listopad 2016 - Biovrt - u skladu s prirodom

Kada i kako posaditi lučice luka

 

Jesenska ili proljetna sadnja luka?

Jedno od često postavljanih pitanja je kada je bolje posaditi luk – na jesen ili na proljeće? Na ovo pitanje nema jedinstvenog odgovora i to ovisi o mnogim faktorima, poput u kojem se dijelu Hrvatske nalazite, kakvo tlo imate, kakve su klimatske (ne)prilike karakteristične za vaš kraj.
Tako imamo situaciju da jedni sav luk sade na jesen (listopad/studeni), dok drugi sade luk na proljeće (ožujak-svibanj). Ja spadam u onu drugu skupinu – većinu luka sadim na proljeće. Naime, prema mojem iskustvu i onom moje mame i bake, luk posađeni na proljeće uvijek puno ljepše naraste i manje je podložan nametnicima. Ali dakle to je situacija u mom kraju, u mojoj ilovastoj zemlji, u mojem dijelu Međimurja.
Ukoliko sami ne znate kada će to biti najbolje kod vas – napravite višegodišnji pokus, pa dio iste vrste luka sadite na jesen, dio na proljeće i bilježite razlike u rastu i urodu. Naime, zapažanja samo jedne godine nisu dovoljna jer nije svaka godina ista, isti rezultat bi morali dobiti tokom više godina da bi bili sigurni u zaključke.
Kako luk posađeni na jesen ipak prije naraste i možete imati mladi luk jako rano, uvijek dio luka ipak posadim i na jesen. Za jesensku sadnju biram sortu Majski srebrenac, jer se radi o ranoj vrsti luka, kojeg velikim dijelom pojedemo kao mladi luk, a tek dio ostavim da dozori za korištenje tokom ljeta. A sve ostale vrste luka sadim na proljeće, tokom ožujka, travnja i početkom svibnja.
Tokom zime sadim i luk za konzumaciju koji mi prije vremena proklije (VIŠE).

luk i malc  luk majski srebrenac

Kako posaditi lučice luka

Gredica za sadnju luka mora biti dobro pripremljena i rahla. Preporučljivo je da gredica bude povišena barem nekih 10-tak cm, jer luk ne voli zadržavanje vode te u takvim uvjetima može doći do truljenja luka.
Luk voli puno hranjiva, pa je preporučljivo gredicu prethodno pognojiti, bilo kompostom, glistincem, odstajalim gnojem, kupovnim organskim gnojivima…. Ja prilikom pripreme gredice dodajem organsko granulirano ili briketirano gnojivo na način da ga lagano pobacam po tlu i lagano ukopam. Ukoliko to zaboravite prije sadnje, uvijek i naknadno možete lagano razbacati gnojivo po gredicama.
U pripremljenu gredicu dovoljno je samo lagano utisnuti lučice luka. Neki kopaju male jarke na gredici te lučice u njih poslaguju, ali ukoliko ste dobro pripremili tlo to neće biti potrebno. Ja si prije pobacam lučice luka po sredini gredice i sadim po redu.

25102016 2  25102016 5

Kod sadnje je bitno da dobro okrenete lučicu luka – dio koji će potjerati korijenje prema dolje, vrh gdje će potjerati list prema gore. Lučicu primite s dva prsta i lagano utisnite u tlo.
Razmak između lučice može biti između 10-20 cm – ukoliko ćete luk postupno brati kao mladi možete ga posaditi i gušće pa onda na pola prorijediti redovitom berbom za jelo, da preostali lukovi imaju dovoljno prostora za razviti glavice. Ukoliko sve sadite samo za zrele glavice, posadite ga rjeđe.

luk sadnja lucica 2  sadnja luka

Nakon sadnje tlo samo lagano zaravnajte rukama. Kako ja imam ilovasto tlo koje se jako nabije ukoliko nije prekrito, gredice s posađenim lukom još prekrivam mješavinom drvenog pepela i polurazgrađenog komposta, pa još slojem sijena. Luk i češnjak vole pepeo radi kalija i jer pepeo blago alkalizira tlo. Nema straha za luk, on bez problema niče kroz taj sloj malča, a tako pokriveno tlo ostaje ispod rahlo i raste jako malo korova.

Na rubovima gredice uvijek ostavljam malo slobodnog mjesta, jer tu sadim salatu i tako maksimalno iskoristim prostom. Uz luk koji posadim na jesen sadim jesenski salatu koju prethodno posijem na jednoj gredici u vrtu, dok uz luk posađeni na proljeće sadim ili sijem proljetnu salatu.

10032016 presadivanje samonikle salate 3  salata i luk 19052016

 

Kod proljetne sadnje luka, luk sadim u manje redova, te još na sredini gredice sijem i mrkvu koja je odlični susjed luku: mrkva tjera svojim mirisom lukovu muhu, luk tjera mrkvinu muhu. Osim salate kao rubne kulture, ponekad posijem i rotkvicu.

