Zimska sadnja čajota u zatvorenom

Početkom godine svi koji uzgajaju čajot ili meksički krastavac znaju da je polako vrijeme za kontrolu plodova. Naime, oni polako u to doba godine počinju klijati.

Čajot, meksički krastavac (Sechium edule) je vrsta iz obitelji tikvenjača koja se uzgaja jednako kao i tikvice i krastavci. Plodovi imaju okus vrlo sličan tikvicama, a prednost im je ta da se mogu dugo držati preko zime u zatvorenom i tako koristiti cijele zime.

Ove zime su mi čajoti počeli klijati i prije, pa sam ih čuvanjem u hladnoj prostoriji uspjela održati da ne narastu previše. Naravno, to ne smije biti temperatura smrzavanja jer meksički krastavci tad propadaju, nego samo hladnija temperatura koja usporava klijanje.

Postoji velika razlika među vrstama – sve 3 vrste s fotografije čuvala sam u jednakim uvjetima – glatki zeleni prvi su proklijali i već su dosta smežurani, zeleni s bodljama su kasnije počeli klijati i plod je još uvijek dosta svježi, dok su bijeli s bodljama tek sad počeli klijati i čak bi se još mogli iskoristiti i za jelo.

Kad jednom počnu klijati i rasti, plod meksičkog krastavca najbolje je posaditi u teglu ili posudu. Kako je cijeli plod samo jedna sjemenka u sredini, sadimo cijeli plod. Nema smisla trgati klicu dok jednom počnu klijati, jer ako uklonimo te prve izboje, plod više neće proklijati iznova kao kod recimo krumpira.

Korijenje čajot tjera odmah ispod izboja, stoga je prilikom sadnje bitno dobro plod okrenuti i taj dio koji tjera korijenje smjestiti pod zemlju. Možete ga posaditi i vodoravno ili okomito, ali glavno da dakle omogućite razvoj korijenja u zemlji.

Ovo su moji posađeni jučer – kako bijeli još nisu pošteno proklijali i nisam sigurna kako ih okrenuti, s njima ću još malo pričekati za sadnju. Mogla bi ih posaditi okomito s dijelom koji mora proklijati na površini zemlje, ali kako imam pliće tegle čekam da prvo prokliju.

Nakon sadnje potrebno ih je držati ih u zatvorenom prostoru, najbolje svjetlom i ne previše toplom prostoru. Naime, kao i ostale vrste iz obitelji tikvenjača, jako su osjetljivi na niske temperature i mrazeve, pa je s sadnjom na otvoreno u kontinentalnom dijelu potrebno čekati do svibnja.
Ako mladi izboji brzo rastu, uvijek ih možete skratiti na pola i tako obuzdati tj usporiti rast, ali i potaknuti bočno grananje. Izboje možete pričvrstiti i za štap i slično.

Dok dođe vrijeme za presadnju, jednako kao i presadnice paprike i rajčice, potrebno ih je postupno privikavati na vanjske uvjete da ih sunce i vjetar ne bi šokirali. Posaditi ih možete na otvoreno, ili u veće tegle. Kako je ovo biljka koja se jako voli penjati, osigurajte im to – posadite ih uz ogradu, grmlje, voćke i sl. Brzo će oni sve to zarasti i roditi s obiljem plodova 🙂

Cucamelon, krastavac-dinja – lat. Melothria scabra

Cucamelon – lat. Melothria scabra, krastavac-dinja ili mali meksički krastavac neobična je vrsta iz obitelji tikvenjača – bliski srodnik krastavaca (i dinje, tikvica, lubenica…) Porijeklom je iz područja Srednje Amerike, gdje prirodno raste na području Meksika i Gvatemale. Još ga nazivaju i mišja dinja, mekisčki kiseli krastavac, meksička mini lubenica… Sam naziv cucamelon kombinacije ja riječi krastavac (cucumber) i dinja (melon).

Uzgaja se kao i sve ostale vrste tikvi. Sije se na otvoreno tek dok prestane opasnost od mrazeva, na kontinentu početkom svibnja. Možete ga sijati i prije u zatvorenom u čašice pa nakon mrazeva rasaditi. Osigurajte mu potporanj za rast, voli rasti u visinu i dobro se prianja uz mrežu. U visinu može narasti do 1,5 metara. Najbolje ga je sijati/saditi u skupinama – ja sadim po desetak i više biljčica u red, postavim 2 stupa i između mrežu po kojoj rastu. Prema mom iskustvu, dosta sporo raste, ali kad se jednom razraste i krene u cvatnju, brzo je tu obilje plodova.

