studeni 2016 - Biovrt - u skladu s prirodom

Ponuda blagdanskih biovrtnih paketića sjemenja 2016

 

Približavaju nam se blagdani i vrijeme darivanja. A što je bolje od poklona koji potiču na stvaranje i inspiraciju? Stoga vam predlažemo da ove godine poklonite sebi i drugima najbolji poklon, viziju sretne, zdrave, blagoslovljene, šarene, samodostatne i site godine.

Pripremili smo vam 4 prigodna kompleta sjemenja zapakirane u ručno izrađene vrećice od čistog pamuka obojenog netoksičnim bojama, te zavezane ukrasnim trakama. Svaki blagdanski paketić sadrži uz dolje navedeno sjeme i poklon karticu (veličina platnene vrećice je cca 13*23 cm, a kartice 9 * 9 cm.):

 

kartica sjeme biovrt 2016 boja

U ponudi su sljedeći paketići (kompleti) sjemenja:
(klikom na svaki pojedinačni naziv u popisu možete pogledati svaku vrstu s popisa i saznati više o uzgoju)

1. “Moja najbolja vrtlarska sezona”
Poklon paket sadrži 8 različitih vrsti sjemenja. Radi se o izboru osnovnih vrsta koje se uzgajaju u svakom vrtu – od svega pomalo za obilje u vrtu 🙂

niski rani starinski bijeli grah biserac
bijeli starinski kukuruz (odličan kao potporanj za visoke vrste graha)
paprika mix (mješavina najmanje 5 različitih vrsti slatke paprike)
rajčica mix (mješavina najmanje 5 različitih vrsti rajčice)
starinska salata mix (mješavina najmanje 5 različitih vrsti starinske salate)
– blitva mix
patišon bijela tikvica
starinski češnjak zračne lukovice

2. “Volim rajčice”
Poklon paket od 8 paketića rajčica svih veličina – od najmanjih do najvećih, te raznih zanimljivih boja.

rajčica sitna koktel (cherry) crvena
rajčica black cherry (koktel roza-crna)
rajčica black plum (crnji šljivar)
rajčica pink šljivar
rajčica crvene kruškice
rajčica mali crveni jabučari mix
rajčica mali žuti jabučar
– rajčice velike mix (velike crvene, crveno-roza i bijele, jabučari, volovsko srce, evergreen …)

 

3. “Vrtni pomagači”
Poklon paket od 8 različitih vrsti cvijeća koje ima jako korisnu ulogu u vrtu, bilo da privlače korisne kukce u vrt, bilo da tjeraju nametnike ili gnoje tlo.

Uresnica mix žuta i narančasta (Cosmos sulphureus) – privlači pčele u vrt
makovi mix (Papaver rhoeas) – privlači pčele i osolike muhe u vrt
gailardija (Gaillardia) – privlači korisna kukce, a naročito bubamare u vrt
neven (Calendula officinalis) – privlači korisne kukce, tjera štetne nematode iz tla
kadifice niske (Tagetes) – privlači korisne kukce, tjera štetne nematode iz tla
češljugovina (Dipsacus fullonum) – privlači pčele i ptice u vrt
ehinaceja (Echinacea purpurea) – privlači ptice i korisne kukce u vrt
vučika (Lupinus Polyphyllus) – privlači bubmbare u vrt i gnoji tlo dušikom

4. „Prekrasne mahunarke“
Poklon paket sadrži 6 paketića raznih mahunarki – graha i mahuna, visokih i niskih. 2016 međunarodna je godina mahunarki (VIŠE), s ciljem jačanja svijesti javnosti o prehrambenim prednostima mahunarki u okviru održive proizvodnje hrane. Ovime se i mi uključujemo u promociju mahunarki kao zdrave i bitne hrane i za ljude i za okoliš.