04052011 luk i mrkva

Lučice možete saditi i u trajno pomalčirane gredice, u tom slučaju je lakše napraviti si redove po gredici i posložiti lučice u njih te lagano zagrnuti i vratiti malč. Po potrebi razrahlite tlo vilama za prorahljivanje prije sadnje.

 

 

Prepoznajte jajašca puževa u vrtu

Kraj ljeta i početak jeseni je vrijeme kada se pare puževi. U to doba godina često ćete naići na ovaj prizor:

puzevi razmnozavanje
Španjolski je puž hermafrodit, ima i muške i ženske spolne organe. To znači da se ne mora pariti s drugim puževima da bi imao potomstvo – samooplodan je. I tako od početka vrtlarske sezone, kad god su uvjeti povoljni (vlaga, temperatura) oni ostavljaju posvud jajašca. Međutim, u kolovozu i rujnu se ipak pare i s drugim pripadnicima svoje vrste, a nakon toga masovno ostavljaju svoja jajašca. U sezoni može položiti i do 400 jajasca, koja se izlježu već nakon 3,5-5 tjedana nakon polijeganja.
Ako ona položena na jesen prezime i ako se iz tih jajašca izlegu puževi, to će biti generacija koje će na proljeće napraviti invaziju po vašim vrtovima. Zato je bitno znati prepoznati ih i uništiti prilikom jesenskih radova na vrtu.
Na jajašca puževa možete naići najviše prilikom prekopavanja vrtnih gredica na jesen, jer jajašca odlažu u pukotinama u zemlji. Nerijetko ih u ovo doba godine pronalazim u busenima trave oko raznih voćki i grmlja. Može ih biti i na stotinu u nakupinama. Najčešće su kod mene 3 vrste puževa: španjolski puž, veliki balavac i mali balavac (VIŠE o vrstama).
Jajašca su okrugla, sasvim bijele boje, lagano puknu pod prstima dok ih jače stisnete.
16092014 216092014 6
Osim u busenima trave, budite jako oprezni kod lukovica, jer da bi osigurali hranu svom potomstvu, često odlažu jajašca iznad lukovica koje vole jesti.
Par puta sam već bila neugodno iznenađena kad sam našla i puževe i njihova jajašca u tlu na lukovicama ljiljana – doslovno ih obožavaju.
I kod jesenskog vađenja gomolja i lukovica možete vrlo lako nabasati na puževa jajašca – pogotovo kod dalija, gladiola, kana. Stoga dobro sve pregledajte i sve počistite da ih ne bi unijeli u podrume.
I GLISTE IMAJU SLIČNA JAJAŠCA
Pazite da jajašca puževa ne zamijenite s prozirnim mekšim ili žućkastim kuglicama koja su malo zašiljene na jednoj strani – to su jajašca glisti koje su korisne na vrtu.
Još neke vrste imaju slična jajašca, poput zlatne bube (lat. Cetonia aurata) – njena su jajašca iste veličine, okrugla i žućkasta
Fotografija 1: glista i prozirna jajašca koja je položila, u pozadini bijela puževa jajašca    
Fotografija 2: žuta jajašca zlatne bube Cetonia aurata
gliste i puzevi 0910215     glista jajasca 28092014

 

Tokom spremanja dalija znala sam naći i jajašca koja nisu bila niti potpuno bijela niti potpuno prozirna. U ono doba mislila sam da se radi o jajašcima puževa, no kako sam u međuvremenu otkrila da su i jajašca gliste istih dimenzija i na isti način položena, samo malo mekša prozirna ili žuta, više nisam sigurna o čijim se jajašima radi ukoliko nisu niti potpuno bijela niti su potpuno prozirna – kao ova dolje na fotografiji. Ukoliko znate o ovome više od mene, bilo bi mi drago da podijelite sa mnom to znanje na e-mail biovrt@biovrt.com.
puzevi jajasca
Neki kao metodu jesenskog suzbijanja puževa predlažu prekopavanje tla i ostavljanje tla golim da čim više jajašca promrzne preko zime i budu vidljiva pticama, ali to opet ima brojne nedostatke za biosustav, kao rušenje doma brojnim korisnim organizmima, niža temperatura tla zimi i izloženost vanjskim uvjetima, pa treba nekako odvagnuti što je bolje za vrt preko zime (VIŠE o malčiranju). Metodu prekopavanja i ogoljavanja tla da zimi čim više jajašca promrzne predložila bih stoga samo za ekstremne situacije i veliku invaziju puževa.
Bez obzira na to da li malčirate ili ne tokom sezone, broj puževa biti će isti. Razlika je u tome da ukoliko je tlo pomalčirano, nerijetko se zadržavaju pod malčem, a ukoliko je tlo ogoljeno, nalaze se u pukotinama u tlu ispod površine. Tokom aktivne sezone malč čak tu i pomaže, jer je lakše skupiti puževe pod malčem tokom dana, nego čekati večer da izgmižu iz pukotina na hranjenje.
A jedno od najekološkijih i najdugoročnijih rješenja u borbi protiv puževa su njihovi prirodni neprijatelji. Ja sam pred par godina nabavila indijske patke trkačice koje mogu njihovu populaciju držati pod kontrolom, jer se njima hrane. Stoga ako imate uvjete, svakako razmislite i o tome (VIŠE).
12082014 2
 

Kada je najbolje saditi voćke

Jesen i proljeće idealno su vrijeme za sadnju voćaka. Voćke većinom sadimo u periodu nakon prvog mraza kad voćkama otpadne lišće i počnu fazu mirovanja, pa sve do proljeća dok ne počnu pupati, i to sve dok tlo nije zamrznuto.

