lipanj 2017 - Biovrt - u skladu s prirodom

Travanj 2017 – pretoplo pa prehladno

Od pretoplog početka travnja u kojem smo uživali u mirisima rascvalih voćki, pa sve do zahlađenja, snijega i strepnje da nas neće opet zadesiti mraz krajem travnja, travanj je bio mjesec velikih suprotnosti.

01.04.2017.
Konačno sam cijepila voćke. Dio s reznicama iz friždera, dio direktno s sada uzetom reznicom i to na divlju krušku u šumskom vrtu i divlju jabuku koju sam na proljeće posadila u teglu jer ju je grickala voluharica. Divlja kruška koju postupno cijepim bude prvi put cvala na prethodno cijepljenjim granama, i na vrhu – baš se veselim prvim plodovima – cijepljenim i divljim. Išla sam i na onaj špićasti voćnjak kod njiva s namjerom da tamo cijepim divlju krušku – ali još nema dovoljno debele grane, cijepila sam samo jednu jabuku, ostalo idućih godina.

Sve preostale tegle sam iznijela van na nadstrešnicu – hibiskuse i passiflore iz sobe, a na tavanu su bili amarilisi i meksički krastavci. Vrijeme je jako toplo, pretoplo, pa nema smisla da sve to buja u kući, nek se privikava. Riješila sam i veliki dio tegli oko kuće – posložila, opljevila, iz jedne izvadila tulipane i narcise jer im se ne dopada u tegli i počeli su gnjiliti, to sam presadila na otvoreno, ni jedan šafran u tegli nije cvao – čini se da i njih moram presaditi. Posadila sam jam i gloriosu u tegle, a dio gloriose i na otvoreno. Isto tako i s leopard biljkom – dio u tegle, dio na otvorenom. Gloriosa skoro pa nikak ne cvate, samo se gomolji množe, a leopardu očigledno nekaj fali u tegli – pa da probam i na otvorenom. Sve bu ok ako tu nebu puževa – a to je nova gredica iza kuće nastala nakon građevinskih radova – nadam se da ih nebu brzo. Na vrtu ih inače ima, nije ih zima uništila.

I na tu novu gredicu iza kuće, gdje sam prethodno posadila jaglace i tratinčice (najmiliji rođendanski poklon 😀 ), te trajnice koje su čekale da ih vratim iza kuće – hoste, brunnera, geraniumi… još sam sve i svašta između posijala – limnanthes, mirisnu grahoricu, ukrasni duhan, zijevalice, ananas cvijet, phlox, vanjsku papučicu…… A stvarno sam neumjerena u sjetvi 😀 Ako nikne – super bude tu – i naravno – prevelika gužva 😀

Inače uživamo u proljeću i prekrasnom cvatu voćki, svaki dan šećemo, beremo kiselicu i sjedimo u travu – mom malom vrtlaru je glavni dio dana šetnja 🙂 Ovih se dana osjećam kao u bajci među svim prekrasnim rascvalim voćkama <3 Jučer sam mirisala cvijet šljive, zaboravila sam kako ima jaki i lijepi miris, baš me je vratio u djetinjstvo 🙂

02.04.2017.
Završila sam s teglama oko kuće – maknula gornji sloj na nekoliko njih, dodala novu, ispraznila nekoliko gdje ništ nije raslo. Patke su mi pojele sve čuvarkuće u tegli – a tu sam si ostavila one ljekovite za uho – moram s svim čuvarkućama na krov 😀  Imala sam još 3 velike tegle iza kuće u koje sam prošli tjedan posadila još ljiljana i ostalih lukovica, te još jednu ovalniju u koju sam danas posadila lukovice sparaxisa – to sam odnijela uz kuću. I onda je moj mali vrtlar sijao sa mnom – nešto začina u sve te tegle uz kuću (bosiljak), na rubovima tegli s ljiljanima nešto od penjačica – slak, suzana…, nešto cvijeća… nigella žuta, kalifornijski mak… naravno, dok je jednu teglu posijao onda ju je slučajno prevrnuo i rasuo 😀 ali nema veze, dijete se jako veseli što sije 🙂

Onda smo otišli na vrt, ja sam pripremala jednu gredicu i micala busene trave, Patrik je tovario to u malu kanticu i nosio travu u tačke. Tu smo onda posadili malo luka i posijali mrkvu. Doduše dobro je shvatio kako luk treba okrenuti, ali nikak da skuži da među lučicama treba ostaviti i malo razmaka 😀

 

1 04042017 jabuka cvijet  02042017 mali vrtlar sadi luk

05.04.2017.
Prekjučer sam raskrčila jedan dio na početku biovrta – kritična točka koju godinama nisam pošteno opljevila, koju mi zaraštaju suncokreti trajnice. Napravila sam staze, na njih pometala suhe ostatke suncokreta trajnice, dio pomalčirala.

Patke mi rade štetu na cvjetnim gredicama iza garaže – jer im je mama tamo ostavila kantu vode, pa se tamo sve zadržavaju. Potockale su dio narcisa, dio gredice – sve sam zabola stupiće oko dijela gredice da više ne spavaju tamo. Patke mi bježe k susjedima, stalno ih ganjamo po vrtu i tjeramo doma, bogme su brze i tvrdoglave 😀

Jučer sam raskrčila jedan drugi dio biovrta – tamo gdje raste konopljuša i lysimachia, isto maknula travu, a suhe ostatke po stazama. Višak trave vozim na rub šudranog voćnjaka. Dopunila sam i hotel za kukce, jučer su suprug i Patrik bušili rupe u drvenim elementima – dakle smještajni kapaciteti su udvostručeni. Naselile su se i ose u jedan dio kupovnog malog hotela, ali za sad sve je u miru i suživotu.

Danas sam samo malo pljevila jer nije bilo puno vremena, a dovoljno da vidim da mi je nestalo većina klasičnih echinacea – zima + pojele voluharice. Isto sam našla i gauru pred par dana – požderale ispod korijen, sad sam gornji dio sadila u tegle da ju spasim.

06.04.2017.
Danas  je baš bio hladni dan – puhao je baš neki hladni vjetar. Inače, palo je konačno prošlih dana nešto malo kiše, ali malo – nije baš nešto namočeno tlo.

Danas sam opljevila dio gredice jagoda, nekad najkritičniji dio, ove godine ipak puno bolje – pomalčirano od prošle godine, ipak je bilo nešto pirike – ali prema prošlim godinama dok sam morala sve povaditi i opet saditi jagode, ovo je super. Još par godina malčiranja i upornog vađenja pirike i super bu 😀

Sredila sam i pokraj jednu manju gredicu gdje sam prošle godine posadila fourberry, rutu i miloduh. Izvadila sam mrežu s ljiljanima koje sam tu posadila, ostala su 2 malecka, posadila sam ih u tegle k ostalima. I sve sam pomalčirala 🙂

I konačno sam posijala rajčice u teglice 🙂 a pred par dana paprike 😀 I malo cvijeća:) Ma bude sve na vrijeme, nije mi prvi put da tako kasno sijem:) Ionako, bude i onih ranijih, i mama i baka imaju viška flanci za mene – ali naravno ja imam puno vrsti opet za razmnožiti, da sam masu sad posijala 😀 joj ako sve nikne, problem bude 😀

 

04042017 dopunjavanje hotela za kukce 1  06042017 radovi u jagodama 2

 

16.04.2017.
Od prošlog petka 07.04. radila sam na gredicama na početku biovrta – pošteno zaraštenim, tamo mi buja suncokret trajnica kojeg sam dosta maknula, a zimzelen koji je tamo moram presaditi na jesen ili ranije proljeće. Izvadila sam veliku mrežu s ljiljanima – nažalost, od toliko krasnih raznovrsnih ljiljana, ostalo je par maleckih lukovica, to sam posadila u velike tegle uz kuću. Bila je još jedna mreža, isto s znatno manje ljiljana nego nekad, isto posađeno u tegle. Našla sam i gomolje Polygonatum multiflorum, Solomonov pečat, nisam ga otprva prepoznala pa sam ga posadila u tegle, i jučer sam ga opet posadila na staro mjesto, jer mu na paše baš u teglama i zagrijavanje.

