Vizija mog vrta 2017

Jako se veselim novoj vrtlarskoj sezoni koja dolazi. Ove godine čeznem i maštam za jednim resursom koji mi najviše nedostaje kada se radi o vrtu – a to je VRIJEME. Naime, uvijek toliko ideja, toliko raznog sjemenja, toliko biljaka za uzgojiti i upoznati, a tako malo vremena za sve to provesti u djelo. Najsretnija bih bila da dan ima duplo više sati i da vrtlarska sezona traje duplo dulje – prostora i sjemenja imam i više nego dovoljno i zahvalna sam na tome. Ali moja nemirna priroda i radoholičarski duh me uvijek vuče na nešto novo tako da se uvijek nalazim u tome da ili proširujem vrtove ili kupujem novo zemljište za nove ideje – a vjerojatno i tu trebam naučiti stati i dati si reda.

Ovo će mi biti 12-ta godina vrtlarenja, a stvari su se tokom godina jako promijenile. Sada kod svega treba računati i na španjolske puževe, a i klima je sve nepredvidljivija – nekad zatopli već u ožujku, nekad je hladno sve do svibnja. Stoga je teško bilo što isplanirati unaprijed, a najviše početak radova na vrtu. Nekad je to bilo puno jednostavnije, sve sam znala posijati na otvoreno i bilo je super – sad neke biljke ne niknu otprve radi naglih vremenskih promjena, a neke bivaju pojedene od puževa. Stoga sam počela kombinirati sjetvu u posudice prije i kasniju sjetvu na otvoreno kod nekih biljaka. Tu su i vrste koje se same zasijavaju po vrtu, one me čak i najviše od svega raduju svojom sposobnošću preživljavanja – na primjer starinske vrste salata. Moj posao je samo da ih porazmjestim po vrtu nakon što niknu.

Svaka je vrtlarska sezona posebna i uvijek se dogodi da neke vrste fenomenalno uspiju, neke slabije. I tako je to uvijek, pa treba naučiti biti zahvalan i radostan oko onoga čega ima, a ne biti nesretan radi onoga što nije uspjelo. Uvijek možemo iskoristiti i loša iskustva kao učenje na greškama. Pretprošle godine mi su super uspjele rajčice, prošle mi je bila godina paprika i mahunarki, a ove godine se mislim više posvetiti upravo tikvenjačama. Naime, uvijek nekako prekasno posijem dinje i lubenice pa dozore jako kasno i ne toliko koliko bi mogle. Stoga ću ih ove godine sijati prije u zatvorenom i u većem broju, a za rast ću isprobavati razne konstrukcije po vrtu.

Naravno, i dalje sijem i održavam mnoge ostale vrste povrća, a vrtovi će i dalje biti prepuni cvijeća koje mješovito sadim s povrćem. Povrtnjak bez cvijeća mi je nezamislivi, kao i moj kreativni nered kojeg napravim svake godine u svojim vrtovima. Dobila sam i neke zanimljive nove vrste cvijeća i povrća koje ću prvi put uzgajati u vrtu i upoznavati ih – veselim se tome 🙂

Ove godine pokrećem kreiranje novog šumskog vrta na zemljištu koje sam tokom proteklih godina kupila i okrupnila – radi se o površini od 1 hektar. Starinske vrste jabuka i krušaka već su naručene i stižu na jesen 2017. godine. U planu je sadnja ograde od graba i bukve s strane gdje su konvencionalne parcele da se zaštiti prostor, a opet ostane prohodno za divljač. Ovo će biti veliki izazov za kreiranje, jer su opet želje jako velike i ja bih ti htjela natrpati jako puno i starinskih šumskih voćki poput jarebike, brekinje, mukinje, oskoruše.., i korisnog drveća poput kestena, oraha, i starinskih voćki, grmlja poput bazge, lješnjaka, ali i bobičastog voća…. pa na kraju mi se čini da možda hektar neće biti dovoljan za sve moje želje 😀 Ali u svakom slučaju, veselim se početku ove avanture i učenja 🙂

Veselim se što u vrtu sudjeluje i moj mali vrtlar, uskoro trogodišnjak – prošle je godine sadio i vadio krumpir, brao jagode, ribize, maline, vadio mrkvu i brao grašak, te skupljao krumpirove zlatice – i sve s tolikim veseljem i ushitom da mi je bila milina gledati ga u vrtu i ne zamjeriti mu kako gazi sve gredice poprijeko dok se zatrči. Veseli me što ga mogu odmalena naučiti tom procesu stvaranja od sjetve do berbe i životu u skladu s prirodom. 🙂

Kako već duže vrijeme kroz prozor gledam samo snijeg i smrznutu zemlju, već željno očekujem novu vrtlarsku sezonu. Jedva čekam proljeće, da mogu kleknuti na moju zemljicu, uroniti prste u nju i osjetiti miris zemlje, te početi novo stvaranje u mom biovrtu. 🙂

I ponovo uživati u raskoši Prirode 🙂

Fotografije iz mojih vrtova po mjesecima možete pogledati u galeriji fotografija OVDJE.

Moj dnevnik vrtlarskih radova po mjesecima od 2010. godine do danas možete pratiti OVDJE.

Postanite član/ica udruge Biovrt u 2017. godini

Drage i dragi,

hvala Vam što ste bili uz nas i dijelili sa nama naš uspjeh i postignuća tijekom prijašnjih godina. Hvala i svim članovima/cama i čuvarima/cama sjemenja koji su se uključili u naše programe tokom 2016. godine.

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom inspirira i educira o životu u skladu s prirodom. Stvaramo zajednicu koja čuva biološku raznolikost, razumije svoju ulogu u prirodi te čuva naše nasljeđe, sjeme i znanje u svrhu uzgoja zdrave hrane, postizanja prehrambene neovisnosti i očuvanje prirode za buduće generacije.

Bez obzira iz kojeg ste dijela Hrvatske, ukoliko želite postati dijelom zajednice koju stvaramo ili jednostavno samo podržati naš rad, pozivamo vas da se učlanite u udrugu Biovrt – u skladu s prirodom u 2017. godini te nam na taj način date svoju podršku.

Podržavajući članovi/ce
Ukoliko želite podržati naš rad na promicanju i edukaciji o životu u skladu s prirodom, a nemate vremena za akcije i aktivno sudjelovanje ili pak živite u drugom dijelu Hrvatske – pozivamo vas da postanete podržavajući član/ica udruge Biovrt.
Podržavajući članovi uplaćuje godišnju članarinu od 100 kuna i redovno su informirani o našim aktivnostima. Također, kao mali znak pažnje za vašu podrški našem radu, nakon učlanjenja i dostave podataka šaljemo vam na vašu kućnu adresu paket od 6 vrsti sjemenja (rajčica mix, rukola, salata mix, uresnica, lisnati i kovrčavi kelj mix, carsko oko).
Podržavajući članovi mogu sudjelovati u radu Skupštine, ali nemaju pravo glasa i nemaju pravo sudjelovanja u radu tijela Udruge.

Nominalni članovi/ce
Nominalni članovi/ice plaćaju godišnju članarinu u iznosu od 80 kuna.
Nominalni član/ica je osoba bez ili s ograničenom poslovnom sposobnošću te ima sva prava i obveze redovnog člana/ice, osim što nema pravo sudjelovanja u radu tijela Udruge.
Nominalni članovi nakon učlanjenja stječu brojne članske pogodnosti:
-Popust 10 % na 4 radionice godišnje
-Redovni sastanci članstva – minimalno 5 sastanaka u godini – druženje, grupa potpore, u Biovrtu – po želji
-Mogućnost 1x godišnje posjet članu/ici tokom sezone – po želji
-Moguće aktivnosti grupe: razmjena iskustava, razmjena viškova proizvoda, razmjena sjemenja i sadnica – po želji

Redovni članovi/ice
Redovni članovi/ice plaćaju godišnju članarinu u iznosu od 100 kuna i volontiraju minimalno 20 volonterskih sati u udruzi. Redovni član/ica je aktivni član/ica s punim opsegom Statutom predviđenih obveza i prava i ostvaruje iste pogodnosti kao nominalni član/ica.

Novi članovi upisuju se kao podržavajući ili nominalni članovi.

Nominalni članovi nakon ostvarenih 20 sati volontiranja u udruzi mogu podnijeti zahtjev za redovno članstvo.

Program za svo članstvo:
– tematski izleti za članstvo. U 2017. godini u planu su izleti u voćnjake entuzijasta koji održavaju starinske sorte – Stare hrvatske voće u Cvetkovcu i OPG Hudolin u Dragaliću.
– program Čuvari sjemenja (više)

Tijekom 2016. godine u sklopu Prograna za članstvo otputovali smo na 2 izleta i održali 6 sastanaka članstva. Više o tome i fotografije s navedenih događaja možete pogledati u našem godišnjem izvještaju rada za 2016. godinu OVDJE.

Maloljetne osobe mogu biti samo nominalni članovi.