Na tržištu možete naći 2 vrste sadnica:
1.    KONTEJRIRANE SADNICE
To su sadnice posađene u teglama, dakle s zemljom. U ponudi se mogu naći u trgovinama tokom cijele godine. Za kontejrirane sadnice ne morate čekati vrijeme mirovanja, nego ih možete saditi praktički cijele sezone. Međutim, ipak izbjegnite pretopla, sušna i sunčana razdoblja, jer će se tada teže primiti. Ako ih sadite u aktivnije doba godine, svakako ih zalijevajte tako dugo dok se ne prime.

2.    SADNICE GOLOG KORIJENA
Sadnice golog korijena su dostupne u trgovinama samo tokom kasnih jesenskih mjeseci i u rano proljeće, zato jer se samo tada i sade – u fazi mirovanja. Jednom kad ih kupite morate ih čim prije posaditi.
Kako se sade u neaktivnije i kišnije doba godine, često ih je dovoljno samo jednom obilno zaliti prilikom sadnje i prime se bez problema.

Ne zaboravite pognojiti sadnice prilikom sadnje, jer će to osigurati dobar i zdravi rast vašim voćkama. Svakako tu preporučam da to napravite s nekim od organskih gnojiva za voćke koja su danas dostupna u mnogim dućanima diljem RH i to po sasvim pristupačnim cijenama. Za gnojenje voćki na jesen i prilikom sadnje meni je odlično organsko gnojivo u obliku granula ili peleta. Izbjegavajte mineralna gnojiva jer ona uzrokuju povećane količine nitrata i nitrita u tlu i ispiranjem završavaju u vodotocima, a oni štete i okolišu i ljudskom zdravlju.

Uz sadnju voćnih sadnica poput jabuka, kruški, šljiva, marelica, breskvi…. svakako preporučam i sadnju bobičastog voća poput ribiza, ogrozda, malina, joste… Oni su grmolikog rasta i lako ih je smjestiti i u manje vrtove, ali i uklopiti u redovima između velikih voćki. Bobičasto voće otpornije je na mraz i ove godine nakon proljetnog mraza 26.04.16. bilo je jedino voće koje me je veselilo tokom cijele sezone, što mi je bilo neprocjenjivo.

 

Divlji krastavac, ciklantera – lat. Cyclanthera pedata

 

Divlji krastavac, ciklantera – lat. Cyclanthera pedata je povrće iz obitelji tikvenjača (Cucurbitaceae). Porijeklom je iz područja Anda – Kolumbije, Perua i Bolvije. Danas je prošireni i po srednjoj Americi. Dok je kod nas tek nepoznato i egzotično povrće koje pomalo otkrivamo, drevna Moche civilizacija iz Perua bila je oduševljena ovim povrćem i njegovi se plodovi mogu često naći kao motivi na njihovoj keramici. Još se naziva Caigua, Achocha, a u engleskom govornom području Stuffing Cucumber – krastavac za punjenje.

IMG 8090

Divlji krastavac je sutropska penjačica i može narasti i do 5 metara. Kao i ostali pripadnici obitelji tikvenjača, osjetljivi je na niže temperature i ne podnosi mraz. Zato se uzgaja jednako kao i tikvice i krastavci – sije na otvoreno tek početkom svibnja, odnosno presađuje na otvoreno u drugoj polovici svibnja, dok prođe opasnost od mrazeva.
Ja ga nekako svake godine zaboravim posijati na vrijeme, te sam ga sijala tek krajem svibnja i početkom lipnja u teglice na terasi i kasnije presadila na vrt. Prvi sam ga put uzgajala pred 3 godine i bio je prekrasan i bujan, zarasao je sve rudbeckije uz ogradu. Te godine bilo je dovoljno kiše i to mu je odgovaralo.

divlji krastavac  05082014 rudbeckia i divlji krastavac

Kako mi prošle godine nije baš dobro rastao na vrtu radi suše (a ja ne zalijevam vrt), ove godine sam odlučila povećati si šanse i par sadnica sam posadila direktno u tlo uz ogradu, a par u kantu uz ogradu pokraj garaže. Tu mi ionako ništa ne raste jer je loše tlo, caruju puževi i gaze psi, a u kanti je bilo uzdignuto od puževa, stavila sam u kantu mješavinu zemlje krtičnjaka i pomiješala s kompostom, pognojila organskim gnojivom. Bio mi je na oku i nisam ga mogla zaboraviti zalijati. Doduše, da sam ga imala malo bolje na brizi i možda još jednom prihranila bi bolje narastao, jer biljke u tegli nemaju na raspolaganju korijenju cijelu paletu dostupnih minerala i sveg ostalog kao na otvorenom, zato i trebaju malo veću brigu. Ali i ovako sam jako zadovoljna rezultatom, jako mi je lijepo rastao i širio se na ogradi.

