Proljetno obilje samoniklog bilja na tanjuru

Početak je proljeća i u ovo doba godine tek počinjemo s prvim sjetvama na vrtu. Ali iako dakle nemamo puno toga za ubrati u našim povrtnjacima, priroda nam u ovo doba godine nudi pravo obilje, prekrasno divlje samoniklo bilje prepuno vitamina i minerala. I to jer upravo ono što nam treba nakon zime i prehrane siromašnije vitaminima i mineralima.
Stoga, u ovo doba godine treba vam samo košara i krenite u berbu. Naravno, bilje treba brati daleko od prometnica i ostalih zagađenja.

Evo dva recepta što možete pripremiti s samoniklim biljem:

Krem juha od koprive
Recept je vrlo jednostavan: popržite luk na ulju i nakon toga dodajte vodu i krumpir narezani na kockice. Dok je krumpir praktički već kuhani, dodajte mladu opranu koprivu – količine su mi sve odokativne – negdje 1/3 lonca krumpira, 1/3 koprive – može i malo više ili manje… Nakon što se s koprivom to zavrije nekih 5 minuta, sve usitnite štapnim mikserom, začinite i to je to 🙂 Neki dodaju i vrhnje za kuhanje u krem juhe – ali ova juhica je prefina i samo s koprivom i krupirom 🙂

Krumpir salata s mladim listovima maslačka i stolisnika
Naše bake su tradicionalno uvijek spremale salatu s mladim listovima maslačka svako proljeće. Također, u ovo doba godine listovi stolisnika su mladi, nježni i ukusni, pa dodajte i njih u proljetne salate.

Fotografije: mladi listovi maslačka i stolisnika

Krumpir (naravno, preproučljivo da je organski iz vlastitog uzgoja) skuhajte cijeli. Ohladite ga, ogulite i narežite na ploške. Posolite, dodajte par glavica narezanog luka, te oprane listove samoniklog bilja – maslačka, stolisnika. Posolite i začinite. Kod mene tradicionalno u ovu salatu idu: sol, malo papra, ocat i bućino ulje.

A za prve pčelice i bumbare, u ovo doba godine priroda je također pripremila pravi trpezu – crvena mrtva kopriva i čestoslavica. Ove biljčice jako su bitne kod preživljavanja korisnih oprašivača.

Hvala majčici Prirodi na ovom prekrasnom proljetnom obilju <3

Pogledajte i video Silvije Kolar-Fodor o koprivi:

Nemojte žuriti s sjetvom na otvoreno

Počelo je proljeće i sve su nam češći lijepi proljetni dani, što je mnoge izmamilo na otvoreno i u vrtove. Ali, ipak kraj ožujka još nije vrijeme za započinjanje sjetve mnogih povrtnih kultura u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Vrijeme je još varljivo, jutra su dosta hladna, često s mrazevima i tlo je još relativno hladno. Osim toga, u ovo doba godine česte su proljetne kiše koje mogu dosta nabiti zemlju.

Stoga za radove na vrtu ipak pričekajte dok se tlo ne zagrije. Često tako biva da one biljke koje su kasnije posijane u toplo tlo bolje napreduju i bolje narastu od biljaka posijanih prerano, u hladno tlo. Sjemenkama posijanima u hladno tlo treba punu duži period da prokliju, a vrlo često u prehladnom i premokrom tlu sjeme jednostavno istruli.

Doduše, postoji velika razlika u vrsti tla koju imate:

– ilovasta i glinasta tla – dugo su hladna i sporo se zagrijavaju, dobro podnose sušu, nepropusna su i dugo zadržavaju vlagu

– pjeskovita i šljunčana – brzo se zagrijavaju, potrebno je zalijevanje, ne zadržavaju vlagu

Prvi radovi u vrtu ovise o vrsti tla, pa tako u pjeskovitim i šljunčanim tlima koja se prije zagriju počinjete prije, dok oni s glinastim i ilovastim tlima malo duže čekaju da započnu sjetvu.

