rujan 2016 - Biovrt - u skladu s prirodom

Srpanj 2016 – berbe, presađivanja i plamenjača

 

Srpanj je bio mjesec berbi. Početkom srpnja izvađeni je i posljednji, kasni češnjak. Posušio se je se pod krovom nadstrešnice. Vađenje i spremanje prošlo je vrlo brzo i lagano ove godine, ali valjda i zato jer ga ima manje nego prošle godine.

Tokom srpnja, brala sam i luk, luk kozjak i češnjak slon. Osim puno mahuna, krastavaca i tikvica, počele su zoriti i prve paprike i rajčice.
Osim berbi, puno sam presađivala – i to najviše peruanskih jagoda koje su mi se same zasijale u jako velikom broju i bilo mi ih je žao počupati. Kako sam imala dosta mjesta nakon vađenja češnjaka, dobro se je sve uklopilo. U srpnju sam opet počela sijati i mahune, grašak i tikvice za jesensku berbu.
Plamenjača se je počela širiti jako rano radi nepovoljnog vremena i puno sam vremena potrošila na šišanje rajčica tj. na uklanjanje zaraženih dijelova.

12072016 mahune  17072016 krastavci 2

ŽALOSNE VIJESTI
Nestale su mi 2 patke i to ženke. Naime, obje su odlučile sjediti na jajima negdje van dvorišta i ostale su vani preko noći. Kako ih je nemoguće naći dok si one tako jednom naprave i skriju gnijezdo bila sam potpuno nemoćna – a preko noći ih je najvjerojatnije nešto uhvatilo jer se više nisu pojavile – pas, kuna, lasica…
A još gore – 03.07.16. smo našli iza kuće mrtvu našu retrivericu Neru 🙁 Nije nam jasno što je bilo, poslijepodne je bila vani i po običaju nije mogla odoljeti imati neku turneju po šumarku i možda i susjedno selo, to je nekad bio pas lutalica i nisam ju mogla zadržati doma. Jednostavno je ležala kao da spava, bez ikakvih vanjskih tragova ičega, pa pretpostavljamo i želimo vjerovati da je najvjerojatnije doživjela infarkt. Provjerila sam s znanicom koja uzgaja retrivere i potvrdila mi je da im je srce kritična točka. Imala je mrvicu viška kila, dan je bio vrući, jako je trčala… pa nek ostane tako nama u sjećanju. Jako mi je žao, iako je bila i velika neposlušna štetočina, ipak je bila moj pas kojeg sam jako voljela i sad mi je krivo što zadnjih godinu dana nismo imali i više vremena za igru s njom 🙁

Foto: Nera i Pluto na vrtu

06062013 nera i pluto

RADOVI U BIOVRTU PO DANIMA:

05.07.2016.
Raskrčila veliku gredicu kraj gorica, gdje je prija bila kamilica. Sve sam pomalčirala s travom s livade ispod i na jednom dijelu presadila amarante. Presadila sam i još peruanskih samoniklih jagoda, na mjestu gdje je bio češnjak. Presadila sam konačno i cucamelone i lagenlarie – stavila sam im mrežu za penjanje između 2 zabivena stupa.
Više mi se neda stalno skupljati zlatice, sad su već polako u fazi pretvorbe u odrasle jedinke. A krumpir izgleda jako loše, proširila se je plamenjača. Polako se širi i po ponekim rajčicama, ali nije još strašno. danas sam najveće opet povezala i optrgala, te maknula zaražene listove. Kako će ovu noć biti kiše, vidjeti ćemo kako će biti poslije toga.
Skupljala sam na veliko i sjeme, vučiku koja mi se je već 1/3 rasula, puno makova, turske karanfile, kukolj, nešto boba… dosta je bilo toplo i vruće ovih dana i taman sam to napravila prije kiše.

08.07.2016.
Jučer sam pobrala još dosta sjemenja maka na biovrtu i raskrčila taj dio s makovima, ostatke maka stavila po stazama. Pomalčirala sam gredice s balama koje sam imala oko sanduka za gliste – u jednu balu su pobjegle kalifornijske gliste iz sanduka, iznutra – bila mokra i počela se raspadati… pa sam na vrtu kod malčiranja lovila gliste u bali i vraćala u sanduk 😀 Inače je na vrtu presuho, ne bi one mogle preživjeti. Na jednoj gredici sam zamijetila rupu i žabu nutra, gledale smo se dok sam radila na vrtu, malo sam joj natkrila ulaz s počupanim korovom jer sam sve okolo opljevila.

01072016 makovi  07072016 cucamelon

12.07.2016.
Pobrala sam skoro svo sjeme maka, kukolja, boba, kamilice… prošli sam tjedan presadila još neke kupusnjače, peruanske jagode, kadifice i amarante, baš prije vrućine, ali uz malčiranje i zalijevanje svaku drugu večer se je skoro sve primilo. Kadifice su zakon, tako dobro podnose presađivanje i po vrućinama i već u cvatu 🙂
Još berem i spremam bobičasto, ima puno crnog ribiza – on je cvao nakon mraza pa je zato tak rodan, ali i ostali su super. Povadila sam i češnjak slon, ove godine se nije podijelila nijedna lukovica na češnjeve, kao da sam iskopavala velike jabuke.

