Zašto nije niknulo sjeme?

Uzgoj biljki iz sjemenja vrlo je zanimljivo i uzbudljivo je pratiti napredak male biljčice iz sjemenke do plodova. Također je puno jeftinija opcija nego kupovati gotove sadnice/biljke. Međutim, dok uzgajate biljke iz sjemenja, računajte i na to da vam neće uvijek sve savršeno niknuti i da neće baš iz svake posijane sjemenke uspješno narasti biljke. Ponekad se jednostavno zna dogoditi da posijano ne nikne. Iako svi na prvu loptu odmah krive kvalitetu i klijavost sjemenja, često na klijavost utječu drugi faktori i zna se dogoditi da i sasvim dobro sjeme ne nikne. Evo nekoliko najčešćih razloga za loše klijanje:

1. STARO SJEME – ISTEK ROKA TRAJANJA SJEMENA
Svako sjeme ima svoj rok trajanja, a on je različiti od vrste do vrste. Ukoliko kupujete sjeme, rok trajanja označeni je na dnu vrećice i uobičajeno traje 2 godine. Često klije i nakon tog razdoblja, ali u smanjenom postotku –nikne samo dio, ali ne sve. Dakle ne trebate jedne godine posijati baš cijela vrećica sjemenja, nego se može dio ostaviti i za iduće godine. Najkraći rok trajanja od 2 godine imaju mahunarke, luk i mrkva, dok najduži imaju tikve – i preko 5 godine. I rajčice i paprike zadržavaju dugo klijavost – oko 5 godina. Naravno, to važi ukoliko je sjeme pohranjeno u dobrim uvjetima – na suhom i ne pretoplom (kod mene u hodniku u ormariću za cipele).
Stoga, uvijek si prilikom spremanja vlastitog sjemenja označite koje godine ste ga skupili kako bi znali otprilike računati na njegovo trajanje. Kupovne vrećice sjemenja također pregledajte prilikom sjetve i računajte na manju klijavost ukoliko se radi o (pre)starom sjemenju.

Klijavost sjemenja određenih vrsti:
1-3 godine – mrkva, luk, grah, kukuruz
Do 5 godina – cikla, celer, salata, kupusnjače, rajčica, paprika, suncokret, bob
Više od 5 godina – krastavac, tikve, neven, sljezolike, endivija, cikorija, borač, uresnica

2. RAZLIČITI ROK KLIJANJA PO VRSTAMA
Biljke imaju rok nicanja po vrstama –paprika do 30 dana, rajčica do 7 dana (mada ponekad i paprika zna niknuti već za tjedan dana). Stoga ukoliko nestrpljivo čekate da nešto nikne, računajte i na to da nekim biljkama treba više vremena. Najduže od svih povrtnih kultura klije peršin, nekih 30 dana. Stoga ga nemojte samo tako otpisati ukoliko čekate da nikne. Međutim, sve što nije niknulo preko 30 dana vrlo vjerojatno niti neće, pa treba ponovoti sjetvu

3. PROBLEMI NICANJA U ZATVORENOM
Ako vam dio posijanog u teglicama nije niknulo, malo prokopajte prstima i provjerite stanje zemlje:
-ako je prevlažno sjeme može istruliti, stavite odmah nekamo na toplije da se sustrat prosuši
-ako je presuho sjeme neće početi nicati, lagano zalijte supstrat
-ako su se pojavili mali bijeli crvići u zemlji (ličinke šampinjonske mušice i sl), ponovite sjetvu u novi supstrat –nabavite i drugi supstrat ako vam se je ovo dogodilo u svim teglama
Idealna temperatura za klijanje je 18-22 stupnja – na nepovoljnim uvjetima klije duže.

4. NEPOGODNI VREMENSKI UVJETI NA OTVORENOM
Ponekad se dogodi da i sjeme sasvim dobre klijavosti ne nikne. Razlog tome najčešće može biti prevlažno i prehladno vrijeme. Naime, ukoliko sijete na otvoreno u prehladnu zemlju, a nakon toga još i padnu obilne proljetne kiše, to može uvelike smanjiti postotak klijanja. I vrijeme klijanja određenih kultura je u takvim situacijama puno duže , dok recimo mahunarke i prehladnim i premokrim uvjetima čak i mogu istruliti umjesto da niknu.
Niti suša ne pogoduje nicanju sjemenja – ukoliko je tlo presuho i prevruće, neće biti dobre klijavosti. U takvim je uvjetima peporučljivo sjeme namočiti prije sjetve.
Stoga nemojte žuriti s sjetvom na otvoreno na proljeće, radije pričekajte da se tlo malo zagrije. Prehladno tlo ima jako veliki utjecaj na (ne) klijanje biljki iz obitelji mahunarki i tikvenjača.
Također, nemojte sijati u pretoplu zemlju tokom ljeta, nego pričekajte da se malo ohladi.

 

5. „LOPOVI“ ODNOSE SJEME
Lopovi su u ovom slučaju najčešće mravi i ptice. Mnogi se žale da kako siju, tako mravi odnose sjeme salate, cvijeća i sl. Trik koji navodno pomaže je namočiti sjeme (nisam probala) – jer mravi ne skupljaju mokro sjeme.
Osim mrava, jedni od češćih lopova rano posijanih kultura, najviše graška i kukuruza su ptice. U svojim počecima sam griješila kod sjetve graška – prekopala bih samo tamo gdje sam stavila sjeme – nakon mene je došla ptičica, znala točno gdje je sjeme i sve odnijela. Nakon toga sjeme sijem na način da prekopam šire gornji sloj, da ne bi odmah bilo lako naći sjeme.

6. PUŽEVI (I DRUGI NAMETNICI) JEDU MLADE BILJČICE
Mnogi neplanirani „gosti“ na vrtu nam znaju promrsiti planove i pojesti mlade biljčice. One su jako privlačne puževima, pa u vrijeme nicanja budite posebno na oprezu. Znala sam doživjeti da bi mi mlade biljčice jedan dan niknule – a drugi dan potpuno nestale. Čak mi se je dogodilo da su mi puževi potamanili flance tikvenjača koje sam imala uzgojene u teglicama i čuvala ih pred kućom – i tu su preko noći došli puževi i sve pojeli. Ako ne pratite redovito vrt pa ne primijetite da su biljčice nikle, možete samo zaključiti da nisu nikle ukoliko ih u međuvremenu potamane puževi. Ili naiđete samo na ostatke mladih biljaka. Više o ekološkim mjerama suzbijanja puževa pročitajte OVDJE.
I voluharice jako vole određene biljke, pa ih znaju potegnuti za korijenje u tlo i cijele pojesti. Za razliku od njih, krtice znaju previše razrahliti zemlju i sve podići prema površini, pa tako sjeme uslijed nepovoljnih uvjeta ne nikne. Više o mjerama suzbijanja krtica i voluharica pročitajte OVDJE.

Fotografija: voluharice su pojele skoro sav mladi grašak

7. NEMOJTE POČUPATI KRIVE BILJKE
Događa se i to 😀 Ponekad ljudi zamijene biljke za određene veste korova i počupaju ih u zabludi. Stoga dobro naučite kako koje mlade biljke izgledaju prilikom nicanja. Pogotovo je časte zabuna između mladih kadifica i ambrozije (VIŠE), ali i cosmosa sulphureus i ambrozije.