Tokom prošlog tjedna sredila sam i veliku gredicu vrtnih jagoda što sam prije započela, išlo je jako brzo, jer se sad dvaput godišnje opljeve i pomalčiraju, teške guste pirike skoro da i više nema. Nakon pljevljenja i odvožnje trave i korova na pošudrani voćnjak sam pomalčirala jagode koliko sam mogla + malčiram s sijenom iz bala kojima sam preko zime izolirala gliste, a neke bale su onak, jako krute trave, teško je s time među jagodama.

Na vrtu br 2 sam povadila sam zaboravljeni češnjak kod berbe – naravno, niknuo je opet 😀 U srijedu 12.04. sam ga podijelila ženama nakon treninga, kak su izlazile iz dvorane tako sam im dijelila pušleke mladog češnjaka 😀

Početkom tjedna izvadila sam i presadila s vrta br 2 agastache i 3 različka na biovrt, pa zatim nešto kamilice, povratića, jednogodišnjeg kokotića i makova. Jučer 15.04. sam povadila na vrtu br 2 starinski matovilec, silene armeriu, makove, carsko oko, crnjiku i kokotić, te sam ih presadila na prvu gredicu prekoputa biovrta koju nećemo tanjurati, a to sam prije morala opljeviti. Dakle spremam ostatak vrta br 2 za tanjuranje, treba posaditi krumpir. Povadila sam i još nešto češnjaka, za koji se stvarno ne mogu sjetiti kako je završio na jednoj gredici, njega sam najljepšeg presadila na biovrt. Čekam već skoro 2 mjeseca poštenu kišu za presađivanje – ništa od toga 🙁 Dobro da imam 3 rezervoara za skupljanje kišnice i dosta vode, jer imam puno lončanica + presađivanja.

Jučer me je i dočekalo neugodno iznenađenje na voćnjaku iza vrta br 2 – velika već nekoliko godina stara jabuka bjelčnik, sva u cvijetu se je njihala – voluharica, grrrr. A samo nekoliko dana prije sam jednu mlađu jabuku iz tog voćnjaka odnijela doma skoro svog oglodanog korijena i posadila u veliku kantu. Ovu sam otkopala, sastrane nije imala pojedeno korijenje, nego ispod – ali nisam tako duboko kopala jer bi ju onda cijelu iskopala, a tako veliku jabuku ne bih mogla opet ispraviti. Zato sam dodala tu usitnjeno staklo uokolo, pa sve zalijala s homeogardenovim sredstvom protiv voluharica, pa sve dobro pognojila… nadam se da bude preživjela.

Par dana prije sam otkopala moju starinsku jabuku, onu koja se je prošlo proljeće skoro posušila – super se je oporavila, ima samo par suhih grana. I sad sam ju pognojila i dobro zalijala. A zalijala sam i jednu mladu šljivu koja je prvi put cvala, u voćnjaku iza biovrta, ali sam nažalost jučer primjetila sa nije pomoglo – osušila se je. Ovo je već druga šljiva na tom mjestu da mi se je tako tokom proljeća posušila – sumnjam na voluharicu mada nije svo korijenje pojedeno – tu više neću saditi šljive.

Vadim i viškove biljaka za prodaju te sadim u tegle. Danas sam s Patrikom posijala na biovrtu makove i rotkvice. Kasnije sam sadila biljke u tegle, a točno se osjećalo kako zahlađuje. Samo se nadam da ipak nebu mraza koji predviđaju za subotu 22.04.

07042017 radovi na pocetku biovrta 1  03042017 cesnjak

18.04.2017.
Jučer super iskorišteni dan:) Presadila sam završno još viškove trajnica u tegle. Povadila zaostali grm turskog karanfila i pelina na vrtu br 2, a muž je sve pomalčirao danas. Bilo je i puno samonikle salate, tamo gdje sam puhala sjeme prošle sezone, dio sam povadila i presadila uz češnjak.

Presadila sam dio astera na među u šumskom vrtu. Prekopala otok u šumskom vrtu gdje sam prošle godine posadila rudbeckije i origano, jako ih je zarasao korov, napravila sam još mjesta i presadila dio rudbeckia fulgide, srčanika, kokotića i rudbeckia hirte s biovrta. Ima još mjesta, a na biovrtu kaotično puno rudbeckije fulgide, planiram tu dodati i astere za jesensku cvatnju – sve što ne potamane puževi do kraja..

Nadam se konačno toj kiši. Danas smo posadili krumpir, tata je potanjurao i potegnuli smo 4 reda. super da je u zemlji, i bolje da tek sada – oni kojima je već niknuo sad ga zagrću da ga zaštite od hladnoća

21.04.2017.
I tako to biva, nakon prekrasnog ožujka i prve polovice travnja, naglo zahlađenje. Toliko da je zadnja 2 dana padao i snijeg – doduše kod nas malo, tek toliko s snijegom. Vjetar koji je puhao u srijedu i četvrtak puhao luđački, lišće s drveća posvuda je na tlu kao isjeckano, na stablima mnogo toga ofureno od hladnog vjetra. Moja prekrasna glicinija uza kuće, baš na ruti vjetra koji puše s sjevera totalno izmrcvarena.

U srijedu i četvrtak sam nosila skoro sve lončanice natrag unutra – u srijedu sve tropske hibiskuse jer su se svi povenuli od hladnoće… a polako za njima i sve ostalo.

Najveći je rizik za mraz bio danas ujutro i presretna sam bila danas ujutro – vjetar stao, sunce zasjalo, a temperatura – nula, bez smrzavanja. Za sutra je malo manja mogućnost, nadam se da će izdržati, sad samo treba zbrojiti štete hladnog vjetra na voćkama i biljkama.

26.04.2017.
Preživjeli smo bez mraza, voće je ostalo na stablima J U nekim dijelovima Međimurja nažalost nisu bili te sreće. ali unatoč tome hladni je vjetar napravio dosta štete na plodovima voćki – to se pogotovo vidjelo na trešnjama i višnjama čiji je urod smanjeni radi vjetra.
Posijani je grašak šećerac danas, počela sam raditi gredicu iz 2 reda između češnjaka i krumpira.  Jako je suša, zemlja je kao suhi pijesak.  Nakon sjevera, već par dana puše nesnosna južina. Sirota moja glicinija kraj kuće, prvo ju je popario sjever, sad ju bije jug.

21042017 promrzla glicinija od vjetra  23042017 ofurene tresnje hladnim vjetrom

28.04.2017.
Nakon duge suše dočekali smo konačno tu kišu, ali imam osjećaj da i sad nije to jako puno napadalo, sutra ću vidjeti po spremnicima za skupljanje kišnice. I jako je zahladilo, čak se može po prognozi spustiti temp do 2 stupnja… dio lončanica sam opet spremila u zatvoreno.

30.04.2017.
Jučer je bio konačno prekrasni dan bez ikakvih obaveza, a nakon kiše tlo idealno vlažno. Konačno sam otvorila vrtlarsku sezonu na biovrtu br 2 i počela s sjetvom graška i salate, jer prije vrijeme radi suše, pa vjetra i hladnoće nije dozvoljavalo. Jedino sam krumpir posadila pred tjedan dana, a češnjak, luk i salata su tu već od jeseni. Naučena iskustvima prijašnjih godina kad su mi veliki dio graška u tlu pojele voluharice, stavljam puno zrnja po kućici, da bude sigurno. Posijala sam 10 vrsti graška – od ranog do kasnog i nekoliko vrsti šećerca, još je nekoliko ostalo za sjetvu. S svake strane gredice graška posijane su salate, njih preko 10 vrsti, i to raznih starinskih vrsti. Kad su sve vrste posijane u isto vrijeme, prvo rodi rani, na nakon toga srednjerani i na kraju kasni – dakle imam dugu berbu dok jednom krenu s dozrijevanjem. Naravno, ništa ne može proći bez mog malog vrtlara koji vrijedno sudjeluje u sjetvi na biovrtu, a grašak mu je omiljeni 🙂 <3 Muž je za to vrijeme pokosio livadu pokraj i tako pripremio malč, pa uskoro i malčiramo 🙂

Sredila sam i jednu gredicu iza garaže, a tamo posadila dio cvijeća koje sam kupila na sajmu cvijeća u prelogu u subotu 29.04.

