Udruga Biovrt poklonila preko 1000 paketića sjemenja cvijeća za korisne kukce i ptice

Udruga «Biovrt – u skladu s prirodom» tokom proljeća 2017. održala je brojna predavanja i razmjene sjemenja u suradnji s drugim udrugama i organizacijama, a koji su biti besplatni za javnost. Predavanjem “Očuvajmo biorazzznolikost – upoznajmo životinjske saveznike u vrtu” te razmjenama sjemenja posjetili smo preko 20 mjesta diljem Republike Hrvatske te smo posjetitelje educirali o važnosti i postizanju bioraznolikosti u vrtu i inspirirali za kreiranje vlastitog vrta. (VIŠE)

A da bi dali dodatni poticaj sudionicima naših proljetnih predavanja (kojih je bilo preko 1000) da imaju raznolike vrtove u kojima pomažu preživljavanje vrijednih oprašivača, leptira i ostalih korisnih kukaca i ptica, spakirali smo sjeme iz biovrta predsjednice udruge Silvije Kolar-Fodor i podijelili preko 1000 paketića sjemenja „Očuvajmo biorazzznolikost“ – mješavine sjemenja od najmanje 6 različitih vrsti za privlačenje korisnih kukaca i ptica u vrtove.

Popis mjesta gdje smo održali predavanja i razmjene sjemenja te podijelili poklon paketiće sjemenja :
11.02. Zagreb, 16.02. Velika Gorica, 17.02. Koprivnica, 18.02. Varaždin, 21.02. Lepoglava, 24.02. Ivanić-Grad, 25.02. Varaždinske Toplice, 28.02. Virje, 02.03. Bjelovar, 03.03. Gornji Mihaljevec, 05.03. Karlovac, 07.03. Krapinske Toplice, 08.03. Novo Selo Rok, 09.03. Ludbreg, 14.03. Đurđevac, 18.03. Zagreb, 21.03. Donja Stubica,26.03. Split, 27.03. Ploče, 28.03. Opuzen i Gospić

Fotografije s navedenih događaja možete pogledati na sljedećem linku:
https://biovrt.com/category/102-proljetna-predavanja-2017-ocuvajmo-biorazzznolikost

Zahvaljujemo od srca svim organizatorima predavanja i razmjena sjemenja na suradnji i trudu, a posjetiteljima na sudjelovanju na našim predavanjima. Veliko hvala pojedincima koji su donijeli svoje starinsko sjeme na razmjene sjemenja i tako svojim sjemenjem oplemenili raznolikost i u našem biovrtu.

Ovo nije kraj naše kampanje „Očuvajmo biorazzznolikost“, najavljujemo i skoru nagradnu igru kojom ćemo podijeliti još naših paketića sjemenja. Cilj nam je educirati javnost o važnosti sadnje cvijeća u vrtove s ciljem očuvanja bioraznolikosti, a poklonjenim paketićima sjemenja direktno potaknuti ljude na sadnju istog.

Više o navedenoj temi možete pročitati i u novom tekstu naše predsjednice udruge Silvije Kolar-Fodor:
http://biovrt.com/aktivisticki-kutak/vratimo-cvijece-u-vrtove-ocuvajmo-bioraznolikost

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom od 2012. inspirira i educira o životu u skladu s prirodom. Stvaramo zajednicu koja čuva biološku raznolikost, razumije svoju ulogu u prirodi te čuva naše nasljeđe, sjeme i znanje u svrhu uzgoja zdrave hrane, postizanja prehrambene neovisnosti i očuvanje prirode za buduće generacije.

Vratimo cvijeće u vrtove – očuvajmo bioraznolikost

Jedna od stvari koje primjećujem zadnjih godina je sve manje cvijeća u okućnicama i vrtovima. Slika mog sela od kada sam bila dijete do danas jako se je promijenila – a čini mi se i diljem RH. Nekad su to bile prekrasne okućnice u kojima su naše bake njegovale mnoštvo biljnih vrsti, a tokom godine izmjenjivale su se prekrasne cvjetnice. Još se i sad sjećam kombinacije nevena i potočnica u vrtu jedne stare gospođe kraj čijeg sam vrta/kuće stalno prolazila, i raznog raskošnog cvijeća na okućnicama sumještana.

Nekad vrtovi i cvjetnjaci – danas su skoro sve te površine pretvorene u travnjake. U centru tog travnjaka se ponekad nađe neki kamenjar, možda neko pomodno drvce ili grm – ali većinom samo travnjak. Sve ostalo valjda nažalost smeta kosilici kod košnje (čitaj: smeta komociji), pa se radije ništa ne sadi. „Nema se vremena“ – točnije: ne želi se naći. Radost vrtlarenja i stvaranja kod mnogih danas se gleda kao tlaka. I baš sam žalosna radi toga. Kao da je s našim bakama nestao jedan sasvim nepoznati svijet u zaborav.