Slika: tlo na mom vrtu je ilovasto, treba na proljeće jako dugo da se zagrije i posuši, pa radije čekam travanj s prvom pravom sjetvom

U rano proljeće, tijekom veljače i ožujka jedino možete krenuti u sjetvu boba na otvorenom. Naravno, ako nije previše blatno ili smrznuto tlo. Naime, bob je jedna od rijetkih kultura koja voli raniju sjetvu u hladnijim uvjetima i to ga kasnije čini otpornijim na crne lisne uši, koje su jako česti nametnik na bobu. Tijekom ožujka možete popikati proljetni češnjak, malo luka za raniju berbu i malo ranog graška. Ali glavninu i graška,  rotkvice, peršina, mrkve, salate, špinata – povrtnih kultura koje se mogu i malo prije posijati radije pričekajte još malo, barem početak travnja. One iako su malo otpornije na hladnoću, bolje će rasti posijane malo kasnije. Krumpir i kukuruz se siju tek od polovice travnja u mom kraju, tada možete posijati i blitvu, ciklu, te kupusnjače u redove za kasnije rasađivanje. Za ostale mahunarke (grah i mahune) te vrste iz obitelji tikvenjača (tikve, tikvice, krastavci…) bolje je pričekati do svibnja – jer su to vrste osjetljive na mraz, a u kontinentalnom dijelu Hrvatske mogući je mraz za razdoblje Ledenih svetaca.

Ovo je lekcija koju sam naučila prijašnjih godina na vlastitoj koži, dok me je rano proljetno sunce izmamilo na vrt. Moja baka me je s neodobravanjem gledala kako već početkom ožujka radim prve gredice na vrtu i upravo tu mudrost je podijelila sa mnom:

„pričekaj da se tlo zagrije i sve će puno bolje i brže uspijevati i prerasti sve prije posijano, ovako se samo mučiš bez rezultata, a i kiše će ti sve to nabiti”.

I bila je u pravu – te prve prerane sjetve na otvorenom su mi većinom jako slabo uspjele, kiše su mi jako nabile zemlju i sve sam ispočetka sijala.

Dakle nije bitno čekati samo da se tlo zagrije, nego i da prođu prve proljetne kiše. Naime, ako sve prerano posijete i na to padnu hladne proljetne kiše, nabiti će tlo, pa će kombinacija nabivanja i hladnoće umanjiti klijavost i napredak mladih biljčica. Pa čak i peršin kojemu ne smeta hladnoća za klijanje neće dobro niknuti ako će tlo biti nabito radi kiše. Malč tu može smanjiti nabivanje tla, ali on na proljeće nije preporučljiv na gredicama jer usporava zagrijavanje gredica, pa ga ja stavljam samo u tanjem sloju na prve gredice koje sijem. Naravno, smeta i sitnom sjemenju za rast.

Stoga, umjesto sjetve, ovo doba godine radije iskoristite za razna presađivanja i rasađivanja – trajnica koje su vam se razrasle ili rastu na krivom mjestu, jagode koje su se previše raširile, rasadite i obrežite kupine i maline… posadite voćku ili poneki bobičasti grm (pridružite se našoj akciji Povoćkajmo vrtove)… A prvu sjetvu predvidite kad će se zemlja ugrijati i u prognozi neće biti (puno) proljetnih kiša.

Veljača 2017 – prve sjetve

Veljača je vrijeme buđenja prirode, konačno malo toplijih dana i prvih sjetvi u vrtu. Većinu veljače ipak je bilo hladnije i nije baš bilo za radove. To mi je iskreno i odgovaralo radi brojnih predavanja koje sam održavala diljem RH– jer da je prekrasno vrijeme a ja ne mogu biti na vrtu – bilo bi mi jako teško. Ipak, nakon pola mjeseca zamrznutog tla, iskoristila sam nekoliko dobrih dana i obavila prvu sjetvu vrtu 

05.02.2017.
Početak veljače obilježeni je zatopljenjem, zapuhala je južina i otopio se je snijeg u 2 dana, a na vrtu toliko blato da moram paziti da ne potonem.
Zadnja 2 dana uživala sam u šetnji vrtovima, onako konačno sunčano i ne prehladno za malo uživati vani:) A vidjet ćemo kako dalje, opet u prognozama zahlađenje. Svi radovi su na čekanju.

15.02.2017.
U nedjelju 12.02 me je sin odvukao u šetnju na vrt i počeo prvo jesti travu, pa sam ga odvela na vrt i dala mu kovrčavi kelj :D.