Ukoliko vam se bilo što od ovog dogodi, ne očajavajte, sjetvu uvijek možete ponoviti – samo zato u vrijeme klijanja pojačano pratite stanje na vrtu kako bi mogli na vrijeme ponoviti sjetvu. Zato uvijek preporučam sijati isto sjeme na više načina – u zatvorenom i u otvorenom (npr. razno cvijeće), ili u više navrata, i nikada ne prerano. Tako su svakako povećavate šansu da jedna od tih sjetvi bude uspješna. Više o tehnikama sijanja pročitajte OVDJE.

 

Travanj 2017 – pretoplo pa prehladno

Od pretoplog početka travnja u kojem smo uživali u mirisima rascvalih voćki, pa sve do zahlađenja, snijega i strepnje da nas neće opet zadesiti mraz krajem travnja, travanj je bio mjesec velikih suprotnosti.

01.04.2017.
Konačno sam cijepila voćke. Dio s reznicama iz frižidera, dio direktno sa sada uzetom reznicom i to na divlju krušku u šumskom vrtu i divlju jabuku koju sam na proljeće posadila u teglu jer ju je grickala voluharica. Divlja kruška koju postupno cijepim bude prvi put cvala na prethodno cijepljenjim granama, i na vrhu – baš se veselim prvim plodovima – cijepljenim i divljim. Išla sam i na onaj špičasti voćnjak kod njiva s namjerom da tamo cijepim divlju krušku – ali još nema dovoljno debele grane, cijepila sam samo jednu jabuku, ostalo idućih godina.

Sve preostale tegle sam iznijela van na nadstrešnicu – hibiskuse i passiflore iz sobe, a na tavanu su bili amarilisi i meksički krastavci. Vrijeme je jako toplo, pretoplo, pa nema smisla da sve to buja u kući, nek se privikava. Riješila sam i veliki dio tegli oko kuće – posložila, oplijevila, iz jedne izvadila tulipane i narcise jer im se ne dopada u tegli i počeli su gnjiliti, to sam presadila na otvoreno, ni jedan šafran u tegli nije cvao – čini se da i njih moram presaditi. Posadila sam jam i gloriosu u tegle, a dio gloriose i na otvoreno. Isto tako i s leopard biljkom – dio u tegle, dio na otvorenom. Gloriosa skoro pa nikako ne cvate, samo se gomolji množe, a leopardu očigledno nekaj fali u tegli – pa da probam i na otvorenom. Sve bu ok ako tu nebu puževa – a to je nova gredica iza kuće nastala nakon građevinskih radova – nadam se da ih nebu brzo. Na vrtu ih inače ima, nije ih zima uništila.

I na tu novu gredicu iza kuće, gdje sam prethodno posadila jaglace i tratinčice (najmiliji rođendanski poklon 😀 ), te trajnice koje su čekale da ih vratim iza kuće – hoste, brunnera, geraniumi… još sam sve i svašta između posijala – limnanthes, mirisnu grahoricu, ukrasni duhan, zijevalice, ananas cvijet, phlox, vanjsku papučicu…… A stvarno sam neumjerena u sjetvi 😀 Ako nikne – super bude tu – i naravno – prevelika gužva 😀

Inače uživamo u proljeću i prekrasnom cvatu voćki, svaki dan šećemo, beremo kiselicu i sjedimo u travu – mom malom vrtlaru je glavni dio dana šetnja 🙂 Ovih se dana osjećam kao u bajci među svim prekrasnim rascvalim voćkama <3 Jučer sam mirisala cvijet šljive, zaboravila sam kako ima jaki i lijepi miris, baš me je vratio u djetinjstvo 🙂

02.04.2017.
Završila sam s teglama oko kuće – maknula gornji sloj na nekoliko njih, dodala novu, ispraznila nekoliko gdje ništa nije raslo. Patke su mi pojele sve čuvarkuće u tegli – a tu sam si ostavila one ljekovite za uho – moram sa svim čuvarkućama na krov 😀  Imala sam još 3 velike tegle iza kuće u koje sam prošli tjedan posadila još ljiljana i ostalih lukovica, te još jednu ovalniju u koju sam danas posadila lukovice sparaxisa – to sam odnijela uz kuću. I onda je moj mali vrtlar sijao sa mnom – nešto začina u sve te tegle uz kuću (bosiljak), na rubovima tegli s ljiljanima nešto od penjačica – slak, suzana…, nešto cvijeća… nigella žuta, kalifornijski mak… naravno, dok je jednu teglu posijao onda ju je slučajno prevrnuo i rasuo 😀 ali nema veze, dijete se jako veseli što sije 🙂

Onda smo otišli na vrt, ja sam pripremala jednu gredicu i micala busene trave, Patrik je tovario to u malu kanticu i nosio travu u tačke. Tu smo onda posadili malo luka i posijali mrkvu. Doduše dobro je shvatio kako luk treba okrenuti, ali nikako da skuži da među lučicama treba ostaviti i malo razmaka 😀

 

  

05.04.2017.
Prekjučer sam raskrčila jedan dio na početku biovrta – kritična točka koju godinama nisam pošteno oplijevila, koju mi zaraštaju suncokreti trajnice. Napravila sam staze, na njih pometala suhe ostatke suncokreta trajnice, dio pomalčirala.

Patke mi rade štetu na cvjetnim gredicama iza garaže – jer im je mama tamo ostavila kantu vode, pa se tamo sve zadržavaju. Potockale su dio narcisa, dio gredice – sve sam zabola stupiće oko dijela gredice da više ne spavaju tamo. Patke mi bježe k susjedima, stalno ih ganjamo po vrtu i tjeramo doma, bogme su brze i tvrdoglave 😀

Jučer sam raskrčila jedan drugi dio biovrta – tamo gdje raste konopljuša i lysimachia, isto maknula travu, a suhe ostatke po stazama. Višak trave vozim na rub šudranog voćnjaka. Dopunila sam i hotel za kukce, jučer su suprug i Patrik bušili rupe u drvenim elementima – dakle smještajni kapaciteti su udvostručeni. Naselile su se i ose u jedan dio kupovnog malog hotela, ali za sad sve je u miru i suživotu.

Danas sam samo malo plijevila jer nije bilo puno vremena, a dovoljno da vidim da mi je nestalo većina klasičnih echinacea – zima + pojele voluharice. Isto sam našla i gauru pred par dana – požderale ispod korijen, sad sam gornji dio sadila u tegle da ju spasim.

06.04.2017.
Danas  je baš bio hladni dan – puhao je baš neki hladni vjetar. Inače, palo je konačno prošlih dana nešto malo kiše, ali malo – nije baš nešto namočeno tlo.