Naravno za razliku od toga, dok prođete kraj moje kuće upravo je obrnuto, svi mogući travnjaci oko kuće polako se pretvaraju u cvjetnjake. Prostor pred kućom ispočetka je bio većim dijelom travnjak: danas trave nema, sve su preuzele cvjetnice. Na vrtu se ne zna gdje završava povrće, a gdje počinje cvijeće. Iako se danas većina ljudi tome čudi, nadam se da će inspirirati mnoge da i sami kreiraju takve povrtnjake i krenu u novu dimenziju vrtlarenja. Ali to nije samo stvar estetike – takva mješovita sadnja cvijeća i povrća daje bolje rezultate na vrtu.

Na vrtovima kao da smo zaboravili da cvijeće ima i korisnu ulogu – a to je privlačenje korisnih kukaca – oprašivača i predatora u naš vrt. Naime, bez vrijednih pčelica i ostalih oprašivača uroda svih biljaka iz obitelji tikvenjača neće biti – one direktno ovise o oprašivanju i prijenosu peluda s muških na ženske cvjetove (VIŠE). Cvijeće na vrtu nije samo za vaze i groblje, kako se je to većinom uzgajalo, nego i za suradnju s oprašivačima, za suradnju koja će u konačnici nama donijeti korist. Cvijeće poput makova, gaillardije i sl privlači korisne predatore poput osolikih muha i bubamara, a koje su nam saveznici u borbi protiv lisnih ušiju. Upoznajući vrtne pomagače, dajući im prostora za preživljavanje, vodu i hranu mi zapravo pomažemo samo sebi. Dajući im dio vrta – mi dobivamo više nego smo dali – i veće urode, i manju brigu s nametnicima. Pa zar nije prekrasno kad priroda odradi taj dio posla za vas na vrtu, i još za nagradu imate prekrasno cvijeće, odmor za dušu i obilje plodova?

Konvencionalna poljoprivreda koristi toksične kemikalije i potiče okrupnjavanje zemljišta – što jedne strane znači smanjenje troškova proizvodnje i lakše prskanje – ali s druge strane za korisne kukce znači nestanak međa koje su im bile stanište i utočište. Njive monokultura koje ostaju za većinu su korisnih kukaca zelene pustinje, a još se k tome i redovito zaprskavaju toksičnim kemikalijama. Za njih tu nema niti hrane niti skloništa. Livade se sve manje kose pa ili postaju pretvorene u oranice, ili bivaju zaraštene invazivnim korovima, a što opet znači gubitak staništa i smanjenje populacije vrijednih korisnih kukaca. Radi ovakve loše prakse veliki je dio korisnih kukaca pred izumiranjem.

Do trenutka dok se svijet ne opameti i ne shvati kako ne možemo dugoročno uzgajati hranu na ovakav način – devastirajući okoliš, uništavajući bioraznolikost i uz primjenu toksičnih kemikalija kojima u konačnici uvelike štetimo i samima sebi – mi smo ti koji možemo pomoći opstanak brojnim korisnim kukcima i pticama u našim vrtovima. Zbroj površina svih naših vrtova veći je od površina nacionalnih parkova. U njima danas mi možemo pomoći svim korisnim kukcima.

Zato: sadite cvijeće u vrtove. Na rubove gredica, među redovima – gdje god im slobodnog mjesta. Slobodno se oslobodite strogog izgleda vrta pravilnih redova i postrojenih povrtnih kultura. Počnite barem s nevenima i kadificama koji privlače i korisne oprašivače, ali i čiste tlo od štetnih nematoda. Dodajte jestivo i zanimljivo cvijeće poput dragoljuba, korisno ljekovito bilje poput kamilice, matičnjaka… A jednog dana, možda ćete imati i ovo na fotografijama ispod 🙂  I Priroda će vas višestruko nagraditi – i obiljem plodova, i ravnotežom u vrtu, i radošću stvaranja.