13.07.2016.
Presadila sam jučer još peruanskih jagoda, imam sad gredice slobodne od češnjaka pa tamo sadim svašta, a još ima posvud puno samoniklih peruanskih jagoda. Jučer sam povadila i dio luka kozjaka.
Danas sam raskrčila dio biovrta, dolje na tlu s korovom pobrala i hrpu španjolskih puževa i sve lijepo pomalčirala. Također sam posijala 5 vrsti mahuna za jesensku berbu, nešto krastavaca i tikvica.
Sad čekam kišu koju su najavili za ovu noć da sve to lijepo zalije. Bio je pljusak već danas navečer, ništa značajno, ali dovoljno da izmami puževe. Baš sam još malo presađivala po biovrtu – joj koliko je kapitalaca izgmizalo iz grma majčine dušice, u par minuta sam pobrala stotine puževa na par mjesta u biovrtu… sad dok su vrućine su se skrivali tamo gdje im je bio malo deblji hlad. Dobro da sam to skupila, nadam se prije nego su položili jajašca… uskoro budu se sad počeli razmnožavati pa je bitno to sad sve prije pokupiti s vrta.
Još sam presadila nešto kadifica i cleoma po vrtu br 2, a čeka me još kupusnjača i peruanskih jagoda.

15.07.2016.
Palo je dosta kiše jučer u noći. U dijelovima RH je bilo dosta štete radi tuče i vjetra, srećom kod nas nije, ali vjetar mi je porušio nešto suncokreta i polegnulo dosta kukuruza i dio cvijeća i povrća. Treba sad sve to uspraviti. Ali kako još puše vjetar, čekam da prvo to prođe, poravnala sam samo stupove koje samo mogla zabosti, a kukuruz ću zagrijati poslije.
Jučer sam presadila još dio cvijeća, dio peruanskih jagoda i kadifica i opljevila dio kukuruza i gredica pored, nakon kiše je to konačno moguće.
Danas sam raskrčila džunglu iza hotela za kukce, ocvali su makovi i nije više ničeg bilo. Tu sam presadila cosmose, peruanski noćurak i nevene koji su nikli u krumpiru i tako ih spasila preranog iskapanja kod berbe. Gredicu sam uokvirila kadificama.
Raskrčila sam i dio biovrta od pirike, lako se ju iskopava dok je tlo pomalčirano. S biovrta sam presadila 1 meksički krastavac – pa i ove godine nikud nikam ne raste, presadila sam ga u veliku kantu, jer sve što sam posadila tako u kantu i postavila kraj ograde super raste.
Vjetar tako gadno puše vani kao da je zima a ne ljeto, te sutra u najavi kiša, čekam ljepše vrijeme.

13072016 vrt2 4  14072016 kukuruz polegnuti od vjetra

17.07.2016.
U subotu je stvarno bilo gadno kišno i vjetrovito vrijeme, kao da je jesen. Danas već druga priča, čime je sunce zasvijetlilo je zapeklo, čim su se pojavili oblaci zahladilo. Danas sam imala „inspekciju” nad rajčicama, na jednoj gredici gadno se je proširila plamenjača (ali ok, mala gredica od 8 grma) – pa sam tu sve porezala i uklonila zaraženo, te povezala, a prije sam pregledala i ostatak paradajza. Na ostatku je relativno sve ok, jako malo bolesti, na nekim gredicama ništa, na nekim pjegavosti i sl., na nekim malo plamenjače, sve je dakle pod kontrolom. Povezala sam te rajčice i pobrala dosta krastavaca i tikvica, mahuna već druga berba, te su dozorila prva 2 paradajzića 🙂

20.07.2016.
Zadnja 2 dana čupam korov i dosijavam na prazne prostore cvijeće i povrće – svašta što od cvijeća nije niklo poput duhana ukrasnog, resede, suhe ruže, klarkije… te još mrkve, cikle. Jučer sam povadila i dvije gredice luka, tamo sam presadila lijepe kate, meksičku ciniju i cuphea illaveu, te još nešto peruanskih jagoda na bivšu gredicu od češnjaka – kako bude za vikend kiša, bude se dobro primilo.
I berbe… imam krastavce za izvoz, mahune, tikvice… milina 🙂 Jedino se muž žali da to više ne može jesti jer mu je previše 😀

09072016 mahuneniske ljubicaste  22072016 prve rajcice

21.07.2016.
Danas sam opet šišala rajčice… na većini gredica je jako malo plamenjače bilo, samo na 2 prilično se je raširila plamenjača, i na plodove i na stabljike, puno sam ošišala… a baš fora – to sam dobila presadnice, velike, bujne, bile su ogromne i guste i rasle kao divlje… sad ili jer su bile prebujne, preguste, nisam ih dosta prorijedila, ili jer nije moje sjeme po nije toliko prilagođeno… ne znam, nisam pametna. Na ostalim se gredicama zarazilo tek par biljaka – a sve pored zdrave – točno se vidi koje su neotpornije. Jednu sam gredicu prije ostavila bez privezivanja, samo sam jako pomalčirala – jer rajčica je primarno puzavica i radila sam pokus koliko će ta biti izdržljiva. Rezultat je (a pokus nije prvi put napravljeni) da ne može tako rasti kod nas s toliko vlage – sve što je bilo u dodiru s tlom se je zarazilo plamenjačom nažalost. Ok, nije strašno, i to sam sad ošišala, a rajčice ipak i te ala da usporim širenje plamenjače.
Muku mučim i s voluharicama – na par mjesta su pojele korijenje graha ili mahuna. U traženju ideja kako da ih odvratim s te gredice, na njihovim sam rupama kraj graha ostavila miris – rukom sam sve dobro protrljala oko rupe. One navodno bježe od ljudskog mirisa, pa možda ću ih tako otjerati s tih gredica – za sad je ok 🙂