Danas sam oplijevila dio gredice jagoda, nekad najkritičniji dio, ove godine ipak puno bolje – pomalčirano od prošle godine, ipak je bilo nešto pirike – ali prema prošlim godinama dok sam morala sve povaditi i opet saditi jagode, ovo je super. Još par godina malčiranja i upornog vađenja pirike i super bu 😀

Sredila sam i pokraj jednu manju gredicu gdje sam prošle godine posadila fourberry, rutu i miloduh. Izvadila sam mrežu s ljiljanima koje sam tu posadila, ostala su 2 malecka, posadila sam ih u tegle k ostalima. I sve sam pomalčirala 🙂

I konačno sam posijala rajčice u teglice 🙂 a pred par dana paprike 😀 I malo cvijeća:) Ma bude sve na vrijeme, nije mi prvi put da tako kasno sijem:) Ionako, bude i onih ranijih, i mama i baka imaju viška flanci za mene – ali naravno ja imam puno vrsti opet za razmnožiti, da sam masu sad posijala 😀 joj ako sve nikne, problem bude 😀

 

  

 

16.04.2017.
Od prošlog petka 07.04. radila sam na gredicama na početku biovrta – pošteno zaraštenim, tamo mi buja suncokret trajnica kojeg sam dosta maknula, a zimzelen koji je tamo moram presaditi na jesen ili ranije proljeće. Izvadila sam veliku mrežu s ljiljanima – nažalost, od toliko krasnih raznovrsnih ljiljana, ostalo je par maleckih lukovica, to sam posadila u velike tegle uz kuću. Bila je još jedna mreža, isto sa znatno manje ljiljana nego nekad, isto posađeno u tegle. Našla sam i gomolje Polygonatum multiflorum, Solomonov pečat, nisam ga otprva prepoznala pa sam ga posadila u tegle, i jučer sam ga opet posadila na staro mjesto, jer mu na paše baš u teglama i zagrijavanje.

Tijekom prošlog tjedna sredila sam i veliku gredicu vrtnih jagoda što sam prije započela, išlo je jako brzo, jer se sad dvaput godišnje oplijeve i pomalčiraju, teške guste pirike skoro da i više nema. Nakon plijevljenja i odvožnje trave i korova na pošudrani voćnjak sam pomalčirala jagode koliko sam mogla + malčiram sa sijenom iz bala kojima sam preko zime izolirala gliste, a neke bale su onako, jako krute trave, teško je s time među jagodama.

Na vrtu br 2 sam povadila sam zaboravljeni češnjak kod berbe – naravno, niknuo je opet 😀 U srijedu 12.04. sam ga podijelila ženama nakon treninga, kak su izlazile iz dvorane tako sam im dijelila pušleke mladog češnjaka 😀

Početkom tjedna izvadila sam i presadila s vrta br 2 agastache i 3 različka na biovrt, pa zatim nešto kamilice, povratića, jednogodišnjeg kokotića i makova. Jučer 15.04. sam povadila na vrtu br 2 starinski matovilec, silene armeriu, makove, carsko oko, crnjiku i kokotić, te sam ih presadila na prvu gredicu prekoputa biovrta koju nećemo tanjurati, a to sam prije morala oplijeviti. Dakle spremam ostatak vrta br 2 za tanjuranje, treba posaditi krumpir. Povadila sam i još nešto češnjaka, za koji se stvarno ne mogu sjetiti kako je završio na jednoj gredici, njega sam najljepšeg presadila na biovrt. Čekam već skoro 2 mjeseca poštenu kišu za presađivanje – ništa od toga 🙁 Dobro da imam 3 rezervoara za skupljanje kišnice i dosta vode, jer imam puno lončanica + presađivanja.

Jučer me je i dočekalo neugodno iznenađenje na voćnjaku iza vrta br 2 – velika već nekoliko godina stara jabuka bjeličnik, sva u cvijetu se je njihala – voluharica, grrrr. A samo nekoliko dana prije sam jednu mlađu jabuku iz tog voćnjaka odnijela doma skoro svog oglodanog korijena i posadila u veliku kantu. Ovu sam otkopala, sa strane nije imala pojedeno korijenje, nego ispod – ali nisam tako duboko kopala jer bi ju onda cijelu iskopala, a tako veliku jabuku ne bih mogla opet ispraviti. Zato sam dodala tu usitnjeno staklo uokolo, pa sve zalijala s homeogardenovim sredstvom protiv voluharica, pa sve dobro pognojila… nadam se da bude preživjela.

Par dana prije sam otkopala moju starinsku jabuku, onu koja se je prošlo proljeće skoro posušila – super se je oporavila, ima samo par suhih grana. I sad sam ju pognojila i dobro zalijala. A zalijala sam i jednu mladu šljivu koja je prvi put cvala, u voćnjaku iza biovrta, ali sam nažalost jučer primijetila s nije pomoglo – osušila se je. Ovo je već druga šljiva na tom mjestu da mi se je tako tijekom proljeća posušila – sumnjam na voluharicu mada nije svo korijenje pojedeno – tu više neću saditi šljive.

Vadim i viškove biljaka za prodaju te sadim u tegle. Danas sam s Patrikom posijala na biovrtu makove i rotkvice. Kasnije sam sadila biljke u tegle, a točno se osjećalo kako zahlađuje. Samo se nadam da ipak nebu mraza koji predviđaju za subotu 22.04.

  

18.04.2017.
Jučer super iskorišteni dan:) Presadila sam završno još viškove trajnica u tegle. Povadila zaostali grm turskog karanfila i pelina na vrtu br 2, a muž je sve pomalčirao danas. Bilo je i puno samonikle salate, tamo gdje sam puhala sjeme prošle sezone, dio sam povadila i presadila uz češnjak.

Presadila sam dio astera na među u šumskom vrtu. Prekopala otok u šumskom vrtu gdje sam prošle godine posadila rudbekije i origano, jako ih je zarastao korov, napravila sam još mjesta i presadila dio rudbekia fulgide, srčanika, kokotića i rudbekia hirte s biovrta. Ima još mjesta, a na biovrtu kaotično puno rudbekije fulgide, planiram tu dodati i astere za jesensku cvatnju – sve što ne potamane puževi do kraja..

Nadam se konačno toj kiši. Danas smo posadili krumpir, tata je potanjurao i potegnuli smo 4 reda. super da je u zemlji, i bolje da tek sada – oni kojima je već niknuo sad ga zagrću da ga zaštite od hladnoća

21.04.2017.
I tako to biva, nakon prekrasnog ožujka i prve polovice travnja, naglo zahlađenje. Toliko da je zadnja 2 dana padao i snijeg – doduše kod nas malo, tek toliko sa snijegom. Vjetar koji je puhao u srijedu i četvrtak puhao luđački, lišće s drveća posvuda je na tlu kao isjeckano, na stablima mnogo toga ofureno od hladnog vjetra. Moja prekrasna glicinija uza kuće, baš na ruti vjetra koji puše sa sjevera totalno izmrcvarena.

U srijedu i četvrtak sam nosila skoro sve lončanice natrag unutra – u srijedu sve tropske hibiskuse jer su se svi povenuli od hladnoće… a polako za njima i sve ostalo.

Najveći je rizik za mraz bio danas ujutro i presretna sam bila danas ujutro – vjetar stao, sunce zasjalo, a temperatura – nula, bez smrzavanja. Za sutra je malo manja mogućnost, nadam se da će izdržati, sad samo treba zbrojiti štete hladnog vjetra na voćkama i biljkama.

26.04.2017.
Preživjeli smo bez mraza, voće je ostalo na stablima J U nekim dijelovima Međimurja nažalost nisu bili te sreće. ali unatoč tome hladni je vjetar napravio dosta štete na plodovima voćki – to se pogotovo vidjelo na trešnjama i višnjama čiji je urod smanjeni radi vjetra.
Posijani je grašak šećerac danas, počela sam raditi gredicu iz 2 reda između češnjaka i krumpira.  Jako je suša, zemlja je kao suhi pijesak.  Nakon sjevera, već par dana puše nesnosna južina. Sirota moja glicinija kraj kuće, prvo ju je popario sjever, sad ju bije jug.