Osobe koje nisu članovi/ce, a zanimaju ih aktivnosti udruge namjenjene isključivo članovima (sastanci, izleti), slobodni su sudjelovati na 2 takva događanja udruge, uz obaveznu najavu na e-mail. Nakon toga molimo ih da se učlane kako bi mogli dalje sudjelovati na aktivnostima udruge.

O pravima i obvezama članstva pročitajte u našem Statutu (ovdje).

Članarinu možete uplatiti na naš žiro račun HR452 340009 1116044171 , PBZ banka d.d.

Kako bi postali članom/icom, po uplati članarine, molimo vas da preuzmete Obrazac za učlanjenje (OVDJE) te popunjeni i potpisani nam pošaljete skeniranog na biovrt@biovrt.com ili poštom na našu adresu Biovrt – U skladu s prirodom, Novo Selo Rok, M. Tita 140, 40000 Čakovec.

Nakon primitka uplate i ispunjenog obrasca mi ćemo vas kontaktirati. Članstvo započinje trenutkom upisa u registar članova/ica. Članstvo u udruzi važeće je za kalendarsku godinu i istječe krajem iste.

Radujemo se zajedničkom radu i druženju u 2017. godini.

Tim udruge Biovrt – u skladu s prirodom

Najava predavanja i razmjena sjemenja za proljeće 2017

Udruga «Biovrt – u skladu s prirodom» tokom proljeća 2017. priprema brojna predavanja i razmjene sjemenja u suradnji s drugim udrugama i organizacijama, a koji će biti besplatni za javnost. Posjetiti ćemo nekoliko mjesta/gradova u Hrvatskoj i održati besplatna predavanja na temu “Očuvajmo biorazzznolikost – upoznajmo životinjske saveznike u vrtu” te razmjene sjemenja.

Pozivamo vas da s nama započnete novu vrtlarsku sezonu, naučite više o važnosti i postizanju bioraznolikosti u vrtu, inspirirate se za kreiranje vlastitog vrta i razmijenite/nabavite sjemenje starinskih sorti koje ćete dalje i sami održavati u svojim vrtovima.

Navedeni popis događaja još nije finalan i tokom veljače biti će dopunjen s novim terminima i mjestima održavanja.

25.01.2017. (srijeda) u 18 sati u Čakovcu – predavanje
Predavanje “Očuvajmo biorazzznolikost – upoznajmo životinjske saveznike u vrtu” u suradnji s Ekološkom udrugom Duga održava se u prostoriji multimedijalne dvorane Autonomnog centra (ACT), u Starom hrastu, 1 kat, na adresi Dr. Ivana Novaka 38.

04.02.2017. (subota) od 9-13 sati u Čakovcu – razmjena sjemenja
Razmjena sjemenja održava se u centru Čakovca u zgradi Scheier (Matice Hrvatske 1) u terminu od 9-13 sati u organizaciji ekološke udruge Duga.

11.02.2017. (subota) od 10-15 sati Zagreb – predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje “Očuvajmo biorazzznolikost – upoznajmo životinjske saveznike u vrtu” i razmjena sjemenja održati će se u sklopu “Sajma autohtone hrane iz prirodnog uzgoja” u organizaciji u organizaciji udruge “Crta i točka” Sajam i razmjena sjemenja počinje u 10 sati, dok predavanje počinje u 14:00 sati
Mjesto održavanja: Smoothie bar Sokić, Nova cesta 130, Trešnjevka, Zagreb(zgrada odmah pored Trešnjevačkog placa, sa njegove jugoistočne strane, smoothie bar Sokić je u prizemlju na južnoj strani zgrade

16.02.2017. (četvrtak) – u 18:00 sati u Velikoj Gorici predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje “Očuvajmo biorazzznolikost – upoznajmo životinjske saveznike u vrtu” organizira Grad Velika Gorica (Upravni odjel za urbanizam i zaštitu okoliša, te Upravni odjel za poljoprivredu i ruralni razvoj). Predavanje će se održati s početkom u 18:00 sati. Nakon predavanja održati će se razmjena domaćeg sjemenja.
Mjesto održavanja: Pučko otvoreno učilište, Zagrebačka 37, Velika Gorica u Vijećnici

17.02.2017. (petak) – u 18:00 sati u Koprivnici predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje “Očuvajmo biorazzznolikost – upoznajmo životinjske saveznike u vrtu” organiziraju udruga Kopriva i Knjižnica i čitaonica “Fran Galović” Koprivnica. Predavanje će se održati s početkom u 18:00 sati. Nakon predavanja održati će se razmjena domaćeg sjemenja.
Mjesto održavanja: Knjižnica i čitaonica “Fran Galović” Koprivnica, Zrinski trg 6, Koprivnica

18.02.2017. (subota) u Varaždinu – predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje “Očuvajmo biorazzznolikost – upoznajmo životinjske saveznike u vrtu” počinje u 10:30 sati, a nakon predavanja, oko 11:30 počinje razmjena sjemenja u suradnji s udrugom Gredica.
Mjesto održavanja: Prostorije 3. mjesnog odbora, Zagrebačka ulica 17, preko puta hotela Turist, pored Raiffeisen banke. Link na google maps: https://goo.gl/fqLf7u

21.02.2017. (utorak) u 18:00 sati u Lepoglavi – predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje “Očuvajmo biorazzznolikost – upoznajmo životinjske saveznike u vrtu” i razmjenu domaćeg sjemenja organizira Gradska knjižnica Ivana Belostenca Lepoglava. Predavanje će se održati s početkom u 18:00 sati. Nakon predavanja održati će se razmjena domaćeg sjemenja.
Mjesto održavanja: Gradska knjižnica Ivana Belostenca Lepoglava, Hrvatskih pavlina 7 (u zgradi Turističko kulturno informativnog centra (TKIC) u centru Lepoglave).

24.02.2017. (petak) u 18:30 sati u Ivanić-Gradu
Predavanje “Očuvajmo biorazzznolikost – upoznajmo životinjske saveznike u vrtu” i razmjenu domaćeg sjemenja organizira udruga Zlatno doba – društvo za promicanje zdravijeg i humanijeg življenja. Predavanje će se održati s početkom u 18:30 sati. Nakon predavanja održati će se razmjena domaćeg sjemenja.
Mjesto održavanja: Dom Alojz Vulinec, Beliceva 1, Ivanić-Grad

25.02.2017. (subota) u 17:00 sati – Varaždinske Toplice – predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje “Očuvajmo biorazzznolikost – upoznajmo životinjske saveznike u vrtu” i razmjena sjemenja u organizaciji udruge Put Prirode iz Varaždinskih Toplica. Predavanje će se održati s početkom u 17:00 sati, a nakon predavanja u 18 sati moći ćete razmijeniti ili nabaviti domaće sjeme na razmjeni sjemenja u organizaciji udruge Put prirode.
Mjesto održavanja: kino dvorana Ljubelj u Varaždinskim Toplicama, Trg slobode 14

28.02.2017. (petak) u 18:00 sati u Virju predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje”Očuvajmo biorazzznolikost – upoznajmo životinjske saveznike u vrtu” organizira Narodna knjižnica Virje. Predavanje će se održati s početkom u 18:00 sati. Nakon predavanja održati će se razmjena domaćeg sjemenja.
Mjesto održavanja: Narodna knjižnica Virje, Trg Stjepana Radića 1, 48326 Virje

02.03.2017. (četvrtak) u 18:00 sati u Bjelovaru – predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje “Očuvajmo biorazzznolikost – upoznajmo životinjske saveznike u vrtu” i razmjenu domaćeg sjemenja organizira Narodna knjižnica „Petar Preradović“ u Bjelovaru Predavanje će se održati s početkom u 18:00 sati. Nakon predavanja održati će se razmjena domaćeg sjemenja.
Mjesto održavanja: Narodna knjižnica „Petar Preradović“ , Trg Eugena Kvaternika 11, Bjelovar

03.03.2017. (petak) u 17:00 sati u Gornjem Mihaljevcu – predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje “Očuvajmo biorazzznolikost – upoznajmo životinjske saveznike u vrtu” i razmjenu domaćeg sjemenja organizira Osnovna škola Gornji Mihaljevec. Predavanje će se održati s početkom u 17:00 sati. Nakon predavanja održati će se razmjena domaćeg sjemenja.
Mjesto održavanja: Osnovna škola Gornji Mihaljevec, Gornji Mihaljevec 83 , 40306 Macinec

05.03.2017 (nedjelja) u 16:00 sati Karlovac – predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje “Očuvajmo biorazzznolikost – upoznajmo životinjske saveznike u vrtu” organizira udruga Eko Pan. Predavanje će se održati s početkom u 16:00 sati, a nakon predavanja moći ćete razmijeniti ili nabaviti domaće sjeme na razmjeni sjemenja u organizaciji udruge Eko Pan.
Mjesto održavanja: Karlovac, Struga 1 (na Gazi, bivša kožara) u prostorijama udruge Eko Pan na 1. katu