Da bi potaknuli čim više pojedinaca da sade cvijeće u svoje vrtove, tokom proljetnih predavanja 2017 udruge Biovrt diljem Hrvatske (VIŠE) poklonila sam preko 1000 paketića sjemenja “Očuvajmo biorazzznolikost” – mješavine sjemenja cvijeća za korisne kukce i ptice. I ovo nije kraj aktivnostima udruge Biovrt s kojima želimo vratiti cvijeće u vrtove i očuvati bioraznolikost – više o tome uskoro:) 

Dragoljub – Tropaeolum majus

Dragoljub je biljka iz porodice Tropaeolaceae, porijeklom iz toplih krajeva južne Amerike. U svom izvornom staništu dragoljub je trajnica, ali se u našim krajevima uzgaja kao jednogodišnja biljka. Još ga nazivaju i potočarka – ali da ne bi bilo zabune, to nije salata potočarka (lat Nasturtium officinale).

Vrlo je osjetljiv na hladnoću, voli najviše topla, sunčana mjesta koja su tokom najjačeg sunca ipak malo zaklonjena laganom sjenom. Postoje visoke vrste koje narastu i do 2 metra, uglavnom pužu po tlu jer nemaju vitice za penjanje i grmolike vrste. Cvate u nijansama od blijedo žute, preko raznih kombinacija narančaste pa sve do crvene boje.

Cvjetovi dragoljuba jako privlače kukce, pogotovo bumbare.

Dragoljub najviše voli rasti na pjeskovitim, siromašnim tlima. Ukoliko je posađen u tla bogata dušikom jako razvija listove i često ne cvate, stoga se nipošto ne preporuča dohranjivati ga raznim gnojivima, ili saditi u blizinu biljaka koje vežu dušik u tlo (mahunarke, djetelina, vučika).

Sije se krajem travnja i tokom svibnja direktno u tlo. Može i prije u posudice, ali ne voli baš presađivanje, stoga bolje direktno na otvoreno, ali tek dok prestane opasnost od mrazeva. Dragoljub ne podnosi pad temperatura i odmah propada. Kod nicanja zna biti jako čudljiv, nekad jako brzo nikne, nekad tek za mjesec dana, kako mu odgovaraju uvjeti.

Cijela biljka je jestiva i sadrži vitamin C. Cvjetni pupovi i sjemenke okusom podsjećaju na papar, njegovi se cvjetovi mogu konzumirati u salatama, a zelene sjemenke ukiseljene kao kapare. Osim cvjetova, i lišće se može pripremiti kao proljetna salata – mlado lišće se sitno isjecka i pripremi s malo soli i limunovog soka – blago je ljutkastog okusa.

Ne samo da je jestiv, dragoljub slovi kao jedan od najjačih prirodnih antibiotika. U tu svrhu koristi se tinktura od biljke i svježe iscijeđen sok biljke. U Andskoj narodnoj medicini koristi se kao sredstvo za dezinfekciju rana i liječenje. Svi dijelovi biljke djeluju antibiotski i povećavaju otpornost organizma – glikozid u biljci reagira s vodom i proizvodi antibiotik. Osim toga, dragoljub djeluje i antifungicidno, antiseptički, antibakterijski, kao diuretik i laksativ.

Na vrtu navodno tjera miševe, puževe i uši te rahli svojim korijenjem zemlju u kojoj raste. Radi toga, preporuča ga se sijati i ispod voćki. Ali da budemo precizniji – nije on biljka koja svojim mirisom tjera nametnike, nego zapravo privlači na sebe puževe pa tako ostale biljke budu pošteđene (VIŠE).

Dragoljub je idealna biljka za prekrivanje komposta, sadi se uokolo tako da je kompostište tijekom ljeta zaklonjeno puzajućim dragoljubom. On ne samo da pruža zaklon od vjetra, već pruža i dražesnu zaštitu od pogleda. Osim toga, iako nije klasična penjačica i nema vitice za penjanje, visoki dragoljub jako se uspješno penje po starinskim ogradama od šiba i sl, evo kako je lijepo obrastao ogradu školskog vrta Područne škole Novo Selo Rok 🙂

Sjemenke dragoljuba su velike i jako se dugo suše. Kad same prirodno padnu s stabljike skupite ih i stavite na suho mjesto da se osuše, dugo će im trebati da se one smežuraju i malo posvijetle, tad su suhe. Ja skupljam sjeme kad se osuši na biljci i još jedno vrijeme sušim to isto sjeme u posudicama na suhom i toplom. Sam se jako uspješno zasijava.

Proljetna čarolija maslačaka u cvatu

Svake godine postoji jedno magično razdoblje u travnju kada u svim mojim voćnjacima vesele glavice maslačaka sve zažute. Ovisno o vremenskim prilikama u godini, nekad je to prije, nekad poslije, ovisi koliko je travanj topli ili hladniji.