– niski grah trešnjevec, sorta huanita
azuki grah niski – ljekoviti sitni crveni grah
– niske mahune zelene, prošarano-smeđe zrno
visoki grah krem boje i velikih zrna
visoke mahune zelene kiflice
– visoke mahunarke mix (mješavina barem 5 vrsti raznih visokih mahunarki)

Navedene biovrtne blagdanske paketića sjemenja možete dobiti za donaciju udruzi od 50 kn/paketić (komplet) + 15 kn poštarina za slanje (HP preporučeno ili Tisak paket). Javite nam se na mail biovrt@biovrt.com s naznakom “Naručujem blagdanski paketić” i nazivima kompleta sjemenja koje naručujete, a mi ćemo vam se javiti s ostalim podacima.
Ova posebna ponuda sjemenja traje od 29.11. – 24.12.2016. godine, a količina raspoloživih paketića sjemenja je ograničena.

Osim posebne ponude blagdanskih paketića, kod nas možete nabaviti i viškove sjemenja raznih pojedinačnih vrsti cvijeća, povrća i voća. Više o tome pročitajte OVDJE.

 

kartice biovrt 2016

Razlike između jesenskog i proljetnog češnjaka

 

Postoji više podjela češnjaka, ona najpoznatija je podjela na jesenski i proljetni češnjak. Razlika među tim jesenskim i proljetnim vrstama je najjednostavnije rečeno u vremenu sadnje – jesenski se sadi u listopadu i studenom, proljetni na rano proljeće. Kod podjele na jesenski i proljetni češnjak ne radi se dakle o jednoj vrsti češnjaka pa se onda gleda kad je posađeni. Radi se o zasebnim vrstama tj. ekotipovima češnjaka koji su pogodni ili za jesensku ili za proljetnu sadnju.

Ali to nisu jedine razlike.

Jesenske vrste češnjaka sade se dakle na jesen, tokom listopada i studenog. To su vrste koje su otporne na vanjske niske zimske temperature, kliju i ukorijenjuju se na jesen te razvijaju veću glavicu.

Po mom iskustvu, ima vrsti jesenskog češnjaka koje ne stoje dugo i već krajem jeseni polako počinju propadati pojedini češnjevi, a i ima vrsti koje drže duže. Dakle govorim o glavicama pospremljenim za konzumaciju. Naravno, za trajnost je bitno je da ga na vrijeme poberemo i način na koji ga skladištimo. Najduže stoji ako nije bio prezreljeni kod berbe, ako je uskladišteni u tanjem sloju na prozračnom i suhom mjestu na temperaturi od 1-2 stupnja. Dobro se održi i na 20-30 stupnja, ali se brže smežura.

Proljetni češnjak su vrste koje teže podnose zimske hladnoće, zato se s sadnjom čeka rano proljeće tj ožujak. Osim toga, proljetni češnjak je nerijetko trajniji i čvršći i ako ga dobro uskladištite, pa traje duže od jesenskog češnjaka. Vrsta proljetnog češnjaka koju imam ima puno više slojeva ljuski oko češnjeva, a što bolje štiti češnjeve od isušivanja i propadanja.

Fotografija: lijevo – jesenske vrste češnjaka, desno – proljetni češnjak

26112016 jesenski i proljetni cesnjak 1

 

Jesenske vrste češnjaka u pravilu najčešće u pravilu formiraju veću glavicu od onog proljetnog. Proljetni će češnjak dozoriti malo kasnije od jesenskog češnjaka – jesenski dozrijeva kod mene u Međimurju tokom lipnja, jesenski tokom srpnja. Sve o berbi i spremanju češnjaka pročitajte OVDJE.

Više o jesenskim vrstama češnjaka koje uzgajam možete pročitati OVDJE

jesenski cesnjak

Ptice hranimo tek dok stisne zima

 

Nedavno se je u mnogim trgovačkim lancima pojavio asortiman proizvoda za hranjenje ptica zimi – razna pakiranja sjemenki, lojnate kuglice s sjemenkama i slično. Ali iako je jesen i bližimo se zimi, iako je već bilo mrazeva – nije još nipošto vrijeme za hranjenje ptica. Ako sad počnete ostavljati pticama hranu – prije ćete im odmoći nego pomoći. Naime, ptice će se na ovo naviknuti i računati će na vas, više neće tražiti hranu u divljini. A vi, jeste li spremni onda hraniti ih sve do proljeća? Jeste li kupili dovoljno hrane za njih? Jer ukoliko ih sad počnete hraniti, a tokom zime zaboravite na njih, upravo svojim postupkom možete uzrokovati neuspješno prezimljavanje ptica.