  

28.04.2017.
Nakon duge suše dočekali smo konačno tu kišu, ali imam osjećaj da i sad nije to jako puno napadalo, sutra ću vidjeti po spremnicima za skupljanje kišnice. I jako je zahladilo, čak se može po prognozi spustiti temp do 2 stupnja… dio lončanica sam opet spremila u zatvoreno.

30.04.2017.
Jučer je bio konačno prekrasni dan bez ikakvih obaveza, a nakon kiše tlo idealno vlažno. Konačno sam otvorila vrtlarsku sezonu na biovrtu br 2 i počela sa sjetvom graška i salate, jer prije vrijeme radi suše, pa vjetra i hladnoće nije dozvoljavalo. Jedino sam krumpir posadila pred tjedan dana, a češnjak, luk i salata su tu već od jeseni. Naučena iskustvima prijašnjih godina kad su mi veliki dio graška u tlu pojele voluharice, stavljam puno zrnja po kućici, da bude sigurno. Posijala sam 10 vrsti graška – od ranog do kasnog i nekoliko vrsti šećerca, još je nekoliko ostalo za sjetvu. Sa svake strane gredice graška posijane su salate, njih preko 10 vrsti, i to raznih starinskih vrsti. Kad su sve vrste posijane u isto vrijeme, prvo rodi rani, na nakon toga srednjerani i na kraju kasni – dakle imam dugu berbu dok jednom krenu s dozrijevanjem. Naravno, ništa ne može proći bez mog malog vrtlara koji vrijedno sudjeluje u sjetvi na biovrtu, a grašak mu je omiljeni 🙂 <3 Muž je za to vrijeme pokosio livadu pokraj i tako pripremio malč, pa uskoro i malčiramo 🙂

Sredila sam i jednu gredicu iza garaže, a tamo posadila dio cvijeća koje sam kupila na sajmu cvijeća u Prelogu u subotu 29.04.

  

Iza kuće “napravila” sam pojilicu za ptice – na bačvu s vodom stavila sam tanjur za kotlovinu. Zapravo već dugo tražim neku lijepu pojilicu koju bih postavila u vrt, ali još nisam našla, pa je ovo privremeno praktično rješenje. Kako je to iza kuće na sjevernoj strani veći dio dana je u hladu pa se voda ne zagrijava jako, visoko je pa ptice nisu ugrožene od mačaka, a bačva s vodom je tako pokrivena pa se mi u vodi ne razmnožavaju komarci.

A tijekom zime instalirali smo 3 spremnika za vodu oko garaže – tu skupljam kišnicu za zalijevanje lončanica – imam ih jako puno sve oko kuće. Vrt ne zalijevam (VIŠE).

  

 

Travanj je meni poseban mjesec po maslačcima. Uživam dok se sve oko mene požuti od cvjetova maslačaka, a najviše u mom šudranom voćnjaku (VIŠE).

  

 

Nakon cvatnje slijedi još jedna čarolija – “padobranci” maslačaka

  

 

Tokom travnja cvala je većina voćki i bilo je mirisno i prekrasno 🙂 Osim njih, procvala je i sremza i narcise

 

  +

 

srebrenka i japanska jabuka

 

  

žalosna vrba i ljubičice

 

  

 

anemone i akebia

 

  

 

I još više fotografija radova u vrtu i rascvjetanog mirisnog travnja 2017 pogledajte u galeriji fotografija na sljedećem linku:

https://www.biovrt.com/galerija/travanj-2017/

 

 

Poziv na biovrtnu volontersku radnu akciju 03.06.2017.

Spremni za malo drugačiji izlazak subotom? Onaj na kojem u dobrom društvu uz domaće klipiće i biljne čajeve učite u dobrom društvu i sve to besplatno? Dođite na volontersku akciju u Biovrt 🙂

Kako smo i najavljivali na proljetnim predavanjima i radionicama, ovogodišnja Škola vrtlarenja udruge Biovrt provoditi će se u obliku volonterskih radnih akcija, na kojima ćete uz praksu dobiti i mnoga korisna znanja iz biovrtlarstva. Volonterska radna akcija održati će se u biovrtu udruge Biovrt – u skladu s prirodom (Novo Selo Rok, 7 km udaljeno od Čakovca).

Tema volonterske akcije su aktualni radovi u biovrtu, pa ćemo tako svi zajedo sređivati i malčirati biovrt. Na volonterskoj radnoj akciji uz volonterski rad imate prilike učiti o sezonskim nametnicima i korovima u vrtu te tehnikama malčiranja uz mentorstvo edukatorice Silvije Kolar-Fodor. Prednost sudjelovanja imaju članovi/ce udruge Biovrt.

Volontirajte, provedite subotu u dobrom društvu i učite istovremeno 🙂 Vidimo se 🙂

 

Mjesto održavanja: Novo Selo Rok (7 km od Čakovca)

Vrijeme održavanja: subota 03.06.2017. u terminu od 9:00-14:00 sati

Prijava na e-mail: biovrt@biovrt.com s naznakom „Prijava na volontersku radnu akciju” (molimo poslati svoje ime i prezime, adresu, kontakt telefon, e-mail adresu )

Broj sudionika je ograničen – tražimo 10 volontera/ki, s time da članovi/ce udruge Biovrt – u skladu s prirodom imaju prednost kod prijave.

Svi sudionici dobiti će poklon u smislu viška biljaka s Biovrta prema odabiru mentorice.

Voditeljica/mentorica volonterske radne akcije: Silvija Kolar–Fodor, predsjednica udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga “U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom “24 sata”, Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom “100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr … zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom inspirira i educira o životu u skladu s prirodom. Stvaramo zajednicu koja čuva biološku raznolikost, razumije svoju ulogu u prirodi te čuva naše nasljeđe, sjeme i znanje u svrhu uzgoja zdrave hrane, postizanja prehrambene neovisnosti i očuvanje prirode za buduće generacije.

Srdačno ste pozvani 🙂

 

Dojmovi polaznika/ca ciklusa proljetnih radionica 2017

Ovo proljeće, od veljače do svibnja, udruga Biovrt – u skladu s prirodom provela je ciklus radionica o vrtlarenju u Čakovcu i Novom Selu Rok.
Na radionicama je sudjelovalo ukupno 61 polaznika i polaznica iz Međimurske županije, kao i Zagreba i okolice, Ivanić-Grada, Sv. I. Zeline, Koprivnice, Varaždina, Bjelovara….

Teme koje smo na radionicama obradili bile su:
25.02.2017. Sjetva i uzgoj presadnica u kućnoj radinosti ,
11.03.2017. Planiranje vrta,
08.04.2017. Vrt za zelene sokove i zdravlje,
22.04.17. Izrada prirodnih pasti za zube, ljekovitih macerata i tinktura,
06.05.17. Prepoznavanje samoniklog jestivog i ljekovitog divljeg bilja

Fotografije s svih radionica možete pogledati na linku OVDJE.

  

Zahvaljujemo svim polaznicima/cama na ugodnom i produktivnom druženju, a ovdje možete pročitati neke od povratnih informacija koje smo dobili o našim radionicama, voditeljici edukacija Silviji Kolar-Fodor i dojmu polaznika/ca.