A na vrtu prekrasno otkriće nakon jako dugog razdoblja minusa i snijega – raste mladi matovilac, prezimile su blitve, špinat, napreduje zimska salata… sve što smo mogli smazali smo na vrtu 😀 A ostalome se veselimo uskoro 🙂

Osim prvog povrća, niče i prvo cvijeće: kukolj, makovi, različak, rumenika pojavili su se prvi listovi orijentalnog maka i potentille. A na vrtu su površinu tla počele zauzimati prekrasne pokrivačice tla koje nazivam živim malčem – mišjakinja, dobričica, čestoslavica…

U ponedjeljak 13.02. dođem doma – a pred kućom sva moj divna džungla suhih astera, trava i grmlja – počišćena. Mama je opet rasturala bez da me je pitala, a upitno je kaj joj je bitnije – da pomogne meni, ili da ljudi ne budu govorili po selu kako njena kćer ima džunglu pred kućom i to ne počisti. Ne kuže kao niti ona da je to tako dugo najviše radi ptica da im sjeme bude dostupno za hranu, ali i biljke za sklonište. A najgore od svega – radi mi štetu – grm Deutzie – mlade grane koje su trebale cvasti je sve potrgala, ako i pola krošnje spiare – mislim, to se reže nakon cvatnje, a ne prije 🙁 I onda dok joj pokušavaš objasniti da cijeniš njenu pomoć – ali da ti bez dogovora o tome što bi mi pomogla radi više štete nego koristi. Njen odgovor je bio da si ja moram grmlje oblikovati 🙁 I ne razumije dok joj veliš da ona može donositi odluke na svom gruntu – ali ne i na tuđem. Ajoj, i kaj na to reći, osim glavom v zid.

Danas sam morala prošetati po prekrasnom danu 🙂 Iako je lijepo zatoplilo, tlo se je odmrznulo samo gornjih par cm, ispod je smrznuto, lako je poskliznuti se i pasti. I naravno, opet su me voluharice “razveselile” – požderale korijenje 2 jabuke, spazila sam da su bile nagnute. Posadila sam ih u kante, bilo je po vrhovima krtičnjaka par cm odmrznute zemlje.
U kući sam opet nosila tegle na potkrovlje – u sobama je pretoplo, amarilisi previše rastu, odnijela sam gore i fuksije koje dosta tjeraju.

19.02.2017.
Tko čeka taj i dočeka 😀 – konačno je prošla bila prekrasna nedjelja i sunčani divni dan, KONAČNO odmrznuto tlo i mogućnost sjetve boba koja se ne propušta 😀 A milina je sijati na gredice koje su spremne i pomalčirane već od jeseni – samo se malo razmakne malč, stavi po 2 zrna boba u kućicu i zatrpa. Malč ostavljam mrvicu razmaknuti nakon sjetve, da se mlade biljke boba ne moraju mučiti pod slojem malča kod nicanja. Posijala sam ljubičasti i starinski bob, a ovaj tjedan sam još posijala sitni bob i rani grašak. Ovime je službeno otvorena vrtlarska sezona na otvorenome i neizmjerno se veselim tome 🙂 🙂 <3 <3 <3

23.02.2017.
Prva sjetva graška obavljena jučer:) U ovo doba godine sijem samo ranu vrstu jer kasnije posijani grašak mi daje bolje rezultate, ali za onaj gušt za berbu prvog graška u vrtu ipak moram imati bar malo rano posijanog graška na vrtu. A tlo – moja inače mnogima “teška” ilovača – unatoč činjenici i da je još premokro – ispod malča je jednostavno prekrasna – rahla i mrvičasta. Na gredicama jesenas pripremljenim samo sam malo razmaknula malč i posijala 🙂

24.02.2017.
Jučer su konačno došli na red za sadnju meksički krastavci (čajot) 🙂 Ove godine imam 3 vrste – glatki zeleni, bodljikavi zeleni i bodljikavi bijeli. Proklijali su već krajem prošle godine i premještala sam ih u hladnije prostorije, a kako su glatki zeleni već jako smežurani – bilo ih je potrebno posaditi da se ukorijene. Sad su smješteni na potkrovlju – svjetlom i negrijanom, a ako će previše narasti, izboje ću prikratiti. Jedino bijele vrste nisam posadila, njih čekam da još malo prokliju. Više u mom tekstu na linku OVDJE.

I konačno je počelo proljeće 🙂 Provirili su prvi drijemovci i primule

 Pojavile su se prve visibabe i šafrani 🙂

I više fotografije iz mjeseca veljače 2017 pogledajte u galeriji fotografija:

https://www.biovrt.com/galerija/veljaca-2017/

Radovi na vrtu u ožujku

NEMOJTE ŽURITI S SJETVOM NA OTVORENO
Iako je često tokom ožujka lijepo vrijeme, nemojte previše žuriti s glavninom sjetve nakon samo par lijepih sunčanih toplih dana. Vrijeme je još uvijek varljivo, još može pasti puno kiša koje mogu jako nabiti zemlju i tako u kombinaciji s hladnim tlom znatno umanjiti klijavost posijanog sjemenja. Zato je moja preporuka za ožujak: uvijek posijte tek manje količine za raniju berbu, a glavninu si sjetve ipak ostavite za travanj dok se zemlja zagrije (VIŠE).