Fotografija 1: mlade biljke cucamelona na sredini vidljivo su manje od krastavaca (sa strane)
Fotografija 2: cucamelon voli rasti po mreži

Za rast vole dosta vlage, pa je preporučljivo dobro pomalčirati gredicu kako bi zemlja čim bolje zadržavala vlagu. Posadite i korisno cvijeće oko njega koje vole pčele. Naime, kao i sve druge biljke iz obitelji tikvenjača imaju odvojene muške i ženske cvjetove (VIŠE) i trebaju oprašivače kako bi dale plod. Stoga nije na odmet poboljšati im izglede privlačenjem pčela u blizinu. Zato ja gredicu cucamelona okružim niskim kadificama i nevenom. Cvate sitnim žutim cvjetićima i dakle samo nakon ženskih nastaju plodovi.

Cucamelon ima izuzetno male, neobične plodove koji su veličine boba grožđa, a okusom slični krastavcu. Okus im ima i kiselkasto-voćnu notu, slično dinji i limeti. Plodovi se beru mladi i hrskavi, a jedu se svježi. Teško je odrediti po izgledu kad je stvarno zreli plod jer nikad ne mijenja boju, a i ne prezori kao recimo krastavac.  Može se kiseliti jednako kao i krastavci. Jako dugo stoje u frižderu nakon branja. Kad dozore, sami padaju dolje s biljke (ali za jelo ih slobodno berite i prije).

Iako ga uzgajamo kao jednogodišnju biljku, cucamelon je trajnica, pa ako ste u prilici, možete ju preko zime spremiti u tegle i u podrum. Ili skupiti sjeme pa svake godine kao i sve druge tikvenjače sijati iznova.

Sjeme je najlakše skupiti ako pustite da plodovi odstoje, postanu mekani i praktički počnu truliti – tada ih zgnječite i sjeme isperite u cjedilo za čaj pod mlazom vode. Možete i ostaviti na vrtu dio plodova koji su popadali na gredicu – ako imate vrt koji ne prekopavate i ne orete, sami će vam niknuti iduće proljeće.

Ukoliko se želite okušati u uzgoju ove zanimljive biljke, sjeme cucamelona možete potražiti u ponudi viškova sjemenja iz biovrta OVDJE.

Siječanj 2017 – snijeg i smrznuto

Siječanj 2017. godine bio je nešto što zapravo već jedno dugo vrijeme nismo doživjeli – pravi zimski, prekriveni snijegom i obilježeni jako niskim temperaturama. Hladnoće su se nastavile još od prosinca, a niske temperature su se spustile i na južniji kraj Hrvatske i napravile velike štete. A i mi „kontinentalci“, iako naučeni na velike minuse, nismo naučeni da oni tako dugo traju. Minusi su bili konstantni od -5 do -15, a često se i dnevna temperatura nije dizala od minusa. Siječanj je tako i završio bijeli, ledeni i smrznuti. Jedini vrtlarski posao u to vrijeme bio mi je hranjenje ptičica i premještanje lončanica po kući. “Dobro” da sam bila zatrpana drugim poslom i obavezama pa mi to nije tako teško palo 😀

05.01.2017.
Vrijeme je pravo zimsko. Do sad je bilo hladno i prosječni siječanjski minusi, danas je zapuhao sjeverni vjetar – a nema prave zime dok ne zapuše vjetar.
Kako se očekuje preko vikenda i preko -10, danas sam dio tegli premjestila s tavanskog dijela u sinovu sobu. Dio još moram sutra, kaj je sigurno je sigurno.
A kako dok padne snijeg i bude smrznuto treba pomoći i ptičicama, danas smo sin i ja miješali sjemenja i punili hranilice za ptice. Pomiješali smo sjemenke pira, amaranta, lana, suncokreta i palentu (sirovu naravno). Prošle sam godine kupila u Lidlu dvije boce za hranjenje ptica sa suncokretom koje imaju poseban čep na koji mogu sletjeti ptice i kljucati hranu iz boce. Sačuvala sam ih naravno i za ovu godinu. Patrik je bio jako vrijedan u pripremi hrane za ptičice, sjeme je letjelo na sve strane :D, ali evo napunili smo i zajedno objesili obje boce na voćke nedaleko kuće. Sutra idemo gledati ptičice 🙂

