prosinac 2016 - Biovrt - u skladu s prirodom

Završava 2016 – međunarodna godina mahunarki

 

68. Opća skupština UN-a proglasila je 2016 Međunarodnom godinom mahunarki. Cilj ove godine koja polako završava bio je ojačati svijest javnosti o prehrambenim prednostima mahunarki kao dio održive proizvodnje hrane usmjerene prema sigurnosti hrane i hranjivosti.
Mahunarke dobivaju sve više pozornosti na globalnoj razini. One su izuzetno korisne biljke i za okoliš i za čovjeka, doprinose poboljšavanju plodnosti tla i usporavanju klimatskih promjena, a radi svoje nutritivne vrijednosti savršeno su sredstvo za borbu protiv pothranjenosti.
Iako su dugo bile na glasu kao sirotinjska hrana i unatoč činjenici da mnoge mahunarke nadimaju te izazivaju vjetrove, sve je jasnije da su vrlo korisne i hranjive te da bi ih trebali više konzumirati. Mahunarke kao što su leća, grah, grašak i slanutak su važni dio opće košarice prehrambenih proizvoda. Mahunarke su vitalni izvor biljnih proteina, dijetalnih vlakana, vitamina, minerala i aminokiselina i dio su zdrave prehrane za rješavanje pretilosti, kao i sprečavanje te kontrolu kroničnih bolesti poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i raka. Upravo su mahunarke rješenje i za bolesti pretilosti razvijenog svijeta, kao i problema pothranjenosti nerazvijenog svijeta. Također su važan izvor biljne bjelančevine za životinje.

12072016 mahune  23072016 metarska vigna 1

Mahunarke su vrlo jednostavne za uzgoj, a osnovne vrste koje se uzgajaju u našim krajevima su: visoki i niski grah, visoke i niske mahune, grašak i bob. Iako se kod nas manje uzgajaju, na svjetskoj razini vrlo veliku ulogu imaju i leća i slanutak.
Grašak i bob sijemo već u veljači i ožujku te bolje uspijevaju u malo hladnijem dijelu vrtlarske sezone, dok grah i mahune sijemo tek dok zatopli i prestane opasnost od mrazeva, većinom je to krajem travnja i tokom svibnja.

Mahunarke vrlo jednostavno spremamo za kasniju upotrebu:
– spremamo suho zrno koje treba prije skladištenja samo zamrznuti na nekoliko dana radi grahovog žiška,
– ili zamrzavamo svježe pobrane mahune, mlada zrna graha, boba i graška

Osim toga, mahunarke u simbiozi s korisnim bakterijama vraćaju dušik u tlo popravljajući svojstva koja mogu pridonijeti povećanju plodnosti tla i imaju pozitivan utjecaj na okoliš. Stoga ih je vrlo važno koristiti u plodoredu u poljoprivrednoj proizvodnji.

Upravo ove međunarodne godine mahunarki imala sam u biovrtu jednu od najboljih sezona graha i mahuna, te sam uspjela uspješno razmnožiti brojne vrste. Naime, nisu sve godine tako uspješne. Ponekad se dogode velike suše i rani jesenski mrazevi pa je urod graha i mahuna jako mali te ponekih godine ne uspijem niti skupiti sjeme od svih vrsti.
Ove godine nije bilo velikih suša i vrućina, tokom sezone palo je dovoljno kiše i sve su visoke vrste graha uspjele na vrijeme dozoriti. Kako sam posijala jako puno raznih vrsti, i svog sjemenja i raznih vrsti koje sam dobila s svih strana države na razmnožavanje, a sve je dakle odlično rodilo, na jesen sam imala osjećaj da ništa drugo ne radim nego berem, čistim i sušim grah 😀 Ali trud se je isplatio i osigurano je dovoljno raznih vrsti mahunarki i za prehranu tokom cijele godine, ali i dio za sjeme za održavanje i razmnožavanje tokom idućih godina. Veseli me ova raznolikost i bogatstvo raznih vrsti graha i mahuna koju sam uspjela prikupiti tokom godina vrtlarenja.

mahunarke 3

Jedan manji dio viška sjemenja iz biovrta možete potražiti u ponudi viškova sjemenja iz biovrta OVDJE. Kako održavam sjeme puno različitih vrsti, ništa ne uzgajam u većim količinama i ne uzgajam sve svake godine, pa tako sjeme možete nabaviti određenih godina u ograničenim količinama, dovoljnim za daljnje razmnožavanje u vašim vrtovima.
Također, ukoliko i sami održavate starinske vrste mahunarki u svom vrtu, javite mi se za razmjenu sjemenja na e-mail biovrt@biovrt.com.

Studeni 2016 – sadnja i presađivanja

Studeni je vrijeme za završne radove u vrtu – za posljednje berbe sjemenja, jedne od posljednjih berbi povrća, spremanje kolaca s vrta i pripreme za iduću sezonu. Osim toga, u studenom počinju ozbiljnije sadnje i presađivanja. Tad, u vrijeme mirovanja vegetacije, najbolji je vrijeme za sadnju voćki, ali i za različita presađivanja biljaka po vrtu oko čije ste se pozicije predomislite. To su ti divni trenuci dok shvatiš da nešto sto si posadila pred par godina raste na krivom mjestu, ali je do tad toliko naraslo da se treba pošteno namučiti ako to sad želiš izvaditi i presaditi. Priča mog života 😀

01.11.2016.
Danas sam pobrala zelje s vrta, dio je već malo pofurio onaj mraz. Pobrala sam i dio peruanskih jagoda – na pola su pofurene od mraza, ali donje grane dozrijevaju.
Pobrala sam i sjeme dature, imala sam par biljki na vrtu s plavičastim cvjetovima i to sam spalila. Majko mila koliko to ima sjemenja i tko zna koliko se je već rasulo – koliko god bio svijet lijepi i mirisni, jasno mi ja zašto je jedan od najgorih korova.
Pobrano je i sjeme rudbeckija hirte – pola u kutiji, pola je ostavljeno za ptice tokom zime na vrtu.
Izvađeni su još jedni ljiljani i posađeni u velike tegle. Prijašnjih godina su ih desetkovali puževi, ove godine su se oporavili ali nisu uopće cvali, sad su u teglama, bumo vidjeli jel to pametno ili ne. Presadila sam u sredini tegle u jednu prerijski sljez, u drugu potentillu, u treću mali hellianthus varjegirani – to isto stagnira jer je posađeno na krivoj poziciji. Dio prerijskog sljeza sam presadila i na biovrt, skupa s malim zijevalicama koje sam dobila od mame.