SJETVA U ZATVORENOM
Tijekom ožujka još stignete u zatvorenom posijati paprike, feferone i patlidžane, peruanske jagode i tomatillo, te celer i tikve lufa. Također, ožujak je idealno vrijeme za sjetvu rajčica u kontinentalnoj RH. Možete posijati i dio trajnica i cvijeća koje duže raste kako bi čim prije počelo cvasti. Sve o sjetvi u zatvorenom pročitajte OVDJE.

SJETVA NA OTVORENOM
Makovi i kamilica vole ranu sjetvu, pa ih možete posijati tijekom ožujka. Kod mene se sami zasijavaju pa niču već na jesen.

Peršin ne treba toplo tlo za nicanje, a niče čak i do 30 dana. Stoga njega možete sijati u ožujku, ali ne zaboravite na moguće hladne proljetne kiše koje mogu nabiti tlo koje ste prije fino obradili i posijali. Stoga možete posijati dio u teglicu i držati na terasi.

Špinat odlično uspijeva u hladnije doba godine i podnosi manje minuse, za ranu berbu možete ga posijati u rano proljeće.

Salata voli hladnije vrijeme i često sama niče u rano proljeće. Stoga ja salatu ne sijem prije u zatvorenom nego na proljeće direktno na otvoreno. A srećom, često mi se salata i sama zasije, pa tako dio nikne već i na jesen, dio u rano proljeće. Tako uz zimsku salatu imam jako rano i proljetnu salatu, koju po potrebi rasadim po vrtu. Jednako je i s rukolom.

Grašak je jedna od kultura koja također voli hladnije vrijeme i njega se može posijati u tijekom ožujka na otvoreno. Ako sijete rani grašak, prve plodove ubirete već za nekih 7 tjedana.
Ukoliko niste posijali bob tijekom veljače, još ga stignete posijati i u ožujku.

Proljetni češnjak i luk sade se rano, tako da je ožujak idealno vrijeme za njihovu sadnju, ako to vrijeme dozvoljava. Ranom ili kasnom sadnjom lučica luka izbjegnite izlijetanje lukove muhe i tako smanjite štete na urodu luka. Više o sadnji luka pročitajte OVDJE.

Rotkvice najbolje uspijevaju u hladnije doba godine i podnose blaže mrazeve, pa njih možete posijati već u ožujku. Kod mene se one i same zasijavaju, tako da često već u ožujku zapravo i imam berbu rotkvica. Kako mi one po vrstama rastu vrlo blizu i puštam ih u sjeme, sve mi se često iskriža i tako uvijek ima nekih iznenađenja s rotkvicama u vrtu – iskrižaju se i crvene, bijele, ali i zimska crna rotkva. I ove godine imam berbu iskrižanih samozasijanih rotkvi i rotkvica.

Od sredine ožujka nadalje možete posaditi i krumpir, ali nećete ništa zakasniti ako to odgodite za travanj, možda i još bolje.

Ako sve ovo propustite posijati u ožujku, bez brige, možete sve to posijati i u travnju i dati će dobre rezultate, ponekad čak i bolje.

Sjetva na mediteranskom području je u pravilu nekih 15 dana do mjesec dana prije nego na kontinentalnom dijelu, ali ima i izuzetaka. Ukoliko ste početnik/ca u vrtlarenju, najbolje je pitati za savjet starije vrtlare/ice u vašoj blizini. Jer doista, oni koji godinama nešto siju prate vrijeme i znaju kad je najbolji trenutak za sjetvu i presadnju određenih kultura u njihovom podneblju. I to su stare mudrosti i znanja koje su se prenosile s koljena na koljeno, isto kao što je i moja baka brojne mudrosti u vrtlarenju naučila mene, a nju opet njene bake i prabake.

BERBE U OŽUJKU
Osim preostalih prošlogodišnjih biljaka po vrtu, poput kupusnjača, blitve, matovilca, mrkve, poriluka…  (VIŠE), možete brati i divno samoniklo bilje, poput maslačka, koprive, mišjakinje, crvene mrtve koprive, kiselice… te tako proljetnim vitaminima i mineralima obogatiti svoj jelovnik.

PRESAĐIVANJA PO VRTU
Ukoliko ostavljate biljke da se same zasijavaju po vrtu, u ožujku možete imati vrt prepun ljetnih salata, kamilice, različka, makova, matovilca… tako barem izgleda u mom biovrtu. Hladnije i mokrije doba godine idealno je vrijeme za presadnju tog samoniklog bilja na pogodnija mjesta. Tako ja npr. presađujem samoniklu salatu na rubove gredica češnjaka i luka, a kamilicu kao međukulturu bobu za zaštitu od lisnih ušiju.