Kao i ostale biljke iz obitelji tikvenjača, i divlji krastavac ima odvojene muške i ženske cvjetove (VIŠE), s time da je kod njega razlika u cvjetovima baš očigledna. Muški cvjetovi rastu u grozdu, ženski samostalno, te naravno već se na samom cvijetu vidi naznaka budućeg ploda. Oba cvjeta su žućkaste boje i primijetila sam dosta osa na njima.

Fotografija 1 – ženski cvijet s malim plodom, fotografija 2 – muški cvijet – grozdoliki oblik s mnoštvom pupoljaka

14072016 zenski cvijet  04082016 muski cvijet

Prvi plodovi pojavili su se kod mene ove godine u drugoj polovici srpnja, a rodio je sve do prvih mrazeva. Plod divljeg krastavca je glatki i svjetlo zeleni. Dok je dugi svega par cm i dok je još čvrsti konzumira se sirovi. U takvom fazi rasta možete ga jesti cijelog s biljke, narezati na kolutiće na salatu i sl. Okusom jako podsjeća na okus pravog krastavca, a može se čak i kiseliti jednako kao i pravi krastavci. Dok malo poraste i dozreli, iznutra postane šupljikavi s velikim crnim, vrlo neobičnim sjemenkama koje izgledaju kao komadić kore drveta (neki vele da ih podsjeća na puzle). Da bi ga tad koristili za jelo, prvo mu morate izvaditi sjemenke, a tad se može kuhati, smljeviti u sok, posušiti i kasnije koristiti kao prah… Nema puno sjemenki po plodu, kao što se i vidi na fotografijama.

28102014 sve faze plodova

Kad je zreli sadrži velike količine fitokemikalija koje se smatraju korisnim za ljudsko zdravlje. Što se toga tiče, biti ću jako oprezna, jer ima jako malo podataka o njemu. Dok ga neke naše hrvatske stranice hvale kao izuzetno zdravu namirnicu i superhranu, na nekim stranicama koje inače konzultiram kad je u pitanju ljekovitost biljaka i zapisi u raznim literaturama o njima – poput Plants for a future  – podaci o njemu su jako šturi. Stoga to ostavljam svakome koga zanima dalje istražiti. U tom slučaju imajte na umu da treba pročitati više izvora i više (provjerenih) literatura kako bi mogli raspolagati nekim relevantnim podacima.
Osim plodova, mogu se koristiti i mladi izbojci i lišće, koje se može kuhati u raznim jelima, ili sušiti za čaj, koji prema PFAF snižava krvni tlak (VIŠE).

U svakom slučaju, svakako ju preporučam na vrtu i u tanjuru. To je biljka koja i nije tako zahtjevna za uzgoj, ima jako lijepe listove pa ju lako možete nekamo iskombinirati i u ukrasne svrhe, te imate jako zanimljive i ukusne plodove.

 

Ako želite nabaviti sjeme divljeg krastavca razmnožavanje u vlastitom vrtu, viškove našeg sjemenja možete ih u ograničenim količinama nabaviti kod nas (OVDJE).

 

 

Vrtlarska grupa u školskom vrtu se nastavlja

 

Ovog proljeća napravili smo školski vrt i pokrenuli vrtlarski grupu u Novom Selu Rok, zahvaljujući financijskoj podršci Zaklade ZAMAH i suradnji udruge Biovrt s I OŠ Čakovec i područnom školom Novo Selo Rok. Na sljedećem linku možete pogledati priču o kreiranju školskog vrta, te pogledati fotografije i video s kreiranja i sadnje vrta:
http://biovrt.com/projekti/kreirani-je-skolski-biovrt-u-novom-selu-rok-2-2

 

01062016 23  20072016 7

Nakon završetka projekta 31.05.2016. vrtlarska grupa nastavila je s radom zahvaljujući volonterskom angažmanu školskog osoblja te predsjednice i eduktorice udruge Biovrt Silvije Kolar-Fodor.

08062016 uciteljice  21092016 silvija

Tokom ljeta su bile redovito održavane vrtlarske grupe na kojima su sudjelovali zainteresirani učenici, ali i zainteresirani roditelji.