07.03.2017. (utorak) u 18:00 sati Krapinske toplice – predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje “Očuvajmo biorazzznolikost – upoznajmo životinjske saveznike u vrtu” organizira Općinska knjižnica Krapinske Toplice. Predavanje će se održati s početkom u 18:00 sati. Nakon predavanja održati će se razmjena domaćeg sjemenja.
Mjesto održavanja: Općinska knjižnica Krapinske Toplice, Lj. Gaja 27, Krapinske Toplice

08.03.2017. (srijeda) u 17:00 sati u Novom Selu Rok – predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje “Očuvajmo biorazzznolikost – upoznajmo životinjske saveznike u vrtu” i razmjenu domaćeg sjemenja organizira Područna škola Novo Selo Rok. Predavanje će se održati s početkom u 17:00 sati. Nakon predavanja održati će se razmjena domaćeg sjemenja.
Mjesto održavanja: Područna škola Novo Selo Rok, Maršala Tita 47, 4000 Čakovec

09.03.2016. (četvrtak) u 18:00 u Ludbregu predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje “Očuvajmo biorazzznolikost – upoznajmo životinjske saveznike u vrtu”organizira Gradska knjižnica i čitaonica “Mladen Kerstner”, Ludbreg. Predavanje će se održati s početkom u 18:00 sati. Nakon predavanja održati će se razmjena domaćeg sjemenja.
Mjesto održavanja: Gradska knjižnica i čitaonica “Mladen Kerstner”, Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19

14.03.2017. (utorak) u 18:00 sati u Đurđevcu – predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje “Očuvajmo biorazzznolikost – upoznajmo životinjske saveznike u vrtu” i razmjenu domaćeg sjemenja organizira Gradska knjižnica Đurđevac. Predavanje će se održati s početkom u 18:00 sati. Nakon predavanja održati će se razmjena domaćeg sjemenja.
Mjesto održavanja: Muzej Grada Đurđevca, Starogradska 21, 48350 Đurđevac

18.03.2017. (subota) u 10:00 sati u Zagrebu – predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje “Očuvajmo biorazzznolikost – upoznajmo životinjske saveznike u vrtu” i razmjenu domaćeg sjemenja organizira udruga Vestigium iz Zagreba. Predavanje će se održati s početkom u 10:00 sati. Nakon predavanja održati će se razmjena domaćeg sjemenja.
Mjesto održavanja: Udruga Vestigium, Rudeška cesta 142, 10000 Zagreb

21.03.2017. (utorak) u 18:00 sati u Donjoj Stubici – predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje “Očuvajmo biorazzznolikost – upoznajmo životinjske saveznike u vrtu” i razmjenu domaćeg sjemenja organizira Pučko otvoreno učilište Donja Stubica. Predavanje će se održati s početkom u 18:00 sati. Nakon predavanja održati će se razmjena domaćeg sjemenja.
Mjesto održavanja: Pučko otvoreno učilište Donja Stubica, Knjižnica, Nova ulica 1, Donja Stubica

“JUŽNA MORSKA TURNEJA”

26.03.2017. (NEDJELJA) u 16:00 sati u Splitu – predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje “Očuvajmo biorazzznolikost – upoznajmo životinjske saveznike u vrtu” i razmjenu domaćeg sjemenja organizira Udruga CEDRA Split – Cluster za eko društvene inovacije i razvoj Split. Predavanje će se održati s početkom u 16:00 sati. Nakon predavanja održati će se razmjena domaćeg sjemenja.
Mjesto održavanja: Udruga CEDRA Split – Amosfera Coworking prostor na adresi Ruđera Boškovića 20/II, Split

27.03.2017. (ponedjejak) u 18:00 sati u Pločama – predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje “Očuvajmo biorazzznolikost – upoznajmo životinjske saveznike u vrtu” i razmjenu domaćeg sjemenja organizira Narodna knjižnica Ploče. Predavanje će se održati s početkom u 18:00 sati. Nakon predavanja održati će se razmjena domaćeg sjemenja.
Mjesto održavanja: Narodna knjižnica Ploče, Ul. Vladimira Nazora 12, 20340 Ploče

28.03.2017. (utorak) u 10:00 sati u Opuzenu – predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje “Očuvajmo biorazzznolikost – upoznajmo životinjske saveznike u vrtu” i razmjenu domaćeg sjemenja organizira Srednja poljoprivredna i tehnička škola Opuzen. Predavanje će se održati s početkom u 11:00 sati. Nakon predavanja održati će se razmjena domaćeg sjemenja.
Mjesto održavanja: Srednja poljoprivredna i tehnička škola Opuzen, Trg Opuzenske bojne 5, 20355 Opuzen

28.03.2017. (utorak) u 18:00 sati u Gospiću – predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje “Očuvajmo biorazzznolikost – upoznajmo životinjske saveznike u vrtu” i razmjenu domaćeg sjemenja organizira Kulturno Informativni Centar Gospić. Predavanje će se održati s početkom u 18:00 sati. Nakon predavanja održati će se razmjena domaćeg sjemenja.
Mjesto održavanja: Kulturno Informativni Centar Gospić,javna ustanova za kulturu, Budačka 12, 53000 Gospić

O predavanju: Znate li da su pčele zaslužne za 1/3 hrane koju jedemo? Da su gliste zaslužne za plodno tlo, da su nam bubamare i ptice saveznici u borbi protiv nametnika? Suradnja s prirodom i bioraznolikost jako su bitni u uzgoju zdrave hrane. Upoznajte dio tog živog svijeta oko nas i naučite kako mu svi mi možemo pomoći u opstanku. Znanjem o korisnim životinjama u vrtu i načinima kako osigurati ravnotežu između korisnih organizama i nametnika uvelike si olakšavate uzgoj zdrave hrane bez potrebe za prskanjima ili dodatnom intervencijom u vrtu. Predavačica Silvija Kolar-Fodor otkriti će neke od načina kako postići ravnotežu u vrtu, a koje ona koristi u svom biovrtu.

Na razmjene sjemenja se pozivaju posjetitelji predavanja koji čuvaju ili žele čuvati domaće sjeme u svojim vrtovima i da razmijene sjeme s udrugom Biovrt i na taj način doprinesu očuvanju naše biološke raznolikosti.
Ukoliko nemate sjeme za razmjenu, do sjemenja na spomenutoj razmjeni možete doći i donacijom za sjeme.

O predavačici: Silvija Kolar–Fodor, predsjednica udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga “U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom “24 sata”, magazinom za život u skladu s prirodom “100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, SirovaHrana.hr … zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom od 2012. inspirira i educira o životu u skladu s prirodom. Stvaramo zajednicu koja čuva biološku raznolikost, razumije svoju ulogu u prirodi te čuva naše nasljeđe, sjeme i znanje u svrhu uzgoja zdrave hrane, postizanja prehrambene neovisnosti i očuvanje prirode za buduće generacije.

Nagradna igra Vizija mog vrta 2017

Pridružite nam se u veselom iščekivanju nove vrtlarske sezone 🙂

Vjerujemo da, iako je vani snijeg, hladno i smrznuto, već imate viziju svog vrta u 2017 i polako radite planove za vrtlarsku sezonu koja nam slijedi. Ako već niste, pridružite nam se u našoj Facebook grupi Biovrt.com – u skladu s prirodom (OVDJE) i recite nam tamo svoje planove i ideje koje mislite realizirati ove godine. Kako je radost podijeljena s drugima upola veća, želimo da viziju vašeg vrta podijelite s nama te da svi skupa inspiriramo jedni druge. To u konačnici i jeste poanta naše facebook grupe – međusobna podrška među vrtlarima i zaljubljenicima u prirodu. Zato vas želimo čuti u čim većem broju i upoznati vaše vrtove, te biti podrška u vašim planovima i idejama.

A da vas malo dodatno potaknemo, mi ćemo na kraju odabrati i nagraditi 3 vaše priče sjemenjem za vaš vrt 🙂

KAKO SUDJELOVATI: Podijelite s nama viziju vašeg vrta – napišite nam post u nekoliko rečenica u našoj fb grupi Biovrt.com – u skladu s prirodom (OVDJE). U istom postu uz vaše ideje i planove možete nam pokazati vaš vrt, dio vrta i slično. Da bi konkurirali za nagradu, možete objaviti maksimalno 5 vaših autorskih fotografija (ili 1 kolaž s do 5 fotografija) – sve u jednom postu. Post započnite s: Vizija mog vrta 2017.

U nagradnoj igri mogu sudjelovati svi građani/ke Republike Hrvatske – mada pozivamo i članove izvan granica Hrvatske da nam se pridruže s svojim vrtlarskim pričama van konkurencije za nagradu.

RAZDOBLJE TRAJANJA NAGRADNE IGRE: od 17.01.-31.01.2017.