Ako želite stvarno pomoći pticama u preživljavanju, prvo što možete učiniti na jesen je ne očistiti suho bilje na vrtu nego ostaviti suhe glavice cvijeća i korova za ptice. Naime, one se hrane tim sjemenjem. Kod mene u vrtu sve strši od suhih suncokreta, rudbeckija, echinacea, amaranta, lobode, češljugovine…. Površno gledajući, mnogi bi rekli – neuredno. Ali, svrha Prirode nije da bude uredna, pa tako bismo i mi u našim vrtovima više trebali razmišljati o funkcionalnosti i pomaganju biosustavu, a ne nametnutim standardima urednosti i onome „što će susjedi reći“. Stoga, s ponosom u svom neurednom i „bombastičnom“ (rekla bi moja mama: kao da je bomba udarila :D) biovrtu osiguravam preživljavanje brojnih ptica i ostalih organizama. Sada, u ovo doba godine, moja okućnica i cijeli vrt prepuni su suhih ostataka biljaka koje su rasle i cvale ove sezone, te raznih vrsti ptica koje vrijedno skupljaju sjemenke s suhog bilja, a usput skupljaju i nametnike na vrtu, te svojim izmetom gnoje tlo. S razlogom sve te suhe ostatke cvijeća obrezujem tek na proljeće – dok ptice pojedu sve sjemenke tokom zime. Ako baš i ne možete izdržati da vam vrt na jesen izgleda “neuredno”, onda barem porežite te sve biljke prepune sjemenja i ostavite im u buketima na par zaštićenih mjesta u vrtu.

18112016 rudbeckia  18112016 amaranti

Druga pomoć pticama je posaditi oko vrta grmlje koje im osigurava prostor za gniježđenje te zaklon i hranu tokom zime, poput bršljena, vatrenog trna, berberis, ukrasnog drijena, udikovine, biserka… U toj prirodnoj živici osigurate ćete dobro prezimljavanje i brojim korisnim kukcima poput zlatooka, ali i dovoljna hrane pčelama za vrijeme njihove cvatnje. Ja na svom biovrtu imam živicu od raznih vrsti ukrasnog grmlja zasađenog da pomaže opstanku korisnih kukaca i ptica. Uz svo korisno bilje na samom vrtu, imam i jedan posebni divlji kutak posebno kreirani za leptire i kukce, u kojem raste i mnoštvo češljugovine čijim se sjemenkama ptice zimi hrane. Više o tome kako kreirati vrt koristan pticama pročitajte OVDJE.

05022016 biserak  18112016 cesljugovina

I tek onda, kao treća opcija, tu su hranilice za ptice. A dakle ono najbitnije – pustite sad ptice na jesen da same skupljaju hranu dok im je još dostupna na brojnom bilju i korovima. Sada se one hrane i mnoštvom kukaca koji su još uvijek aktivni, jer još nisu počele velike hladnoće. Ja uopće ne moram brinuti o gusjenicama na kupusnjačama sad na jesen, jer znam da mi je vrt prepuni ptica i da sve one drže pod kontrolom. A kasnije, tokom zime, dok padne snijeg, dok sve smrzne pa danima i tjednima neće moći naći hranu i vodu – e tada to hranjenje ima smisla i tada im stvarno možete pomoći da prebrode taj najteži dio zime.
Stoga, ne nasjedajte na marketinške trikove kojima je glavni cilj prodaja, te razumno krenite u hranjenje ptica, kako bi im svojim postupkom stvarno pomogli, a ne odmogli. Možete zapravo sada kupiti – ali za poslije. I ja sam kupila jedno pakiranje lojnatih kuglica, ali sam to sve zasad spremila na sigurno i izvaditi ću ih tek dok bude sve danima smrznuto i hraniti ću ih samo tih dana, dok radi snježnog pokrivača i niskih temperatura neće moći do hrane. Za ostatak godine imaju pravu trpezu u mom biovrtu :).