30042017 sjetva graska 2  30042017 sjetva graska 3

Iza kuće “napravila” sam pojilicu za ptice – na bačvu s vodom stavila sam tanjur za kotlovinu. Zapravo već dugo tražim neku lijepu pojilicu koju bih postavila u vrt, ali još nisam našla, pa je ovo privremeno praktično rješenje. Kako je to iza kuće na sjevernoj strani veći dio dana je u hladu pa se voda ne zagrijava jako, visoko je pa ptice nisu ugrožene od mačaka, a bačva s vodom je tako pokrivena pa se mi u vodi ne razmnožavaju komarci.

A tokom zime instalirali smo 3 spremnika za vodu oko garaže – tu skupljam kišnicu za zalijevanje lončanica – imam ih jako puno sve oko kuće. Vrt ne zalijevam (VIŠE).

01042017 pojilica za ptice  30042017 spremnik za vodu

 

Travanj je meni poseban mjesec po maslačcima. Uživamn dok se sve oko mene požuti od cvjetova maslačaka, a najviše u mom šudranom voćnjaku (VIŠE).

04042017 maslacak  04042017 Silvija 1

 

Nakon cvatnje slijedi još jedna čarolija – “padobranci” maslačaka

23042017 maslacak u vocnjaku 2  23042017 maslacak u vocnjaku 7

 

Tokom travnja cvala je većina voćki i bilo je mirisno i prekrasno 🙂 Osim njih, procvala je i sremza i narcise

 

04042017 narcise 2  04042017 sremza+

 

srebrenka i japanska jabuka

 

04042017 srebrenka 2  04042017 japanska jabuka

žalosna vrba i ljubičice

 

04042017 zalosna vrba 2  04042017 viola sororia

 

anemone i akebia

 

13042017 anemone  13042017 akebia 1

 

I još više fotografija radova u vrtu i rascvjetanog mirisnog travnja pogledajte u galeriji fotografija na sljedećem linku:

http://biovrt.com/category/109-travanj-2017

 

 

Pesticidi u voćnjaku? Ne hvala.

Tokom svog djetinjstva provodila sam jako puno vremena pentrajući se po voćkama u obiteljskom voćnjaku skupa s sestrom. Najviše početkom ljeta, očekujući da dozore prve višnje, jabuke, šljive… Jedne godine moja mama pošpricala je zelene jabuke nekim pesticidom, mislim da je bila u pitanju neka zaštita od bolesti. Kemijska i toksična. I nije bilo prijeko potrebno. I nije računala da su djeca nestrpljiva i da često u toj nestrpljivosti idu jesti i zelene plodove voća. Tako smo sestra i ja nakon tog prskanja – za koje naravno nismo znale – jele plodove jabuke. Kad je majka saznala navečer sa smo jele zelene poprskane plodove jabuka – bila je van sebe. Još i danas se sjećam njenog prestravljenog lica dok nas je panično tjerala da pijemo mlijeko, jer to kao pomaže ukoliko bi došlo do trovanja, i kako nas je gledala i pratila ne bi li vidjela simptome trovanja na nama.
Bile smo na kraju u redu, nije nas trebalo voziti na hitnu. Ali to ne znači da ipak nije bilo štete na organizmu. To je bilo zadnji put da je mama prskala kemijskim sredstvima u voćnjaku.

Pa sad se zapitajmo – da li nam otrovi stvarno trebaju u obiteljskim voćnjacima? Koliko je zapravo bilo ovakvih situacija po voćnjacima gdje su se djeca otrovala jedući poprskano voće. Da li je vrijedno tog rizika?

Ljudi su jako neoprezni s pesticidima. Ne koriste zaštitna odjela i maske. Ne shvaćaju pravu opasnost korištenja toksičnih kemijskih sredstava – unatoč upozorenjima na pakiranjima. Tako su i kod nas zabilježene smrti radi trovanja pesticidima – a radi neopreznog rukovanja i prskanja. Rođak prijatelja mog muža je pred desetak godina prskao navečer svoj voćnjak bez maske i zaštitnog odjela. Prilikom prskanja doletjela mu je kapljica sredstva u usta. Navečer mu je pozlilo i nije potražio liječničku pomoć već otišao spavati, iduće jutro bio je mrtav. Jeza me prolazi dok vidim susjede kako prskaju voćke na proljeće, a bez ikakve zaštite i maske.

U izvješću UN-a od 24. siječnja navodi se kako diljem svijeta prosječno 200.000 ljudi godišnje umire zbog toksične izloženosti pesticidima. Ističe se kako pesticidi imaju katastrofalne učinke po ljudsko zdravlje i okoliš, a pri tome nisu učinkovita pomoć u sprječavanju gladi u svijetu (VIŠE). Ostala većina jede hranu s ostacima pesticida u hrani, koji dugoročno uništavaju zdravlje ljudi.

Ljudi često panično prskaju na pojavu par uši, mušica ili malih promjena na lišću. Ili ne daj bože da zreli plodovi budu imali točkice po sebi – kao ove moje marelice. Tako je jedan mužev prijatelj s posla objašnjavao mom mužu dok je donio na posao naše krasne ljetne jabuke – „Vidiš, da si prskao, sad ne bi imao ove točke po kori“. Mislim stvarno – zar je bitnije ne imati točkice na plodovima od zdravlja i jesti domaće voće s ostacima pesticida? Često ljudi ne shvaćaju da to kiše ne ispiru tamo negdje u Nigdjezemsku i da ostaci pesticida ostaju u voću – dakle da si sami truju hranu koju jedu. Nešto što ima naziv “zaštitno sredstvo” ima i svoju drugu, toksičnu stranu.

16062017 2  01092010 jabuka

Zato u mom biovrtu ne dolazi u obzir nikakva kemija. Što naraste – to jedemo. A uvijek naraste puno i uz dobre biološke metode. I još nešto – moje dijete koje je često sa mnom u vrtu također može prskati voćke sa mnom, bez rukavica, bez maski i bez karence – jer ako prskamo – to je onda samo biljnim čajevima i čajem od neema, mlijekom, soda bikarbonom ili pripravkom od češnjaka. Ne moram ga tjerati iz voćnjaka dok prskam niti mu braniti igru na poprskanim voćkama. Ne moramo misliti na nikakvu karencu, već plodove jesti bilo kad neovisno o prskanju.
Pred nekoliko dana on je prskao mlijekom maline koje je napala gljivična bolest – mirne duše sam mu dala prskalicu u ruke dok je želio probati. Nemojte ovo ni u ludilu pokušavati s kemijskim “zaštitnim” sredstvima.