07.01.2017.
Zeznula sam što sam par tegli ostavila na potkrovlju prekjučer – jučer su bile smrznute 🙁 Vjetar je kroz dimnjak pored napuhao hladnoću:( Loše je izgledala Cuphea, Alstromeria i Fuksija, dok Callistemon i Geranium te neki Sedumi dobro izgledaju. Jedan meksički krastavac je smrznuo, ostalo još izgleda živo. Sve sam jučer pospremila – dio dolje u sobu, dio u nišu s nutarnje strane – ali je to na mraku, zato sam i ostavila malo dulje tama gdje je bilo na svjetlu. Nije ništa prestrašno, većina je spašena. Vani je toliko hladno i puše hladni vjetar da nakon nekoliko minuta boli lice od hladnoće, noćas je bilo -11, ali hladni vjetar to multiplicira.
Jučer sam sijala paprike i patlidžane, posijala sam 3 male teglice 😀 Znam, daleko prerano, bilo je za potrebe fotografija jednog članka, pa sad neka raste 🙂

14.01.2017.
Baš je bilo hladno ovaj tjedan, a jučer prava mećava, napadalo je preko 20 cm snijega.

Prekjučer sam sve one tegle što sam unijela na stepenište rasporedila dolje po sobi i hodniku, jer najavljuju još veće minuse, a i tamo su bile u mraku, nije to dobro za biljke. Mirisni geranium sam obrezala, stavila reznice u vodu, a nadam se da će matična biljka potjerati iznova – ipak je i njega malo hladnoća zahvatila.
Osim hranilica, sin i ja smo povješali i lojnate kuglice za ptice, ovih dana je sve puno ptičica na hranjenju kod nas.

22.01.2017.
Opet smo jučer hranili ptičice. To je sve kaj radim u vrtu. Hladni val već dugo traje, sad smo na -15 po noći. Ajd samo nek onda bar španjolski puževi smrznu da bu neka korist od te hladnoće 😀
Nikli su mi prvi patlidžani, jeee 🙂 Paprike još čekam svaki dan 😀

Ovako je sve izgledalo tijekom siječnja – pod snijegom i smrznuto:

Ali zato se je u zatvorenom svašta događalo: dozorio je patlidžan Orange prince i Litchi rajčica:

Procvao je morski luk

Tropski hibiskusi u spavaćoj sobi cvali su kao ludi 🙂

A u ovo doba godine često se jede zimnica od paprike i zeleni sokovi prepuni bobičastog voća koje sam skupila tijekom godine i smrznula, neprocjenjivo u ove dane – i uz puno zahvalnosti za obilje koje je raslo prošle godine na mom biovrtu 🙂

I još više fotografija iz siječnja 2017 pogledajte u galeriji fotografija na sljedećem linku:

https://www.biovrt.com/galerija/sijecanj-2017/

Otvorene prijave za proljetne radionice udruge Biovrt 2017

Počela je još jedna nova vrtlarska sezona i započeli smo s planiranjem vrta i prvim sjetvama u kućnoj radinosti. Za sve one koji se prvi put upuštaju u avanturu vlastitog vrta i za one koji žele naučiti više, udruga Biovrt – u skladu s prirodom je pripremila nekoliko praktičnih radionica koje će vam pomoći kod uzgoja vlastitih presadnica i kod planiranja i kreiranja vašeg ovogodišnjeg vrta.

25.02.2017. (subota), 9:30-13:00 sati, radionica „Sjetva i uzgoj presadnica u kućnoj radinosti”

Sjetva počinje u veljači. Naučite sve o sijanju i njezi presadnica, najčešćim problemima u uzgoju te kako pripremiti presadnice za sadnju na otvoreno. Na radionici ćete naučiti kako posijati sjeme paprike, patlidžana, rajčice, peruanskih jagoda i trajnica.