22072016 plamenjaca  29072016 plamenjac i sisanje paradajza 1

27.07.2016.
U subotu su mi roditelji pomogli i konačno smo pograbljali našu livadu uz njive i susjedovu pokraj koje je muž pokosio pred dosta vremena. Odvezli smo doma 2 prikolice sijena za malčiranje, odlično, imam puno malča za vrt. Kako je bila u najavi kiša za vikend sve smo istovarili ispod trešnje i prekrili najlonom.
Kiša nije pala. U nedjelju sam se opet bavila rajčicama – bolo je dosta novozaražeenih biljki rajčice plamenjačom, pa sam šišala opet i sve debelo malčirala gredice. Pobrala sam i sjeme zimske i ljetne salate, treba pobrati prije kiše ili sve propadne, ali opet kiša nije pala 😀 Pobrala sam i proljetni češnjak na koji sam zaboravila i još jednu gredicu luka.
U ponedjeljak sam pljevila gredice, počupala par vrsti graška i pobrala suhi za sjeme, a tu posijala još krastavaca, tikvice, nešto ljetne repe – opet polako sijem. I još jedna vrsta mahuna je posijana, te grašak šećerac. sad još moram obični grašak za jesensku berbu posijati.
Jučer sam krenula u spašavanje moje divne starinske jabuke koja je svake godine do ove imala brdo plodova. Ove je sve smrzlo radi mraza, a sad je polako počela propadati jabuka – ne znam zašto. Suši se grana po grana, ima sve manje lišća. Žao mi je što nisam prije reagirala, ali uvijek je kao nešto hitnije, a stvarno ne želim da mi propadne ova divna voćka. Stoga sam oko nje skinula travu, prekopala, napravila jarak sve oko i tu pognojila, jako zalijala i sve opet zatrpala. Tako su moji nekad spašavali voćke, nadam se da će pomoći. I nije baš nešto tunela voluharica bilo ispod kao jedan mogući razlog propadanja, ali u kori/stablu ima kao dosta nametnika, dio je vidljivo napadnuti.
Pobrala sam i puževe u šahtu za vodu – dok bi otvorila poklopac da pustim vodu vidjela sam kapitalce, i muka me je prošla dok sam pomislila na njihovo potencijalno mnogobrojno potomstvo – a bilo je tamo i španjolaca, i balavaca i vinogradnjaka. Španjolci su završili u kanti s vapnenom vodom, a ostali domaći su pošteđeni – odnijela sam ih na kraj grunta i bacila preko jarka s vodom, te napomenula da bolje za njih da se ne vraćaju k meni 😀

28.07.2016.
Jučer sam pobrala 1 gredicu luka, počupala ostatak graška za sjeme, opljevila na tim mjestima, te posijala još graška i presadila kupusnjače, te crvenu kadulju. Trebalo je kao padati u noći, pa da se kupusnjače dobro prime, ali ništa od kiše niti noćas niti danas – tek malo na večer. Nije baš ništa zalijala, samo je sve mokro da se bolje bolesti prošire 🙁
Širi mi se plamenjača na nekoliko gredica rajčica, šišam koliko stignem, i danas sam stigla “obraditi” 4 gredica – na jednoj ništa, drugoj 2 lista… na 4. skoro sve biljke, redovito šišam i držim fige da plodovi dozriju – većina je još relativno zdrava. Već tjedan dana berem rajčice, jeeej – moj rekord – prijašnjih godina je to bilo tek početkom kolovoza – a kako se bolesti šire, svaki dan poberem i nekoliko plodova koji su počeli dobivati narančastu nijansu – do unutra dozori za dan-dva – tako sam sigurnija da se neće zaraziti nutra na suhom 🙂

26072016 otkopavanje i gnojenje jabuke 2  28072016 rajcica

Evo kako su izgledali biovrt i biovrt br 2 tokom srpnja:

15072016 biovrt  20072016 vrt 2 2

Tokom srpnja vladala je cvjetna raskoš u vrtovima, evo dio toga: rudbeckije i monarda

13072016 rudbeckia hirta  08072016 monarda 2

echinacea i gaillardia prepuna pčelica

08072016 Echinacea  08072016 Gaillardia

vrtni sljez i crocossomia

10072016 vrtni sljez 2  17072016 crocossomia

oman i neveni

15072016 oman  27072016 neven 1

i još mnogo fotografija cvjetne raskoši i radova u vrtu tokom srpnja 2016 pogledajte u foto-galeriji OVDJE.

 

Ptice i kukci u mom biovrtu? Da, molim!