NAGRADE: Žiri udruge bira 3 dobitnika/ce koji osvajaju komplete od 10 paketića organskog sjemenja iz našeg biovrta: starinska salata mix, paprika mix, rajčice mix, rukola, lisnati i kovrčavi kelj mix, kadifice niske mix, cinija grmolika mix, crnooka pupavica (Rudbeckia hirta), žuta i narančasta uresnica (Cosmos sulphureus) i srčanik (Leonurus cardiaca).

Veselimo se vašim pričama i vašim vrtovima 🙂

A vi, jeste li spremni za najbolju vrtlarsku godinu svog života?

Tim udruge Biovrt

Neobični patlidžani

Patlidžan (lat. Solanum melongena ) je tropska trajnica i pripada obitelji pomoćnica (lat. Solanaceae). Porijeklom je iz južne i istočne Azije. Iako je trajnica, s obzirom da je jako osjetljivi na niske temperature, kod nas se uobičajeno uzgaja kao jednogodišnja biljka. Može se uzgajati na otvorenom i u teglama. Ukoliko ga uzgajate u teglama i prije većeg pada temperatura unesete u slabije grijanu svjetlu prostoriju, može prezimiti i tako opstati kao višegodišnja biljka.

Iako pri spomenu na patlidžane odmah većina pomisli na velike ljubičasto-plave plodove, postoji velika raznolikost patlidžana, bijelih, šarenih, narančastih, zelenih… okruglih i duguljastih… Predstaviti ću vam jedan mali dio te raznolikosti koju uzgajam u svom biovrtu.

Patlidžan bijelo jaje

Ova vrsta izgleda kako i sam naziv govori – kao bijelo jaje, toliko je i veliki. Kad dozori, poprimi žutu boju. Jestivi je dok je mladi i bijeli, a često se uzgaja u teglama u ukrasne svrhe. Pazite na trnje – iako nije uvijek uočljivo, prilično je nezgodno nabosti se na njega.

Patlidžan mali zeleni – Thai zeleni patlidžan

Ova vrsta patlidžana veličine je malih loptica i vrlo je česti u nacionalnoj tajlandskoj kuhinji.

Patlidžan trobojni prugasti

Ovaj zanimljivi patlidžan naraste do srednje veličine, a plod ima tri boje: prugastu kombinaciju bijele, zelene i ljubičaste boje. Dok sasvim dozori poprima žutu boju. Konzumira se dok je plod mladi.

Patlidžan Orange Prince

Ova vrsta patlidžana ima dosta različite listove od ostalih uobičajenih vrsti patlidžana i puno trnja – pa čak i na listovima. Plodovi su mali, isprva zeleni, kad dozore postanu jarko narančasti i izgledaju kao ukrasne tikvice. Plodovi se jedu dok su mladi, kasnije služe na ukras.

Patlidžan Striped Toga

Prekrasni patlidžan koji mnogi uzgajaju u ukrasne svrhe, a odličan je i za jelo. Cvate u bijeloj boji, a plodovi su isprva zeleni na pruge, pa tijekom zorenja poprime narančastu boju. Najbolji za berbu su mladi zelenkasti plodovi koji tek polako počinju poprimati narančastu boju.

Javni poziv za besplatna vrtlarska predavanja 2017

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom kreće s organizacijom seta proljetnih predavanja 2017.

Posjetiti ćemo nekoliko mjesta/gradova u Hrvatskoj i održati besplatna predavanja na temu ” Očuvajmo biorazzznolikost – upoznajmo životinjske saveznike u vrtu”.

Otvaramo poziv organizatorima predavanja (udruge, knjižnice, institucije i sl) za mjesta/gradove u kojima ćemo održati predavanja. Ukoliko želite ugostiti naše predavanje, evo nekoliko uputa za prijavu:

– Predavanja će se održavati tokom mjeseca veljače i ožujka 2017.
– Ovaj poziv otvoren je za područje cijele Republike Hrvatske, s time da predavanja u mjestima znatno udaljenima od Čakovca ovisi o interesu više organizatora iz nekog dijela RH i spajanje istih u nekoliko dana
– Predavanje treba biti organizirano na javnom mjestu i otvoreno za javnost (sudjelovanje javnosti na predavanju mora biti besplatno).
– Organizator se obvezuje organizirati prostor, obavijestiti medije i javnost o održavanju predavanja, osigurava laptop i projektor za održavanje predavanja.
– Predavanje traje sat vremena (1 h) nakon čega je moguće organizirati razmjenu sjemena i vrtlarskih iskustava. Predavačica može donijeti višak sjemena iz biovrta za razmjenu, ovisno o sezonskom višku Udruge.
– Predavanje je besplatno, pokrivaju se jedino troškovi puta predavačici (da li ih plaća organizator ili se skupljaju u vidu donacija od sudionika odluka je organizatora).

Zainteresirani?

Prijave: na biovrt@biovrt.com od 10.01.-31.01.17., predmet e-maila: Proljetna predavanja 2017.
Prijava treba sadržavati naziv udrugu/institucije organizatora predavanja, mjesto/grad, mjesto održavanja predavanja, ime, e-mail i broj telefona kontakt osobe, te u nekoliko rečenica napišite zbog čega bi i za koga željeli organizirati ovo predavanje
Nakon završetka javnog poziva, kontaktirati ćemo odabrane za daljnji dogovor o predavanju, te javno objaviti popis mjesta predavanja.

Biovrt – pregled aktivnosti 2016

Donosimo pregled svih aktivnosti održanih 2016. godine u Biovrtu. Iza nas je vrlo aktivna, zanimljiva godina prožeta raznovrsnim aktivnostima, a posebno nam je drago što od 2016. godine imamo i nove programe za članstvo i čuvare sjemenja, pa i na ovaj način sve zainteresirane uključujemo u rad udruge i ispunjenje njenih ciljeva.

Svi tekstovi koji su u zelenoj boji sadrže poveznicu na članak s više podataka i/ili fotografije s održanih događaja.

ODRŽANA PREDAVANJA I RAZMJENE SJEMENJA 2016

06.02.2016. (subota) u Čakovcu – Razmjena sjemenja u organizaciji ekološke udruge Duga
13.02.2016. (subota) u Varaždinu – predavanje “Revolucija zdrave hrane na dohvat ruke” i razmjena sjemenja u suradnji s udrugom Gredica
19.02.2016. (petak) u Nedelišću – predavanje „Male tajne biovrtlarstva” i razmjena sjemenja u suradnji s Centrom Smart Vision
20.02.2016.(subota) Zagreb – predavanje „Male tajne biovrtlarstva” i razmjena sjemenja u sklopu “Sajma autohtone hrane iz prirodnog uzgoja” u organizaciji u organizaciji udruge “Crta i točka”
21.02.2016 (nedjelja) u Karlovcu – predavanje “Revolucija zdrave hrane na dohvat ruke” i razmjena sjemenja u suradnji s udrugom Eko Pan
23.02.2016. (utorak) Krapinske toplice – predavanje “Revolucija zdrave hrane na dohvat ruke” i razmjena sjemenja u suradnji s Općinskom knjižnicom Krapinske Toplice
26.02.2016. (petak) u Virju – predavanje “Revolucija zdrave hrane na dohvat ruke” i razmjena sjemenja u suradnji s Narodnom knjižnicom Virje
01.03.2016. (utorak) u Ludbregu predavanje “Revolucija zdrave hrane na dohvat ruke” i razmjena sjemenja u suradnji s Gradskom knjižnicom i čitaonicom “Mladen Kerstner”, Ludbreg.
03.03.2016. (četvrtak) u Koprivnici predavanje “Revolucija zdrave hrane na dohvat ruke” i razmjena sjemenja u suradnji s udrugom Kopriva i Knjižnica i čitaonica “Fran Galović” Koprivnica
05.03.2016. (subota) – Varaždinske Toplice – predavanje “Revolucija zdrave hrane na dohvat ruke” i razmjena sjemenja u suradnji s udrugom Put Prirode iz Varaždinskih Toplica.
08.03.2016. (utorak) – Sveti Ivan Zelina – predavanje “Revolucija zdrave hrane na dohvat ruke” i razmjena sjemenja u suradnji s Gradskom knjižnicom Sveti Ivan Zelina.
10.03.2016. (četvrtak) – Lepoglava – predavanje “Revolucija zdrave hrane na dohvat ruke” i razmjena sjemenja u suradnji s Gradskom knjižnicom Ivana Belostenca Lepoglava
22.03.2016. (utorak) – Samobor – predavanje “Revolucija zdrave hrane na dohvat ruke” i razmjena sjemenja u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem Samobor
Više o proljetnim predavanjima pogledajte OVDJE.