DOJMOVI SUDIONIKA/CA O RADIONICAMA:

Oduševljena sam radionicama na kojima sam prisustvovala. Vrlo edukativne i zanimljive radionice na kojima se puno toga može naučiti ili proširiti znanje. Ono što me jako veseli je da radionice okupljaju ljude sa predivnim ciljem: očuvanje našeg zdravlja te zdravlja naše planete.
Nada T.

Korisno provedeno vrijeme, odlična grupa ljudi, pozitivne vibracije, bilo je poučno i dinamično !
Zoran C.

Bilo je vrlo poučno i zanimljivo. Dobili smo mnoštvo korisnih i vrijednih informacija. Zao mi me sto nisam bila u mogućnosti doci na ostale radionice, ali nadam se da ću slijedeće godine biti veće sreće.
Martina H.

Ugodna atmosfera na radionicama, puno sam naučila – o temi radionice i izvan teme. Motiviralo me da se nastavim baviti proučavanjem i prepoznavanjem bilja te za botaničke ilustracije. Sviđa mi se kako su organizirane radionice – kombinacija teorije i praktičnog dijela, puno korisnih informacija.
Valentina M.

DOJMOVI SUDIONIKA/CA O VODITELJICI SILVIJI KOLAR-FODOR:

Potpuno sam zadovoljna njezinim načinom rada. Radionice su obuhvatile sve temeljne informacije za svaku od tema i veliku količinu informacija koje su proizašle iz pitanja ili situacije. Uz to dala nam je smjernice za daljnje učenje i napredovanje za obje teme.
Ljerka M.

Odlično! Pristupačna, jednostavna, na svako pitanje daje odgovor.
Karolina K:

Predivna i pozitivna osoba koja motivira ljude da žive s prirodom.
Nada T.

Jako sam zadovoljna radom voditeljice iz razloga što na jedan pristupačan i jasan način te entuzijastički prenosi svoja znanja i iskustva. U svakom trenutku odaje povjerenje i istinitost svega što govori; pažljiva je u izlaganju i odgovaranju na pitanja, te nikoga ne ostavlja ravnodušnim.
Sanda P.

Voditeljica je vrlo inspirativna. Ima dobar pristup i entuzijazam prenijeti znanje i iskustva sudionicima
Jasna L.

Jako sam zadovoljna 🙂 Praktičan prijateljski pristup, profesionalnost, odgovornost.
Valentina M.

 

 

Unakrsnolisna Mlječika – Euphorbia lathyris

 

Unakrsnolisna mlječika je jednogodišnja ili dvogodišnja biljka iz obitelji mlječika (Euphorbiaceae). Autohtono raste u južnoj Europi (Francuska, Italija, Grčka), te dijelovima Afrike i Azije, dok je u ostalim dijelovima svijeta dosta raširena radi uzgoja u vrtovima, pa čak ponegdje i kao invazivna biljka.
Svim vrstama mlječika je zajednička karakteristika mliječni sok koji biljka ispušta ukoliko ju polomite ili joj otkinete list. Kod ove vrste naziv biljke potječe od položaja listova na stabljici – položeni su nasuprotno i unakrsno.

Vrlo je dekorativna i impresivna pojava u vrtu i na cvjetnim gredicama, može narasti i preko 1,5 metara. Voli sunčanu poziciju i dobro podnosi sušu.

Smatra se korisnom u vrtu radi toga što tjera voluharice i krumpirove zlatice iz vrta, međutim njezino djelovanje je više relativno nego apsolutno, te ovisi o biosustavu gdje je posađena. Drugi pak vele da se njeno djelovanje vidi tek iduće godine. Osobno ju imam u velikom broju u svom trajnom biovrtu i nemam velikih problema s krticama, ali su zato voluharice posvud u velikom broju i rade mi velike štete. Krtice se pak nekako više zadržavaju oko samog vrta, u vrtu su jako rijetka pojava – ali ne mogu tvrditi da to ima veze baš i samo s mlječikom.

Sije se u rano proljeće na vrt, a može i tokom ljeta. Jednom dok ju uzgojite se zapravo sama zasijava po vrtu. Prvo ima sivkasto-zeleno dekorativno lišće, a u vrijeme cvatnje razvija krošnjasti oblik. Cvate malim žutim cvjetićima tokom lipnja i srpnja, te jako privlači pčele – sve oko mlječika doslovno zuji u vrijeme cvatnje.

  

Nakon cvatnje nastaju čahure s sjemenjem koje izgledaju kao “zelene bobice” na vrhu krošnje. Latinski naziv „lathyris“ znači grašak – a to je najvjerojatnije jer zeleni plodovi pomalo liče na plod graška. One prskaju kad dozore (osuše se) na suncu i tako rasipaju tj katapultiraju sjeme posvud po vrtu. To se događa ljeti od lipnja do kolovoza tokom sunčanih i vrućih dana. Upravo radi ovakvog načina rasprostranjivanja sjemenja može odjednom niknuti posvud po vrtu.

  

 

Ukoliko je kasnije posijana prezimljava i cvate tek iduće godine, a nakon cvatnje najčešće odumire cijela biljka.

  

Svi dijelovi biljke, od korijenja do sjemenja su otrovni. Biljka ima otrovni bijeli sok koji sadrži lateks, koji je toksičan ako se proguta i može jako nadražiti kožu i oči – stoga oprez s njom. U narodnoj medicini koristi se kao otrov, antiseptik i purgativ, a često i kao lijek za rak, kurje oči i bradavice. Međutim, radi njene otrovnosti s primjenom ove biljke treba biti jako oprezan i samo uz stručno nadgledanje.

 

 

Svibanjska sjetva mahunarki i tikvenjača

 

Svibanj je najbolje vrijeme za sjetvu mahunarki i tikvenjača u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Kod mahunarki to se odnosi na sve vrste visokog i niskog graha, bilo zrnaša bilo mahunara, osim boba i graška koji se mogu prije jer oni nisu osjetljivi na hladnoću. U obitelj tikvenjača spadaju tikve, tikvice, krastavci, lubenice, dinje… i sve se siju na otvoreno tek u svibnju.

Većina mahunarki i tikvenjače su su jako osjetljive na niske temperature, te ih jutarnji mrazevi ili jako hladni sjeverni vjetar može potpuno uništiti. Prema narodnoj predaji odnosno stoljetnom promatranju vremenskih prilika, zadnji rok kada se može pojaviti mraz su tzv. smrznuti (ledeni) sveci, 12.,13. i 14 svibnja, ali mogućnost mraza postoji čak i do 19.svibnja. Zato se grah sije tako kasno, da bi u to vrijeme tek možda počeo nicati i tako ne bi propao od hladnoće. Naravno, to ne znači da će uvijek u to doba jako zahladiti i da ne možete ranije posijati nešto i tako imati raniji urod, ali i s ranijom sjetvom riskirate da biljke propadnu usljed mraza ili hladnih vjetrova.

Osim navedenog, grah se ne preporuča sijati prije jer ako je zemlja prehladna i prevlažna, sjeme može u takvim uvjetima istruliti. U toploj zemlji grah će prije niknuti i biti otporniji na kasnije eventualne pojave bolesti.