Danas sam izašla u šetnju i dočekali su me, prvi im je dan ovako obilne cvatnje. Nakon toliko toplih dana i puno sunca ovog proljeća, maslačci su vrlo rani i baš su me iznenadili. Iako se je do sada naziralo ponešto cvjetnih glavica, danas je baš počela eksplozija malih sunašca – a prizor u kombinaciji s prekrasnom zelenom bojom mlade trave je meni baš upečatljivi i neopisivo me raduje.

Obožavam to i radujem im se neopisivo, ovo je za mene posebno razdoblje u godini kojemu se svake godine iznova veselim <3 Travanj je zaista poseban mjesec u godini i nakon toliko sivila nudi eksploziju boja i mirisa 🙂

Vele da svaka osoba ima svoju biljku, dugo sam se pitala koja bi to bila moja biljka – mislim da je ona našla mene 🙂 <3 Kako odoljeti ovoj ljepoti? Kako se ne veseliti ovoj nadasve skromnoj, ali toliko prekrasnoj i toliko korisnoj i ljekovitoj biljci <3

Radovi na vrtu u travnju

Travanj je često jako promjenjivi mjesec. Tijekom godina kako se bavim vrtlarenjem, ponekih godina jako kišni i hladan, ponekih godina pretopli. A često se dogodi da sam jedan dan u travnju kratkih rukava, par dana nakon toga u jakni. Dakle sve je moguće – pa nažalost i kasni mraz u travnju koji je 2016. godine uništio mnoge voćnjake diljem Hrvatske odnosno urod.
O vremenskim prilikama u travnju jako ovise radovi na vrtu. Ako je početak travnja hladni i kišni – pričekajte za glavninu sjetve drugu polovicu travnja. U pravilu na proljeće ne treba žuriti s radovima, pogotovo ako još nije toplo ili je prekišovito, jer u travnju dok zemlja zatopli sve puno ljepše niče i često preraste sve posijano u ožujku. O radovima u ožujku pročitajte više OVDJE.
Stoga tijekom travnja, dok dovoljno zatopli i zemlja je dovoljno zagrijana možete početi s glavninom radova u povrtnjaku. Malo pratite prognoze i pričekajte da prođe nekoliko kišnih dana ako su u prognozi – da te kiše ne bi previše nabile netom obrađene i posijane gredice, i možete krenuti s sjetvom.

SJETVA NA OTVORENOM
Sjetva na mediteranskom području je u pravilu nekih mjesec dana prije nego na kontinentalnom dijelu.

Tijekom travnja u kontinentalnoj Hrvatskoj sijemo (i sadimo): krumpir, kukuruz, ciklu, grašak, bijeli korijen,ciklu, rotkvice, mrkva, peršin, salata, rotkvice, špinat, luk, pastrnjak, cvijeće te začinsko i ljekovito bilje. U drugoj polovici travnja ja sijem i kupusnjače, za rasad direktno na otvoreno.  Ako sve to posijete i početkom svibnja – neće biti prekasno i roditi će do jeseni.

U pravilu, sve se polako može sijati – osim većine mahunarki i tikvenjača. Njih sijem krajem travnja samo po jednu gredicu i to zovem „oportunistička sjetva“ na otvoreno, jer posijati ove vrste već u travnju pomalo je lutrija. Ako će biti nadalje lijepo vrijeme – imat ćete rani urod. Ako će naglo zahladiti, presadnice i mlade biljke mogu biti uništene. Naime, sve su vrste iz ovih obitelji jako osjetljive na mraz. A zadnja mogućnost mraza u kontinentalnom dijelu Hrvatske su tzv. Ledeni sveci» – 12,13, i 14. 05., a točnije, prema mjerenjima u našim krajevima – zadnji mogući dan za mraz je 19.05. (VIŠE)

Sve biljke iz obitelji pomoćnica također su prilično osjetljive na mraz – rajčica, paprika, krumpir, patlidžan… Ako baš želite rani urod ovih vrsti i ako ste ipak odlučili posaditi sve na otvoreno, računajte da će ove vrste uslijed potencijalnog naglog zahlađenja trebati zaštititi od smrzavanja malčem i agrotekstilom. A osim mraza, za ove vrste jako su opasni i hladni vjetrovi.
Zato za većinu mahunarki, tikvenjača i sadnju presadnica na otvoreno čekam svibanj.

BERBE U VRTU TIJEKOM TRAVNJA
Tijekom travnja beremo prvi luk i zimsku salatu koje smo posadili na jesen, kao i špinat i matovilec prije nego počnu ići u sjeme. Ako ste rano sijali rotkvice, biti će već za berbu tijekom travnja. Na vrtu su još dostupne i prošlogodišnje kupusnjače i blitva prije nego odu u cvijet.