20062017 8  20062017 9

 

 

Svibanj 2017 – u sjetvi

 

Svibanj je bio promijenjivi mjesec, a radovi u vrtu odnosili su se najviše na sjetvu i formiranje povrtnjaka za ovu vrtlarsku sezonu. Osim toga, svibanj je prekrasan mjesec s mnoštvo divnih cvjetova, mirisa, prekrasne zelene boje… nicanja mladih biljčica, prvih slatkih i sočnih plodova…

1 svibanj biovrt potpis

 

08.05.2017.
Cijeli prošli tjedan sam malo po malo radila po vrtovima – em sam ja imala brojne obaveze pa nisam stigla, em je s vremena na vrijeme padala kiša pa nisam mogla.
Oportunistička sjetva je bila u utorak i srijedu – posijala sam 1 gredicu mahuna, 1 tikvica, krastavaca i lubenica – ovisi koliko će biti kasnije kiša i zahlađenja vidjeti ćemo kako će to napredovati.
Posadila sam sve kane i većinu lukovica – acidanthere i tigridije, te veliki dio dalija, odmah na početku vrta 2. Uglavnom, posađeni je veći dio luka, posijana mrkva, salata, rotkvice, špinat, kupusnjače i kukuruz – za to je i hitno.
Na biovrtu sam počela malo pomalo raskrčavati, tamo baš sad neke vrste tako brzo prekrivaju gredice i zatravljuju vrt… borim se i malčiram te gredice, obnavljam staze i stavljam po njima krupnije dijelove – ostatke suncokreta, noćurka, rudbeckija… Sredila sam 2 velike tegle kraj kuće – dopunila osteospermumima i arctotisom kupljenim na sajmu cvijeća u Prelogu, ukrasnim travama i osteospermumima koji su mi uspjeli prezimiti u podrumu.
Kako je cijeli petak 05.05. padala kiša, jučer sam imala radionicu i kasnije sam malo raskrčavala biovrt, danas opet skoro cijeli dan kišno i mokro – jednostavno ne mogu u vrt kako bih željela… nadam se da ću idući tjedan ovo nadoknaditi.

16.05.2017.
Prošli sam tjedan sređivala biovrt, pljevila gredice i malčirala, poravnavala staze i dosta sam toga napravila s obzirom kako sam malo vremena imala.
Aredila sam i veliki dio prve gredice na vrtu br 2 – taj dio radi češnjaka nije bio potanjurani, i tu sam konačno posadila sve dalije i sve peruanske noćurke, a u subotu na biovrt konačno sve dalije i acidanthere. Većinu gladiola nisam vadila, a kako je ova bila jako hladna zima – skoro sve je smrzlo 🙁 sama sam si kriva 🙁
Evo kako je izgledalo sređivanje prve gredice biovrta 2: https://www.facebook.com/biovrtlarka.silvek/posts/1753855684641148?pnref=story

12052017 1  12052017 5

Tu je inače niknulo već svašta – prve mahune, krastavci., kukuruz…. jedino još čekam tikvice.
Tu na biovrtu br 2 mi je mama pomogla i potegnula do kraja gredicu s graškom, pa sam posijala još 3 vrste graška, jari grah i dio luka.

Vodim vas i u šetnju na biovrtu, snimljeno 13.05. – još samo jedan mali dio moram raskrčiti, i onda krećem u sjetvu 🙂 Uz svaku fotku na fb albumu na linku postoji i opis. I nakon tih fotki sam prije kiše koja je padala cijeli ponedjeljak, dakle u nedjelju opljevila dio s jagodama lijevo između kupina i malina, malo ih rasadila jer sam morala poravnati gredicu i pomalčirala:
https://www.facebook.com/biovrtlarka.silvek/media_set?set=a.1758454354181281.1073741840.100000502016765&type=3&pnref=story

 

13052017 silvija 2  13052017 35

Papamo prve rane trešnje, milina, konačno ima dosta i za nas i ptice, dozorile su prve sibirske borovnice – one najsitnije nisu fine, gorko-kisele, ali privikne se čovjek i na to, druge malo duguljastije vrste čak i fine 🙂

12052017 10  23052017

Nakon kiše, u ponedjeljak navečer i danas, sam rasađivala paprat. Joj kako je nakon nekoliko godina narasla, imam jednu jako krasnu ukrasnu vrstu – ali na gredici iza kuće je sve pogušila – astilbe, hoste i geraniume – dio sam presadila u šumski vrt oko jarebike, dio iza kuće kod stepenica.
U nedjelju navečer je je strefilo kad sam spazila gredicu s posijanim kupusnjačama – baš ispod te gredice je voluharica odlučila sve prekopati i sve je nadigla tako da su niknule kupusnjače bile u zraku i mogle se sve posušiti, i još k tome kak je bilo suho – navalili su kupusni buhači. Prvo sam sve rukama potiskala dolje, onda zalila sve s sredstvom voluharica stop, i onda sve još posipala drvenim pepelom protiv buhača. Drugi dan je opet malo nadigla, ali za sad miruje. Moram opet sve posuti pepelom nakon kiše. Ako ne paziš sve djelove vrta, vrlo lako ode…

14052017 8  14052017 11

Posadila sam prošli tjedan i stupastu jabuku natrag u vrt – ali u izbušenu kantu radi voluharice, i još jednu jabuku koju je već dvaput voluharica papala iza biovrta – također u kantu. Ova čak ima i plodove. A danas sam jednu krušvicu donijela s vrta, nagnutu – i nju su papale voluharice – posadila sam ju u teglu. Također sam presadila ukrasno grmlje koje imam u teglama i tražim idealnu poziciju.. joj joj… radila sam prošli tjedan inventuru toga što imam u teglama – nažalost dio se je posušio – tak je to dok tražiš idealnu poziciju i zima te zezne. Posušile su se lovor višnje, roza glicinija, brekinja, mukinja… a kaj buš sad, kaj je tu je.
Danas sam odlučila čim više toga posaditi iz tegli, pa sam posadila kupljene trajnice, iza kuće i iza garaže, posadila sam s sinom na rubu šumskog vrta bor – potomak mog prekrasnog bora ispred kuće – tamo mi ga nitko ne bude rušilo jer nikome neće smetati kao kraj ceste. Posadila sam i 2 smreke, 1 bagrem, 3 cornusa i nešto mente u šudrani voćnjak – ne odustajem od živice s sjeverne strane, nadam se da bude to sad preživjelo – prije je bila suša pa ionako to nisam mogla prije saditi. Sve je označeno kolcima da muž ne pokosi.
I na kraju sam još sijala na prvoj gredici na biovrtu2 – nešto mahuna, krastavaca, dinje, lubenice i tikvice, a mama mi je donesla i posadila papriku koju mi je baka uzgojila. Moji flanci su izneseni pred par dana, sad su na nadstrešnici na privikavanju, i oni idu uskoro van.

26.05.2017.
Prošli je tjedan puno bilo posađeno i posijano 🙂
Jedan vrt već džungla, drugi tek na početku. Ali sve u svemu – dobro napravljeni posao u tjednu 15-21.05. – posađene paprike, rajčice, posijani je veliki dio biovrta br 2 i započela sjetva i u biovrtu 1 🙂 Hvala dragoj Ljubici koja me se je sjetila znajući da sam posvud a ne na vrtu koliko bih željela te mi je došla pomoći da čim prije – odnosno na vrijeme sve posijemo. Dakle biovrt br 2 se radi na način da se potanjura tek krajem travnja, a do tada na toj površini caruju jednogodišnji “korovi” – mišjakinja, maslačak, crvena mrtva kopriva… i ostatak prošlogodišnjeg malča i svih bljaka koje su rasle – oranja nema. Prvo se sve pokosi velikim malčerom jer ima jako puno suhih ostataka suncokreta, pa zatim potanjura . Nakon toga mi otac napravi sadilicom za krumpir redove, a ja radim gredice tako da 2 reda skupa poravnam s grabljama. Ali kako je bilo jako puno obaveza, jednostavno nikako i nikako da se sve napravi, tako da su ovaj tjedan konačno u četvrtak napravljena duga 2 reda s visokim mahunarkama – zabodeni svi bambusovi štapovi (opet mi ponestali 😀 ), posađeno 95 grmova rajčica (ne pitajte, ima još, opet smo svi sijali – i mama i baka i ja ) U petak sam posadila veliki dio rajčica, a u subotu smo pripremile i posijale veliki dio niskih mahunarki i dio tikvenjača. Dobila sam malč- svježi otkos trave s kosilice kod susjeda, pa sam i dio pomalčirala. I polako, gdje ima mjesta, sijem i u biovrtu – a tamo je već đungla, naspram biovrta 2 koji je još prilično pusti. Ali dobro su zapamtite ove redove i ravne linije ako ih volite, uskoro toga neće biti 😀
fotke: https://www.facebook.com/biovrtlarka.silvek/posts/1764242796935770?pnref=story