27.08.2016. – Novo Selo Rok – predavanje “Sjeme kao zalog naše budućnosti – zašto čuvati sjeme iz svog vrta”u sklopu Dana otvorenih vrata udruge
05.11.2016. – Donji Kraljevec – predavanje “Čuvanje starinskih sorti kao zalog naše budućnosti” u sklopu Međunarodnog voćarskog sajma u Donjem Kraljevcu

PROLJETNE RADIONICE O VRTLARENJU 2016 UDRUGE BIOVRT
Na proljetnim radionicama sudjelovalo je 52 različitih polaznika iz cijele RH.

27.02.2016. radionica „Sjetva i uzgoj presadnica u kućnoj radinosti”
12.03.2016. radionica „Planiranje vrta”
02.04.2016. radionica “Vrt za zelene sokove i zdravlje”
16.04.2016. radionica “Izrada prirodnih pasti za zube, ljekovitih macerata i tinktura”
23.04.2016. radionica “Prepoznavanje samoniklog jestivog i ljekovitog divljeg bilja”

ŠKOLA VRTLARENJA 2016
Održano 6 radionica, sudjelovalo ukupno 31 različitih polaznika/ca iz Međimurja, Varaždinske, Koprivničke, Zagrebačke županije te Ravne gore.
Održane radionice:

30.04.2016. „Kreiranje povrtnjaka i prva sjetva na vrtu”
21.05.2016. “Uzgoj rajčica, paprika, tikvenjača i mahunarki”
28.05.2016. “Nametnici u vrtu i biološke tehnike odvraćanja/suzbijanja”
11.06.2016. “Bolesti biljaka i načini biološke obrane od bolesti biljaka”
08.10.2016. „Kako kreirati šumski vrt“
22.10.2016. “Planiranje, sadnja i održavanje voćnjaka”

Detalje o Školi vrtlarenja 2016 pročitajte OVDJE.

DAN OTVORENIH VRATA U BIOVRTU 27.08.2016.
Dan otvorenih vrata održani je 27.08.2016. u biovrtu Silvije Kolar-Fodor, predsjednice udruge Biovrt – u skladu s prirodom. Vrt se nalazi u Novom Selu Rok, mjestu pored Čakovca, a ove godine ga je posjetilo preko 50 ljubitelja prirode i vrtlarenja iz Međimurja, Varaždina, Zagreba i okolice, Sv.I.Zeline, Karlovca, Đurđenovca, Ravne Gore ….

U sklopu programa održani je obilazak vrtova i terensko predavanje, predavanje o važnosti čuvanja starinskog sjemenja i domjenak, a sve o održanoj manifestacije kao i video s iste pogledajte OVDJE.

PROGRAM ZA ČLANSTVO UDRUGE
Od 2016 godine imamo posebni program za članstvo udruge. Bez obzira iz kojeg ste dijela Hrvatske, ukoliko želite postati dijelom zajednice koju stvaramo ili jednostavno samo podržati naš rad, pozivamo vas da se učlanite u udrugu Biovrt – u skladu s prirodom te nam na taj način date svoju podršku. Možete se učlaniti kao redovni, podržavajući ili nominalni član/ica udruge, a sve o programina za članstvo pročitajte OVDJE.

Izleti članstva udruge
Tokom 2016. godine zainteresirani članovi i članice bili su na 2 izleta, a kako nam je bilo pogledajte na linkovima:
02.07.2016. Izlet članova udruge u Mozirjski gaj i Logarsku dolinu
17.09.2016. Izlet članstva u arboretum Volčji potok i Ljubljanu

Sastanci članstva udruge
Tokom 2016. godine održali smo 6 sastanaka članstva, od kojih je dio bio u vrtovima članova koji su nas pozvali u posjetu. Kako nam je bilo pogledajte na linkovima:

1. 19.03.2016. Sastanak članstva i razmjena sjemenja u Čakovcu
2. Sastanak članstva 08.05.2016. u Biovrtu
3. Sastanak 23.07.2016. u Zasadbregu
4. Sastanak 13.08. u Železnoj gori
5. Sastanak 10.09.2016 u Pretetincu
6. 29.10.2016. Završni sastanak članstva u biovrtu

PROGRAM ČUVARI SJEMENJA
Kako želimo očuvati sjeme tradicijskih sorti za buduće generacije, 2016. godine započeli smo s programom Čuvari/ce sjemenja koji obuhvaća čuvanje starih, rijetkih ugroženih sorti u vrtovima pojedinaca. Udruga Biovrt osigurava besplatno do 3 sorte koje čuvari sjemenja održavatj u svom vrtu, edukaciju o čuvanju sjemenja i potporu, a čuvari sjemenja prate rast biljke i vraćaju dio sjemenja na kraju sezone. Čuvari sjemenja mogu postati svi članovi/ce udruge Biovrt, a više o našem programu pročitajte OVDJE.

U program Čuvari sjemenja uključilo se je 2016. godine 9 članova/ica udruge Biovrt te je svatko dobio na čuvanje sjemenje 3 vrsti iz biovrta.
Održali smo i jednu radionicu koja je bila besplatna za sve sudionike ovog programa:
27.08.2019. Radionica “Nastanak, skupljanje i čuvanje sjemenja”

PROJEKT “U POTRAZI ZA BLAGOM”
Udruga Biovrt – u skladu s prirodom u suradnji s I OŠ Čakovec – Područnom školom Novo Selo Rok OD 01.03.-31.05.2016. provodila je projekt – građansku akciju „ U potrazi za blagom” kojeg je podržala Regionalna zaklada za lokalni razvoj “Zamah” u sklopu programa “Naš doprinos zajednici”. U sklopu navedenog projekta, u subotu 07.05.16. napravljeni je školski vrt u dvorištu Područne škole Novo Selo Rok, a nakon toga oformirane su vrtlarske grupe i provodile su se redovne aktivnosti u školskom vrtu. Više o formiranju školskog vrta pročitajte OVDJE, a prilog HTV-a o našem školskom vrtu pogledajte OVDJE.

Video o kreiranju vrta i prvoj sadnji na školskom vrtu koji je napravila volonterka udruge pogledajte ovdje:

NASTAVAK AKTIVNOSTI U ŠKOLSKOM VRTU PODRUČNE ŠKOLE NOVO SELO ROK
Nakon završetka projekta 31.05.2016. vrtlarska grupa nastavila je s radom zahvaljujući volonterskom angažmanu školskog osoblja te predsjednice i eduktorice udruge Biovrt Silvije Kolar-Fodor. Više o aktivnostima u školskom vrtu pročitajte OVDJE.

Od početka školske godine na jesen 2016. vrtlarske se grupa redovito održava jednom tjedno.

Fotografije s svih vrtlarskih grupa održanih do sada možete pogledati u našoj galeriji fotografija OVDJE.

SUDJELOVANJE NA PROJEKTIMA – SURADNJA S DRUGIM UDRUGAMA
U sklopu projekta Moj korak do samostalnosti za korisnike/ice Udruge osoba s intelektualnim teškoćama Međimurske županije održali smo 6 radionica u Čakovcu, 2 terenske posjete u biovrtu i završno druženje u Čakovcu. Vrt smo kreirali u dvorištu kuće gdje su u zajedničkom kućanstvu živjeli štićenici udruge.

1. RADIONICA – Sjetva i uzgoj presadnica – 24.03.2016.
2. RADIONICA – Kreiranje vrta i prve sjetve – 21.04.2016.
3. RADIONICA – Sadnja presadnica na otvoreno – 19.05.2016.
4. RADIONICA – Presađivanje kupusnjača i bolesti biljaka – 02.06.2016.
5. RADIONICA – Bolesti biljaka – 01.07.2016
6. RADIONICA – Berbe i pripreme za jesen – 11.08.2016.

TERENSKE POSJETE Biovrtu u Novo Selo Rok – 02.06. I 11.08.2016.
ZAVRŠNO DRUŽENJE u Čakovcu – 25.08.2016.

OSTALE AKCIJE I AKTIVNOSTI

14.04.2016. – Povoćkajmo vrtove – Akcija sadnja jagoda s učenicima Osnovne škole Gornji Mihaljevec
09.09.2016. – Posjeta Područne škole Novo Selo Rok u biovrtu

VOLONTERSKE RADNE AKCIJE ČIŠĆENJA SJEMENJA
12.08.2016. biovrtna volonterska radna akcija čišćenja sjemenja
09.09.2016. biovrtna volonterska radna akcija čišćenja sjemenja

NATJEČAJI I KAMPANJE IGRE
05.-20.07.2016. Fotografski natječaj „Korisni kukci u vrtu“
09.11.2016. Jesenska kampanja „Povoćkajmo vrtove“

SUDJELOVANJE NA SAJMOVIMA I MANIFESTACIJAMA
15.10.2016. Dani zahvalnosti u Nedelišću
04.-05.11.2016. Međunarodni voćarski sajam u Donjem Kraljevcu

GOSTOVANJA U TV I RADIO EMISIJAMA
10.02.2016. Gostovanje na HRT1,u emisiji Dobro jutro Hrvatska, rubrika Zeleno jutro, izrada seed balls i najava predavanja
19.02.2016. Gostovanje na VTV, emisija Vekerica, najava predavanja i radionica
24.02.2016. Intervju Radio Varaždin, emisija Nešto zeleno, najava predavanja i radionica
26.02.2016. Intervju radio Megaton – najava predavanja i radionica, o plodoredu u dobrim i lošim susjedima
22.03.2016. Intervju radio Samobor – vezano uz predavanje “Revolucija zdrave hrane na dohvat ruke” u Samoboru
23.05.2016. Snimanje HTV prilog u školskom vrtu – prikazani prilog 30.05.16 na HTV 1 Dobro jutro Hrvatska u 7:40 i na HTV2 – Regionalni dnevnik, sri 01.06. u 16:25
12.08.2016. Snimanje priloga Srce tv – vijesti Dana Srce TV 12.08.2016 (8. minuta) – najava dana otvorenih vrata, prilog u emisiji Poljoprivredni savjetnik 20.08.16.