17082016 4 kopija  08062016 36

Vrt je sve oduševio bujnim rastom i obiljem, a plodove smo tokom ljeta s radošću brali i međusobno dijelili s sudionicima vrtlarskih grupa. Učili smo o sjetvi, sadnji, povrću, malčiranju, berbama, ljekovitom bilju, korovima, nametnicima i povezanosti prirode, te degustirali plodove u vrtu.

berbe skolski vrt 1  berbe skolski vrt 2

Početkom školske godine 2016/17 vrtlarska grupa nastavila je s redovnim radom i učenjem o biovrtlarstvu. Održava se jedan školski sat tjedno i dio redovnog školskog programa i izvanškolskih aktivnosti. Grupu uz podršku školskog osoblja volonterski vodi Silvija Kolar-Fodor.
Jesensku sezonu započeli smo skupljanjem sjemenja, koje ćemo spremiti i iskoristiti za sjetvu sljedeće sezone, ali i za razmjene sjemenja. Učimo djecu o vrstama i cvijeću koje su naše bake uzgajale u svojim vrtovima i koju bitnu ulogu ono ima u biosustavu i našem vrtu. S radošću se povezujemo i s obiteljima učenika i s njima ćemo uskoro podijeliti sjeme koje redovito skupljamo s učenicima u školskom vrtu.

 

07092016 skupljanje sjemenja 1  07092016 skupljanje sjemenja 2

Koliko god naš vrt bio mali, vjerujemo da radimo veliku stvar. U njemu pomažu i mali i veliki 🙂 Djeca iskustveno uče o prirodi i svojoj ulozi u ovom prekrasnom životnom ciklusu, uzgajaju povrće, cvijeće i začinsko bilje na organski način koji podržava njihovo zdravlje. Pustimo malene u svoj vrt i dajmo im priliku da i ovako mali postanu veliki ljudi. Prvenstveno iznutra 🙂

naslovna 21092016

 

Fotografije s svih vrtlarskih grupa održanih do sada možete pogledati u našoj galeriji fotografija OVDJE.

 

 

Kolovoz 2016 – berbe i spremanje obilja

Kolovoz je mjesec obilja i berbi. Ove godine, unatoč plamenjači, imala sam puno rajčice koju sam spremala kao salse za zimu. Uspjela sam imati toliko rajčice jer sam redovito šišala zaražene dijelove i sve micala s vrta, kako zaraza ne bi prelazila na plodove. Kako one polako dozrijevaju kod mene, a bilo je dosta kišnih razdoblja, jedan dio sam brala poluzrelo i dozrijevala unutra. Paprike su odlično rodile, ali i mahune i grah. Sve sam to polako brala i spremala kako je bilo vrijeme za berbu.
U vrtu sam najviše posla imala s pripremama za Dan otvorenih vrata – veliki dio je trebalo oplijeviti i po malčirati. Sve je super napredovalo i raslo, jedino su nas malo iznenadile promjene vremena s dosta kiše i zahlađenjima, kao i jako grmljavinsko nevrijeme. Srećom, osim na računalu, na vrtu šteta nije bilo.

DNEVNIK RADOVA PO DANIMA:

05.08.2016.
Kolovoz je počeo kišom, ali nakon nekoliko sunčanih dana sve po starom, samo se plamenjača i dalje širi po rajčicama, a i krastavci imaju svoju plamenjaču. Dobro da se kod rajčica širi više manje samo po listovima, oko plodova je ošišano i prozračno pa je zasad ok. I pooolako zore… joj kako to sporo ide kod mene. Paprika ja zato unatoč relativnoj suši i mom nezalijevanju rodna opet kao blato, ne znam kaj bum s njom 🙂 Moram isprobati neki recept s paradajzom i tikvicama kao umak, jer kiselu zimnicu baš i ne jedem nešto.

04082016 paprika 2  17082016 rajcica 1

Ova godine je definitivno i godina duge metarske vigne, imam 2 vrste, obje rodne kao blato, nikad to nisam imala, danas sam mali dio pobrala i brdo imam za spremiti. Nabereš par komada i eto obroka 🙂
Počela je berba graha, presni (mladi) se već jedno vrijeme sprema, a danas sam prvi put brala i suhi, dio koji je dozorio. Navečer smo sin i ja čistili grah – super da mu je to zanimljivo, pa eto čisti grah – igra se i koristan je 😀 Pomalo i skupljam sjeme, plijevim koliko stignem i malo malčiram, sijeno čeka pod trešnjom pokriveno najlonom da ne premoći.
evo upravo je pred nekoliko sati i nastupila promjena vremena i kiša lijeva, pa budemo vidjeli kakvo bude stanje nakon kiše u vrtu.
Spremam uskoro i dan otvorenih vrata – 27.08. – pa moram čim više toga urediti.

04082016 metarsk mahune 2  05082016 metarsk mahune 1

11.08.2016.
Danas smo mama i ja o pljevile sve jagode i poslije sam sve po malčirala između njih, baš sam zadovoljna. Ovih dana dakle čupam korov i malčiram, te šišam i privezujem rajčice. Presadila još nešto radiča i endivije. Jučer je pala kiša i prilično je sve zahladilo, danas sam bila vani s jaknicom, velika je to razlika za kolovoz. Ali srećom bude ok za sjetvu i presađivanja.