20052017 11  20052017 12

Ovaj tjedan nastavak sređivanja vrta i sjetve – svi redovi napravljeni, posijane skoro pa sve mahunarke – mislila sam jučer da sam skoro pri kraju kad sam se onda sjetila da imam još jednu kutiju sjemenja mahunarki u ledenici 😀 tako sam još danas sijala visoke mahunarke uz kukuruz, dio na biovrtu, malo još dosijavala grašak jer su mi voluharice i krtice jako puno ispod prekopale – pa tako uništile dio graška. Na dosta mjesta pola kukuruza nije niklo – 1 red niknuo, drugi pored od istog sjemenja nema ničeg – to je bio pothvat “odzdola”. Dio tikvenjača sam posijala na otvoreno, dio prošle nedjelje u teglice – kaj je sigurno je sigurno 😀

Danas su posađene i nakločene zadnje rajčice, te do kraja pomalčirane, jeeee 🙂
Muž je u velikoj košnji ovaj tjedan, s susjedine sam si livade doma dovezla malč – to su sad pomalčirane rajčice, a s tetine livade malčom sam danas pomalčirala oko voćki koje imam posađene u njihovom vinogradu – jako im se je puno opet loze posušilo, izgleda da ću opet morati saditi na jesen slabobujne jabuke:) One zadnje posađene malo se slabije drže, inače su u zemlji sve u probušenim kantama radi voluharica – ali starije su ok, novije jako povehnute radi suše – danas sam zato sve jako zalijala i pomalčirala da to zadrži vlagu. Prošli sam tjedan i oko dijela tih jabuka sve opljevila i posijala djetelinu da bude i za malč i gnojivo – dio je već niknuo, jako sam zadovoljna. Zalijala sam i 2 aronije koje sam presadila na jesen u šumski vrt, zeznula sam kaj nisam prije jer su krenule s cvjetovima i radi suše sve je stalo, cvjetovi se posušili, slabo su prolistale – pa stalno je kao puno kiše u prognozi. Ali unatoč nešto kiše, opet je sve jako sušno. Odlično je što imam 3 spremnika s skupljenom kišnicom – sad su super za saditi flance i zalijevati voćke te svo cvijeće oko kuće 🙂

23052017 8  31052017 41

Danas sam bila na sajmu cvijeća u Čakovcu. Bio je slabi izbor – ali sam našla neku novu puzavicu kojoj se veselim – Lophos. Imala sam jednu komičnu situaciju s prodavateljicom cvijeća. Vidim uz matthiole natpis – trajnica, a nije nego je dvogodišnja biljka koja odumire nakon cvatnje. Pa velim ja njoj – ali to vam nije trajnica nego dvogodišnja biljka – a ona meni – pa kak ne, raste 2 godine, to je trajnica. Ma sram ju bilo tak varati ljude jer se zna kaj se očekuje od trajnica – da cvate iz godine u godinu. Ovako će nakon cvatnje ljudima odumrijeti i toliko o trajnici.

Jagode su ove godine jako slabe…, ali zato konačno nakon 2 godine ničeg imamo obilje s trešnjama – prvo moje 2 rane i sad tetina koju tmanimo na veliko svaki dan.Čak su mi i sibirske borovnice super 🙂

Na najranije posađenom luku pojavili su se prvi cvjetovi – to treba potrgati. Više na: https://blog.vecernji.hr/silvija-kolar-fodor/za-lijepe-velike-glavice-luka-potrgajte-pupoljke-9392
procvao je i kukolj, baš me veseli 🙂

23052017 27  25052017 2

30.05.2017.
Prva polovica svibnja mirisala je po bagremu, druga po bazgi, nabrali smo je nešto sin i ja u nedjelju, jučer sam napravila i malo soka. Papamo konačno i šumske jagode, vrtne je ofutio hladni vjetar pa te sad nešto malo počinje dozrijevati. A kod moje sestre na brijegu gdje je toplije već idu k kraju, pa smo kod nje više brali. Brali smo i prvi grašak i kuhali juhicu 🙂
Posvud po vrtu niči mahunarke,. prekrasno mi je to 🙂
fotke: https://www.facebook.com/biovrtlarka.silvek/posts/1771887596171290?pnref=story

27052017  28052017 2

Presadila sam i dio salata s cvjetne gredice iza kuće na vrt 2, po vrstama za sjeme. Raskrčeni je veliki dio biovrta i pomalčirani, dosijala sam još mahunarki. Sijala sam i u teglice – tikvenjače – tikvice i krastavce, te cvijeće i penjačice – na vrtu su vrućine i suša pa nikako da krenem u sjetvu cvijeća – dok je tak presuho bojim se da nebu baš niklo.

A na vrtu kaos u krumpiru – jaaako puno zlatica, strahota, na svakom grmiću bar 3 kupa jajašca, već su se izlegle i mlade… skuplja se koliko se stigne… a još k tome – voluharice ga opasno tamane od ispod – suša je i žedne su 🙁
Mali vrt u teglama lijepo napreduje: https://www.facebook.com/biovrtlarka.silvek/posts/1774156185944431?pnref=story

29052017 lophos  30052017 1

i polako završava cvatnja lupinusa, ovako je izgledalu u vrhuncu, bilo je božanstveno 🙂
https://www.facebook.com/biovrtlarka.silvek/posts/1770019483024768?pnref=story

20052017 4  25052017

31.05.2017.
Zaboravila sam napisati da sam zadnjih nekoliko dana više presađivala lončanice nego bila na vrtu, a sin mi je asistirao kod presadnje… presadila sam sve anđeoske trublje – jedna se je posušila preko zime nažalost, ali sam ih i zapelcala reznicama koje nisam točno označila pa valjda i dalje imam bijelu, zora i žutu. I viškovi budu.
Presadila sam i dio hibiskusa, sve je to sad lijepo posloženo na terasi. Danas sam izvadila iz velikih tegli tulipane i ukrasni bijeli luk; za razliku od ljiljana, njima ne paše tegla – presadila sam ih na otvoreno. A u te tegle presadila novokupljene biljke – ukrasni duhan, gaillardiju, penstemon, crvenu salviju, te posijane asarine i hibiskus.
I još sam dio salata s cvjetne gredice izvadila i presadila na vrt.

 

Više fotografija radova u svibnju i prekrasnog svibanjskog šarenila pogledajte u foto galeriji na sljedećem linku:

https://biovrt.com/category/113-svibanj-2017

Bez panike na vrtu kad se pojave bolesti i nametnici

 

Sjećam se kada sam u prvoj godini svog vrtlarenja, 2006. godine, prvi put spazila najezdu ušiju na vrtu – bilo je to na blitvi. Osjetila sam paniku, odmah sam odjurila unutra i panično listala knjige što napraviti, na koji ih se način mogu najbolje riješiti. Danas se tome smijem. Naime, otada su prošle godine, i rada i promatranja na vrtu, i naučila sam svašta o bolestima i nametnicima. Najveća spoznaja tokom godina mi je bila da nema vrta bez bolesti i nametnika, ali i to da nema potrebe za panikom – jer su oboje sasvim prirodna pojava.

