalijali – velika količina vode bi jednostavno otekla pored i korijen bio dobio jako malo vode. Osim toga, nakon površinskog zalijevanja brzo se na suncu napravi tvrda kora i većina zemlje ishlapi (ukoliko ne pomalčirate tlo odmah nakon sadnje).

 

PRESAĐIVANJE OBAVLJAMO NAVEČER ILI UOČI KIŠE… da biljke lakše podnesu šok presađivanja i kroz noć imaju vremena malo prilagoditi se. Da ih sadite ujutro ili tokom dana, osim šoka presađivanja tu je i jako sunce, koje smanjuje šanse da se biljka dobro primi.

Presađivanje uoči kiše je najbolja opcija, jer kiša i zahlađenje pomažu da se biljka lakše primi. Ali svejedno ne propustite zalijati biljku nakon presađivanja, nikad ne znate da li će pasti dovoljno kiše.

ZALIJEVAJTE NEKOLIKO DANA NAKON PRESAĐIVANJA
Da bi pomogli presađenim biljkama čim bolje prilagoditi se šoku presađivanja te jakom suncu, kontrolirajte ih i zalijevajte nekoliko dana nakon presađivanja ukoliko počnu venuti. Tih nekoliko dana vrlo je nužno da im pomognete. A dok se jednom one prime i prilagode, najbolje je ne naučiti ih na redovno zalijevanje, jer će onda razviti samo plitko korijenje i biti ovisne o zalijevanju. Svakako je bolja opcija pomalčirati tlo jer malč između ostalog zadržava vlagu i ne dozvoljava pregrijavanje tla, pa tako biljke trpe manji šok uslijed ljetnih vrućina, a vi imate puno manje posla s zalijevanjem. O malčiranju više informacija pročitajte OVDJE.

 

Da bi se biljka uspješno primila tokom presađivanja, poželjno je da ne bude prevelika i da ne cvate. Neke biljke bolje podnose presađivanje, neke slabije, neke nikako. Kadifice su vrta koja prema mom iskustvu najbolje podnosi presađivanje, a presađivala sam čak i velike grmove u cvatu tokom ljetnih vrućina i to uspješno. Osim njih, često presađujem i cinije, ljetni zvjezdan, pijetlovu krijestu, uresnice, cleome, nevene, peruanske jagode… – ali dok još nisu preveliki.

 

06072015 kadifice i visoke mahune