03.11.2016.
Danas sam napravila veliki posao, ubacila sam u turbo jer je prognoza za idući tjedan dosta kišna i hladna.
Posadila sam kupljenu marelicu (jabuke još čekaju), presadila krušku, oboje na šudrani voćnjak. A dok sam već bila tamo, malo sam poravnala kolce ostalima, pa spazila da mi je jednu šljivu prerasao izrast iz podloge, pa sam ju izvadila, na njeno mjesto presadila jednu jabuku koja nije bila na dobroj poziciji. Posadila sam i 2 sadnice pasjeg trna što su u teglama od prošle jeseni čekale sadnju.
Izvađenoj šljivi sam jedva s teleskomskim vrtnim škarama odrezala taj divlji izrast ispod mjesta kalemljenja, posadila sam ju u šumski vrt – tamo puno bilje uspijevaju šljive. Tu sam onda presadila jednu krušku koju mi je skoro pogušio šipak na sunčaniju poziciju, te drugu krušku na voćnjak iza biovrta gdje je bilo mjesto slobodno. Taman je počela padati neka kiša, ali kako je nije bila u prognozi, nastavila sam saditi te kruške po kiši, nebu me dolje s vrta kiša tjerala 😀
Zatim, kako je i kiša prestala, sam krenula s tačkama k tetama i vozila sam pepeo na češnjak koji je već niknuo i počeo rasti, pa je bilo krajnje vrijeme za to. Mrak me je zaustavio, ali sam veliki dio uspjela navoziti, zaravnati grabljama i pomalčirati gore sijenom.
Nakon toga sam unijela sve lončanice unutra, u spavaću, sinovu sobu i na tavan. A ja nemam malo lončanica, pa je to bio veliki zahvat 😀 Onaj dio na tavanu bum morala opet nositi dolje dok jače stisne zima, jedva čekam da završimo zimski vrt da više nebu te brige.

10.11.2016.
Zadnja 2 dana rasturam po gruntu, jer je u prognozi kišurina i zahlađenje pa želim čim više toga završiti
Jučer sam posadila 7 jabuka što su već jedno vrijeme čekale u trapu. Kako se radi o slabobujnim vrstama koje imaju prilično slabo korijenje – a baš te najviše vole voluharice – od prošle ih godine sadim u izbušene kante – one imaju dovoljno prostora i zaštićene su od voluharica.

09112016 sadnja slabobujnih jabuka 2  09112016 sadnja slabobujnih jabuka 4

A kako su slabog korijenja, najbolje im je osigurati i dobar potporanj – to je vinograd mojih teta pokraj. Dakle sadim i na tuđem zemljištu :D. Ima praznina gdje im se je loza posušila, pa idealno da sam se ubacila. A dok želim presaditi jabuke – samo mogu izvaditi kante iz tla bez stresa za voćke. Razlog zašto sadim i te vrste je taj što one ne izrastu jako velike pa mogu puno vrsti utrpati na malo prostora i brže rode od srednjebujnih vrsti – mogu roditi već 2. ili 3. godine.

09112016 sadnja slabobujnih jabuka 5  09112016 sadnja slabobujnih jabuka 6

Iz velikih tegli kraj kuće sam povadila čokoladni cosmos, gerbere koji uopće nisu cvali ove godine i osteospermum koji je tek malo cvao. Razlog tome – peršin koji je tu dominirao i bio ostavljeni za sjeme i fitoncidi koje luči, vele da se one ne sleže s ostalim biljkama, evo mi svojevrsnog dokaza.
Konačno sam počistila sve krastavce koji su čekali sve oko kuće na vađenje sjemenja, neki su već i truliti počeli. još su samo lagenlarije ostale, jer u nedjelju sam sve tikvice počistila.
Pobrala sam i dio sjemenja – agastache, monardu limonsku… a sjeme breskvica ne mogu naći, mraz ih je preveć uništio, budem rasađivala na proljeće dok niknu 😀
Danas sam se bavila presađivanjem – presadila sam baricu na gredicu koja se nebu tanjurala iduće godine, kao i muškatnu kadulju, ipomsis rubrum te žutu blitvu. Dobro da sam došla u jedan kraj biovrta, voluharica mi je požderala jedan veliki grm plavog različka trajnice, par korijenčića je srećom sačuvano. Povadila sam 10-tak peruanskih jagoda, porezala, posadila u tegle i spremila u podrum na zimovanje – one tako bez problema prezime. U tetinu garažu/podrum spremila sam i osteospermume, zadnje muškatle i močvarne hibiskuse, a čoko cosmos sam stavila u negrijanu porstoriju na prozorsku dasku, tamo je i zadnji put prezimio.
U velike tegle koje su ostale prazne dodala sam nešto zemlje i posadile 10-tak maćuhica koje su već jedno vrijeme čekale na presadnju…a vidim niče puno peršina tu… ako bu tak i druge godine, imala bum posla s presadnjom peršina.
Pomalčirala sam i borovnice – imala sam 1 kantu borovih iglica. Presadila sam dio salate – samoniklu ljetnu i posijanu zimsku, na rubove gredica češnjaka i luka.
Sutra bude opet potop po prognozi, pa bude sve dobro zalijano.