POTPORE DRUGIM ORGANIZACIJAMA
16.06.16. Poslano sjeme u Dječji vrtić Pčelice Škrljevo – donacija sjemenja za pčele i korisne kukce
15.12.16. poslana donacija sjemenja mješavine povrća za Zavod za distrofičare Banja Luka BIH
15.12.16. poslane fotografije bubamara Zoološkom vrtu Grada Zagreba za web publikaciju o sedmotočkastoj bubamari

SURADNJA S DRUGIM ORGANIZACIJAMA
Nastavlja se suradnja s s udrugom Gredica iz Varaždina, Centrom Smart Vision iz Nedelišća, Gradskom knjižnicom i čitaonicom “Mladen Kerstner” Ludbreg, udrugom Kopriva i Gradskom knjižnicom Ivana Belostenca Lepoglava.
Tokom 2016. uspostavjena je suradnja s Osnovnom školom Gornji Mihaljevec, udrugom “Crta i točka” iz Zagreba, udrugom Eko Pan iz Karlovca, Općinskom knjižnicom Krapinske Toplice, Narodnom knjižnicom Virje, Knjižnicom i čitaonicom “Fran Galović” Koprivnica, Gradskom knjižnicom Sveti Ivan Zelina, Pučkim otvorenim učilištem Samobor te s Centrom Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu

SURADNJA S DRUGIM WEB STRANICAMA I ČASOPISIMA
U 2016. godini nastavlja se blog U skladu s prirodom na Blogosferi Večernjeg lista, te s Međumurskim novinama, pa ste kolumnu “BIOVRT” mogli pratiti cijele godine u tiskanom tjedniku Međimurske novine.
Veliku podršku imamo i od portala Drumtidamkoji redovito objavljuju najavu naših predavanja. Velika hvala i svim ostalim web i tiskanim medijima koji redovito objavljuju naše najave događanja.

19.02.2016. na stranicama Agrokluba objavljeni intervju predsjednice udruge Silvija Kolar-Fodor “Biovrtlarenje mi je potpuno promijenilo život”

ČLANAK O BIOVRTU U KNJIZI DOBRE PRIČE
Krajem 2016. godine izdana je knjiga “DOBRE PRIČE- reportaže i zapisi” – autora Anđa i Vjeko Hudolin.
Ponosni smo što je u knjizi jedna dobra priča upravo iz Biovrta – intervju s predsjednicom udruge Silvijom Kolar-Fodoru kojem govori o svojim počecima i radu te sadašnjim programima udruge Biovrt – u skladu s prirodom.
Sve detalje o knjizi i narudžbi pročitajte OVDJE.

FACEBOOK GRUPA BIOVRT.COM – U SKLADU S PRIRODOM
Facebook grupa služi za razmjenu znanja i iskustava među vrtlarima/icama koji vrtlare u skladu s prirodom, pa ako želite postati dio ove vrtlarske zajednice pridružite nam se OVDJE.
Početkom 2016. godine facebook grupa Biovrt.com – u skladu s prirodom brojila je preko 14.200 članova/ica, a do kraja godine taj je broj narasao na preko 15.800 članova/ica.

FACEBOOK STRANICA UDRUGA BIOVRT – U SKLADU S PRIRODOM
Pratite nas svakodnevno i na fb stranici udruge Biovrt – u skladu s prirodom OVDJE.
Početkom 2016. godine imali smo preko 4300 pratitelja, a na kraju 2016. preko 8100 pratitelja.

OSTALE REDOVNE AKTIVNOSTI
Na stranici www.biovrt.com redovito se objavljuju članci vezani uz biovrtlarstvo, pa je tako bilo i tokom cijele 2016. godine.

BESPLATNI BILTEN (NEWSLETTER) UDRUGE
Od 2015. godine redovito izdajemo i mjesečni bilten koji sadrži aktualne najave aktivnosti udruge i aktualne savjete. Tako smo i tokom 2016. godine izdali 12 biltena udruge. Ukoliko želite primati savjete, novosti, najave radionica i razmjena sjemena, pretplatite se na naš besplatni bilten (newsletter) OVDJE.

OČUVANJE BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI
S ciljem očuvanja biološke raznolikosti, u našu banku sjemenja redovito se pohranjuju svi viškovi sjemenja od biljaka koje se uzgajaju u biovrtu predsjednice udruge Silvije Kolar-Fodor, ali i donacije sjemenja koje nam šalju pojedinci. Svi zainteresirani mogu s nama razmijeniti sjeme za razmnožavanje tih biljaka u svojim vrtovima ili postati naš Čuvar/ica sjemenja.

Fotografije naših aktivnosti možete pogledati i u galeriji fotografija udruge OVDJE.

Financijski izvještaj udruge za 2016. godinu biti će nakon predaje na FINU vidljivi na njihovim stranicama u skladu s zakonima i pravilnicima o poslovanju udruga.

Hvala svima koji pratite i podržavate naš rad!

Također, velika hvala svim volonterima udruge koji su pomogli kod održavanja aktivnosti udruge i bez kojih sve ovo ne bi bilo moguće!

Silvija Kolar-Fodor, predsjednica udruge

Radovi na vrtu u siječnju

Mjesec siječanj je u kontinentalnoj Hrvatskoj uobičajeno hladni i smrznuti mjesec. Ovo je mjesec kad smo u glavnini na godišnjem odmoru od radova na vrtu. Ali ipak postoje poslovi koje je preporučljivo napraviti u siječnju.

SNIJEG JE ODLIČAN IZOLATOR BILJKAMA NA VRTU
Ukoliko padne snijeg i prekrije biljke, on djeluje kao izolator (VIŠE) – pa takvih zima prezimi i osjetljivije bilje poput nevena i kalifornijskog maka, ali nažalost i puževi.
Nema prave zime dok ne zapuše sjeverni vjetar, takvih dana osjećaj hladnoće je znatno veći i izbjegavajte boravak na otvorenom.

HRANJENJE PTICA ZIMI
Dok zapadne snijeg i traju velike hladnoće ptice ne mogu same do hrane pa im treba pomoći u preživljavanju. Više o tome pročitate OVDJE.
I bitno: ukoliko im želimo pomoći u opstanku, ptice hranimo tek dok stisne zima. Više o tome pročitajte OVDJE.

Fotografije: Prirodne hranilice za ptice – ostaci rudbeckija i češljugovine, i boce s sjemenkama suncokreta te lojnate kuglice

REVIZIJA SJEMENJA I PLANIRANJE VRTA
Kad odmaramo od radova na vrtu, idealno je vrijeme da se pripremimo za novu vrtlarsku sezonu. U siječnju počinjemo s inventurom sjemenja i planiranjem vrta (VIŠE).

Potrebno je pregledati zalihe sjemenja i napraviti plan za nabavku za ovu sezonu. Stoga polako počinjemo i istraživati ponudu sjemenja na internetu, ali i pratimo ponudu u trgovinama. Na što treba paziti kod kupovine sjemenja pročitajte OVDJE.

PRVE SJETVE I SADNJE
Iako još nije vrijeme za sjetvu, mnogi no mogu izdržati pa „piknu“ neko sjeme na prozorske daske. Ipak, ukoliko ne uzgajate mikro povrće na prozorskim daskama, radije čekajte veljaču. Jedino provjerite u kakvom su vam stanju čajoti (meksički krastavac), jer oni često rano kliju. Po mom iskustvu, nije ih dobro zaustavljati dok jednom počnu klijati, zato ih radije posadite u tegle i smjestite u slabo grijanu prostoriju kraj prozora. Ukoliko su mladi izbojci predugi, slobodno ih malo prikratite, tako će se i bolje razgranati.

U iznimno rijetkim godinama moguća je i sjetva na vrtu, pa ako je baš jako topao siječanj, možete posijati bob i rani grašak, eventualno i špinat.