Namakanje sjemenja graha:

Da bi mahunarke prije niknule, namočite ih u vodi noć prije. Grah ne morate namakati ukoliko je zemlja dovoljno vlažna. Ako je sušno proljeće, obavezno namočite grah noć prije, inače se nicanje može odužiti. Namočeni grah preko noći nabubri i prije klije od suhog, a ponekad se desi da već drugi dan tako namočeno zrnje počne klijati. Nakon sjetve gredice graha ne treba zalijevati.

Više o sjetvi mahunarki pročitajte OVDJE 

  

Sjetva tikvica i tikvi

Tikve i tikvice ja uvijek sijem po 3-4 zrna u jamicu i onda ima ostavim više okolnog prostora za rast. Kod sjetve tikvi imajte na umu da se one jako križaju, pa ako želite skupiti vlastito sjeme za iduće godine, morate ih posaditi čim udaljenije po vrstama.

Jako dobra međukultura tikvama je grah, dragoljub, cikla, luk.

Krastavce za razliku od tikvi sijem u red, sjemenku pored sjemenke uzduž sredine gredice, a na rubove gredice sijem salatu. Odličan susjed krastavcima je i kopar – slažu se i na gredici i na tanjuru.

Krastavcima možete postaviti mrežu za penjanje, ali oni mogu rasti i vodoravno po gredici – samo u tom slučaju redovito malčirajte gredicu kako plodovi ne bi bili blatni i kako bi se spriječilo da korov ne zaraste biljke. Za jako sušnih godina i na velikim vrućinama je čak i bolje da se krastavci ne penju, nego pužu po tlu.

Kombinacija «Tri sestre» – kukuruz, grah i tikve

Indijanci u srednjoj Americi tradicionalno su sijali zajedno kukuruz, grah i tikve na malim humcima: u sredini se je posijao kukuruz, oko njega grah i oko svega tikve. Ovo je kombinacija u kojoj biljke međusobno imaju korist jedna od druge: kukuruz je potporanj visokom grahu, grah gnoji tlo dušikom, a tikve zasjenjuju tlo svojim velikim lišćem i štite ga od isušivanja i ne dozvoljavaju rast korovu.

Ako i nemate prostor za tikve, može se posijati kombinacija visokog graha i kukuruza, gdje je kukuruz odličan za potpornje visokom grahu za penjanje. Jedino imajte na umu da je kukuruz potrebo posijati nekih 2 tjedna do mjesec dana prije, kako bi bio dobar potporanj visokom grahu. Ako skupa posijete kukuruz i grah, postoji mogućnost da visoki grah “uguši” kukuruz svojim viticama za penjanje prije nego uspije narasti u visinu.

Kod mene je pred nekoliko godina ova kombinacija bila posijana na većoj površini u redove: 2 reda kukuruza, visoki grah i s svake strane tikve:

  

 

Radovi na vrtu u svibnju

Mjesec svibanj najbolje je vrijeme za glavninu sjetve i sadnju u vrtu.  Ako niste stigli obaviti sjetvu u vrtu u travnju, nema panike – većinu povrtnih kultura i cvijeća možete bez ikakve brige posijati u svibnju i sve će uspjeti narasti i roditi. Štoviše, dok se jednom zemlja zagrije i idealno je vlažna, sve puno brže i bolje naraste.

Također, uzmite u obzir da je u našim krajevima zadnja mogućnost pojave mraza čak 19.05. (tzv. Ledeni sveci) pa sjetvu i presadnju osjetljivijih vrsti planirajte sukladno vremenskoj prognozi.

SJETVA NA OTVORENOM
Početkom svibnja možete posijati kupusnjače za kasnije rasađivanje u lipnju (VIŠE), kukuruz, luk, mrkvu, peršin, rotkvice, blitvu, ciklu, rukolu, pastrnjak, salatu, cvijeće i začinsko bilje… zapravo još uvijek gotovo sve, možda je samo malo prekasno za bob. Jednogodišnje cvijeće sijemo tokom cijelog svibnja, dok dvogodišnje i trajnice možemo sijati čak i tokom lipnja.

Radi mogućnosti mraza sredinom svibnja, sjetvu mahunarki i tikvenjača (tikvice, krastavci) na otvorenom u najvećem dijelu planirajte sredinom svibnja. Osim što onda izbjegavate mogući mraz, za dobro nicanje one trebaju toplo tlo. Sve o svibanjskoj sjetvi mahunarki i tikvenjača pročitajte OVDJE. 

SJETVA – U TEGLICE NA TERASI
Da bi izbjegla moguće štete od mraza i puževa kod sjetve na otvoreno, dio tikvenjača početkom svibnja sijem u teglice koje držim uz terasu/nadstrešnicu – tako su sadnice naučene na vanjske uvjete, a opet zaštićene od puževa, u slučaju mraza mogu ih skloniti. Na vrt ih presađujem krajem svibnja i polovicom lipnja.

PRESADNJA PRESADNICA NA OTVORENO
Osim sjetve, u svibnju je vrijeme za sadnju presadnica paprike i rajčica na otvoreno – nakon što prestane opasnost za mraz i prehladni vjetar koji ih može uništiti. Ako niste stigli posijati sve rajčice i paprike, tokom svibnja još se možete okušati u sjetvi istih direktno na otvoreno – ovako posijane rajčice iz mog iskustva jako dobro napreduju i brzo dostignu u rastu presadnice koje smo prije uzgojili.

OSTALI RADOVI U POVRTNJAKU
Grašak koji ste posijali ranije u svibnju treba potpornje za rast da se ne bi previše polegnuo – a tome može poslužiti bilo mreža za krastavce, bilo granje uz grmiće graška. Također, razmislite o zaštiti od ptica koje jako vole mladice graška, pa vam ga tako mogu uništiti – stavite šuškave vrećice, stare CD-e i slično kako bi odvratili ptice od gredica graška. Napravite to isto s voćkama – pogotovo trešnjama.

Vrijeme je i za rasađivanje salate po vrtu, kako se ne bi gušila ako je preblizu posijana i kako bi se mogla razviti u lijepe glavice. Za presađivanje uvijek radije birajte razdoblje pred kišu – da morate čim manje zalijevati i da presadnice čim bolje podnesu šok od presađivanja (VIŠE)

I naravno, kako sve niče po vrtu, tako će nicati i korov. Sve manje niknule biljčice potrebno je na vrijeme osloboditi korova kako ih on ne bi zagušio i onemogućio im rast. Također, razmislite i o malčiranju u vrtu.

BERBE NA VRTU
U svibnju već možete i u berbe na vrt: mladi luk, češnjak, rotkvice, mladi grašak, bob, špinat, salata … naravno, sve ovisi kada ste što sijali. A dozrijevaju i jagode i trešnje.

BERBA LJEKOVITOG BILJA
U svibnju se bere i ljekovito bilje, pa ne zaboravite nabrati i osušiti koprivu, majčinu dušicu, matičnjak, trputac, bazgu, bagrem… Ne propustite uživati u svježim i pohanim cvjetovima bagrema te soku od bazge.

  

 

NAMETNICI I POMAGAČI
U svibnju se i pojavljuje prva generacija krumpirovih zlatica. Iako se jedni ne zamaraju njima jer ih je malo, upravo je tada najbitnije djelovati i skupiti ih. Naime, prva generacija zlatica ne pojede puno krumpira – ali se ona razmnožava, ostavlja jajašca na naličju listova i tako dolazi do ličinki zlatice koje čine velike štete. Ako skupite na vrijeme čim više ovih zlatica – to ćete imati manju najezdu ličinki krumpirove zlatice kasnije.