Uvijek me iznova iznenadi koliko malo znamo o prirodi koja nas okružuje iako smo dio nje. Svaka nova generacija je sve otuđenija od prirode i tako često čujemo priče kako djeca misle da je krava ljubičasta, a krumpir raste na drveću…

Izuzetno malo znamo o životinjskom svijetu oko nas. Čim se nešto kreće ili zuji oko nas, većina ljudi to odmah tresne ili zgazi. Neki roditelji uopće ne dozvoljavaju djeci da rukama diraju zemlju, a kamoli da dodirnu gliste i slično – kao da će im se dogoditi tko zna što. Jedno iskustvo s glistama potaknulo me na razmišljanje kako kao civilizacija gubimo ona osnovna znanja o svijetu … i kako ga se nepotrebno bojimo.

Naime, kako svake sezone znam imati viškove sjemenja i biljaka u mom biovrtu, dio toga svake godine izvadim pa razmijenim ili prodam. Naime, nema mi goreg od prakse moje mame koja je uvijek viškove ili ono što joj se nije dopalo jednostavno bacila. Mene doslovno boli srce dok nešto moram maknuti s vrta, a ono što je meni višak, možda netko baš priželjkuje imati i razmnožiti u svom vrtu. Tako je jedna gospođa pred nekoliko godina naručila dvije tegle ljubičica. Nakon nekih tjedan dana javila mi je kako je primila pošiljku, te zabrinuto dodala kako su joj iz teglica izašle gliste i kako je onda sve „morala“ baciti u smeće.

glista

Eto, koliko meni to bilo nepojmljivo, jer su gliste izuzetno korisne životinje koje prorahljuju zemlju i iz organskog otpada rade humus, ima ljudi koji radi neznanja i neopravdanog straha čak i biljke skupa s njima bacaju u smeće. Baš mi je bilo izuzetno žao, i zbog glista i zbog ljubičica, koje su završile u smeću. Kada je drugi put ta ista gospođa naručila sadnice od mene, objasnila sam joj da se glistama vrtlari jako vesele jer su to jedini od najboljih radnika u vrtu i k tome su besplatne. Svejedno sam dobro pregledala tegle i zadržala gliste sebi.

Nažalost, svi mi na većinu onog što ne poznajemo od životinjskog svijeta prvotno reagiramo panikom. Skloni smo prvo uništiti i onda se naknadno pitati što je to bilo. Tako nas uče od malena i to je nešto što se baš moramo potruditi prevladati kad jednom to osvijestimo. Znanje je pravi i jedini lijek za to. Čim više učimo, čim više promatramo, a ne uništavamo, to bolje možemo shvatiti i vratiti se prirodi kojoj pripadamo. A tada, dok jednom stanemo i pokušamo shvatiti, vidimo da u prirodi sve tako savršeno funkcionira i da svako biće ima svoju svrhu.

08072016 pcela drvarica  26072016 cosmos sulphureus

Ako vrtlarimo i uzgajamo vlastitu hranu, neophodno nam je znanje koji su kukci korisni, koji su štetnici, a koji su neutralni. Jer ako imamo to znanje, ono nam daje mogućnost da kreiramo biovrt u kojem će nastati prirodna ravnoteža i gdje će se priroda pobrinuti sama za sebe, pa tako i mi više nećemo imati velike štete od potencijalnih štetnika. Možemo se poslužiti i vrtlarskim trikovima, pa upravo sadnjom određenog bilja i izradom praktičnih skloništa možemo u svoj vrt privući mnoštvo korisnih kukaca, ali i ptica koje su nam izuzetno korisni pomagači koji vrt štite od nametnika, ali jednako tako nam poboljšavaju vrtno tlo.

Fuksija – lat. Fuchsia

 

Fuksije su prekrasne trajnice visećeg zvonolikog cvijeta i spadaju u obitelj Onagraceae. Porijeklom su većinom iz područja Srednje i Južne Amerike, te područja od Novog Zelanda do Tahitija. Cvjetovi fuksija mogu biti jednostruki ili dvostruki (ispunjeni) i u raznim kombinacijama boja.

U našim krajevima ih dijelimo na one koje mogu prezimiti vani na otvorenom i na one koje uzgajamo kao lončanice jer ne podnose hladne kontinentalne zime.
U ovom članku osvrnuti ću se na njegu hibrida fuksija koje uzgajamo kao lončanice.

Mogu se držati na terasi, u teglama, visećim košarama, rjeđe se uzgajaju kao sobne biljke. Ako ih ipak uzgajate u zatvorenom, osigurajte da dobiju dovoljno svjetlosti. Fuksije rastu grmoliko, ali mogu se formirati i kao stablašice.

Cvatu od proljeća pa sve do jeseni. Uklanjanje ocvalih cvjetova potiče novu cvatnju. Fuksije vole puno svjetla, ali ne direktnu sunčevu svjetlost cijeli dan – stoga ju držite na mjestu gdje nije izložena najjačem podnevnom suncu.

fuksija 3  fuksija 6

 Od nametnika i bolesti ponekad se mogu na njima naći uši te gljivične bolesti. Da bi to spriječili njegujte fuksiju, prihranjujte i zalijevajte redovito, a same biljke moraju biti na dovoljno prozračnom mjestu i ne preblizu jedna drugoj. Voli vlagu, ali ne i zadržavanje vode u teglama – stoga je bitno redovito zalijevanje i ocijedita posuda.