Više o hranjenju ptica zimi pročitajte OVDJE i OVDJE.

05012016 hranilice  05022015 hranilice

 

 

Rujan 2016 – berbe i spremanje zimnice

Mjesec rujan je bio prekrasan i raskošan, jer je u vrtovima vladalo pravo cvjetno šarenilo. Od radova, najviše sam se bavila berbom i spremanjem graha, te spremanjem povrća za zimu.

Karakteristično za rujan ove 2016. godine bila je i suša u mom kraju. Biljke su očigledno patile od nedostatka vlage i radi toga nije baš bilo pogodno za vrtlarske radove na zemlji.

04.09.2016.
Jučer sam nastavila s berbom graha, puno sam toga pobrala i skoro ovu rundu privela kraju. A prije toga sam kod njiva pograbljala našu i susjedovu livadu koje je suprug pred tjedan i pol pokosio. Otac mi je pomogao to natovariti i odvezli smo traktorom doma tu novu turu malča i istovarili smo ju ispod trešnje kraj vrta, super će poslužiti za pripremu vrta za zimu.

“Pala” je prva dalija od voluharica, našla sam jednu kako se je počela sušiti i baš sve gomolje oglodane 🙁 sad sam ju piknula u teglu, ona može tako nove gomolje napraviti, ali kako je dosta kasno ne znam da li će stići.

03092016 sijeno za malc 1  03092016 sijeno za malc 2

 

05.09.2016.
Jučer sam završila s berbom graha – mislim ne završila s svim, nego samo onim što je bilo trenutno suho. Nakon toga sam išla pobrati sve paprike koje su počele zoriti prije kiše, a neplanski, iako sam kao mislila da sam pobrala sav paradajz, nabrala sam još kantu i pol što je naknadno dozorio i nije previše ili uopće obolio od plamenjače. I sad 2 dana kiše, taman sam sve prije pobrala.
Moja lekcija za rajčice ove godine:
– posaditi na čim prozračnijem mjestu, najbolje na samom kraju vrta, u 2 reda čim šire razmaknuto
– ako je na vrtu, najbolje samo 1 red
– redovito trgati bočne izboje i uklanjati donje lišće, ne dozvoliti da ima više od 2 vrha, nego stalno privezivati prema gore – ovo nikako ne zakasniti
– debelo pomalčirati
– stalno kontrolirati i ako se pojavi bolest redovito micati zaraženo lišće
i tako stvarno unatoč ranoj pojavi bolesti može se imati urod sve do jeseni.
Jučer sam opet pripremila 1 rundu paradajza za kuhanje, ovaj bude s sicilijanskom lagenlarijom i dugom vignom – više ne kuham samo sos, nego s povrćem pripremam gotove umake za tjesteninu. A ovo je ta lagenlarija, prvi put da sam ju uspješno uzgojila i baš sam zadovoljna okusom i rastom – samo iduće godine moram to staviti na neku višu konstrukciju

02092016 sicilijanska lagenlarija 1  02092016 sicilijanska lagenlarija 3

11.09.2016.
Imam loše vijesti. U ponedjeljak je došao na tetino dvorište gdje držim patke mladi gladni pas lutalica kojeg je netko bacio u blizini i zaklao je kokoš (jednu jedinu staricu ) i 1 patku 🙁 Moji su baš došlo do teta i našli ga kako jede živu kokoš, a i patki je sva krila na živo pojeo… dobro da tata može to zaklati, da im skrati muke, ne znam kaj bi ja sama napravila 🙁 I tak za inat, opet je nastradala ženska patka. Jato mi se je prije spojilo, ono najstarije i prvi pomladak, a sad su se i one najmlađe koje je koka izvalila spojilo k velikima od straha kaj su preživjeli. Pas je tu, luta unaokolo, a patke puštamo samo uz nadzor, ulaz s vrta zabarikadirani. Napravila sam prijavu da se pas uhvati komunalnom redaru, ali služba nebre baš preveć ako ga sami bar u nekakav dvor ne uhvatimo… a pas se vidi samo povremeno, nije to baš izvedivo.