Presađujem i cvijeće koje mi se samo zasijava poput makova, različka, jednogodišnjeg kokotića, ali i razne trajnice za koje zaključim da će bolje rasti na drugoj poziciji. U vrijeme mirovanja mogu se presaditi i manje voćke i grmlje. Ja presađujem i jagode. Naime, u vrijeme mirovanja najveća je šansa da se presađeno, pa čak i već dosta veliko, najlakše primi.

Također, presađujem i veće biljke po vrtu s kojih ću skupiti sjeme, ukoliko im je bitno promijeniti poziciju radi opasnosti od oprašivanja s drugim srodnicima. Tako presađujem npr. dio kupusnjača u cvjetnjak ispred kuće, da bude prostorno izolirano od ostatka kupusnjača prilikom cvatnje.

SADNJA VOĆKI I BOBIČASTOG GRMLJA
Vrijeme mirovanja idealno je vrijeme za sadnju voćki, naravno uz uvjet da tlo nije smrznuto. Voćke golog korijena se mogu saditi sve od tog razdoblja, pa dok ne počnu pupati na proljeće – dakle u periodu od studenog do ožujka iduće godine, sve dok tlo nije zamrznuto. Iako se kontejrirane voćke mogu saditi i skoro tijekom cijele godine (jedino ne dok su vrućine i smrznuto tlo), i njih je najbolje saditi u vrijeme mirovanja. Stoga ne propustite ovo doba godine a da ne napravite povoćkavanje svojih vrtova.

KALEMLJENJE VOĆKI
U ožujku je vrijeme za kalemljenje voćki – prema fenološkom kalendaru najpogodnije vrijeme za to je dok procvate forzicija, a to je većinom u ožujku na kontinentu. Više o kalemljenju pročitajte OVDJE, a kako kalemiti na raskol saznajte OVDJE.

POREŽITE SUHO BILJE I GRANJE
Tijekom ožujka, prije jačeg pupanja trajnica i grmlja, idealno je vrijeme za porezati sve suhe ostatke biljaka. Najlakše je to napraviti s srpom. Naime, sve tijekom jeseni i zime ostavljam za bolje prezimljavanje i biljaka i korisnih kukaca, ali početkom ožujka je bolje sve maknuti kako bi se tlo prije ugrijalo i kako se mladi izbojci ne bi mučili s rastom prekriveni stabljikama i lišćem prošlogodišnjih biljaka.

OREZIVANJE GRMLJA I VOĆKI

Orežite maline i kupine – uklonite suhe prošlogodišnje bivše rodne grane, a mlade izbojke skratite na 80-tak cm do 1 metar.

U ožujku ljudi orezuju i voćke – ali to nije nešto što nužno morate raditi. Ja voćke u voćnjaku ne orezujem, već ih od samog početka potičem na stvaranje prirodne krošnje. Jako orezivanje rezultira i jakim vodopijama jer voćka pokušava obnoviti krošnju, pa vodopije svako proljeće onda treba micati. Stoga mi je logičnije pustiti voćke da prirodno rastu, sukladno raspoloživom prostoru radije rast kontroliram izborom srednjebujnih podloga kod sadnje. Tako ih i sadim u razmaku da mogu prirodno narasti i da imaju dovoljno prostora, pa u ovo doba godine ne radim ovaj naporan posao. Nije mi bitno da od voćke dobijem njezin maksimalni mogući urod, nego da imam dugovječna lijepa drvca koja rastu bez previše posla i brige. Stoga zahvat orezivanja radim samo kod divljih izbojka sastrane iz podloge voćke, što je često kod marelica i šljiva. Također, mičem poneke grane koje možda baš smetaju na nekom mjestu, suhe grane ili grane koje ponekad mogu narasti da guše ostatak krošnje. Uglavnom – ovo je rad koji sam svela na minimum.

Više o tome pogledajte i u ovom videu: https://www.youtube.com/watch?v=JIlT3L0lWuk

STIŽE NAM PROLJEĆE 🙂
Ožujak je prekrasni mjesec u kojem proljeće nagovještavaju prekrasni vjesnici proljeća, stoga uživajte u cvatu jaglaca, ljubičica, narcisa, pasjeg ruba, kockavice, šumarica… ali i i prvih ranih voćki – drijena i marelica.

I stanite i slušajte – pjev ptica sve je glasniji i sve veseliji 🙂 (VIŠE)