Na jesen ju spremamo u slabo grijanu po mogućnosti svjetlu prostoriju. U pretoploj prostoriji pretjerano tjera mlade izboje i takav pretjerani rast može uništiti ili oslabiti biljku.
Zalijevajte ju rijetko tokom zime. Kod prezimljavanja gubi lišće ali na proljeće opet potjera. Na proljeće ju obrežite i odrežite stare grane, jer cvjetove stvara na novim izbojima. Lako se razmnožava reznicama.

Prema Wikipediji, plodovi svih fuksija, uključujući i sve kultivare su jestivi. Neki su navodno odličnog okusa, poput F. splendens koja ima okus mješavine okusa citrusa i crnog papra. Okus nekih drugih plodova fuksije može biti lošeg naknadnog okusa ili su bez okusa.

Možda nije najlakša biljka za uzgoj, ali svakako mnoge oduševljava svojim izgledom. Baš kad pomislite da ste vidjeli sve moguće kombinacije, iznenadi vas neka nova prekrasna i jedinstvena vrsta fuksije.

fuksija  fuksija 2

Ukoliko želite nabaviti nove vrste fuksija za vaš balkon ili terasu, imamo 2 vrste fuksija u našoj ponudi viškova sadnica (OVDJE).

Izlet članstva u Volčji potok 17.09.2016

 {gallery}udruga/Izlet_clanstva_17_09_2016_volcji_potok/01{/gallery}

 

1   2  

Lipanj 2016 – presađivanja

Lipanj je počeo sušno. Krajem svibnja vjetar je isušio tlo i napravio prilično debelu koru. Kako je početkom lipnja palo jako malo kiše, kora mi je otežavala nicanje mahunarki, pa sam gredice gdje sam ih posijala zalijala par puta da omekšam koru i omogućim nicanje mahunarki.

Na vrtu je početkom lipnja bilo aktualno okopavanje graha, paprike, graška. Dobro da sam posijala dio tikvenjača u tegle, jer na vrtu radi suše slabo napreduju, pa sam nešto tikvi i krastavaca iz tegli presadila na vrt. Puževa je za sušnog razdoblja bilo malo, što je zapravo i normalno. Pravo „veselje” počinje nakon kiše.

08.06.2016.
Jučer sam cijelo poslijepodne grabljala pokošenu travu i malčirala paprike i rajčice, koje sam prije zalijala… ništa od kiše još uvijek, a malča sad ima pa će barem to što sam zalijala duže pod malčom držati.

09.06.2016.
Danas sam opet grabljala i malčirala i još sam dio trave sparkirala pod trešnju, za slučaj da sutra padne kiša – ali kako se čini opet ništa kod nas. Sad je već jako velika suša.
Počela je berba češnjaka, dvije su vrste požutjele na vrhovima i počelo se je polijegati što je znak zrelosti, prezadovoljna sam kako je krasan. Super stvar je da je izdržao od jeseni bez ikakvog okopavanja i nije trebalo uopće ništa pljeviti samo malo osjaka na gredicama – na jesen je bilo prvo sve prekriveno pepelom s kompostom, pa sloj malča — i taman sve super do berbe 🙂

09062016 cesnjak 1  09062016 cesnjak 3

11.06.2016.
Danas sam primijetila kako mi se suše 3 mlade kruške – i to limunka, citronka i crvena vilijamovka koje se baš tako ne mogu bilo gdje nabaviti. Otkopala sam i ništa ih ne jede u tlu, pa je najvjerojatnije uzrok suša – a one su premale i preslabe da dođu dovoljno duboko do vode. Obrezala sam posušeno, otkopala oko njih, pognojila i pošteno zalijala. Trebalo bude malo više to na oku imati ako se takvo vrijeme nastavi.
Kako je danas konačno pao neki pljusak ali sve je to još uvijek preslabo i namočilo je 1 cm tla – ali dovoljno da puževi izađu – dakle opet u berbu.
Počela sam presađivati kupusnjače koje baš ove godine nisu baš nešto, ali bude taman za mene, pa salate koje su mi sve previše nikle i imam za izvoz, te kadifice koje su se u velikoj količini same zasijale posvud po vrtu. Posijala sam i radiče, endivije i crnu rotkvu. Još nije gotovo s sjetvom, puno se toga još sije u lipnju.

16.06.2016.
Cijeli ovaj tjedan kako sam stigla rješavam korov i presađujem… mama mi pomaže, svaki dan nešto malo okopa i ogrne grah, ja presađujem kupusnjače i salatu po cijelom vrtu – imam jako puno salate… samo se nadam da bude to uspjelo narasti prije vrućina.
Danas sam dosta toga okopala i opčljevila, cvijeće je niklo tak-tak, nešto dobro nešto baš i ne. A ono što je samoniklo je po cijelom vrtu – amarant, ima jako puno samoniklih kadifica, ricinusa, suncokreta, i na jednom dijelu biovrta peruanskih jagoda, baš su se turbo zasijale, sad moram napraviti gredicu za njih. Kadifica bude ove godine po cijelom vrtu br 2 😀
Bilo je i nešto pljuskova ovaj tjedan, odmah sam skupila pola kante puževa u šumskom vrtu (a patke su kod susjeda – razmišljamo kako ograditi cijeli grunt)
I sve je prepuno makova, joj divota dok su na vrhuncu cvatnje 🙂