Danas sam se pošteno naradila. Sutra nam dolazi zidar, konačno počinjemo s dogradnjom kotlovnice, smočnice i zimskog vrta što sam na proljeće pisala. Iskopala sam sve preostalo kaj je smetalo – kukurijek, končare, kavkaske potočnice, hosta, ljubičice, tulipane, srebrenku, paprati, veći dio posadila ispod moje starinske jabuke koju sam čini se ipak spasila, prestala se je sušiti. Dio paprati i šaš sam posadila u šumski vrt, a dio paprati i končare u tegle za prodaju, joj koliko je opet toga naraslo posvud. Premjestila sam opet veliki dio tegli što imam još za posaditi u šumski vrt i grmlja, kako sad smeta radnicima, opet sam našla novu poziciju i za to. Uz ogradu gdje bude išao zid rastu mi 2 clematisa, to sam sve oko njih zabila stupiće da mi ih ne oštete, oni ostaju na ogradi. A izvadila sam i astere i malo bršljena, to sam presadila uz tetinu ogradu na drugoj strani grunta.
Eto, pa sutra počinju iskopavanja.

15.09.2016.
Ovaj tjedan me je pogodila sinovavrtićka crijevna viroza, oslabilo me je i ubilo u pojam, postila sam skoro 3 dana jer zapravo i nisam opće mogla jesti, od toga prvi dan bila u krevetu i groznici… užas, nisam toliko bila bolesna zadnjih 20 godina koliko mi je ovaj klinac donio toga doma od kad ide u vrtić… ali ok, bar izgubim 2-3 kile, ak ništ drugo 😀 Al sad za ozbiljno, cijeli tjedan nisam ništ pametno napravila radi toga – samo pobrala malo graha, a kako najavljuju kišu, danas su mi roditelji pomogli iskopati krumpir, trebalo nam je 4 sata, a ja sam još onda sve to poravnala da bude spremno kao gredica za češnjak. Voluharice su strahovito puno pojele, ali ok, bar nisu preveć dalije i ostalo dirale, dobar mi je to kompromis posaditi malo više i za njih. Ova mjera od 4 reda taman i previše za mene i voluharice, budem vidjela sad koliko bumo toga kroz zimu pojeli i prema tome vidjela dal još smanjiti krumpir ili ostati na toj veličini gredica.

18.09.2016.
Berem jesenske mahune, jeeee 🙂 Prva gredica dozorila, i druga polako rastu, grašak cvate, milina su mi te jesenske berbe 🙂 I Tikvice kasnije posijane rode 🙂
Još sam i u berbi sjemenja, danas pobrala origano i melisu, pa me još čeka dosta cvijeća i mahunarki za berbu

11092016 tikvica  14092016 mahune berba

21.09.2016.
Još sam uvijek u berbma – najviše visokih suhih mahunarki. A oko kuće privezujem cvijeće, asteri su krenuli s cvatnjom – i poljeganjem 😀
Kod nas je inače velika suša – ona najavljena kiša nije baš pala, vjetar je sve posušio, sad već vidljivo neke biljke pate…

25.09.2016.
Ništa posebno novo, nastavljam s berbom graha, samo ga ima i ima 😛 Berem i sjeme, te nešto plodova. I paradajza uvijek nešt novo bude, iako sam ga davno otpisala. Paprika je tak rodna da je sve polegnuto, moram opet u berbu.
Spremala sam zimnicu ovaj tjedan, složila sam ajvar i skopsku mandžu, sad još mislim napraviti pindžur, pa opet skopsku mandžu. Veliki je to posao s pečenjem, čišćenjem i sjeckanjem paprike, baš smo svi bili nervozni od toga, ali isplati se – baš je fino. Čak sam i muža animirala u sjeckanju, nije bio presretan ali je pomogao 😛
A stvarno je suša, Clerodendrum trichotomum mi je kraj hrasta bio tak povehnuti da sam danas išla s motikom otkopati oko njega i zalijala ga s 2 kante vode