S radionice nosite doma teglice s nekoliko vrsti paprike i rajčice koje ćete sami posijati na radionici

11.03.2017. (subota), radionica „Planiranje vrta”

Radi velikog interesa radionica će se održati u 2 termina – prijepodnevna radionica: 9:00-12:30 i poslijepodnevna radionica 13:30-17:00

Kako planirati povrće da se međusobno podržava u rastu? Naučite sve o dobrosusjedskim odnosima između različitih povrtnih vrsti na vrtu te koje su kombinacije povrća i ostalog bilja najbolje. Naučite zasaditi svoj povrtnjak prema plodoredu kako bi imali što uspješniji vrt. Na radionici ćete također napraviti plan svog ovogodišnjeg povrtnjaka uz mentorstvo voditeljice

25.03.2017. (subota), 10-13:30 sati, radionica “Životinjski pomagači u vrtu”

Za očuvanje prirodne ravnoteže potrebno je privući životinjske pomagače u naš vrt. Oni su svuda oko nas: neumorni kopači koji ruju i prozračuju zemlju te ju obogaćuju humusom, vrijedni oprašivači kojima možemo zahvaliti većinu hrane koju jedemo, predatori koji tamane na tisuće gusjenica, lisne uši i puževe na vrtu, pa čak i gnoje vrtno tlo… Naučite prepoznati bitne životinjske pomagače i kako kreirati vrt u kojemu će oni raditi biološko suzbijanje nametnika umjesto vas.

Svaki polaznik/ca radionice dobiva komplet sjemenja biljaka koje privlače vrtne pomagače.

08.04.2017. (subota), 10-13:30 radionica “Vrt za zelene sokove i zdravlje”

Naučite što su zeleni sokovi, zašto mogu uvelike pomoći vašem zdravlju, kako se oni rade i kako isplanirati vrt da biste uzgojili zeleno povrće koje ćete brati tokom cijele godine za zelene sokove. Na radionici ćemo također napraviti i degustirati nekoliko različitih zelenih sokova.

Svaki polaznik/ca dobiva paket sjemenja biljaka za zelene sokove.

22.04.2017. (subota), 10-13:30 radionica “Izrada prirodnih pasti za zube, ljekovitih macerata i tinktura”

Sve je više kritika na račun farmaceutskih pasti za zube radi štetnih sastojaka koje mogu ozbiljno naštetiti vašem zdravlju. Postoji i jednostavna alternativa koju svatko vrlo lako može napraviti u kućnoj radinosti. Naučite kako napraviti osnovnu zubnu pastu za odrasle i za djecu. Osim toga, naučiti ćete i osnove izrade macerata i tinktura u kućnoj radinosti.

Sa sobom nosite pastu za zube koju ćete sami napraviti na radionici.

06.05.2017. (subota), 10-13:30 radionica “Prepoznavanje samoniklog jestivog i ljekovitog divljeg bilja”

Znate li da oko nas postoji toliko korisnih divljih samoniklih biljaka, koje su se nekad uzgajale kao povrće. Mnoge od biljaka koje smatramo korovima su zapravo vrlo korisne i ljekovite. Ali da bi ih znali kako primjenjivati – morate ih prvo naučiti prepoznati. Na ovoj radionici ćete naučiti upravo to – kako prepoznati jestive i ljekovite samonikle biljke u prirodi i za što ih sve možete koristiti.

Cijena: Cijena svake pojedinačne radionice je 100,00 kn. Za članove uže obitelji (roditelji, djeca, supružnici, braća) odobravamo popust od 50% za drugog člana iste obitelji – uz prethodni dogovor.

Ako dolazite iz Zagreba ili drugih gradova, moguće je da se povežete s drugima da podijelite trošak puta, pa to napomenite pri prijavi.

Prijava je obavezna, a broj sudionika ograničen.

Mjesto održavanja: Čakovec

Prijava na e-mail: biovrt@biovrt.com s naznakom „Prijava na radionicu” (molimo poslati svoje ime i prezime, adresu, kontakt telefon, e-mail adresu i naznaku za koju radionicu se prijavljujete.