Foto: velike tegle uz kuću – prije i poslije

 

09112016 osteospermum  21112016 posadene macuhice

12.11.2016.
Jučer sam super iskoristila sunčano prijepodne prije pogoršanja vremena.
Pobrala sam sjeme ljetnog zvjezdana, irskog zvončića i breskvica (našla sam ih :D)
Na vrtu sam povadila statice – uopće nisu cvate, pa sam ih sad stavila u tegle – možda prezime pa budu iduće godine, pa 1 breskvu i 2 divlje šljive – nikla iz malča koji je bio na gredicama češnjaka, to je sad u teglama, išlo bude u šumski vrt, šljive kao podloge za cijepljenje. Povadila sam i dio povratića i stavila u tegle za prodaju, imam ga previše.
Izvadila sam iz velikih tegli kraj kuće lukovice eucomisa bicolor i ismene, presadila ljiljan koji je bio skupa u teglama. Na vrt sam presadila jedič i crveni stolisnik koji sam imala u tegli, te sam zalijala stupaste voćke s pripravkom protiv voluharica, dobila sam na testiranje homeogardenovo sredstvo na bazi ricinusovog ulja, jer tu su mi pored požderale onaj krasni plavi razičak jučer.
Posadila sam natrag na vrt malinu-jagodu, u mrežu, isto jer sam ju prije maknula s vrta jer ju je žderala voluharica, te japansku malinu koju sam dobila na poklon.
I onda je počela treštati kiša, puše vjetar kao ludi, a sad pada i susnježica. Zato sad nutra spremam sjeme, ima toga još jako puno, u kući je mali kaos s tim sjemenjem 😀

15.11.2016.
Kako je zadnjih par dala smrzlo vani i do -3, uzela sam si par dana godišnjeg od vrta – već u četvrtak bude oko 12-14 stupnja, tad se vraćam na radove 😀

18.11.2016.
Zadnja 2 dana je zatoplilo pa sam to iskoristila za radove na vrtu. Jučer i danas sam vadila kolce, od rajčica i mahunarki, bila je to prava „fizikalija“ sve povaditi i dovesti doma 😀
Danas sam dobila sadnice salate od mame pa sam to posadila. Malo sam malčirala biovrt. Evo kako lijepo napreduje češnjak i salata posađena kraj njega:

18112016 gredice cesnjaka i salate 2  18112016 gredice cesnjaka i salate 3

Danas smo dovezli i bale sijena od jednih lokalnih ljudi, te sam sve kao i prošle godine postavila oko sanduka s glistama, da ne smrznu preko zime. Gliste samo hranim i ne diram, ha, ha, neznam otkud bi se primila s njima, pa ove sezone nisam ništa dirala, trebala bi iduće godine konačno naći vremena i stvarno izvaditi glistinac 😀

Prilikom spremanja kolaca, naišla sam na ove stanovnike: prvo je kukuljicaa leptira, a druga tvorevina je od bogomoljke, tu je položila jajašca. Kolci su ti jedini na vrtu ostali, ne znam da li bi ih spremila pod nadstrešnicu ili ne…

18112016 kukuljica leptira 2  18112016 bogomoljka

19.11.2016.
Danas sam super iskoristila dan, koji je trebao biti kišoviti, ali je na kraju izdržalo bez kiše sve do mraka. Posadila sam dio sadnica koje čekaju u teglama na svoje mjesto pod suncem u biovrtu: Nekoliko roza, žutih i tamnoplavih budleja koje sam uzgojila iz reznica, 2 spireae isto uzgojene iz reznice, jedan niski hypericum i jednu starinsku mirisnu ružu dobivene putem razmjene, lespedezu, jednu od dvije na koliko sam ih podijelila dok sam svoj stari grm u zadnji čas spasila od voluharice na proljeće. Dio sam posadila u živicu ukrasnog grmlja iza biovrta, a dio u šumski vrt.
Presadila sam jednu aroniju u šumskom vrtu na samom ulazu, jer sam na njeno mjesto posadila budleju. A od te jedne aronije, koju sam prošle godine posadila jednu majušnu grančicu, a razrasla se je u grmić. dobila sam 3 za mene za sadnju i još 2 za kolegicu. Posadila sam ih u red na kraju divljeg kutka kojeg imam za leptire, gusjenice i ostale korisne kukce, malo prije gledečije.
Zatim sam krenula na vrtu s rasađivanjem kupusnjača i to radi 2 razloga. Prvi zašto sam to imala u planu je iskustvo od ove godine, kad sam ih presađivala već na proljeće, je da se nisu tak lijepo sve primile i nisu sve imale svoj puni potencijal za skupljanje sjemenja. Zato je bolje sve rasaditi sad na jesen, jer će padati dosta kiša i bolje će se primiti.
Drugi razlog, zašto sam sad još malo požurila presadnju je da su se voluharice počele gostiti korijenjem kupusnjača i dio je bio dosta oglodani. Nikad do sad nisu toliko navalile na kupusnjače, one kao da mutiraju i svake godine počnu nešto novo žderati. Zato sam kovrčavi zeleni kelj presadila na kraju prve gredice vrt2, ljubičasti na sredinu, a nero di toscana na biovrt. Te tri budu i sad za jelo i iduće godine za sjeme, zato sam ih odmah i udaljila radi križanja. Presadila sam i jednu ljubičastu lisnatu vrstu na početku gredice vrta2, da mi bude bliže zimi za berbu. Mislim to napraviti i s brokulom. I sve sam pošteno zalijala već spomenutim sredstvom protiv voluharica, pa da sad vidimo dali to djeluje.

24112016 presadeni kovrcavi kelj 1  24112016 presadeni kovrcavi kelj 2

Presadila sam i još salate uz češnjak, i to s hrpe zemlje u voćnjaku. Prvo sam naime s terase puhala i izdvajala sjeme, tu smo onda kopali najesen za građevinske radove i odvezli kup zemlje u šudrani voćnjak, tamo koristim dobru zemlju dok sadim voćke, i na toj zemlji je izrasla salata od onog otpuhanog sjemenja kod čišćenje sjemenja 🙂 I to su stvarno najljepše flance salate, one koje sam sijala nisu niti blizu tako krasne 😀
Evo kak taj kup izgleda i sve divne sorte salate na okupu, bez imalo muke 😀

18112016 salate nikle na kupu zemlje 1  18112016 salate nikle na kupu zemlje 2

 

21.11.2016.
Zadnja 2 dana sam na “operaciji origano”. Toliko se je namnožio u biovrtu da je zarastao jedan cijeli ugao i još par punktova u biovrtu. A dok pretjera, baš je živa pošast i sve guši pred sobom. Skoro je zagušio jednu tritomu oko koje se je naglo razmnožio. Jučer sam sve porezala polutupim srpom i odnijela s vrta, a danas sam busene origana vadila s motikom. Iskopala sam 3 velika punkta i napunila 2 pune tačke busena – većinom origana i malo melise. Korijenje je bilo jako i već prilično odrvenjelo. Dio sam posadila oko 3 voćki u šudranom voćnjaku, dio oko 1 breskve (melisu) i 1 kruške i 1 višnje u šumskom vrtu.
Na kraju ispada tako malo napravljeno, a namučila sam se pošteno i potrošila na to u nedjelju 2 sata, i danas 3,5 sata. Super je stvar što imam malo dodatnog mjesta u biovrtu za sadnju, a još mislim izvaditi bar 2 punkta origana i 2 grma i to preseliti u šumski vrt.