KRTICE I VOLUHARICE SU AKTIVNE
Ovo je doba godine kad su krtice jako aktivne i normalno je što raste broj krtičnjaka po vrtovima. Kada ćemo mi opet biti aktivniji krtice će smanjiti aktivnost. Zemlju krtičnjaka tijekom proljeća koristim za miješanje s kupovnim supstratom pa u nju sijem flance i sve ostale lončanice na terasi pa su mi korisne radi toga. A sve ostalo možete jednostavno kasnije poravnati grabljama ili premjestiti gdje vam fali zemlje. Krtice nisu neki posebni štetnici jer su one mesožderi – dakle ne jedu korijenje biljaka nego jedu gliste i ostale kukce u tlu. Nisam baš sretna što jedu korisne gliste, ali sve je to dio prirodne ravnoteže. Jedina znatnija šteta može biti kasnije dok niknu mlade biljke a krtice sve to nadignu svojim krtičnjacima, pa tako mlade biljčice bivaju zatrpane ili bez vode jer ostanu s zemljom u zraku.

Krtice dakle ne rade štetu kao voluharice (VIŠE). Voluharice su druga priča i stalno rade prilične štete na vrtu. Tijekom zime često pojedu sve preostalo povrće na vrtu; i gomoljasto poput mrkve i peršina, ali i ostalo, poput korijenja kupusnjača i trajnica cvijeća. Stoga kontrolirajte preostalo povrće i cvijeće na vrtu tijekom zime i spašavajte biljke na prvi znak da joj nešto jede korijenje. Osim korijenje, izvana grickaju listove radiča, kupusnjača, ali i koru mladih voćki.

Obavezno kontrolirajte voćnjake, jer tijekom zime voluharice često pojedu korijenje mladih voćki – čim vidite da se je neka voćka sumnjivo nagnula, vrlo moguće da je to radi voluharica (VIŠE).

PRIPREMA PLEMKI VOĆKI ZA KALEMLJENJE
Siječanj i veljača idealno su vrijeme za pripremu kalema, odnosno plemki za kalemljenje (cijepljenje) voćaka. Siječanj je pogodno vrijeme jer u to doba su plemke u potpunosti dozrele i vegetacija miruje. Uzimaju se vršne reznice jednogodišnjih izbojaka: jednostavno odrežete vrhove s grana voćaka vrtnim škarama te spremite u vlažni pijesak ili u vlažne vrećice pa u zamrzivač. Više o tome pročitajte OVDJE.

BERBE U VRTU TIJEKOM ZIME
Unatoč snijegu u ledu, na vrtu se i tijekom siječnja mogu ubrati razne kupusnjače poput lisnatih vrsti kelja. Hladnoću dobro podnosi i palmasti kelj Nero di Toscana, ali najizdržljiviji je kovrčavi kelj.
Možete brati i matovilac, a nerijetko preživi i blitva na vrtu, kao i razne vrste salata i radiča.

PRESAĐIVANJE GRMLJA, VOĆAKA, TRAJNICA I UKRASNIH TRAVA
Ukoliko imate tu sreću da je tlo odmrznuto i dovoljno toplo, možete presađivati grmlje, trajnice i ukrasne trave. Sve što ste zaključili da ste posadili na krivo mjesto – sad je trenutak da to ispravite i premjestite na pravo mjesto. Naime, u vrijeme mirovanja najveća je šansa da se presađeno, pa čak i već dosta veliko, najlakše primi.

Iako mnogima nije baš omiljeni, mjesec siječanj može biti prekrasni u smrznutoj zimskoj idili, pa ukoliko ste u prilici, uživajte u šetnjama prirodom 🙂

Prosinac 2016 – smrznuto

Prosinac je ove godine bio prilično hladni i smrznuti – zapravo kakav bi i prosinac trebao biti. Naučena na lijepo vrijeme prijašnjih godina tijekom prosinca, imala sam velike planove, ali nažalost malo sam od toga uspjela realizirati. Priroda me je poslala na godišnji odmor od vrta, pa sam se veći dio mjeseca mogla jedino baviti spremanjem preostalog sjemenja.

01.12.2016.
Pauza s radovima bila je do danas, dosta je bilo zahladilo, u utorak ujutro bilo je -6, a tlo je veći dio dana smrznuto. Danas je kao trebala malo porasti temperatura, pa sam ispred kuće izvadila bijeli ljetni jorgovan, jedan grm ukrasne trave koja je na mjestu gdje će postaviti kanalizaciju, te jedan penissetum koji je kunjio ispod anemona i astera te skoro nestao.

To sam sve posadila dolje u šumski vrt, s time da sam obje trave podijelila na 2 dijela.

Tu gdje sam ispred kuće iskopavala grmlje su bile i lukovice tulipana, narcisa i šafrana – tulipane sam presadila u veliku teglu, a narcise i šafrane malo dalje pod grm spiraee, kao i roza ljubičice. Moram raskrčiti tu ispred kuće dio gdje će postavljati kanalizaciju, a i kineski šaš je preveliki grm, dio mislim presaditi u šumski vrt. Jedino je pitanje tko bude to iskopao 😀 Čvrsta je to trava, treba mi sjekira za razdvajanje, a napukla mi je lopata od ostalih zahvata, muž ju je već dvaput vario, opet se savija… trebam novi i malo čvršći alat za moje egzibicije 😀 E da, tu je i jedna, sad već dosta narasla magnolia, za koju mi se čini da sam posadila na krivo mjesto… ajoj 😀
Posadila sam i 2 male ukrasne trave koje sam kupila ove sezone, a čekale su u tegli za sadnju. Posadila sam ih kraj garaže gdje sam pred nekoliko dana sve raskrčila, a bilo je mjesta. Tu sam ugurala i grahoricu trajnicu koju sam ove godine uzgojila iz sjemenja, i to malo bliže ogradi, da se na nju penje.
Na biovrtu, tamo gdje sam izvadila biserak sam presadila žutu budleju, jer bila je u gužvi kraj vatrenog grma iza biovrta i nikud nikamo, a malo dalje kraj ograde sam smjestila jednu tamno plavu budleju, black knight, koju sam imala u tegli.
Posadila sam i zadnju jabuku koju sam imala utrapljenu, izvadila sam ju u šumskom vrtu dok sam sadila mongolske borovnice, jer je imala jako slabo korijenje. Sad je posađena u kantu u tlu, u tetinom vinogradu.

02.12.2016.
Danas su prognoze predviđale lijepo i toplije vrijeme, pa sam si dan rezervirala za radove na vrtu. I bilo je prijepodne, sunce je tak krasno zasjalo, bilo je baš lijepo prošetati po vrtu. I tad se je naoblačilo, zapuhao je hladni sjever i toliko o lijepom danu 🙁
Tlo je ostalo smrznuto, gornjih nekoliko centimetara. To je baš nezgodno, jer je najgornji sloj malo otpustio, a ispod smrznuto, pa se je sve sklizalo kod hodanja – par put sam skoro pala na biovrtu.
Oko voćki u šumskom vrtu sam postavila zaštitne mreže, jednu višnju je muž baš gadno oštetio flaksericom.

Privezala sam jednu nagnutu krušku i drijenak, koji već ima pupoljke.

Malo sam oplijevila, ali nije baš gušt plijeviti radi smrznutog tla. Zatim sam porezala suhe šparoge i njima pomalčirala staze po biovrtu.

Izvadila sam roza ribiz koji sam nedavno presadila kraj breskve na početku biovrta, te 1 u tegli (prijašnji sam razdvojila na 2 dijela) i oba sam ih presadila na gredicu s jagodama kitnjačama u biovrtu. A na mjestu kraj breskve sam posadila caryopteris koji mi je sestra nedavno uvalila. S druge strane biovrta, kraj ograde, porezala sam kupine, dio malina i mošusni sljez, njima sam pomalčirala staze, maline i kupine odnijela s vrta. Tu gdje sam prošli tjedan izvadila aroniju sam posadila 2 bijela ribiza. Naime, u nastavku kako je rasla aronija su posađena 2 grma bijelog ribiza, a već su stari preko 5 godina i razrasli su se – pa sam kod jednog gdje je bilo moguće odvojila sa strane 2 velike grane s malo korijena i to sam posadila kao 2 zasebna grma. Kako ima korijenje, trebalo bi se primiti.

Iskopala sam još 2 velike grma origana u biovrtu i dio posadila oko jedne voćke u šudranom voćnjaku, dio sa strane kraj ceste. Tamo je baš gadno puhao vjetar i baš sam se namrzla. Jedina zeznuta stvar od jučer i danas je da mi je sva voda vani smrznuta, i u bačvama i u spremnicima, pa ništa nisam zalijala što sam presađivala. Vidi se to i na kupusnjačama koje sam nedavno presadila – baš su povenule jer se još nisu dobro primile, a sve je smrzlo.

I na kraju sam dovezla još par tački sijena i pomalčirala izložene ogoljene dijelove. Vjetar mi je htio otpuhati malč s tački, tako je puhao. I tak sam otišla s vrta u toplo i malo prije plana, kad je hladno, sklisko i sva sam radi toga bila neka usporena. Bit će dana još za završiti planirano, nadam se.