Voditeljica: Silvija Kolar–Fodor, predsjednica udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga “U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom “24 sata”, magazinom za život u skladu s prirodom “100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, SirovaHrana.hr … zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom inspirira i educira o životu u skladu s prirodom. Stvaramo zajednicu koja čuva biološku raznolikost, razumije svoju ulogu u prirodi te čuva naše nasljeđe, sjeme i znanje u svrhu uzgoja zdrave hrane, postizanja prehrambene neovisnosti i očuvanje prirode za buduće generacije.

Radovi na vrtu u veljači

Veljača je vrlo zanimljivi mjesec – ne naziva se bez razloga prevrtljiva veljača. Razlog tome je što tokom veljače možemo doživjeti brojne vremenske prilike i neprilike – od pravog prekrasnog toplog proljeća, do debelih minusa okovanih snijegom i ledom – i sve se to može promijeniti u samo nekoliko dana.
Stoga u kontinentalnom kraju veljača je mjesec dok se ne radi puno radova u vrtu, ali ipak postoje neki radovi koje možemo ili čak trebamo napraviti.

SJETVA U ZATVORENOM
Tijekom veljače može se u zatvorenom početi s sjetvom paprike, chillija i patlidžana, peruanskih jagoda i tomatilla, te celera i tikve lufa. Celer se prije uzgaja na prozorskim daskama ili klijalištima da bi stigao formirati zadebljani korijen koji koristimo za jelo tokom godine, a lufa da bi stigla na vrijeme narasti i da bi joj plodovi dozorili prije mrazeva. Od cvijeća možete probati posijati sjeme trajnica jer njima u pravilu treba više vremena za rast, a posijte i penjačice asarinu i cobaeu da bi čim ranije tokom godine počele cvasti, njima isto treba od početka malo dulje vrijeme da narastu. Sve o sjetvi u zatvorenom pročitajte OVDJE.

SJETVA NA OTVORENOM
Ukoliko to vremenske prilike dozvole, tijekom veljače idealno je na otvoreno posijati bob u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Čim je bob prije posijani, to je kasnije otporniji na crne uši koje ga često napadaju.
Osim boba, možete posijati i gredicu ranog graška za raniju berbu. Glavninu sjetve graška ja odgađam za ožujak i travanj jer mi kasnije posijani bolje uspijeva – ali nije posvud isto, treba isprobati.
Tijekom veljače i ožujka, kada vremenske prilike to dozvole, možete posaditi proljetni češnjak i lučice luka.
Sjetva na otvorenom je puno lakše ukoliko ste si na jesen pripremili i pomalčirali gredice, tada je dovoljno samo razmaknuti malč i posijati sjeme. Ukoliko to niste biti će malo teže jer nakon obilnih zimskih oborina i smrzavanja tla treba pričekati da se tlo prosuši kako bi se mogle pripremiti gredice.

PRIPREMA PLEMKI VOĆKI ZA KALEMLJENJE
Siječanj i veljača idealno su vrijeme za pripremu kalema, odnosno plemki za kalemljenje (cijepljenje) voćaka. Siječanj je pogodno vrijeme jer u to doba su plemke u potpunosti dozrele i vegetacija miruje. Uzimaju se vršne reznice jednogodišnjih izboja: jednostavno odrežete vrhove s grana voćaka vrtnim škarama te spremite u vlažni pijesak ili u vlažne vrećice pa u zamrzivač. Više o tome pročitajte OVDJE.

BERBE U VRTU TIJEKOM VELJAČE
Unatoč hladnoćama i zimi, dobrim planiranjem možete imati berbe u vrtu i tijekom ranog proljeća (VIŠE). Na vrtu se i tijekom veljače mogu ubrati razne kupusnjače poput lisnatih vrsti kelja.
Možete brati i matovilac i potočarku, a nerijetko preživi i blitva na vrtu, kao i razne vrste salata i radiča. U to doba su vrlo aktivne i voluharice koje kad potroše svoje zalihe hrane, nerijetko pojedu radič i salate na vrtu, ali čak i kupusnjače.
Tijekom veljače često niču i starinske vrste salata ukoliko ste ih pustili da se rasiju.
Također možete brati i divno samoniklo bilje, poput maslačka, koprive, mišjakinje, crvene mrtve koprive… te tako proljetnim vitaminima i mineralima obogatiti svoj jelovnik.