Voluharica mi je na vrtu potamanila gredivu peršina i veliki dio endivija 🙁

21112016 presadivanje origana i melise  18112016 voluharica papala endiviju

23.11.2016.
Jučer sam sadila novu pošiljku sadnica 😀 Naravno, nisam mogla izdržati i naručila sam sadnice iz rasadnika Drijen – Elaeagnus umbelata 3 kom, koji su mi već dugo bili na popisu za nabavu, pa pampas trava roza, ogrozdi, 2 mongolske borovnice, žuti vatreni trn, sibirsku borovnicu nimfa i šišandra te trnina.
Sve osim trnine posadila sam isti dan – elaeagnuse u šudrani voćnjak, za tamo su naručeni jer gnoje tlo dušikom i podnose sušu i loše tlo. Tamo sam posadila i vatreni trn. Mongolske borovnice posađene su u šumski vrt, kao i šišandra te pampas trava, nedaleko od postojeće. Ogrozde sam smjestila 1 u biovrt, 2 u voćnjak iza biovrta, te loniceru u biovrt uz ogradu blizu postojećih radi oprašivanja. Izvadila sam 1 jabuku iz šumskog vrta, nju selim u vinograd.

Još sam na kraju dana presadila 1 breskvu i posadila još jednu na kraju šumskog vrta među orasima – oni ne smetaju breskvi.

Danas sam se primila još fizikalije, a to je presađivanje. Tako sam kod onog kutka s previše origana zaključila da moram odseliti aroniju i biserak, ovoje već dosta veliki grmovi – trajalo je, namučila sam se jako, ali uspjela sam ih iskopati, te posaditi u šumski vrt. Aroniju sam podijelila na 2 sadnice. Dakle grm sam razdvojila sjekirom i to na mjestu gdje se je to dalo na način da je objema polovicama ostalo dovoljno korijenja, a da nisam ništa previše oštetila. Manji se grmovi jako lijepo razdvoje i svaka grančica ima dio korijenja, a ovi veliki malo teže, ali išlo je taman na 1 mjestu. Evo posađeni u šumskom vrtu između 2 šljive:

22112016 nove sadnice  23112016 presadivanje aronije 2

24.11.2016.
Danas sam posadila ostatak češnjaka koji mi je malo počeo klijati, presadila češnjak slon, posijala potočarku i tat soi. Pobrala sam i sjeme kadifica, amaranta uspravnog i šćira, pobrala dio plodova peruanskih jagoda koje su promrzle od mraza – to bum sad do kraja posušila i onda povadila sjeme, tako je najlakše. Na biovrtu sam manji dio očistila od novih busena trave, sutra nastavljam i malčiram.

25.11.2016.
Danas sam sasvim slučajno počela malo spremati i pospremati grah koji još uvijek sušim kraj peći, te sam počela i malo sređivati moju banku graha – na kraju sam izgubila 3 sata, doduše spojila sam nešto vrsti i probrala i posložila jer je bilo posvud u staklenkama – u kuhinji, hodniku, sobi… ali opet, još tako daleko do konačnog cilja.
Prošli sam tjedan izolirala sanduk kalifornijskih glisti od zimske hladnoće s balama sijena. A to se je tako dopalo jednom mačoru iz susjedstva da si je tu napravio krevet i tu stalno spava 😀 Neće mu se dopasti dok ću još sve to prekriti najlonom za zaštitu od vlage, jer to sijeno iduće godine koristim za malčiranje vrta. Inače kao da su si mačke zabrijale da imam audiciju za nove mačke kad mi je samo Gea ostala – svako malo nas gledaju kroz balkonska vrata terase u noći nutra, ovaj sad spava na balama, jedan drugi na traktoru i u biovrtu već jako dugo, jedan treći nas svako malo gleda kroz balkonska vrata i s prozora… nadam se da noću love voluharice kad su već tu 😀
Danas sam sređivala biovrt – čupala i dalje busenčiće trave i korov, vozila to na rub šudranog voćnjaka uz cestu gdje je prevelika visinska razlika pa tak tome “zavažam”. A dio sređenog biovrta sam poslije pomalčirala.

25112016 sredivanje zalihe sjemenja mahunarki  25112016 maca spava na sijenu oko kalifornijskih glista

30.11.2016.
Prošli sam tjedan uspjela dobar dio biovrta raskrčiti i pomalčirati – iskoristila sam nedjelju poslijepodne za radove. Presadila sam dio srčanika, a udovičicu su i skoro cijelu požderale voluharice, našla sam ju u zadnji čas i rasadila.
U ponedjeljak 28.11. sam izašla prije s posla jer je još taj dan u prognozi izgledala prihvatljiva temperatura… ali kad se je digao ledeni vjetar nije bilo tak ugodno. “Sakrila” sam se od vjetra pred garažom i išla srediti kutak kraj garaže na međi s susjedom, tamo mi se je razmnožila neka invazivna trava s rizomatskim putujućim korijenjem. Dovezla sam i 1 tačke zemlje da poboljšam tlo, jer je dosta šljunkovito od navažanja. Izvadila sam i posadila opet jagode, verbene kraj ograde koje mi je sestra uvalila, izvadila i natrag posadila lukovice koje sam tamo našla te campanulu glomeratu. Presadila sam i bijeli phlox koji je tu kržljao i skoro nestao sam presadila na biovrt na 3 mjesta, valjda bude bar jedno mjesto dobro. Presadila sam i malo campanule na biovrt.