U slučajevima vlažnih godina, česti su i problemi s puževima. Oni jako vole mlade biljke, stoga ih je potrebno na vrijeme skupljati i maknuti s vrta. Metode protiv puževa pročitajte OVDJE,

Voluharice isto mnogima zadaju glavobolje na vrtu tunelima ispod gredica i pojedenim korijenjem te sjemenjem. Više o mjerama odvraćanja pročitajte OVDJE. 

Vrijeme je i za zaštitu vrta od divljači ako nemate ograđeni vrt. Kod mene često na vrt navrate zečevi i srne i vole mlado bilje, a evo jednog starog recepta kako ih odvratiti s vrta: Zaštita usjeva od divljači
Na većim površinama možete napraviti i strašila, evo ideje kako: Kako napraviti strašilo za zaštitu usjeva

Pojavljuju se i lisne uši na mnogim biljkama. Ali kako se pojavljuju lisne uši, tako se povećava i brojnost bubamara koje se hrane lisnim ušima. Bitno je da sve odmah ne poprskate insekticidima – jer ne samo da pritom možete ubiti i mnoštvo korisnih kukaca, nego i ako neće biti “hrane” za bubamare. Tako bubamare neće ostati u vašem vrtu i neće položiti jajašca nove generacije bubamara kod vas. Kako prepoznati bubamare u svim fazama rasta pogledajte OVDJE.

  

 

Svibanj je prekrasni rascvjetani mjesec. Tijekom svibnja cvatu vučike, turski karanfili, irisi, pakujac, geraniumi, geumi, ivančica, božuri… od grmlja vilburnum, vajgela, pajasmin… Uživajte u bojama i mirisima svibnja:

  

 

 

 

Ožujak 2017 –početak vrtlarskih radova

Tijekom ožujka počela sam s prvim vrtlarskim radovima – uglavnom sređivanja gredica i presađivanja. Priroda se je polako budila i napredovala, a vrijeme je dobrim dijelom bilo prekrasno.

02.03.2017.
POČINJE NOVI CIKLUS ŽIVOTA U MOM KUTKU SVEMIRA 🙂 <3 <3 <3 Ne mogu riječima opisati moje veselje i ushit svake godine iznova kad gledam mala čuda prirode, buđenje novog života i pupanje mladih biljaka 🙂 Male, prekrasne male stvari – ali koliko god male, jako bitne i jako velike 🙂 Prekrasna zelena boja, prštanje života i velika zahvalnost na sudjelovanju u ovom procesu života pod prekrasnim proljetnim suncem 🙂 <3
https://www.facebook.com/biovrtlarka.silvek/posts/1667968956563155?pnref=story

  

06.03.2017.
Ovako “uzgajamo” nove generacije i učimo o životu u skladu s prirodom <3 Moji mali vrtlari spremaju sjeme koje su sami skupljali tijekom prošle sezone u školskom vrtu <3 Iako je školski vrt u Novom Selu Rok trenutno na zimovanju, u Područnoj školi Novo Selo Rok smo jako aktivni i redovito volonterski vodim vrtlarsku grupu. Moji mali vrtlari tijekom cijele zime učili su o raznim temama, a jedna od njih je i spremanje sjemenja. Ovih dana pakiramo sjeme, zato što u srijedu 08.03. nakon mog predavanja Očuvajmo bioraznolikost imamo i razmjenu sjemenja s roditeljima i sumještanima.
Fotografije pogledajte na linku: http://biovrt.com/category/98-vrtlarska-grupa-n-s-rok-22-02-2017

09.03.2017.
U četvrtak 09.03. me je dočekalo pravo iznenađenje pred hotelom za kukce u mom biovrtu – veselo zujanje solitarnih pčela koje je prekrasno sunce izmamilo van. Toliko ih je puno i bilo je toliko veselo stajati pokraj tih zujalica, a baš su me iznenadile koliko su se borile, najvjerojatnije za ženke jer su mužjaci prvi izašli i čekali su ženke – bile su to prave tučnjave 😀 Još uvijek malo samoniklog bilja cvate, ali počele su prve crvene mrtve koprive, mišjakinja, ljubičice, ali i šafrani koji su mi procvali tik iza hotela za kukce te nekoliko mladih stabalca drijena- pa će biti dovoljno za početak za novu sezonu ovih pčelica u mom biovrtu.

  

Nekoliko dana poslije, 16.03., bila je prava gužva sa solitarnim pčelama. Probudile su se i ose koje su se na jesen ugurale u jedan element kupljenog malog hotela za kukce kojeg sam uklopila u veliki… bila sam zabrinuta neće li ose smetati i napasti pčele… na kraju je ispalo suprotno – solitarne pčele su napadale ose, one koje su izašle su “dobile po glavi” od osolikih pčela:

  

17.03.2017.
Zahuktavaju se polako vrtlarski radovi i jako me to veseli 🙂 Za početak, prvo mi u dućanu ruka nije slušala mozak koji je govorio da ne trebam nove lukovice i ubacila u košaru sve ove lukovice 😀 Onda me jučer razveseli pošiljke sjemenja drage Vesne Marić, članice fb Biovrt grupe, kojoj zahvaljujem od srca za nove biljčice 🙂 A zatim me je lijepo vrijeme izmamilo da iznesem većinu lončanica na nadstrešnicu uz kuću, jer su počele previše rasti u zatvorenom, vrijeme je da se počnu privikavati na vanjske uvjete. I krajnje je vrijeme za porezati sve ostatke biljaka oko kuće i na vrtu, s time da dio stabljika koristim kao zaštitu oko lukovica i sl.. Danas nastavljam, prekrasan je dan 🙂 <3
https://www.facebook.com/biovrtlarka.silvek/posts/1672229612803756?pnref=story

  

19.03.2017.
Proljetno razgibavanje je u tijeku 🙂 U petak je na redu bila gredica na međi sa susjedom. Iako se ne čini jako velikom, iskoristila sam veći dio dana dok sam sve to porezala, oplijevila, na par dijelova izvadila piriku, izvadila višak irisa, posadila 1 klematis i nešto lukovica, obrezala ruže i grmlje… Evo fotke prije i poslije… 🙂 Većinu tek čekam da propupa i procvate, ali razmišljam tu staviti više mrežastih malih irisa za ranu cvatnju.