14.08.2016.
Opet lagano zatopljava, a berem i dalje zrele vrste graha, šišam i vežem rajčice, čupam korov i malčiram, te sijem – danas idem posijati ciklu i mrkvu. Grašak niče, jeee
Još uvijek berem grah i berem suho sjeme. Nakon berbe suhi grah zamrzavam protiv žiška i nakon par dana odmrzavam i sušim na suncu.
Prošli sam tjedan počela s kuhanjem zimnice. U problemu sam jer je bobičastog voća na kraju bilo toliko da sam napunila ledenicu 😀 (ajd, ostalo je i nešto graha od prošle godine), pa sam izvadila prošli tjedan iz ledenice višnje i ribiz od prošle godine – imala sam za kolače, pa nikako da ispečem te kolače 😀 Od višnji skuhala sam kompot, od ribiza preljev za sladoled, a prvo sam kod kuhanja izvadila višak vode i napravila gusti sok od obojeg. Trebala budem sokove za razne akcije i dan otvorenih vrata, pa mi je to idealno sad, mi smo svi doma inače više naučeni na vodu.
Danas sam pobrala 1 kantu paradajza, pred sutrašnju kišu, dio zreli dio u dozrijevanju i stavila u hodnik na dozrijevanje. Narezala sam prvu turu zrelog paradajza za kuhanje, što sam većinom prije već pobrala i dozorila u kuhinji na šanku, dio izvadila sjeme, sutra kuham salsu. Imam još jedno pakiranje prošlogodišnje zamrznute narezane paprike, pa taj paradajz, češnjak i tikvice čekaju pobrane u frižideru. Čisti paradajz sos ove godine neću raditi jer sam ga prošle godine skuhala za 3 godine:D Što se tiče paprike, bila sam u brizi kaj bi s njom, a kako smo u subotu kod jedne članice udruge degustirali njenu zimnicu i razne recepte s paprikama oduševila sam se skopskom mandžom. Sad točno znam kaj bum sa svim paprikama, samo čekam da paprike pocrvene.

Fotografije: sušenje graha i nova rajčica u mom vrtu: OSU blue (VIŠE)

14082016 susenje graha  17082016 rajcica OSU blue

18.08.2016.
Opet kiša jučer, tj prošlu noć, malo se je proširila plamenjača na ponekim plodovima rajčica. Danas sam pobrala većinu rajčica u dozrijevanju i stavila ih unutra u sanduke da tu dozore, jer je opet u najavi kiša za ovu noć. Pa kaj je sigurno je sigurno – hodnik mi je pun paradajza.
Raskrčavam vrt kako stignem, malčiram i sijem – posijala sam ovih dana još mahuna, mrkvu, ciklu, zimsku salatu i matovilec, azijsko lisnato povrće, daikon (malo kasno za daikon ali možda me iznenadi).

U utorak sam zamijenila 2 muške patke za 1 ženku od čovjeka kod kojeg sam prvotno kupila patke – tako sam mu ponudila za razmjenu – imamo strahovito previše mužjaka – kod mama je sad ostalo 3 mužjaka i ima 4 ženki, to budu sigurno još bitke, a kod mene je staro jato od 2 mužjaka i 2 ženke, a mlado 5 mužjaka i 2 ženke – već stari mužjaci ganjaju mlađe, to bu “čehara” ako nekaj ne poduzmem – pa sam pustila glas onom istom čovjeku nek javi ako bude tko trebao još mužjaka, on je povezani s uzgajivačima. Meni je ok dati 2 mužjaka da dobijem 1 ženku – i bitno mi je da onda i mužjaci budu zbrinuti. A moje jato od 7 patki nije bilo oduševljeno novom patkom, sirotica, prvo šok u kutiji dok sam ju vozila, pa su ju onda prvi dan sve tjerale i kljucale… ali pomalo ju prihvaćaju.

Danas navečer sam šetala do šumskog vrta da pokupim kolica koja je sin ostavio, kad tamo lijevo kod ulaza na stazi čujem glasno zujanje. Baš sam si mislila pa što to tako privlači žuti nućurak i potočnjak koji tamo rastu, pa sam se približila da to istražim. U tom trenutku nešto me ugrizlo za nogu i vidim da se roje osice oko mene i imaju gnijezdo u tlu – vidjela se rupa gdje su izlazile. Instinktivno sam potrčala, po putu sam otresala osice s trenirke koje su me pokušavale ugristi – eto zašto je pametno u vrtu nositi duge hlače i duge rukave 😀 A kako je to zapravo na ulazu u šumski vrt, točno gdje se prolazi, moram sutra izvidjeti da li su one aktivne tako samo noću ili i danju – sin tamo često prolazi, a i dan otvorenih vrata bude uskoro, nezgodno bi bilo da nas ganjaju ose dok budemo tamo prolazili – ubod jako i dugo boli, a za alergičare to je vrsta čiji ubod može uzrokovati smrt.