29.09.2016.
Samo berem i čistim taj grah, a onaj prije pobrani sušim na suncu i premećem svaki dan, ne sjećam se više vremena prije tog graha :cerek: A imam i vrijednog pomagača koji svake večeri sa mnom čisti grah 🙂

 

02092016 susenje graha  28092016 paprika pecenje

Naravno, berem i sjeme 😀
I ništ drugo, takva je suša da nema smisla ništa raditi na vrtu, čekam kišu da me onda motivira.
Jučer je skuhani zadnji paradajz, gotovo, više ga nebrem pogledati 😀  Papriku još podnosim, ona tek sad dozrijeva i nju polako spremam, favorit mi je skopska mandža. Puno posla ali mi taj trud ipak vrijedi 🙂
Napredujemo s radovima iza kuće, a kak imam viška zemlje što se je kopalo za stepenice, to sam iskoristila za staviti u teglice i popelcati budleje i ribize – uopće prije nisam stigla. I nešto sam lončanica počela presađivati, prilika s zemljom je tu, miješam ju s kupovnom.

Evo noviteta kupljenih nešto u Volčjem potoku na izletu članstva 17.09., nešto u Lidlu prošli tjedan, nisam mogla odoljeti 😀

23092016 nove lukovice 1  23092016 nove lukovice 2

A kako iza kuće kopamo jer se rade stepenice, imam viška zemlje i nešto novih velikih tegli, pa sam odlučila jučer posaditi u tegle trajnice koje sam kupila u Volčjem potoku – cimicifugu, trollius, a imala sam i u tegli coreopsis i neku kadulju koju sam spašavala od puževa. Posadila sam dakle 3 velike tegle, u centru trajnica, a oko njih – lukovice. Ljiljane mi proždiru na otvorenom puževi, na proljeće sam u Bauhausu platila neke ljiljane jako skupo – 5 kom =50 kn, nisu uopće uspjeli niknuti jer su ih kresali puževi kako su nicali. Sad sam ih izvadila i posadila u teglu, s time da sam na jednoj lukovici našla 4 mala puža, nutra u zemlji, grrr. I neke od noviteta sam posadila u tegle – ljiljane, žute muscare, eranthis – jer su mi vani sve požderale voluharice, pa nešto crocusa. Sad bumo vidli kak bude u tegli raslo, uz nadstrešnicu imam dosta mjesta za tegle, i već i nešto heuchera imam tu i super rastu. A vode bude sad dosta za lončanice, jer smo 3 rezervara za kišnicu spojili oko garaže 😀

30092016 sadnja trajnica i lukovica u tegle 1  30092016 sadnja trajnica i lukovica u tegle 3

 

Na vrtovima je bilo stvarno prekrasno, na svakom kutku neko prekrasno cvijeće, šarenilo i zujanje pčelica i ostalih kukaca 🙂

02092016 vrt2 1  02092016 vrt2 7

 

Dalije, amaranthus tricolor i plavi slak:

02092016 dalija 2  15092016 slak i amaranthus

 

teško je reći gdje prestaje cvjetnjak a gdje počinje vrt: paprike i kadifice, kupusnjače i kadifice

02092016 kadifice i paprika   02092016kupusnjace i kadifice

 

Cucamelon – mali krastavac dinja i patlidžan striped toga

02092016 cucamelon 3   20092016 patlidzan striped toga 2

Konačno sam probala i sjemenke i slatko “meso” mahuna gledečije – jako je zanimljivo i ukusno 🙂

29092016 gledecija jestiva 1   29092016 gledecija jestiva 2

Jesen ne bi bila jesen bez prekrasnih astera prepunih pčelica, ali pravi mamac za bilje bio je i bršljen u cvatu

25092016 aster  28092016 brsljen

 

I još puno fotografija prekrasnog i raskošnog rujna u biovrtu 2016 možete pogledati u galeriji fotografija OVDJE.