  

21.03.2017.
Svaki dan smo u vrtu u potrazi za prošlogodišnjim mrkvama, baš dobro da ih nisam sve izvadila, tako svaki dan razveselim mog malog vrtlara s mrkvom 🙂 <3 Osim toga na vrtu grickamo kovrčavi kelj i učimo kako su nam gliste vrijedni pomagači, pa kad ih slučajno iskopamo moj vrijedni vrtlar pomaže da ih natrag zakopamo 🙂 <3

23.03.2017.
PROLJETNO SAMONIKLO OBILJE <3 Iako tek sad sijem povrtnjak, na mojim vrtovima vlada pravo obilje samoniklih divnih biljki prepunih vitamina i minerala, ali i dio biljkica koje sam zaboravila pobrati na jesen 🙂 Pa tako su nam za nedjeljni ručak bili juha od mladih kopriva s našim domaćim organskim krumpirom i krumpir-salata s mladim listovima maslačka i stolisnika i mladi luk. Neopisivo sam zahvalna na ovom obilju koji nam pruža majčica Priroda na svakom koraku <3

Više na: http://biovrt.com/recepti/proljetno-obilje-samoniklog-bilja-na-tanjuru

  

23.03.2017.
Ovako gradimo znanje o uzgoju zdrave hrane, timski rad, poštovanje prema Prirodi i zahvalnost za plodove 🙂 U četvrtak 23.03.2017. u Područnoj školi Novo Selo Rok, u sklopu projekta “Očuvajmo bioraznolikost” udruge Biovrt u skladu s prirodom posadili smo voćke u školskom vrtu 🙂 Udruga Biovrt donirala je 2 sadnice starinske višnje, jednu sadnicu vinogradske breskve i sadnicu ribiza, a kupili smo još i 2 sadnice jabuke, 1 marelicu i 2 kruške. Dio voćki je posađeno kraj ulaza u školu, a dio kraj našeg školskog vrta – a tu među voćke planiramo uskoro postaviti i hotel za korisne kukce 🙂 Svi učenici su bili jako vrijedni i skupa smo posadili sve sadnice, te se jako veselimo budućim plodovima u našem školskom voćnjaku 🙂 <3
http://biovrt.com/category/100-vrtlarska-grupa-n-s-rok-23-03-2017

Dovršila sam rekonstrukciju gredice iza kuće nakon građevinskih radova – sve posloženo i izravnano, posađeni su i rođendanski pokloni i trajnice koje sam tu prije izvadila.

  

Presadila sam i giciniju koja je bila iza kuće – sve ove godine nije cvala, uvijek bi tako zarasla da nismo mogli prolaziti pored pa sam ju stalno morala obrezivati – a od cvijeta ništa. Sad je u šumskom vrtu, nek raste koliko želi, a jednom ću valjda vidjeti i cvijet – trebala bi biti bijela.

24.03.2017.
Jedan od proljetnih zahvata presađivanja konačno je završio trganjem lopate 😀 Moj zadnji “projekt” je na međi šumskog vrta posaditi cvjetnu među grmlja, cvijeća koje se izmjenjuje u cvatnji cijele sezone – irisi, rudbekije, sljezovi, hellianthus… te astera – trajnu među koja će biti veći dio godina cvjetna i tako utočište za brojne pčele, ali i s bobičastim grmljem za ptice. Kako je tu tlo navoženo s mješavinom šljunka i zemlje, sve je zarasla rizomatska trava poput pirike, i baš se mučim i s travom i zaraštanjem svake godine. Ali ne odustajem, sad sam tu presadila dva grma biserka, nekoliko vrtnih hibiskusa te astere i to će biti raj za pčelice na jesen 🙂 <3

Presadila sam te dane i irise – koje sam pred nekoliko godina posadila oko „jezerca“ u šumskom vrtu koje nikad nije postalo jezerce. Kako ih je tu trava zarasla, a muž često pokosio, nema smisla da se tu muče, jedva sam ih spazila – sad su na mjestu gdje muž ne prolazi malčerom, na gredici uz stazu u šumskom vrtu. A drugi irisi su isto tako završili na lošem mjestu – na početku biovrta pod grmom spiaree – isto nikud nikamo – za njih sam napravila gredicu između 3 voćke uzduž u centru voćnjaka iza biovrta – tu isto malčer ne prolazi, a više je sunca za njih.
https://www.facebook.com/biovrtlarka.silvek/posts/1703161263043924?pnref=story

  

 

Krajem ožujka bilo je i mraza. Marelice su procvale najranije i na njima je bilo vidljivo da je pofurilo dio cvjetova. Nisam baš bila vesela radi toga, vidjet ćemo da li je nešto uspjelo opstati.

31.03. 2017.
Zadnji dan ožujka iskoristila sam za pražnjenje vode iz spremnika za vodu kojemu sam tijekom zime polomila mehanizam za otvaranje – plastiku, jer sam ga na silu išla otvarati smrznutog misleći da možda ima i nešto otopljene vode 😀 Sad sam ispraznila tank, napunila 2 bačve i zalijala sve gredice i lončanice oko kuće, kad je ionako već polako i sve sušno, a vode je bilo. Na tank sam stavila drugu pipu koja drži dok je taj mehanizam otvoreni, tak budem ga i dalje mogla koristiti za skupljanje kišnice.
Par dana prije našla sam ispred kuće još narcisa za presaditi, izvadila sam i božur i orijentalni mak. Pozabila sam ih – a bili su na mjestu gdje će ići kanalizacija – i to sam presadila uz među sa susjedom i iza kuće gdje sam izvadila gliciniju koju sam presadila u šumski vrt. Presadila sam uz među i zlatoglavicu koju sam našla dok sam vadila hibiskuse, te tritomu koju sam izvadila s biovrta, a koja nikako nije izgledala jer su ju gušili suncokreti trajnice.
Porezala sam ljetne jorgovane iza kuće, našla kako mi je voluharica požderala cijeli busen jedne lukovičaste biljkice, zadnje 2 lukovice sam spasila i posadila u tegle. Presadila sam nešto hosti na gredicu iza kuće.
Krajem ožujka bilo je prekrasno, pretoplo vrijeme – ali i presušno. Sve su voćke procvale i počela je čarolija 🙂

 

A tijekom ožujka baš su mi lijepo napredovali češnjak, luk i zimske salate. Napredovao je i proljetni luk na biovrtu – proljetni kao naziv, a ne vrijeme sadnje, jer to je grm trajnica na biovrtu.

  

 

Patke su bile vrijedne 🙂

  

Procvali su irisi, šafrani, narcise, ljubičice, drijen, euphorbia, ozimica…

  

U ožujku, u časopisu Sensa, objavljeni je članak o meni i biovrtlarstvu 🙂

I još više fotografija iz ožujka 2017 pogledajte u galeriji fotografija na linku:

 

https://www.biovrt.com/galerija/ozujak-2017/

 

 

 

 

Poziv na predavanje 13.05.17. u Čakovcu

 

Pozivamo vas na predavanje Silvije Kolar-Fodor „Čuvanje starinskih sorti kao zalog naše budućnosti” koje će biti održano 13.05.2017. u 16:00 sati na Sajmu OPG-ova povodom međunarodnog dana bioraznolikosti u Čakovcu.

Na istom sajmu možete posjetiti i naš štand u zatvorenom u poslijepodnevnim satima prije predavanja i više se informirati o radu udruge Biovrt, programu za članstvo i starinskim vrstama sjemenja koje čuvamo u biovrtu.

O PREDAVANJU: Budućnost čovječanstva ovisi o hrani, a hrana ovisi o sjemenju. Saznajte na koji način i u kojoj mjeri se događa genetska erozija i gubitak biorazolikosti u svijetu i u našoj državi te kako svi možemo doprinijeti čuvanju bioraznolikosti.

O PREDAVAČICI: Voditeljica: Silvija Kolar–Fodor, predsjednica udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga “U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom “24 sata”, dnevnikom „Večernji list“, magazinom za život u skladu s prirodom “100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, SirovaHrana.hr … zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine

Ledeni (zamrznuti) sveci i vrt