03.12.2016.
Danas je bio prekrasni dan, bez vjetra, sunčani, bila je milina prošetati cijelim gruntom i malo porazgovarati s biljkama, pohvaliti ih i bodriti da i dalje tako lijepo rastu 🙂

Pogled na voćnjak iza biovrta sa sjevera i s juga:

pa šumski vrt – ulaz i pogled s druge strane

i nakon odmora u šumskom vrtu pogled na šudrani voćnjak i kup zemlje koji imam za sadnju voćki

Tražila sam i mjesto za jednu jabuku uzgojenu iz sjemenke, na rubu biovrta, koju kalemim granu po granu – narasla je i treba stalnu poziciju. Našla sam mjesto taman za nju na kraju desnog voćnjaka šumskog vrta. Posadila sam vrtnu fuksiju – phygelius, dobila sam par sadnica od jedne poznanice. Imala sam ju pred par godina i uništena je bila radi poplava, a slučajno sam se tako razgovarala sa ženom i ispalo je da ona ima viška, pa mi je prošli tjedan donijela. Bila je privremeno utrapljena iza kuće na kupu zemlje, ali kako tlo zamrzava, bolje da ju posadim. Dva grma sam posadila u šumskom vrtu, a jedan u teglu i stavila pred kuću. I dio posađenih viškova sam donijela uz kuću, da tijekom dana malo odmrznu, jer su iza kuće na sjevernoj strani stalno zaleđene – a time i dehidrirane.
Natovarila sam 1 tačke piljevine i pomalčirala dio borovnica. A kako je gornji sloj tla i dalje smrznuto, nisam mogla ništa pametnije prčkati po biovrtu.

10.12.2016.
Cijeli ovaj tjedan je bilo hladno, zamrznuto i tmurno, mogla sam samo gledati ovaj moj popis jesenskih radova 😀
Temperature su se spustile, jutarnje na -6, dnevne nisu porasle više od nule, a radi takvih temperatura i magle, priroda je napravila prekrasno čarobno remek djelo 🙂

Biovrt i ulaz u šumski vrt:

Šumski vrt i pogled preko prema šudranom voćnjaku

i još detalja iz šumskog vrta: gledečija i češljugovina, te trn gledečije

16.12.2016.
Na godišnjem sam od vrta 😀 Zima je, lagano smrznuto tlo, tmurno… inje je nestalo prošli vikend nažalost, ali smo barem jedan tjedan uživali u njemu. Prošli sam vikend s mamom iskopala nešto hrena, ona ga treba, a ja ga nikako ne mogu iskorijeniti s vrta – pa sam se morala pomiriti s njim – samo ga berem dok jako naraste svakih par godina, i brzo se on obnovi. I konačno sam obrezala brugmansije, u tetinom garaži bijele još cvatu… i naravno, ne znam koja je koja, a imam bijele, žute i roza… sad sam nagađala koje su koje – grane su stavljene u vodu na zakorjenjivanje.
A sad imam previše drugog posla, i vrijeme nije pogodno, pa s vrtom nastavljam dok će vrijeme dozvoliti.

Ovo je moj popis radova koji sam mislila napraviti u prosincu, ali eto kako se sve čini, priroda me je poslala na godišnji:

26.12.2016.
I dalje sam na godišnjem – tlo je smrznuto, hladno je i nemoguće je bilo kaj raditi. Jedino sam prošli vikend pobrala 1 kantu sjemenja kadifica i nevena (da, 1 kantu :D), a danas sam odnijela punu kantu pepela na biovrt i posipala ga, to mi je krajnji domet s radovima.
Konačno je nakon puno tmurnih ledenih dana zasjalo sunce i zatoplilo, pa je bila divota malo prošetati po vrtu, odmah imam osmijeh na licu dok je ovako sunčano vrijeme. Krtice su aktivne sve u 16, sve iza biovrta prepuno je njihovih krtičnjaka.

Krajem prosinca palo je i malo snijega, pa evo i pravog zimskog ugođaja:

voćnjak iza vrta br 2 i krtičnjaci kojih je svakim danom sve više 😀

Čuda prirode su posvud oko nas, samo treba malo otvoriti oči 🙂 Među skupinom bazgi pronašla 2 mlade bazge koje su prolistale kao da je topli dio proljeća – a to mlado nježno lišće opstalo je na snijegu i minusima (a bilo je i preko -5), dok su sve druge bazge gole što je i normalno za ovo doba godine – doista nevjerojatno i čudesno 🙂

Na vrtu još uvijek caruju kupusnjače – kovrčavi kelj, a opstaje i obični kelj:

blitva i ipomsis rubrum:

I još više fotografija iz vrtova tokom mjeseca prosinca 2016 možete pogledati u galeriji fotografija na sljedećem linku:

https://www.biovrt.com/galerija/prosinac-2016/

Zaštita slabobujnih voćki od voluharica

Zadnjih nekoliko godina nabavila sam desetak voćki, točnije jabuka cijepljenih na slabobujne podloge. Iako prvenstveno kupujem i sadim voćke srednjebujnih podloga, naišla sam na ponudu starinskih vrsti cijepljenih na takve podloge kod jedne obitelji u mojoj blizini i nisam htjela propustiti priliku nabavke starinskih vrsti koje su razmnožili. Stoga sam se odlučila okušati i u uzgoju takvih voćki.

Karakteristika slabobujnih podloga je što su slabog rasta, a time slabog korijenja i manje krošnje. Radi toga im treba osigurati potporanj, jer uslijed većeg roda može doći do izvrtanja korijenja. Ovakve jabuke idealne su za plantažni uzgoj.

Njihova je prednost što počinju prije roditi od srednjebujnih voćki ili onima koje su cijepljenje na divljaku. Tako neke prvi put rode čak već i druge ili treće godine. Također, kako zauzimaju manje prostora, uz stupaste vrste idealne su za male vrtove u koje je nemoguće posaditi drveće većih krošnji. Sade se na puno manji razmak – na 1,5 metara u nizu, i tako se može posaditi više različitih vrsti na manjem prostoru. Meni je to bila prilika posaditi puno više stabala i puno više različitih vrsti koje će početi prije rađati. Želje su mi velike, a prostora mi je uvijek premalo. Kako je pokraj mog vrta stari vinograd u kojem se je dio loze posušio – bilo mi je idealno popuniti te praznine ovim jabukama. One ne trebaju puno mjesta i trebaju potporanj, a upravo sam to imala. Doduše, to nije moj vinograd nego pripada bakinim sestrama. Tako sam dakle dok sam sve kod sebe popunila – počela saditi kod susjeda.

Tokom prijašnjih godina uzgoja ovih jabuka naučila sam iz iskustva da voluharice najviše vole ove slabobujne jabuke. Naime, prvo sam ih posadila iza biovrta u voćnjak i to s usitnjenim staklom za zaštitu od voluharica (VIŠE). Unatoč tome, većinu jabuka sam iduće godine pronašla oglodanog korijenja. U neprestanom nadmudrivanju s voluharicama, pala mi je na pamet ideja kako bih mogla posaditi te voćke, a da ih pritom bolje zaštitim od voluharica. Pobrala sam doma sve stare kante (kasnije kupila i nove), izbušila na dnu i sastrane i ukopala ih u tlo– pa u njih posadila jabuke.

Osim sadnje u kante, možete napraviti i “gnijezda” od savitljive pletene mreže za ogradu, a na inozemnom tržištu se mogu nabaviti i posebne pletene vreće u koje se sade voćke za zaštitu od voluharica (kod nas to još nisam našla). Ali kante su mi nekako najdostupnije i najpraktičnije. Naime, ove voćke imaju prilično malo korijenje i kanta im je sasvim dovoljna za rast. S obzirom da su kante izbušene s svih strana, nema nakupljanja viška vode nakon kiša, a radi rupa je sve povezano s ostatkom biosustava u tlu.

Ovo je dakle moguće samo s voćkama koje imaju slabobujno korijenje, jer sve ostale vrste razvijaju jače korijenje i kante bi im bile prepreka u rastu i razvoju. Kod većih voćki možete isprobati zaštitu usitnjenim staklom, sadnjom u mreže napravljene od pletiva za ograde, a na tržištu se je nedavno pojavilo i organsko sredstvo za odvraćanje voluharica na bazi ricinusovog ulja, kojeg trenutno testiram na mom vrtu.

Prilikom sadnje kante sam ukopala u ravnini s tlom:

Prilikom sadnje sam ih pognojila granuliranim organskim gnojivom:

A dok želim presaditi jabuke – samo mogu izvaditi kante iz tla bez stresa od presađivanja za voćke. Tako sam ih i s prvotne pozicije bez problema izvadila skupa s kantama i presadila prošle jeseni u vinograd. Zato i ne brinem toliko što ove jabuke nisam posadila na svoje zemljište – jer ih u bilo koje doba godine mogu presaditi bez problema.

I provjereno – nijednu mi nakon toga nisu taknule voluharice.