 

Početkom studenog još sam se divila prekrasnim ružama i clematisu u biovrtu

10112016 ruza  10112016 clematis

 

na preostalom cvijeću pronašla sam zadnje osolike muhe, a častila sam se s finim plodovima rosa ruguse:

10112016 krizantema 2  10112016 rosa rugosa

Ovo su noviteti koje sam dobila na poklon od jedne članice udruge – chilli papričice i sikkim krastavac:

13112016 chilli mix  20112016 sikkim krastavac

Više fotografija s biovrta i radova u vrtu tokom studenog 2016 možete pogledati u galertiji fotografija OVDJE.

Kako skupiti sjeme peruanske jagode

 

Peruanska jagoda vrlo je ukusno voće sve popularnije u zadnje vrijeme i sve češća biljka u našim vrtovima. Sve o njenom uzgoju možete pročitati OVDJE.

Iako je trajnica, ne podnosi hladne kontinentalne zime, pa trebate ili na jesen obrezati i iskopati nekoliko primjeraka i posaditi ih u tegle te spremiti u podrum, ili skupiti sjeme i iznova ju posijati u rano proljeće.
Prijašnjih sam godina skupljala sjeme ispiranjem iz zrelih plodova, kao što to radim s recimo rajčicama (VIŠE). Međutim, kako je svake jeseni puno plodova na biljkama koji ili ne dozore sasvim do kraja, ili ih ne poberem do kraja, a iz njih je vrlo lako moguće uzeti sjeme, počela sam to raditi drukčije. Dakle sjeme dozrijeva prije nego sam plod dozori i to je vrlo lako moguće vidjeti – ako je sjeme „puno“, čvrsto i okruglo, klijati će bez problema. Naravno, iz sasvim zelenih mladih plodova neće biti moguće uzeti dobro sjeme, nego iz onih koji su blizu zorenja.

Najlakši način skupljanja sjemenja je nakon prvih mrazeva tj nakon prvih smrzavanja. Tada biljke budu pofurene, a plodovi izgube čvrstoću i sočnost te je puno lakše izdvojiti sjeme iz plodova. Stoga za sjeme berem te popadale plodove ispod biljki nakon mrazeva – a moguće ih je brati i tokom zime.

Ukoliko ne poberete preostale plodove s vrta nakon mrazeva, često se i sama zasijava, ali nikad nije na odmet skupiti i malo sjemenja za svaki slučaj.

06012015 45  24112016 peruanske jagode za sjeme nakon mraza 1

 

Ovako pobrane plodove možete prerezati i isprati sjeme pod vodom, te posušiti na papiru ili krpi. A još lakši način je da prvo posušite te plodove. Dakle, krenite u berbu nakon prvih mrazeva, poberite omekšale plodove u posudicu i sušite ih u jednom sloju kraj peći ili radijatora. Kad su plodovi potpuno suhi, jednostavno ih izmrvite i tako izdvojite sjeme, bez previše nepotrebnog posla. Ostatke ploda lako poberete ili ispušete, i ostaje vam suho i čisto sjeme peruanskih jagoda.

03122016 34  sjeme

 

Sjeme se čuva u papirnatim vrećicama na suhom i hladnijem mjestu. Ja čuvam sjeme u ormaru za cipele u hodniku, tamo su idealni uvjeti za čuvanje sjemenja. Možete ga čuvati i u zatvorenim staklenkama – ali samo ako je sjeme potpuno suho. U slučaju da ima malo vlage, u staklenkama može vrlo lako doći do propadanja sjemenja radi vlage.

 

Sjeme peruanskih jagoda možete potražiti u našim viškovima sjemenja iz biovrta OVDJE, a našu cjelokupnu ponudu sjemenja možete pogledati OVDJE.

 

Listopad 2016 – mraz i berbe

Ove godine jesen i prvi mrazevi nastupili su rano, već početkom listopada. Jako me žalosti što je tako brzo sva prekrasna raskoš u samo jednom danu bila izbrisana. Ovu jesen ću pamtiti i po hladnijem vremenu, puno kiše – ali i po puuuuno graha, baš je obilno rodio ove godine i jako sam dugo bila u berbi graha.

04.10.2016.
U subotu 01.10. sam imala završne berbe pred kišu koju su najavljivali u nedjelju, pa sam tako pobrala dosta sjemenja i suhog graha. Naravno da nisam sve pobrala, ali kaj jesam, dobro da jesam 😀
Kiša je po prognozi počela i to je bio početak zahlađenja… koje je danas pošteno nastupilo. Poslijepodne je padalo malo kiše, ali onda se je digao sjeverni vjetar i počeo mi bacati tegle s hibiskusima na sjevernoj terasi… pa sam brzinski sve hibiskuse unosila unutra, da slučajno ne smrznu. Dobro vele da nema zime dok ne zapuše sjeverni vjetar, baš je brrrr.. a još toliko toga za napraviti… uh, valjda bude bolje uskoro.

01102016 tomatillo  01102016 visoki grah

07.10.2016.
Baš je zima ovih dana 🙁 Danas sam malo brala papriku, jedva sam čekala da odem unutra radi hladnoće 🙁
Danas sam raskrčavala nered pod nadstrešnicom, imala sam hrpu kutija s skupljenim i nepočišćenim sjemenjem, između ostalog 2 velika kutije sjemenja salate za ispuhati (da se sjeme očisti od mekinja). Kad eto veselja – u jednoj kutiji su se nastanila 2 mišeka i usput grickali krumpir kiflice koji je pored i kanti. A inače metar dalje je košara gdje spava Pluto… Miševe sam pustila iz kutije da pobjegnu među cvijeće na međi s susjedom, a salatu sam probala ispuhati… joj kako je sjeme smrdjelo po miševima, bilo je sve puno mišjeg izmeta… i tak sam na kraju svo to sjeme pobacala po jednoj gredici na vrtu, nema to smisla spremati, radi se o miksu starinske salate koju sam srećom jedan dio već spremila, pa imam sjeme.. a ovo ako sve izraste što sam pobacala, jao si ga meni 😀

09.10.2016.
Jučer je kod mene bio prvi mraz, uzeo je svoj danak: mahune uništene, paprike i peruanske jagode prilično, cinije, dalije… Doduše, u džunglastom dijelu vrta je dio cvijeća i peruanskih jagoda ostao znatno manje oštećeni od mraza od onih koje su bile direktno izložene – što mi je dobra lekcija za ubuduće. Ne bi mi bilo toliko žao da ne gledam sad prognozu za idući vikend i vidim da će zatopliti do 19 stupnjeva 🙁 Tako to često biva, prvo mraz na početku listopada uništi najosjetljivije bilje i izbriše prekrasnu cvjetnu raskoš, a onda bude prekrasno vrijeme.
Svako zlo ipak za neko dobro – počela sam jučer vaditi dalije koja su bile prilično ofurene i dobro da me je mraz natjerao na to – voluharice su neke prilično požderale i da to nisam napravila ovih dana sve bi uništile, ovako je sve vjerojatno spašeno – mada je od nekih vrsti ostalo samo po par cijelih gomoljčića.