 

Uspješno završena Škola vrtlarenja 2016 udruge Biovrt

 

Još je jedna uspješna vrtlarska sezona iza nas, kao i uspješno okončani ciklus radionica Škole vrtlarenja 2016 udruge „Biovrt – u skladu s prirodom“. Iza nas je već 5 uspješnih sezona edukativnih radionica udruge, putem kojih smo upoznali mnoštvo dragih vrtlara/ica i zaljubljenika/ica u prirodu, od kojih su neki tokom programa udruge postali i dragi prijatelji/ice i članovi/ce udruge, te smo nastavili druženje i nakon završenih radionica.

Na radionicama Škole vrtlarenja 2016 je prisustvovalo ukupno 31 različitih polaznika/ca iz Međimurja, Varaždinske, Koprivničke, Zagrebačke županije te Ravne gore.

1. radionica 30042016 4  2. radionica 21.05 3

 Ovogodišnja Škola vrtlarenja sastojala se je od 6 radionica od svibnja do listopada ove godine, a objedinila je teoretski i praktičan rad na slijedećim temama: Samoniklo jestivo i ljekovito bilje, tehnike sijanja i uzgoja po vrstama biljaka, razlike između biološkog i konvencionalnog vrtlarenja, korovi u vrtu, malčiranje, bolesti biljaka, štetnici i saveznici u vrtu, cvijeće u vrtu, berba i spremanje plodova, nastajanje i sakupljanje sjemenja, priprema vrta za zimu i kreiranje šumskog vrta i sadnja voćnjaka.

Radionice su i ove sezone bile kreirane u skladu s aktualnim radovima na vrtu i stvarnim potrebama, tako da su redoviti polaznici Škole vrtlarenja prošli jedan cijeli ciklus vrtlarenja odnosno naučili sve potrebno kako bi mogli sami kreirati svoj biovrt i proširiti znanje o prirodi koja nas okružuje. Neovisno o predznanju, u Školi vrtlarenja sudjelovali su i početnici i iskusniji vrtlari.

 3. radionica 28052016 1  4. radionica 11062016 1

Detaljne izvještaje i fotografije svake pojedinačne radionice potražite na slijedećim linkovima:

30.04.2016. „Kreiranje povrtnjaka i prva sjetva na vrtu”
21.05.2016. “Uzgoj rajčica, paprika, tikvenjača i mahunarki”
28.05.2016. “Nametnici u vrtu i biološke tehnike odvraćanja/suzbijanja”
11.06.2016. “Bolesti biljaka i načini biološke obrane od bolesti biljaka”
08.10.2016. „Kako kreirati šumski vrt“
22.10.2016. “Planiranje, sadnja i održavanje voćnjaka”.

 

Iduće radionice vrtlarenja početi će se održavati od proljeća iduće godine, a biti će pravodobno najavljene na internet stranici www.biovrt.com.

Za iduću je godinu također u planu i ciklus proljetnih radionica o sjetvi, planiranju vrta i ostalim prigodnim temama u rano proljeće u zatvorenom.

5. radionica 08102016 1  6.radionica 22102016

 Voditeljica Škole vrtlarenja: Silvija Kolar – Fodor, predsjednica udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga “U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom “24 sata”, Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom “100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr … zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

  3. radionica 28052016 2  6. radionica 22102016 2

 

Više o Školi vrtlarenja 2016. možete pročitati ovdje: http://biovrt.com/skola-vrtlarenja/skola-vrtlarenja-2016

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom inspirira i educira o životu u skladu s prirodom. Stvaramo zajednicu koja čuva biološku raznolikost, razumije svoju ulogu u prirodi te čuva naše nasljeđe, sjeme i znanje u svrhu uzgoja zdrave hrane, postizanja prehrambene neovisnosti i očuvanje prirode za buduće generacije.