A priroda u ovo doba godine nudi prekrasno samoniklo bilje – maslačak, kopriva, kiselica, trputac… ne propustite uživati u tom obilju (VIŠE).

SJETVA U ZATVORENOM
Tijekom travnja u zatvorenom možemo posijati cvijeće i tikvenjače (tikvice, krastavce, lubenice…) za kasniju presadnju na otvoreno. Ako ste zakasnili s sjetvom rajčice – nema problema, ako ih i početkom travnja posijete u zatvorenom, biti će sasvim dovoljno vremena da uzgojite lijepe presadnice.

SADNJA I PRESAĐIVANJA PO VRTU
Hladnije travanjsko vrijeme iskoristite za sadnju i presađivanja po vrtu – bilo trajnica, ili samoniklih biljaka poput kamilice, salate i sl. U hladnije i kišovitije vrijeme biljke uvijek puno bolje podnesu šok presađivanja.
Travanj ja uvijek iskoristim za sređivanje gredica jagoda. Naime, koliko ih god malčirala, uvijek mi neki dijelovi gredica jagoda tokom godine zatrave, na nekim dijelovima borim se s pirikom… Zato u to hladnije vrijeme sve opljevim, a kako mi se uvijek dogodi da nešto jagoda i zabunom počupam, one u to doba godine lako podnesu presađivanje tj ponovnu sadnju.

SADNJA I PRESADNJA BILJAKA ZA UZGOJ SJEMENJA
Tijekom travnja, ovisno o vremenskim prilikama, vadim iz podruma ciklu, mrkvu i repu koje tijekom jeseni spremim za sjeme te sadim opet na otvoreno. To su dvogodišnje biljke koje na proljeće cvatu i skuplja se sjeme s njih.
Također, rasađujem i kupusnjače za sjeme ako rastu preblizu po vrstama. Bitno je da su po vrstama čim udaljenije s barijerama između da ne dođe do križanja (npr. jednu vrstu presadim ispred kuće, drugu iza). Radi križanja svake godine uzimam sjeme tek s nekolicine vrste kupusnjača, a raspoređujem ih čim dalje jedne od drugih po cijelom gruntu. Sve ostale cvjetove kupusnjača po vrtu trgam da ne dođe do neželjenog križanja.

RADOVI U VOĆNJAKU
Kako je razdoblje idealno za voćke golog korijena, zatopljenjem u travnju to razdoblje polako završava. Nadalje i dalje možete bez problema saditi kontejrirane sadnice – posađene u teglama.
U drugoj polovici ožujka idealno je vrijeme za cijepljenje voćki – ako je hladnije proljeće, to često biva i početkom travnja. Prema fenologiji – idealno je vrijeme za to dok procvate forzicija.

TRAVANJ – PRVE KOŠNJE
Naziv mjeseca sve govori – to je mjesec kad počinje rasti trava, pa počinjemo i s prvim košnjama. Iskoristite svakako travu za malčiranje vrta (VIŠE)
Travanj je i vrijeme cvatnje maslačaka – uživajte u prekrasnom prizoru 🙂

I nemojte žuriti s košnjom – rascvalo samoniklo bilje hrana je korisnim oprašivačima – pčelama i bumbarima.

POJAVLJUJU SE PRVI PUŽEVI
Svi koji imate probleme s španjolskim puževima, imajte na umu da se oni naveliko pojavljuju već u travnju, te budite oprezni s sadnjom i sjetvom mladih biljčica – da ih ne bi pojeli. Možete početi tijekom predvečerja s postavljanjem mamaca – hrpica kukuruzne palente po vrtu i skupljati ih u vodu s vapnom. Više o ekološkim tehnikama suzbijanja puževa pročitajte OVDJE.

SADNJA LUKOVICA I GOMOLJA
Travanj je i pravo vrijeme za sadnju gomolja gladiola, kana, sparaxisa, frezija, ixia i acidanthere na otvoreno. Navedeno lukovičasto/gomoljasto cvijeće ne može preživjeti hladne kontinentalne zime na otvorenom, stoga ih tijekom zime spremamo u podrume. Ponovno ih sadimo na otvoreno na proljeće, dok prođe opasnost od smrzavanja. Dalije sadimo 6 tjedana prije zadnje mogućnosti za mraz, jer su one jako osjetljive na mraz.

 CVATNJA VOĆKI – NAJLJEPŠE DOBA U GODINI
Travanj je prekrasno razdoblje u godini, ne zaboravite stati i uživati u cvatu voćaka i mirisima proljeća 🙂