Naime, ako si dozvolite, kemijska industrija će vas uvjeriti u nešto sasvim drugo: ako se pojave bolesti i nametnici, blizu je smak svijeta, tj «smak vrta», stoga morate sve dobro pošpricati i tako sve pobiti… a još bolje, špricajte još od zime, prije nego imate vrt, pa budete sigurni da vam se neće pojaviti niti nametnici, niti bolesti. A ako ne pošpricate, sve bude vam propalo. Ovo su poruke na reklamama za kemijska sredstva – doduše ne ovim riječima, ali upravo tu priču govore ljudima.
I tako, sijanjem straha i panike, mnogi su nasjeli na ovo. Uz sve to, u kapitalizmu, u suštini ekonomije, sve se svodi na profit. Forsira se proizvesti čim više, čim brže, s čim manje gubitaka. I tako se je u proizvodnji hrane malo pomalo zaboravilo da hranu – voće i povrće – uzgajamo u Prirodi, i da u toj Prirodi živi mnoštvo drugih biljaka i životinja. Ljudi su zaboravili da dijelimo stanište s njima i odlučili si sve prisvojiti, a sve «smetnje» eliminirati. Zanimljivo kako su ljudi zaboravili da su dio Prirode, a ne njeni vlasnici, i izgubili poštovanje prema njoj i prema drugim oblicima života na ovoj Planeti. Proizvodnja hrane postala je industrija u kojoj je bit zarada, a ne ljudi. Pa tako, ne samo da se je Priroda proglasila tu nebitnom, malo pomalo i zdravlje ljudi postaje sve nebitnije, a zarada je na prvom mjestu.
A i mi ljudi, godinama i godinama propagande kemijske industrije i kapitalizma, zaboravili smo što znači biti u skladu s Prirodom i kako bi to vrt u skladu s prirodom trebao izgledati. Stoga sam i ja ispočetka paničarila dok sam spazila bolesti i nametnike – tako su me uvijek učili. Pa iako sam od samog početka koristila samo neopasne metode suzbijanja bolesti i nametnika, trebalo mi je nekoliko godina da zapravo shvatim da u Prirodi postoji ravnoteža i da se sve može napraviti u vrtu drukčije. I tako, malo pomalo, stala sam i promatrala – i puno toga naučila.

Fotografije: Graphosoma lineatum na cvjetovima biljaka iz obitelji štitarki ne radi nikakve štete iako se masovno pojavljuje, a pauci su nam saveznici na vrtu jer smanjuju broj štetnika hraneći se njima

09072016 mrkva  11082016 osoliki pauk

Jedna od stvari koja me više uopće ne zabrinjava na vrtu su lisne uši. Danas znam da ako dođu uši, koje su «nametnici», doći će i bubamare, koje su «saveznici» i pojesti te uši. Da ne bi bilo ušiju, bubamare ne bi imale što jesti i uginule bi. I tako je sve u prirodi međusobno povezano, ne postoje isključivo «dobri i loši». To postoji samo s ljudskog stajališta, onog u kojem sve mora biti naše i gdje moramo maksimalno iskoristiti prirodu da bi dobili najviše moguće. Bilo bi to i logično kada bi nam sve to i trebalo, ali nažalost to nije tako. Pa što ako će neki listovi imati par rupica, ili neki plodovi pojedeni, mora biti i nešto za kukce i ptice – i oni žive na ovoj prekrasnoj Planeti, gdje im ljudi stalno otimaju stanište. A da bi živjeli i oni moraju jesti. Stoga, neprekidno učim o životinjskom svijetu u vrtu i djelujem na način da prvo naučim tko su određenim vrstama nametnika prirodni neprijatelji. U pokušaju stvaranja ravnoteže na vrtu, pokušavam privući čim više «dobrih» kukaca u vrt da bi držali populaciju «štetnika» pod kontrolom. Djelujem samo ako postoji stvarna prijetnja, dakle vrsta koja nema tu prirodne neprijatelje, ili ih je nedovoljno da bi se održala ravnoteža (npr španjolski puževi, krumpirova zlatica…) Naravno, kad velim djelujem, kemija ne dolazi u obzir nego samo ekološki prihvatljive metode, ne želim si stavljati otrov na hranu koju jedem. Ne zaboravite i ovo: prskanjem otrovima, bilo oni kemijski ali i oni prirodnog porijekla, uginuti će sve što poprskate – i nametnici, ali i dobri kukci koji se tamo zateknu. Stoga i tretiranje prirodnim insekticidima preporučam koristiti samo kada je stvarno prijeko potrebno. Puno više se može postići npr. biljkama mamcima za nametnike. To su biljke koje će nametnici prvo napasti i tako poštediti naše povrće. Godinama promatranja, naučila sam da su mamci za uši kamilica i bijela loboda i ciljano ih ostavljam oko ugroženog povrća, pa uši napadaju njih a ne povrće dok čekamo bubamare (VIŠE).

Fotografije: Bubamara je došla hraniti se ušima na bijeloj lobodi, grašak zaraženi pepelnicom dok počnu velike vrućine je uobičajena pojava

bubamara na lobodi    pepelnica na grašku

Bolesti biljaka su također nešto sasvim normalno i dok se one pojave ne mora značiti da će uništiti biljku, niti da će sve biljke od nje oboljeti. Na mom vrtu su svake godine prisutne i pepelnica, i plamenjača, i razne pjegavosti – ali uvijek imam svega. I da iskreno priznam – niti ne prskam ničim, samo kad su uvjeti jako povoljni za širenje bolesti i kad stvarno prijete da će puno toga uništiti. Ali to su dakle ekstremi – jako kišna ljeta i slično, a tada ako baš moram poprskam rajčice mlijekom. Mlijeko je univerzalni fungicid – znači s njime možete probati tretirati sve gljivične bolesti, ili baš ako mislite da treba kao preventiva. On čini površinu listova alkalnu i time nepogodnu za razvoj gljivičnih bolesti na njima.

Najbolji način borbe protiv bolesti je prevencija – osiguranje zdravih uvjeta rasta biljkama i tako im “dizati” imunitet. Grašak kod mene je početkom ljeta zahvaćeni pepelnicom, ali to je normalno dok temperature porastu. Ne vidim smisla da idem tretirati tu jer to je normalni ciklus bolesti na grašku. Naime, grašak bolje uspijeva dok je vrijeme malo hladnije, na proljeće i na jesen. Kada vrijeme postane prevruće, grašku pada imunitet i obolijeva od pepelenice koja je najčešće samo indikator pada imuniteta biljaka. A opet, biljkama pada imunitet kada nemaju optimalne uvjete za rast. Ako se svim silama potrudimo pobiti na svom vrtu sve gljivice koje su uzročnici pepelnice, ipak će one preživjeti negdje malo dalje na zapuštenoj livadi na pogodnim biljkama i vjetar će ih opet donijeti na vrt… Također, sredstvima protiv gljivica – pa i onim ekološkim, možete uništiti i korisne gljivice u vašem vrtu i tako dugoročno napraviti još veću neravnotežu i oslabiti vaše biljke. Nemoguće je pobiti sve štetne gljivice, uvijek će opet iznova doći natrag na vaš vrt. Jedina je razlika da li ćete pritom pomoći kemijski korporacijama da se obogate i sebi pritom malo otrovati hranu, kao i okoliš i podzemne vode.
Isto tako, kada su uvjeti jako pogodni za širenje gljivičnih bolesti, kao npr. jedno ljeto kad je non stop padala kiša, tada nikome niti kemija nije pomogla u zaustavljanju plamenjače rajčice. Bolesti imaju svoj ciklus i šire se pojačano samo kada im vrijeme posebno pogoduje, ovisno o godini.

Vrta bez bolesti i nametnika nikad neće biti, bar onog prirodnog. Kad naučite prirodne cikluse i nametnika i bolesti biljaka, možete bez problema prošetati vrtom, a da ne paničarite i da naravno ne pomišljate na kemiju. Ako sadite raznoliki vrt i ako ne forsirate prirodu da izvučete maksimum od nje, ako ne „čistite“ vrt od sveg mogućeg „korova“ i ne vodite rat protiv svega što zuji oko vas, vidjeti ćete da uvijek naraste u vrtu dovoljno za sve. Tada ćete skupa s vašim vrtom biti u skladu s Prirodom.

bez panike naslovna  28072016 vrt2 1

 

 

Sjetva tikvenjača u teglice kraj kuće

 

Zadnjih nekoliko godina od sredine svibnja pa do kraja lipnja, osim sjetve direktno na otvoreno, krastavce, tikve, tikvice, dinje i lubenice počela sam istovremeno paralelno sijati i u male teglice koje držim kraj kuće i tek dok narastu ih presađujem na otvoreno.