Evo nekoliko dojmova polaznika s radionica:

Uživali smo u svakoj radionici te puno naučili o uzgoju biljaka i stvaranju prirodnog i skladnog okruženja za njihov rast, o štetnicima, ali i prirodnim saveznicima u vrtu. Osobito nas je oduševilo kada smo otkrili da mnoge samonikle biljke u vrtu nisu „korov”, već zdrava i ukusna hrana, pa smo u njima uživali i u danima kada u našem malom vrtu nije bilo plodova koje smo sami uzgojili. Sudjelovanjem u praktičnim radionicama, koje su bile usklađene s radovima u vrtu, mogli smo na licu mjesta pratiti rezultate prethodnih radionica i promatrati kako se vrt mijenja tijekom godine. Zahvaljujući tome sve naučeno mogli smo lakše primijeniti u vlastitom vrtu. Hvala Silvija.

Ivana i Mladen, Zagreb

****************************
Ovogodišnje radionice su bile jako zanimljive i inspirativne. Pomogle su mi da na drugačiji način promatram prirodu oko sebe, te da se ne bojim ni bolesti, ni nametnika, nego da ih promatram kao dio jedne savršene cjeline, u kojoj svatko ima svoju ulogu. Teorija je jedno, ali kada vidite kako se nešto zaista radi te isprobate to u praksi, kao što imate prilike na ovim radionicama, to ima sasvim jednu drugu dimenziju. Zahvalna sam voditeljici Silviji na nesebičnom dijeljenju znanja i savjeta.

Nikolina, Zagreb

***************************

Poučno i zanimljivo iskustvo na radionicama Silvije Kolar-Fodor o vrtu i vrtlarenju pokušavam i sam predočiti u praksu u svojem vrtu. Mogu vam reći da djeluje.
Preporučam svakom tko je vrtlar i želi produbiti znanje i tko će tek postati vrtlar i želi krenuti sa učenjem o vrtu da dođe na radionice Škole vrtlarenja.
Uz korisne informacije skupi se i dobro društvo ima šale i smijeha, dođite zanimljivo je.

Denis, Varaždin

 

 

Povoćkajmo vrtove – jesenska kampanja udruge Biovrt

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” i ove jeseni započinje jesenski kampanju “Povoćkajmo vrtove!” kako bi vas potaknuli da zasadite koju voćku – za sebe, za svoju djecu i za svoje unuke.

Cilj ove kampanje je inspirirati i potaknuti pojedince na sadnju voćki u svojim vrtovima i na taj način pridonijeti prehrambenom suverenitetu, očuvanju bioraznolikosti, samodostatnosti i zdravijem životu svakog pojedinca, a što ćemo činiti raznim edukativnim objavama na našoj web i facebook stranici.

U jesen/zimi dok vegetacija miruje, pravo je vrijeme za zasaditi voćku.

Zašto posaditi voćku? Pročitajte u sljedećem tekstu: http://biovrt.com/vrtlarski-kutak/zasadite-vocku
Stoga lopatu u ruke i krenimo 🙂

Evo kako to radi predsjednica udruge i dugogodišnja biovrtlarka Silvija Kolar-Fodor:

1. Izaberite voćku i poziciju za sadnju;
2. Iskopajte dovoljno veliku rupu. Ako imate voluharice, izaberite neko od mogućih rješenja odvraćanja (VIŠE);
3. Dodajte organskog gnojiva u rupu;
4. Na gnojivo nasipajte malo zemlje – korijen ne smije doći u doticaj s gnojivom;
5. Stavite voćku u rupu i zasipajte zemljom, s time da cijepljeni dio mora ostati iznad zemlje;
6. Oko korijena stavite još malo organskog gnojiva;
7. Zasipajte zemlju;
8. Dobro zalijte;
9. Utisnite lagano zemlju nogom kako bi stabilizirali voćku;
10. Dodajte mrežicu protiv divljači i kolac za potporanj (VIŠE) .

I to je to. Voćkajte vrtove i uživajte u zdravom organskom voću 🙂 <3

 

povockajmo 2016