I dok sam već kod neobičnih priča, danas je moj muž kuhao umak od paradajza s tjesteninom, stvarno si je dao truda, nasjeckao luk, češnjak, papriku, paradajz, pa gotovi umak, skoro 1 sat to sve pripremao i kuhao, i za kraj stavio on žutu tikvicu…. pa počne komentirati kako je ta žuta tikvica čudna i ima jaki kiselkasti okus, pa meni čudno kakav to kiselkasti okus… i dođem ja to probati – uk, pa stvarno drukčiji okus, kao u … krastavca… pa pogledam na pult u kuhinji – nema krastavca koji sam stavila na dozrijevanje za sjeme…. pitam ga da li je uzeo onu žutu tikvicu iz frižidera – ne, veli on, tu s pulta… ha, ha, dakle narezao je krastavac… toliko je preuzeo okus da smo sve bacili, dobro da imam gotovi umak s tikvicama što sam spremila za zimnicu jer je tijesto bilo kuhano, pa smo onda to zgrijali 😀

21.08.2016.
U petak je bio prolom oblaka i grmljavina, i to poštena grmljavina kakvu godinama nismo imali…. iako je izbacilo fid, od udara groma opet mi je riknula matična ploča na kompjuteru, muž je cijelo poslijepodne slagao kompjuter da mogu do svih podataka koje imam pohranjeno.
Toliko je kiše napadalo da je bilo blato, ali sam ipak poslijepodne malo plijevila na biovrtu i skupljala puževe koji su se počeli i razmnožavati tj. pariti, to je klasični prizor u ovo doba godine (VIŠE)
Jučer sam cijeli dan brala zreli grah i mahune za sjeme, sve postupno dozrijeva… imam sad posla sljedećih nekoliko dana unutra. Na večer sam malo počela vaditi krumpir, moj dvoipolgodišnji sin je bio oduševljeni s branjem, izgleda da će on sa mnom brati krumpir kad mu je to tako veliko veselje

24.08.2016.
Danas sam stavila na zakorjenjivanje crne maline i to tako da sam zakopala vrhove biljki (VIŠE). Napravila sam to i prošle godine i primilo se je, ali je dio toga moj muž pokosio. Da to ne bi ove godine opet napravio, sad sam malo usavršila metodu – zabola sam kolce i sve privezala za te kolce – pa tako sigurno bude vidio da se tu nešto radi s biljkama i da ne smije to pokositi.

24082016 zakorijenjivanje crne maline 2  24082016 zakorijenjivanje crne maline 1

28.08.2016.
Cijeli prošli tjedan radila sam na sređivanju vrtova za jučerašnji dan otvorenih vrata. Dio s vanjske strane vrtova je bio prioritet, tu sam sve po plijevila i po malčirala vanjsku gredicu, mama je srpom porezala sav korov među krumpirom. Oplijevila sam i po malčirala veliki dio biovrta, te isto tak po malčirala. Rajčice je dobrano zahvatila plamenjača na donjem dijelu vrta, dio sam ošišala i privezala opet. Sad je prilična magla, to će samo dalje pogodovati razvoju plamenjače.

Imali smo veliki problem s onim osicama o kojima sam pisala, što su si napravile gnijezdo u tlu na stazi gdje prolazimo. Probali smo ih prvi dan otjerati vatrom, ništa. Drugi sam dan ulijala u ulaz vodu s vapnom i puževima, nadala sam se da će ih to otjerati, pa gore 1 tačke zemlje – do jutra su iskopale novi izlaz i nastavile s poslom. Došao mi je pčelar koji ima iskustva s njima, iskopao je gnijezdo i sve spalio. Ja sam htjela gnijezdo premjestiti i pokušala ga nagovoriti na to, ali me je uvjerio da je to nemoguće, jer bi se one uvijek tu vraćale osim ako ih ne odvezemo preko 5 km udaljenosti nekamo u šumu – što nije moguće. Još jedno vrijeme je ostatak roja bio tamo – puno ih je izletjelo van. Tek nakon nekog vremena su otišle. Da su bilo gdje drugdje gdje ne prolazimo ne bi mi smetalo, ali baš su na putu, gdje mi sin prolazi i igra se, i opasne su – agresivne i bodu – ubod me je bolio preko 1 dana, poslije još tjedan dana nesnošljivi svrbež na mjestu uboda. Jučer na danima otvorenih vrata isto tako nisam mogla voditi ljude onuda da nekog ne ubodu jer su se još zadržavale oko bivšeg gnijezda.