PRESAĐIVANJE GRMLJA, TRAJNICA I UKRASNIH TRAVA
Ako imate tu sreću da je tlo odmrznuto i dovoljno toplo, možete presađivati grmlje, trajnice i ukrasne trave. Naime, u vrijeme mirovanja najveća je šansa da se presađeno, pa čak i već dosta veliko, najlakše primi.

SADNJA VOĆKI I BOBIČASTOG GRMLJA
Vrijeme mirovanja idealno je vrijeme za sadnju voćki, naravno uz uvjet da tlo nije smrznuto. Voćke golog korijena se mogu saditi sve od tog razdoblja, pa dok ne počnu pupati na proljeće – dakle u periodu od studenog do ožujka iduće godine, sve dok tlo nije smrznuto. Iako se kontejrirane voćke mogu saditi i skoro tijekom cijele godine (jedino ne dok su vrućine i smrznuto tlo), i njih je najbolje saditi u vrijeme mirovanja. Stoga ne propustite ovo doba godine a da ne napravite povoćkavanje svojih vrtova.

HRANJENJE PTICA
Ukoliko zapadne snijeg i traju velike hladnoće ptice ne mogu same do hrane pa im treba pomoći u preživljavanju. Više o tome pročitate OVDJE.
I bitno: ukoliko im želimo pomoći u opstanku, ptice hranimo tek dok stisne zima. Više o tome pročitajte OVDJE.

PRIRODA SE BUDI 🙂
Dani polako postaju sve dulji i dulji, a toplija razdoblja u veljači polako najavjuju skori dolazak proljeća. Okolica opet počinje dobivati boje i mirise, pa stoga uživajte u šetnjama i prvim vjesnicima proljeća 🙂

Pobjednici nagradne igre Vizija mog vrta 2017

Dana 17.01.2017. udruga Biovrt – u skladu s prirodom objavila je nagradnu igru “Vizija mog vrta 2017” koja je trajala od 17.-31.01.2017. (VIŠE)

Nagradna igra održavala se je u našoj facebook grupi Biovrt.com – u skladu s prirodom (VIŠE) koja je kreirana za povezivanje, međusobnu podršku, savjetovanje i inspiraciju svih vrtlara i zaljubljenika u prirodu. Ovom nagradnom igrom željeli smo još više upoznati članove grupe, virtualno prošetati njihovim vrtovima i potaknuti međusobnu inspiraciju i druženje među članovima.

U nagradnoj igri sudjelovalo sa svojim vizijama vrta sudjelovalo je ukupno 35 članova/ica grupe, od kojih su za nagradu konkurirali njih 27 (8 sudionika/ca nije ispunilo uvjete nagradne igre objavljenih na našoj stranici)

Izuzetno nam je drago što smo imali prilike čuti toliko prekrasnih priča, čuti razne inspirativne ideje i planove te virtualno prošetati vrtovima naših članova. Izabrati samo troje nagrađenih od toliko divnih vizija je bilo jako teško, a ovo su pobjednice natječaja:

Ida Zinaja – njenu viziju vrta možete pročitati OVDJE.

Bojana Resch Frank – njenu viziju vrta možete pročitati OVDJE.

Izolda Semera – njenu viziju vrta možete pročitati OVDJE.

Svaka dobitnica osvojila je komplet sjemenja od 10 paketića organskog sjemenja iz našeg biovrta: starinska salata mix, paprika mix, rajčice mix, rukola, lisnati i kovrčavi kelj mix, kadifice niske mix, cinija grmolika mix, crnooka pupavica (Rudbeckia hirta), žuta i narančasta uresnica (Cosmos sulphureus) i srčanik (Leonurus cardiaca) i biti će im poslati poštom nakon što nam dostave svoju adresu.

Hvala svima na sudjelovanju u ovoj nagradnoj igri i hvala vam što ste nas uveli na ovaj način u svoje vrtove i svoje vrtlarske planove. Drago nam je što postojite i što se upravo u našoj facebook grupi Biovrt.com – u skladu s prirodom druži, međusobno inspirira i pomaže toliko divnih ljudi, zaljubljenika u prirodi koji stvaraju prekrasne vrtove i koji međusobno dijele svoje znanje u nastojanju vrtlarenja i života u skladu s prirodom 🙂

Tim udruge Biovrt