08102016 prvi mraz unistio mahunarke  08102016 cinija ofurena mrazom

10.10.2016.
Kiša, kiša, baš ga pada. U nedjelju sam opet brala grah, pa samo ga ima i ima… puno sam ga u kukuruzu nabrala… navečer se bavim opet čišćenjem graha.

13.10.2016.
U srijedu 12.10. sam krenula u berbe, jer kako su prognoze kazale, opet bi mogao biti mraz. Pobrala sam moje šefe i lagenlarie, vidi se na njima kako ih je okrznuo prvi mraz, ali nadam se da će ipak još jedno vrijeme trajati, mislim ih objesiti pod nadstrešnicu. Gomolje dalija sam odvezla k tetama na štagalj; u podrumu kod njih čekamo da vino zavrije pa ne ulazimo da ne rashladimo podrum, poslije ću ih spremiti u njihov podrum.
Jučer u noći sam izašla oko 1 van pred spavanje, točno je bilo kao da će biti mraz, pa sam dio osjetljivijeg cvijeća premještala pod nadstrešnicu 🙂 Limun sam prekrila plahtom, dobro da jesam, bilo je 0 stupnja i strugali smo staklo auta ujutro.
Danas sam opet brala grah, ima još 🙂

09102016 zavrsne berbe  12102016 tikve sef

16.10.2016.
U petak sam pobrala pola kukuruza kojeg imam posađeno u 2 reda uzduž vrta br 2 i grah u tom kukuruzu, još ga ima puno. Kukuruz nije baš nešto rodio, a s obzirom na neokopavanje i nebrigu nije niti loše 😀 Tokom ljeta u veliki dio tog vrta nisam niti kročila nakon sjetve, nego sad istražujem kakve sam ja to sve grahe tamo imala posađeno nakon berbe 😀
Pobrala sam i dio sjemenja cvijeća i začinskoga bilja, te još jedne ljiljane presadila u veliku teglu, ovaj puta bijeli madona ljiljan, na njihovo mjesto posadila rumeniku koju mi je sestra donijela jer je imala viška.
Danas sam povadila ostatak dalija, još 1 tačke gomolja :D. S jednim sam se grmom baš namučila, nutra su mravi napravili mravinjak, pa sam ga podijelila i čistila da mravi odu van, da ih ne odnosim od doma… i nikako da ih sve protjeram, dio gomolja sam sad ostavila tamo na gredici, valjda će otići preko noći. Povadila sam i kane, tigridiju i acidantheru, te sam taman mislila da sam gotova s lukovicama i gomoljima, kad sam se sjetila da još moram povaditi i peruanske noćurke, to mi je još ostalo.

14102016 zavrsne berbe  16102016 tacke gomolja dalija

24.10.2016.
Prošli mi je ponedjeljak mama pomogla posaditi veliki dio češnjaka, a danas sam ja dovršila, zapravo skoro, još mi je samo 1 vrsta ostala. Posađena je točno jedna uzdužna gredica, čini mi se još manje nego prošle godine.
Kako je sredina prošlog tjedna bila kišna, bila je mala pauza u radovima. U subotu sam počela s rošadama po vrtu, presadila sam s vrta br 2 crni korijen na biovrt, a muškatnu kadulju, svilenicu, krasuljicu i klinčiće na dio koji nebumo tanjurali. Bolje sve sad na jesen presaditi, nego da se muči na proljeće.
Također sam kupila još 7 slabobujnih jabuka i 1 marelicu, sad sam ih samo utrapila. Kupila sam kante u koje budem posadila jabuke, idu na slobodna mjesta u susjedin vinograd. Sad čekam muža da izbuši kante, to je moj prošlogodišnji patent kod slabobujnih vrsti za voluharice.
U nedjelju je bila manija gnojenja 😀 Dobila sam od firme Homeogarden njihove proizvode na testiranje, između ostaloga posebno organsko gnojivo za jagode, pa gnojivo za borovnice, pa sam krenula u testiranje 😀 Po jagodama sam samo pobacala gnojivo, a borovnice sam sve otkopala, utvrdila da su mi se 2 posušile, pa neke druge s lošije pozicije presadila na to mjesto, pognojila i zatrpala zemlju. Većinu tih borovnica sam kupila i posadila prošle jeseni, kako sam ih posadila tak su stale – neke se čak i malo posušile. Sad su dobro pognojene, gnojivo je baš za biljke koje vole kiselije tlo, pa da vidimo hoće li biti razlike. Još budem kasnije pomalčirala oko njih, imam nešto piljevine i borovih iglica, za održavanje kiselosti – mada je tlo u šumskom vrtu već kiselo – vidim po plavim hortenzijama. Pognojila sam ostatkom gnojiva i hortenzije, to je i za njih jer i one vole kiselo.
Danas se je sve konačno dobro posušilo, pa sam nastavila berbu sjemenja – amaranti – konačno nakon nekoliko godine bude dosta sjemenja amaranta tricolor, sad jedva da sam ga održavala, pa crveni i plavi slak, salvia horminium, godecija, kadifice, cosmos, puuuno cinija – njima je bilo malo premokro – neke su sjemenke u glavici čak i proklijale, pijetlove krijeste, euphorbia marginata (jedva održala vrstu s jednom jedinom biljčicom , jee, uspjeh).. Sve se suši u kući, nije još gotovo, ali kako ću stići ću pročešljati vrt.
Još me čeka malčiranje češnjaka prvo pepelom, onda grabljanje susjedine livade i to na češnjak, presaditi zimsku salatu, posaditi luk srebrenac, preostali češnjak posaditi, izvaditi peruanski noćurak, pobrati ostatak graha i kukuruza… i ja bi to sve htjela napraviti sutra prije kiše… ha, ha , misija nemoguća ;P