09062016 makovi 2  13062016 mak

18.06.2016.
Primijetila sam početak širenja gljivičnih bolesti po krumpiru – plamenjača je počela. Nadam se da još neće tako brzo na rajčice – to ovisi i o imunitetu rajčica, ali i o količini kiše… a upravo je pao pljusak, a za sutrašnju noć se predviđa još.
Zadnja 2 dana sam dosta toga opljevila, okopala i presadila – većinom presađujem cvijeće, salate i kupusnjače. Kadifica i nevena bude po cijelim vrtovima, a i cosmosa i cleoma ima jako puno. Pripremila sam gredicu do kraja vrta 2, tu još mislim sijati i presaditi peruanske jagode.
Skupljam i sjeme, dozorila je rukola, kelj, matovilec mi je opet “pobjegao” :D… a moram pobrati i kamilicu čije se glavice rasipaju.

20.06.2016.
Jučer je bilo kišno, ali nakon poslijepodnevne kiše sam ipak uspjela malo u presađivanje, presadila sam delphinum pred kućom… pa sam počela skupljati puževe jer u izašli nakon kiše, malo ispred kuće, a bilo ih je samo stotinjak na biovrtu (kako je bilo prošle godine, ovo je sitnica). Nakon toga sam krenula dolje u šumsku vrt.. a tamo kaos, puž na pužu… skupila sam 2 pune kante puževa … ajd tješim se da se sad svi ti kapitalci izašli nakon kiše bar neće razmnožiti… nadam se..
Cijelu noć je padala kiša tako da je treštalo, palo je jako puno kiše, padalo je sve do danas prijepodne. Zato sam danas presađivala, ide super, presadila sam puno salate i nešto cvijeća, mama mi je pomogla i presadila nešto kupusnjača… sutra nastavljam, moram to iskoristiti za čim više rasaditi po cijelom vrtu

22.06.2016.
Danas smo zabili kolce rajčicana, muž i ja, 130 kolaca 😀 Muž me je u jednom trenutku pitao čemu toliko rajčica i što ćemo s njima 😀 ima praf, ali kad sam i ja uzgojila, i baka za mene, i mama je imala viška, i još je jedna kolegica donijela flance, a dio su i samonikle… sve je to trebalo nekamo posaditi, i još sam hrpu podijelila…
Presađujem i dalje svaku večer, salatu, kupusnjače, cvijeće, jučer i peruanske jagode, joj koliko ih ima posvud… … i puževa ima prilično sad, grrrr. Na vrtu br 2 skoro ih nema, to je pravo olakšanje prema prijašnjim godinama.
Uz ogradu kraj kuće sam godinama pokušavala posijati ukrasni slak i sl penjačice, sve bi potamanili puževi, danas sam u tu gužvu postavila 3 velike stare kante – u jednu sam posadila divlji krastavac, u drugu gorku dinju i u treću ukrasni plavi slak – to sam uzgojila u teglicama prije. I kao i prijašnjih godina, imam to kraj kuće da ne pojedu puževi na vrtu – kad ono ispod posudica nađem puža koji je počeo tamaniti te presadnice u teglicama, grrrr – preko noći dopužu s te gredice uz među s susjedom do kuće do tegli.
Danas smo kosili i voćnjak na špici i njive, morala sam mužu pokazivati gdje su voćke jer je sve prerasla trava. I u toku se je na traktoru probušila velika zadnja traktorska guma vjerojatno od starosti tj od napuklina koje je guma imala.
I konačno nije više tako mokro da se može pljeviti, opljevila sam gredicu luka i mrkve i oslobodila ih malo. I još sam grahu u kukuruzu, a koji je prerastao kukuruz, pobockala ostatke kolaca koji su postali od prošlih godina, ali su se potrgali i sl pa ih ne koristim niti za paradajz niti za grah – ali privremeno dok ne naraste kukuruz budu sasvim ok.

24.06.2016.
Imali smo pravu sagu s traktorskom gumom, drugi dan kupili nutarnju i vozili vulkanizeru, pa je nutarnja pukla, vanjska previše ispucala i ne može se složiti. Zatim je muž išao po 2 rabljene gume u Virje, morao za to posuditi auto s kukom i auto prikolicu, idući dan ispalo da je jedna od 2 kupljene gume katastrofa i skoro je opet nutra pukla ona nutarnja guma (košta 300 kn + krpanje nakon prvog pucanja)., ali ok, druga je sad složena. Cijela priča nas je koštala “samo” 1500 kn – uh.
Zadnja 2 dana je gadna sparina i vrućina, temperature su se popele do 34 stupnja. Bavim se malo korovom, a danas sam obrezala donje listove i zaperke svim rajčicama i povezala ih, konačno jedne godine relativno na vrijeme. Na nekoliko biljki sam uočila pojavu plamenjače – nekih 5 kom od 130, nije strašno, maknula sam te listove i dalje pratim – uvjeti su nažalost idealni za širenje gljivičnih bolesti, a ovaj vikend opet kiša i nakon toga žega – opet idealno za širenje bolesti.
A krumpir iskopavam za jelo onaj najviše zahvaćeni plamenjačom, tako radim prirodnu selekciju i neću sačuvati sjeme tih najneotpornijih grmića.