Tri su razloga za to:
1. Nametnici poput puževa s kojima sam proteklih nekoliko godina imala velike probleme pojeli su mi veliki dio tek niknulih malih biljčica krastavaca i tikvica na vrtu. Oni koje su uzgojeni u teglicama su veći prilikom presađivanja na otvoreno i imaju veće šanse opstanka pred puževima
2. Suša – u vrijeme suše sjeme puno slabije i sporije niče. Kako mi se ponekad zna dogoditi da nakon proljetne sjetve počnu suše, sjeme ne nikne i čeka prvu poštenu kišu, tako da sve skupa ne nikne ili slabo nikne, ili slabo napreduje
3. Kišna i hladna razdoblja – ukoliko je vrijeme kada sijemo tikvenjače jako kišno i hladno, sjeme posijano na otvoreno će jako dugo nicati, a možda i istruliti. U ovako ekstremnim godinama teglice držim na toplom u kući.

Dakle ovo radim da bi povećala maksimalno izglede za nicanje tikvenjača, jer na otvorenom su izloženi raznim nametnicima, hladnoći ili suši. Ponekad mi se je znalo dogoditi da dio biljaka nije uopće niknuo radi suše, ponekad su mi puževi sve pojeli na vrtu, pa je onda trebalo ponavljati sjetvu. A dok su u teglicama kraj kuće gdje svaki dan prolazim stalno na oku, redovito ih zalijevam, vidim potencijalne nametnike na vrijeme, vidim što nije niknulo pa mogu na vrijeme ponoviti sjetvu. Doduše, dogodilo mi se je i to da je puž došao do kuće i tokom noći pojeo mlade presadnice (uhvatila sam ga ispod teglica). Ali u svakom slučaju ovako imam sve bolje pod kontrolom nego na vrtu kojeg ne stignem stalno cijelog obilaziti i kojeg ne zalijevam jer se radi o većim površinama.

04062017 1

Kako se je promijenila klima i sve su češće proljetne suše, ali i nepredvidive hladnoće i velike kiše, presadnice s teglicama uvijek mogu na vrijeme zalijati ili skloniti s prevelikih kiša i naglih zahlađenja. Ovako uzgajam i dio zahtjevnijeg cvijeća prije presadnje na otvoreno.

Tijekom srpnja možete tako posijati još jednu turu tikvica i krastavaca za kasniju jesensku berbu, a kako su onda već veće vrućine, opet je sigurnije da su prvotno posijani u teglici i da ih stalno imate na oku.

Ovakav uzgoj u teglicama na otvorenom ima još jednu prednost, a to je da su se presadnice naučene na vanjske uvjete i ne trebate ih privikavati na sunce i vjetar, kao što bi to imali posla s onima koji se uzgajaju prije u zatvorenom prostoru. Dok presadnice uspješno niknu i dovoljno narastu, a vremenske prilike su dobre za daljnji rast, sve rasadim direktno na otvoreno. Većinom biljčice u teglici podijelim na pola ili više dijelova, razdvojim s zemljom i tako presadim bez da se biljke šokiraju vađenjem iz zemlje i pikiranjem. Tikvice odmah posijem samo po 3 u teglicu i tako ih sve skupa onda i presadim. Dobro zalijem, pognojim, pomalčiram i spremno je za daljnji rast na vrtu.

12062017  16062017 9

 

Kamilica – Matricaria recutita

Kamilica (lat Matricaria recutita syn. Matricaria chamomilla) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae).
Potječe iz Indije, a danas je raširena gotovo po cijelom svijetu. U Europi i Aziji raste kao samonikla, korovna biljka, najčešće na poljima, livadama, na napuštenom zemljištu, među žitom i uz puteve, a često se uzgaja i u vrtovima.

UZGOJ
Ukoliko želite uzgojiti kamilicu na svom vrtu, najbolje ju je sijati na otvoreno, direktno u zemlju, na jesen ili na proljeće. Po mnogima je bolje posijati ju na jesen, a kad se sama zasije često nikne već na jesen. Kad ju jednom zasijete na nekoj površini, ona će se dalje sama zasijavati u uvjetima da se tlo povremeno malo obradi tokom godine. Naime, kamilicu nikad nećete naći na trajnim livadama, nego najčešće na oranicama i obrađenim površinama. Ako vrt debelo malčirate, tada vam neće niknuti kamilica, nego će niknuti na dijelovima koja ste propustili zaštititi slojem malča. Ukoliko vam nikne na više mjesta po vrtu, uvijek ju možete i rasaditi po vrtu. Presađivanje obavljam samo u hladnije doba godine – u rano proljeće, jer kasnije puno teže podnosi presađivanja.

U povrtnjacima je izuzetno dobro sijati kamilicu uz krumpir i kupusnjače, jer im poboljšava okus. Sastavni je dio i brojnih prirodnih recepata za biljne juhe za zaštitu biljaka.

 

10032016 presadivanje kamilice 2  02062017 5

 

BOLESTI I NAMETNICI
Od bolesti ju često napada pepelnica u vrijeme vrućina, a od nametnika crne uši. Uši su toliko česte na kamilici da se kamilica i smatra biljkom za privlačenjem ušiju na sebe, pa će ih biti manje na povrću (VIŠE). Tako ja tradicionalno uzgajam kamilicu na sredini gredice boba kao mamac za uši.

Ako želite nabrati kamilicu za čaj, nipošto ne prskajte uši otrovima, jer tad sigurno nećete piti ljekoviti čaj. Ja na vrtu ne poduzimam ništa, nakon cvatnje maknem stabljike kamilice, a cvjetove stavim sušiti – tamo gdje su uši ne otkidajte cvjetove, sve ostalo možete kompostirati ili spaliti.

Krajem vegetacije se i kamilica može zaraziti pepelnicom – to je znak smanjenog imuniteta i događa se kad je biljka već pri kraju s vegetacijom. Ako se bojite da će eventualno zaraziti ostale biljke možete ju počupati i maknuti s vrta. O bolestima biljaka možete više pročitati OVDJE.

25052014 kamilica  kamilica i crne usi 1

BERBA
Cvjetovi se skupljaju u doba cvatnje, od svibnja do kolovoza, kad se cvjetne glavice potpuno otvore, ali najbolje na početku cvatnje jer tad sadrži najviše ljekovitih tvari. Mora se brzo osušiti na sjenovitom i prozračnom mjestu ili u pećnici na temperaturi od najviše 40 stupnjeva. Čuva se u hermetički zatvorenim posudama, na hladnom i tamnom mjestu, ali ne duže od godinu dana.

Treba paziti gdje se bere kamilica, ona uz puteve je puna prašine i olova iz ispušnih plinova, a ona na polju često tretirana herbicidima, stoga OPREZ, berite samo gdje ste sigurni da je rasla u “prirodnim” uvjetima. Stoga, radi višestruke koristi preporučam da svakako nađete mjesta za nju u svom vrtu. Ja joj se iznova svake godine veselim na svojom vrtovima, a vesele joj se i brojne pčelice i leptiri.

Još jedan razlog zašto preporučam posijati sjeme kamilice na svoj vrt je činjenica da u prirodi rastu i mnoge jako slične biljke kamilici, pa je moguće zabunom pobrati krivu biljku. Stoga i tu morate biti jako oprezni i ne brati samo zato jer izgleda kao kamilica.  Neke od vrlo sličnih biljaka kamilici su:
Poljski jarmen, poljski prstenak, pasja kamilica – lat.Anthemis arvensis
Divlja, lažna, bezmirisna kamilica – lat. Tripleurospermum inodorum syn Matricaria inodora syn Matricaria perforata
Divlja, bezmirisna kamilica – lat. Tripleurospermum maritimum syn. Matricaria maritima
Žuta kamilica – lat. Matricaria discoidea syn Matricaria matricarioides

 

01062017 3  02062014 kamilica

SKUPLJANJE SJEMENJA
Ukoliko želite skupiti sjeme kamilice, pustite da ocvate do kraja na stabljikama. Nakon određenog vremena cvjetnim glavicama otpasti će latice, a glavice će se početi rasipati. Tada je vrijeme za berbu sjemenja – prije nego sve ne popada po tlu. Sjeme možete dodatno pročistiti od mekinja pomoću cjedila za čaj.