23102016 gnojenje jagoda i borovnica 2  23102016 gnojenje jagoda i borovnica 3

25.10.2016.
Danas sam dobro iskoristila dan. Nisam doduše sve napravila kaj bi htjela, a i lista popisa poslova mi se samo povećava kako sam ju počela pisati 😀 Ali sam zato danas napravila do kraja gredice i posadila preostali češnjak i luk srebrenac. Izvadila sam peruanske noćurke, a našla sam na biovrtu i 2 gredice s krastavcima za sjeme, i to sam pobrala, kao i sjeme ukrasne trave, izopa, potentille, dragoljuba…

23102016 66  25102016 sadnja luka 1

Pograbljala sam susjedinu livadu i dovezla si tačkama malč doma, kraj gredice s češnjakom – ali pokraj, jer prvo ide pepeo. Sin mi je pomagao s tovarenjem prvih 2 tački i vožnji, onda je odustao, sjeo na jedan kup sijena i tamanio mladi grašak 😀 Bitno da sam to napravila prije kiše, sad nema veze kaj budu kupi trave mokri, glavno da je pograbljano.
Iza nadstrešnice kraj garaže sam skinula sloj morta/betona koji je ostao uz zid-rub gredice nakon što su zidari zazidali zid i požbukali ga. Grozno su utabali zemlju, to sam sve malo prekopala, a u nastavku već postojećih hortenzije sam posadila zadnju, pinky-winky, koju sam na proljeće izvadila iz šumskog vrta jer je tamo bilo presušno. Hrastolika mi se je hortenzija nažalost posušila, predugo je bila u kanti bez rupa na dnu prije presađivanja 🙁
Izvadila sam i lukovice narcisa oko sanduka za gliste – one koje su mi na proljeće predugo bile pod balama sijena koje su štitile gliste zimi – dio sam posadila malo dalje pod jabuku, dio je u kanti na čekanju. I kako su prognoze najavile, vani sve trešti od kiše. Sutra valjda prisilni odmor od vrta.

26.10.2016.
Puno je kiše napadalo, treštalo je cijelu noć, čak sam se i iznenadila što šumski vrt nije bio poplavljeni.
Kako je danas blato, nisam puno radila, ali sam ipak posadila lukovice – narcise koje sam jučer izvadila i one koje sam imala na čekanju od zadnje kupovine – narcise 2 pakiranja, šafrani, ciklame, ukrasni luk – sve sam strpala iza garaže gdje sam jučer posadila hortenziju, te sam presadila tu i polygonatum, brunneru jack frost, končaru i podijelila sam kukurijek pa dio posadila – sve što čeka privremeno posađeno pod jabukom, a izvađeno je ljeti radi građevinskih radova. Nevjerojatno kako brzo mogu popuniti novu gredicu koja prije nije ni postojala – uvijek mi kronično fali mjesta 😀

28.10.2016.
Jučer sam pospremila sav krumpir kod teta susjeda u podrum, tj kako je u podrumu još pretoplo, u garažu do samog podruma. Pospremila sam i dalije, kane i ostale lukovice u podrum, kao i noćurke koje sam nedavno izvadila. Povadila sam i stavila sušiti dosta sjemenja krastavaca i tikvi.
Danas sam pobrala crnu soju, bijeli lupinus, te još dio kukuruza i graha. Posadila sam zadnji paket gomolja anemona, to je valjda to od manije kupovanja ove jeseni, prošlo je bezbolno 😀 I to sam zato jer nikako da nabasam na lukovice u Hoferu, inače bi bilo više 😀

30.10.2016.
Danas sam pobrala do kraja grah i kukuruz, jeeee 🙂 Sad se imam čime baviti par večeri, jer sam za zadnje pobrala 2 kante graha.

31.10.2016.
Danas sam malo brala sjeme, nosila kolce za grah i rajčice doma s vrta, malo vadila busenje i piriku na biovrtu, presadila ljubičastu poslušnicu koja mi je stagnirala ispred kuće u đungli na 2 mjesta, opljevila jedan dio uz među s susjedom i našla biljke ispod ukrasnih trava koje je polegnuo Plutek spavajući na njima… sve pomalo a ništ konkretno, brzo je noć i hladno.

Tokom listopada u prvi su plan došle kupusnjače, bile su prekrasne u kombinaciji s kadificama prije nego ih je mraz uništio:

01102016 kupusnjace 1  01102016 kupusnjace 3

cvao je grašak i brala sam ga jedno vrijeme, konačno je počela ozbiljno roditi i brokula, koja voli hladnije vrijeme

01102016 grasak 1  01102016 brokula 2

cosmos i malovica bili su prekrasni prije jačih mrazeva

07102016 cosmos 1  01102016 malovica

Tokom listopada sam uživala u prekrasnim bojama lišća:

27102016 pogled na biovrt s balkona  21102016 lisce boje jeseni 2

Dozorili su i patlidžani striped toga, a evo i mene u završnim radovima na vrtu među posljednjim amarantima:

09102016 patlidzan striped toga 1  23102016 79

 

I još više fotografija možete pogledati u fotogaleriji za listopad 2016 OVDJE.

 

 

Heljda – Fagopyrum esculentum

 

Heljda, lat. Fagopyrum esculentum je jednogodišnja biljka koja pripada porodici Polygonaceae i potječe iz Azije. Najviše se uzgaja i koristi u Aziji i Rusiji, a tradicionalno se je uzgajala i u sjevernoj Hrvatskoj – Međimurju i Hrvatskom Zagorju. Još se naziva hajdina, hajda, ajda, eljda ili jelda.
Iako se često naziva žitaricom to nije točno: žitarice su biljke iz obitelji trava čije zrnje (sjeme) koristimo za prehranu. Heljda kako je gore spomenuto spada u drugu obitelj – obitelj dvornika, a njezin plod je – oraščić. Oraščić je trokutasti i tvrdi i da bi dobili zrnje za prehranu – prvo ju treba oljuštiti. Možemo ju eventualno radi sastava i primjene nazvati krušaricom.