27.06.2016.
Opet večernja presađivanja po vrtu zadnjih nekoliko dana, jer je za vikend u prognozi bila kiša. Jučer sam rasadila već skoro 1 metar velike suncokrete koji su posvud po vrtu br 2 i pomalo smetaju… te još kadifica i amaranta.
Danas berba puževa nakon kiše, izašli su svi kapitalci, puno sam ih nabrala po biovrtu.

KRUMPIROVE ZLATICE
Ove sezone bilo je jako puno krumpirovih zlatica na vrtu, tako da je gotovo svakodnevni posao bio skupljanje zlatica. Šetala sam kantom po krumpirom i polako tresla zlatice u kantu – točnije, „pljuskala” sam lišće krumpira prema smjeru kante da bi zlatice tamo popadale, na kraju sam sve izgazila. Ružno, ali kako nemaju prirodnog neprijatelja i rade strahovito puno štete, nemam pametnijeg rješenja.Nije to neki naporan posao, ali oduzimao mi je dosta vremena.

PATKE
Dobili smo pomladak patkica indijskih trkačica krajem svibnja 🙂 Kod mame ima 6 patkica (bilo je 8 ali drugi dan je 2 pačića susjedina maca papala :(. Kod mene ih ima 7. Strahovito brzo rastu, a svi pazimo da Nera nema pristupa u to dvorište dok ne narastu. Patki koja nije čistokrvna trkačica smo zamijenili jaja i stavili od čistokrvnih patki. Naime, njena su neoplođena jer bježi od mužjaka, a prošle godine nije ništa uspjela zato imati, a sjedila je mjesec i pol na jajima.

05062016 patke pomladak 1  05062016 patke pomladak 2

Mjesec lipanj je prekrasni rascvjetani mjesec, pa sam uživala u gaillardijama i rudbeckijama:

22062016 gaillardia 2  26062016 rudbeckia hirta 5

cvala je muškatna kadulja i vrtni sljez (Alcea rosea)

26062016 muskatna kadulja  26062016 alcea rosea 5

dnevni ljiljan i echinacea

26062016 dnevni ljiljan  26062016 echinacea

Brala sam osim češnjaka i grašak, bob, salatu, ali i najveće lipanjsko veselje – bobičasto voće. Ribiz je moj najveći favorit, ali i od mog mališana koji je svakodnevno obilazio grmove ribiza 🙂
Ove godine prvi put imam i roza ribiz i jako sam zadovoljna izgledom i okusom.

28062016 ribiz 2  26062016 djeca obozavaju ribiz

Više fotografija vrtova, radova u vrtu, plodova i cvjetne raskoši iz lipnja 2016 možete pogledati u galeriji fotografija OVDJE.

Češnjak slon – Allium ampeloprasum var. ampeloprasum

 

Češnjak slon, slonovski češnjak (Allium ampeloprasum var. ampeloprasum) je vrsta koja pripada obitelji Amaryllidaceae, rod lukova (Allium). U engleskom govornom području naziva se Elephant garlic. Srodnik je luka i češnjaka, a predak mu je divlji poriluk – dakle po srodstvu je najbliži poriluku. Iako po izgledu jako liči na češnjak i tako se i naziva, okus mu je ipak sličniji češnjaku, samo nešto blaži, ponekad i malo gorkasti. Mogli bismo reći da je ovo vrsta koja ima karakteristike i češnjaka (sličan, ali blagi okus, izgled suhih lukovica) i poriluka (u rastu izgleda kao poriluk ima isti cvijet kao poriluk).

Sadi se tokom ljeta i jeseni. Naime, možete ga izvaditi nakon što dozori, a to je isto kao i kod češnjaka, krajem lipnja i početkom srpnja. Posaditi ga možete odmah nakon vađenja ili držati na suhom mjestu te sačekati jesen za sadnju. Kako je trajna vrsta nije nužno da ga izvadite nakon što dozori, možete ga ostaviti na jednom mjestu i vaditi po potrebi, ali i rasađivati tokom kasne jeseni kad opet potjera mladu stapku.

Ponekad se podijeli na zasebne češnjeve, ponekad ne – tada je jedna velika okrugla glavica – lukovica. Ukoliko takvog posadite, vjerojatno će se podijeliti u tlu tokom iduće zime. Stoga ja za vađenje i rasađivanje često čekam kasnu jesen – tada opet potjera i podijeli se na zasebne češnjeve.

male lukovice 17082014  podjela na cesnjeve 31102013

Bez problema prezimljava hladne kontinentalne zime, a tokom idućeg proljeća nastavlja s rastom. U toj fazi izgleda kao poriluk i tako ga možete i koristiti. Cvijet mu je prilično sličan cvijetu poriluka, nježno ljubičaste boje. Cvate krajem lipnja i tokom srpnja, a tad se mu polako počnu i sušiti listovi te dozrijeva. Ne cvatu svake godine sve biljke, po mom iskustvu manje od jedne trećina posađenih biljaka. Neki ga radi ovog lijepog cvijeta sade i u ukrasne svrhe. U pravilu se ne uzgaja iz sjemenja, nego iz lukovica.