Najjednostavnije ju je zapravo ostaviti da se sama rasije po vrtu, te u rano proljeće presaditi po vrtu gdje nam je potrebna.

25052014 kamilica 2  11082013 6

LJEKOVITOST I UPOTREBA
Najvažnija ljekovita tvar kamilice je eterično ulje koje je plave boje. Kod pripravka čaja od kamilice potrebno je paziti da se ona ne kuha, nego samo prelije kipućom vodom. Naime, eterično ulje je vrlo hlapljivo i ne smije se kuhati, a bez toga kamilica gotovo i da nema nikakvo djelovanje. Osim eteričnog ulja, kamilica sadrži flavonoide, glikozide, smole, tanine, gorke tvari, mineralne soli, biljne sluzi, kalcij, sumpor i fosfor, a sve te tvari skupa s eteričnim uljem daju kamilici njezino poznato ljekovito svojstvo. Najviše ljekovitih tvari sadrže cvjetovi.

Kamilica pomaže protiv upala, grčeva i bolova u unutarnjim organima te kod probavnih tegoba. Čak od kamilice ima antiseptičko i antibiotsko djelovanje te djeluje kao blagi sedativ. Više o ljekovitosti i primjeni kamilice pročitajte u tekstu Martine Bogdanić OVDJE.

 

Ovako je izgledao moj biovrt prvih par godina prije nego sam počela s stalnim malčiranjem – od malo posijane kamilice prve godine, raširila se je po cijelom biovrtu.

 

 

Radovi na vrtu u lipnju

Mjesec lipanj vrijeme je i sjetve, i presadnje, i berbe, te intenzivnih radova na vrtu.

SJETVA NA VRTU
Iako je glavnina sjetve obavljena u vrtu tijekom travnja i svibnja, mjesec lipanj je još uvijek vrijeme većih radova u vrtu, pa čak i sjetve.

Početkom lipnja je jasno vidljivo što je niknulo, a što nije od onoga što smo posijali prije. Tada možete još jednom probati posijati te vrste, bilo da se radi o mahunarkama, tikvenjačama, salatama… ukoliko je to još sjetva na samom početku lipnja, još puno toga stigne narasti. Ukoliko ponavljate sjetvu, preporučljivo je sjeme mahunarki prije namočiti, a tikve naresiti, da bi prije niknule. Ja svake godine neke krastavce i tikvice sijem čak i u teglicama kraj kuće – tu su zaštićene i od suše i od puževa, te ih kasnije rasađujem na vrt.

U lipnju se siju mnoge vrste:
– dvogodišnje cvijeće – lunaria biennis, šeboj, campanula medium, turski karanfil, potočnica, sljez (Alcea rosea) …
– trajnice – neće doduše cvasti ove godine, ali nije prekasno za njihovu sjetvu
– ukrasno zelje
– ljetne salate, radiči i lentive
– crna rotkva, repa, daikon, kinesko zelje, azijska mješavina lisnatog povrća
– komorač – i začinski i gomoljasti
– još uvijek se može posijati mrkva i mahune

PRESAĐIVANJA NA VRTU
Lipanj je vrijeme presađivanja: presađuje se salata koju ste prije posijali u redove ili na gredice, a da bi se mogla razviti u lijepe glavice ili lisnate rozete.
Također, presađuju se kupusnjače po vrtu, za što je prema narodnoj predaji najidealnije napraviti oko datuma Sv.Antuna – 13.06.
Rasađuje se i cvijeće, ako vam je ono prije posijano pregusto niknulo na gredicama.

KOROVI NA VRTU
Kako smo obradili i pripremili tlo prijašnjih mjeseca, tako sada u lipnju osim naših usjeva intenzivno počinje rasti i korov. Stoga je u lipnju barem jednom potrebno sve okopati i određene kulture ogrnuti (grah, mahune, paprike, rajčice, krastavci..), ili počupati korov. Ako ste sve dobro pomalčirali potrebno je održavati taj sloj malča, koji će između ostaloga onemogućiti rast korovu. Kada je sve dobro pomalčirano nije niti sve presudno ogrnuti zemljom u bazi korijenja sve kulture, ali ako nemate malč i ako je suše vrijeme to je preporučljivo napraviti – biljke će biti stabilnije i imati će imati dostupno više vlage. I sam počupani korov može poslužiti kao malč, možete ga staviti na gredice ako je sunčano i suho vrijeme – ako je kišno nemojte jer je velika mogućnost da će se opet primiti i nastaviti s rastom.

I borbu s korovom i presađivanje probajte raditi u skladu s vremenskim prilikama. Naime, čupanje korova i okopavanje radite dok je  vrijeme sunčano i suho, a presađujte prije kiše – da se sve lakše primi i da imate manje posla s zalijevanjem.

 

NAMETNICI NA VRTU
Tokom lipnja, kako sve ubrzano raste, tako se pojavljuju i uši na mladim biljkama. Moja je preporuka privući čim više bubamara u vrt koje se hrane ušima, a to je najlakše biljkama prirodnim mamcima za uši. Više o tome pročitajte OVDJE.
Također, možete se neugodno iznenaditi na vrtu ako ugledate pojedene mahunarke od strane divljači. Jednostavnu metoda za odvraćanje divljači s vrta pročitajte OVDJE.

Kod mnogih česti su i problemi s puževima. Oni jako vole mlade biljke, stoga ih je potrebno na vrijeme skupljati i maknuti s vrta. Metode protiv puževa pročitajte OVDJE,

BOLESTI BILJAKA
Pojavljuju se i prve bolesti na biljkama i cvijeću. Ali samo polako i bez panike – bolesti biljaka su nešto sasvim normalno na vrtu, te biljke mogu i ozdraviti uz dobre biološke metode.
Sve o bolestima biljaka kao i opis onih najčešćih pročitajte OVDJE. 

BERBE NA VRTU
Najljepši dio lipnja je taj što na veliko počinju berbe. Bere se prvi bob, grašak, mladi krumpir, salata, mahune… Prvo je povrće uvijek najfinije i najslađe – svakako nemojte propustiti skuhati juhu od graška i mladi pečeni krumpir početkom lipnja – tada su najukusniji.
Početkom lipnja dozrijeva već i jesenski češnjak, pa svakako ne propustite izvaditi češnjak iz zemlje na vrijeme.
Osim povrća, lipanj je i vrijeme bobičastog voća. Dozrijevaju jagode, maline, ribiz (crni, bijeli i crveni), josta, dud, borovnice, ogrozd … prava poslastica.
U lipnju dozrijeva i sjeme zimske salate, bijelog korijena, kupusnjača – dakle vrsti posađenih prošle godine, ali i vlasca i kamilice.
    
Tijekom lipnja beremo stolisnik, kamilicu i gospinu travu, ne propustite pobrati i posušiti ovo dragocjeno ljekovito bilje.
Lipanj je i vrijeme sjenokoše. Nekad je to bio tradicionalni posao košnje trave – sijena, sušenje, okretanje, te utovarivanje i spremanje sijena za stoku. Ja to još uvijek radim, ali ne za stoku, nego za malčiranje vrta. A kako je to nekad izgledalo pogledajte OVDJE.

Mjesec lipanj vrijeme je cvatnje prekrasnih poljskih makova (Papaver rhoeas). Također, u lipnju cvatu ljiljani, graničice, gaillardia, rudbeckia hirta, muškatna kadulja, vrtni sljez, crni sljez, echinacea, djevojačko oko, monarda… raskoš i šarene boje na svakom koraku.

09062016 makovi 2    27062014 monarda i rudbeckia
Oko 21. lipnja je i ljetni solsticij – najduži dan u godini, nakon čega se dani počinju polako skraćivati.
Osobno bih vrijeme najradije zaustavila da cijele godine imamo samo svibanj i lipanj, upravo radi zelenila, cvjetne raskoši i finog voća i povrća na vrtu. Stanite i uživajte u toj raskoši boja i zelenila, prvim plodovima i prekrasnim toplim sunčanim danima.