Može se uzgajati kao glavna kultura, ali radi kratke vegetacije uglavnom se je sijala kao postrna kultura, nakon žetve ječma početkom ljeta. Radi brze i guste vegetacije može se posijati i kao predkultura pa iskoristiti za zelenu gnojidbu. Niče jako brzo, već nakon 5 dana. Heljda je vrsta koja se lako uzgaja bez ikakvih herbicida i pesticida – ima veliku nadzemnu masu i brzo zaslanja tlo pa ako je dovoljno gusto posijana nema problema s korovima, a nema ozbiljnijih nametnika. Vole ju jesti srne, pa računajte na gubitke ukoliko ju sadite blizu šumaraka i puteva kojima se kreće divljač. Može narasti u visinu i do 1,5 metara – ali postoji više sorti od kojih su neke više a neke niže. Stabljika joj tokom rasta poprima crvenkastu boju, a listovi su joj srcoliki. Vrlo se uspješno i sama zasijava pa posvud niče ako ste ju jednom uzgajali.

heljda lisce  heljda stabljika

Dobra je i za pčelinju pašu – pčele vole njene cvjetove, ali ih obilaze samo prijepodne i različito posjećuju razne vrste heljde. Med od heljde je izuzetno cijenjeni, a košnice kraj parcele s heljdom pomažu i kod boljeg uroda heljde.
Osjetljiva je na sušu i vrućine, a problem kod uzgoja predstavlja polijeganje koje se može dogoditi radi previše dušika u tlu ili nakon ljetnih oluja – tad postoji mogućnost da korov ispod brzo naraste dok se heljda polegne.

heljda cvijet  heljda njiva 2

Od sjetve do žetve obično treba 3 (ali i više) mjeseca. Heljda dozrijeva neujednačeno i dugo, stalno iznova stvara nove cvjetove u grozdu. Žetva počinje kada je većina plodova zrela (preko 75%), a da se zrna me rasipaju. Žetva se obavlja kombajnima za žito, bitno je samo da imaju sito odgovarajuće za heljdu. Heljda je kultura koja nema jako velike prinose, pa je nažalost to bio jedan od razloga zašto su je druge kulture kroz nekoliko zadnjih desetljeća istisnule s naših polja.

 

heljda plod 2  heljda plod 1

Nekad kao regija s tradicijom uzgoja heljde (Međimurje) imali smo kašaru u Čakovcu. Kako je tradicionalan uzgoj heljde kod nas zamro, nema više niti postrojenja u kojima bi mogli oljuštiti heljdu, pa mnogi naši proizvođači iz sjevera Hrvatske voze heljdu na ljuštenje u Sloveniju. U drugim krajevima RH poput Istre i Gorskog kotara navodno postoje pogoni za ljuštenje heljde.

Za ljuštenje heljde koriste se posebne industrijske linije. Dakle, treba maknuti tvrdu vanjsku ovojnicu oraščića da bi dobili hranjivo zrno. Najčešći postupak je ljuštenje heljde termičkom obradom. Rezultat toga je parena heljda i to zrnje je tamnije boje. Drugi način ljuštenja je bez termičke obrade, a rezultat toga je sirova heljda svjetlije, blago krem boje kakvu najčešće možete naći u trgovinama zdravom hranom. Postoji razlika u okusu parene i termički neobrađene heljde. Sirova je heljda prilikom kuhanja pomalo sluzava. Mnogi (kao i ja) biraju parenu heljdu kao boljeg okusa, ali na kraju krajeva, o ukusima se ne raspravlja.

Osim kao zrnje, na tržištu se može naći i brašno od heljde koje se dobiva mljevenjem na mlinu. Može se mljeti i oljušteno mljeveno zrnje, ali češće i neoljušteno (integralno brašno), te se obje vrste koriste u prehrambenoj industriji. Brašno je dostupno i u trgovinama kao i kod mnogih proizvođača (uzgajatelja).

Ljuske heljde, kao sporedni proizvod, bez ili nakon sterilizacije, koristi se za proizvodnju jastuka. Izrada jastuka od heljde vrlo je stara tradicija i ti jastuci imaju brojne prednosti – anatomski su (prilagodljivi za razne položaje spavanja), termostabilni (ne pregrijavaju se), fleksibilni i antibakterijski (zbog sastava ljuski). Više o jastucima od heljde pročitajte na fb stranici Za dobar san (VIŠE) kod članice udruge Biovrt, gdje ih možete i nabaviti.

 

heljda ljustena i neoljustena  heljda kuhana

 

U kulinarstvu se dodaje u juhe, priprema kao hajdinska kaša – prilog jelima, ali se od nje može napraviti i popečki, namaz i razne slastice. Brašno se koristi za izradu raznih jela, između ostalih i palačinke koje su tradicionalne u nekim svjetskim kuhinjama.

Za razliku od pravih žitarica, ne sadrži gluten pa ju mogu bez problema konzumirati oboljeli od celijakije te sve veći broj ljudi alergičnih na gluten. Iako je dugo bila smatrana sirotinjskom hranom i neopravdano zaboravljena, heljda se sve više vraća na naše tanjure. Neki ju čak nazivaju i superhranom radi svog sastava: oljušteno zrno sadrži oko 80 % škroba, 10 – 15 % bjelančevina, 1 – 2 % sirovih vlakana, 2 – 3 % masti i 1 – 2% mineralnih tvari; željezo, fosfor i jod te povećan sadržaj B1, B2 i B6 vitamina. Bogata je i rutinom koji je važan za jačanja stjenki kapilara i jačanje vezivnog tkiva te je antibakterijskog djelovanja.

Heljda ima lužnatu reakciju i alkalizira organizam, te je dakle odlična namirnica za smanjenje kiselosti organizma. Lako je probavljiva, a opet dovoljno hranjiva da vas obrok od heljde može kvalitetno nahraniti. Poslije konzumacije heljde duže se osjećate sitima.

Heljda je i ljekovita biljka, a u te svrhe koristi se lišće i cvjetovi, a prvenstveno kao izvor rutina. Beru se dok su listovi i stabljika mladi te suše i spremaju na tamnom mjestu. Koriste se kod problema s cirkulacijom, visokog tlaka, reumatizma, dijabetesa, raznih krvarenja. Više o jestivosti i ljekovitosti pročitajte na stranicama PFAF OVDJE.