lisce 18042014  cesnjak slon cvijet 07072016

Osim što se dakle razmnožava češnjevima i svake godine iz jednog češnja uzgojimo novu glavicu, i sama lukovica stvara dodatne mladice koje se pojavljuju oko matične lukovice. One imaju specifičan oblik i prilično čvrstu opnu. Suhi češnjevi prokliju bez problema, ali ove male dodatne lučice koje nastaju sastrane teško prokliju ako se posuše, stoga ih je preporučljivo čim prije posaditi. Često potjeraju tek iduće godine. Prve godine narastu do veličine jednog češnja, a iduće do veličine glavice.

cesnjak slon 2  male lukovice 17082014

Vole ga voluharice, jedne sezone su mi napravila priličnu štetu na gredicama češnjaka slona, ali srećom nisu ga potpuno pojele.

 

 

Kako razlikovati spol patki indijskih trkačica

 

Indijske patke trkačice su u zadnjih nekoliko godina postale jako popularne radi činjenice da su vrlo učinkovite u suzbijanju puževa golača u vrtu, a da pritom naprave minimalne štete u vrtu. Iz tog razloga sam si i ja pred nekoliko godina nabavila 3 para patki. Moje iskustvo s tim patkama u biovrtu pročitajte OVDJE.

Kako sam tokom godina dobila i pomladak ovih patki, prava mi je nepoznanica bila kako razlikovati spol patki. Naravno, silom prilika i to sam naučila.

Evo 2 osnovna načina kako razlikovati muški i ženski spol kod patki.
1. PO GLASANJU
– Mužjaci se glasaju stalno kratkim isprekidanim tihim glasovima – doslovno vrlo kratko kvak-kvak. Ako ih budete malo promatrali, vrlo je lako zamijetiti takvo uzastopno glasanje kod mužjaka.
– Ženke nasuprot toga često budu tiho dok mužjaci stalno kvaču, ali kad se oglase – to je često poštena dernjava.

2. PO IZGLEDU – VELIČINI I BOJI
Ženke su manje, a većinom su obične smeđe boje, svjetlije ili tamnije nijanse, mada mogu biti i crne i bijele. Ali dakle u usporedbi s mužjacima – izgledaju neuglednije. Mužjaci često imaju ljepše boje i ljepše kombinacije boja, kao npr zelenkasto perje na glavi. Također, dok narastu do pune zrelosti mužjaci su očigledno veći od ženki.

Fotografije: 3 mužjaka u pozadini, smeđa manja ženka ispred

patke indijske trkacice 6

Što su patke starije, to su razlike u spolu vidljivije. Iako ove patke jako brzo rastu i već za 2 mjeseca izgledaju potpuno kao odrasle patke, kod odrastanja su i mužjaci i ženke približno iste veličine. Tek nešto kasnije mužjaci narastu nešto veći. A što se glasanja tiče, neke sam ipak morala malo duže promatrati i slušati ih kako bih bila sigurna kojeg su spola.

Fotografija 1 :Dok su patke mlađe, sve su jako slične i teško je razlikovati spol po izgledu 

Fotografija 2: iste patke samo starije – razlika u spolu je očigledna: 4 mužjaka tamnijih glava s zelenkastim perjem i 2 smeđe ženke

15072016 mlade patkepatke indijske trkacice 5

Idealna kombinacija kod indijskih patki trkačica je nabaviti si ili par (muško i žensko), ili imati veći broj ženki od mužjaka. Mužjaci se na proljeće nadmeću za ženku, ponekad i vrlo ratoborno. Potencijalno, ako je cijelo jato sastavljeno od samo muških patki, tada ne dolazi do nadmetanja jer nema ženki za koje bi se borili.

PONUDA PATKI IZ BIOVRTA

Ove sezone imam višak mužjaka (mlado jato sastoji mi se od 5 mužjaka i samo 2 ženke od kojih mi je jednu ženku nedavno ubio pas lutalica). Kako ih je dakle puno više od ženki i to može značiti na proljeće vrlo vjerojatna nadmetanja i međusobne bitke za ženke, primorana sam dio mužjaka prodati ili zamijeniti za ženke.
Stoga ukoliko želite imati jato od 5 mužjaka, ili već imate svoje jato, ali želite malo promijeniti genetiku – što su i meni profesionalni uzgajivači preporučili, javite mi se na e-mail biovrt@biovrt.com – prodajem dakle 5 mužjaka indijskih patki trkačica koje vidite gore na fotografijama (50 kn/kom), ili mijenjam mužjake za ženke – s time da u slučaju razmjene nudim 2 mužjaka za 1 ženku.
Kod moje majke su u ponudi 2 para patki indijskih trkačica, prodaju se isključivo u paru, cijena para je 150 kn.
Lokacija za obje ponude: Novo Selo Rok kraj Čakovca.
Bitno mi je da dođu u dobre ruke, s svim potrebnim uvjetima za patke (obavezno sigurna zatvorena prostorija od grabežljivaca za noćenje, po mogućnosti ograđeno imanje).
Ove patke naučene su na veći prostor i hrane se španjolskim puževima, tako da ih nećete morati učiti kao što sam ja morala dok sam prvi put nabavila ove patke.