OPET TUŽNE VIJESTI
I jako, jako tužna vijest. Sredinom tjedna primijetila sam da mi mačak Zvonko, moj 11-godišnjak, kašlje. Kako je pred nekoliko godina imao gadan bronhitis i skoro uginuo, odmah sam ga odvezla veterinaru. Kako je to jako druželjubivi mačak, on je počeo kod veterinara presti i sva 3 dana nisu mu mogli poslušati pluća i srce, pa su mu dali neku terapiju antibioticima – i bio je stvarno odmah drugi dan bolje. A jučer nakon dana otvorenih vrata i radionice sam došla po njega, teško je disao, pjena na ustima i bacalo ga na povraćanje. Jedva sam dobila na telefon dežurnog veterinara u jednoj drugoj veterinarskoj stanici, i strahota. Napravili su mu rentgen – želudac mu se je okrenuo, to je strahovito rijedak slučaj, pritisnulo sve organe, bilo je puno zraka unutra i teška upala pluća. Bila je solucija operacija, ali s obzirom na godine i težinu sveg ostalog jako veliki upitnik da li bi preživio i kako bi se oporavio. A bio je u takvim bolovima i šoku da se je bacao od boli… tako da sam odlučila da ga uspavaju i da mu skrate muke… rekao mi je taj veterinar da bio on sigurno napravio rentgen da sam došla k njima kad ga ne bi mogao pregledati radi predenja ako životinja ima takvu povijest bolova – ovi koji su mi ga liječili nisu…znam da je sad kasno i što je tu je… ali definitivno mijenjam veterinara. Zvonko je bio jedan od mački koje sam spasila skupa s sestrom pred 11 godina, bio je najmanji i skoro je već tada uginuo… tako da je imao 11 lijepih godina kod mene, to je ono što moram pamtiti: https://www.biovrt.com/macja-prica/ Nema više niti Lane, koja je stradala pod autom pred par godina, tako nam je sad ostala samo Gea

29.08.2016.
Zadnja 2 dana imam berbe. Jučer sam pobrala nešto suhog graha i skoro sve paradajze – počele su jutarnje magle i plamenjača se širi na plodovima, pa da spasim urod od bolesti – pobrala sam sve zrelo i sve što se je počelo zoriti, sve je u sanducima i dozrijeva. Jučer sam narezala jednu turu paradajza i pospremila kao salsu s tikvicama, a idućih dana nastavljam.
Danas sam pobrala još suhog graha, vrijeme je za berbu i visokog. Sin mi puno pomaže, čisti grah navečer kao veliki 🙂 Danas smo skupa rezuckali i dozorjeli peršin tj sjeme u teglama pred kućom, pa sam konačno počupala te peršine. Ostale biljke stagniraju u tim teglama i ne cvatu, vjerojatno radi fitoncida koje peršin luči, on se s ničim ne slaže na gredici ili tegli.

31.08.2016.
Krajem kolovoza počela sam brati krumpir, na starinski način s motikom, voluharice su ga dosad dosta potamanile. Imam samo 4 reda – dakle 2 za vadilicu s traktorom, ali tad bi traktor dosta toga i pokraj zakačio, pa budem radije sve ručno povadila, i zaobilazim suncokrete koji su između izrasli. Sin mi naravno pomaže 🙂

Krajem kolovoza imala sam I invaziju krumpirovih zlatica. To je svake godine tako, kad više nema krumpira, traže hranu na srodnim biljkama. Napale su mi patlidžane oko kuće u teglama, koje sam i radi njih posadila u tegle da ih imam na oku. Svakodnevno sam morala provjeravati i skupljati zlatice na patlidžanima. Bilo ih je i na vrtu, jele su stabljike nicandre, nešto manje ih je bilo na paprikama i tomatillu, te dosta na stabljikama i plodovima rajčica. Namjerno sam ostavila dio plodova po tlu kao mamce, pa sam ih tamo na okupu skupljala.

22082016 zlatice napale patlidzane 1  25082016 zlatice napale rajcice

Ovo su neke od zanimljivih vrsti patlidžana koje imam u teglama: Striped toga i mali zeleni

17082016 patlidzan Striped toga  17082016 patlidzan zeleni

Na vrtu su se pojavili i smrdljivi martini u malo većem broju. Ove sam godine puno čitala o velikim problemima ljudi s ovom vrstom koja se je radi još nepoznatih razloga počela jako širiti i raditi ljudima jako velike probleme, pa sam jako na oprezu s ovom vrstom. A uobičajeni stanovnik vrtova u kolovozu je osoliki pauk – Argiope bruennichi (Scopoli). Nije niti agresivan niti opasan, ako ga nećete preplašiti neće vam ništa. A ubod, što se stvarno rijetko dogodi i samo kad se osjeća ugroženi, je navodno kao da vas ubode pčela, ništa opasnije.

28082016 smrdljivi martini  11082016 osoliki pauk

 

Evo kako su izgledali vrtovi tijekom kolovoza: kako je vrhunac berbi, tako je i vrhunac cvjetne raskoši u vrtu

17082016 vrt2  17082016 vrt2 cosmos sulphureus

dalije i cleome na početku vrta2, kadifice u kombinaciji s paprikama

17082016 vrt2 dalije i cleome  17082016 vrt2 paprika i kadifice

cvalo je svašta, cosmosi su konačno pokazali svoju pravu raskoš

09082016 cosmos seashells  07082016 cosmos sulphureus

razne vrste amaranta također:

24082016 amaranthus  24082016 amaranthus tricolor i cleome

I još puno fotografija radova u vrtu i cvjetne raskoši u kolovozu 2016. možete pogledati u galeriji fotografija na ovom linku:

https://www.biovrt.com/galerija/kolovoz-2016/