srpanj 2016 - Biovrt - u skladu s prirodom

Dan otvorenih vrata u Biovrtu 27.08.2016.

Za sve ljubitelje prirode i vrtlarenja, udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” 27.08.2016. organizira Dan otvorenih vrata uz predavanja i obilazak u biovrtu predsjednice udruge Silvije Kolar-Fodor koji se nalazi u Novom Selu Rok (7 km od Čakovca).
Imati ćete prilike čuti zanimljivo predavanje, obići biovrt uz terensko predavanje koji se sastoji od povrtnjaka, polja i šumskog vrta, te čuti mnoštvo korisnih savjeta i ideja koji će vas motivirati i inspirirati.
Zdravu hranu svatko od nas može posijati, uzgojiti, ubrati… Hrani je mjesto u našim vrtovima, a ne u supermarketima. Pridružite nam se na Danu otvorenih vrata udruge Biovrt i uvjerite se da uzgajanje svog voća, povrća, začinskog i ljekovitog bilja nije nimalo teško, te da je veliki izvor radosti i inspiracije 🙂
RASPORED
9:30 – 10:00 Prijem gostiju, predavačica i predsjednica udruge Biovrt Silvija Kolar-Fodor
10:00 – 10:55 Predavanje: “Sjeme kao zalog naše budućnosti – zašto čuvati sjeme iz svog vrta”
11:00 – 12.00 Obilazak Biovrta, šumskog vrta i voćnjaka, terensko predavanje
12:00 – 13:00 Domjenak, neformalno druženje
13.00 – 13.30 Ponuda viškova sjemena i sadnica iz Biovrta
14.00 Završetak dana otvorenih vrata i odlazak gostiju
Sudjelovanje na danu otvorenih vrata je besplatno, broj posjetitelja je ograničen, a prijave su obvezne.
Prijave zaprimamo do 23.08.2016. isključivo putem on-line obrasca dostupnog na slijedećem linku (kliknite link ispod i ispunite tražene podatke):
Prijava na Dan otvorenih vrata udruge Biovrt 27.08.2016.
Nakon prijave dobiti ćete točne smjernice kako doći do vrta. U slučaju većeg broja prijava od kapaciteta, prednost će imati prijave koje prve pristignu.
dov 2016
RADIONICA NAKON DANA OTVORENIH VRATA
U popodnevnim satima isti dan 27.8. od 14.30 – 17.30 sat organiziramo radionicu koju vodi Silvija Kolar Fodor – “Nastanak, skupljanje i čuvanje sjemenja”.
Broj sudionika/ca je ograničen pa rezervirajte svoje mjesto na vrijeme.
Cijena radionice je 100 kn, dok je za sve sudionike/ce programa “Čuvari sjemenja” udruge Biovrt besplatna. Za članove uže obitelji (roditelji, djeca, supružnici, braća) odobravamo popust od 50% za drugog člana iste obitelji, uz prethodni dogovor putem e-maila.
Prijave se zaprimaju na biovrt@biovrt.com (molimo poslati svoje ime i prezime, adresu, kontakt telefon, e-mail adresu i naznaku za koju radionicu se prijavljujete), a možete prijavu izvršiti i u zadnjem neobaveznom pitanju ovog obrazca.

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom inspirira i educira o životu u skladu s prirodom. Stvaramo zajednicu koja čuva biološku raznolikost, razumije svoju ulogu u prirodi te čuva naše nasljeđe, sjeme i znanje u svrhu uzgoja zdrave hrane, postizanja prehrambene neovisnosti i očuvanje prirode za buduće generacije.

Dobro nam došli dragi gosti, vrtlari i svi koji ćete tek postati vrtlarima/icama 🙂
Tim udruge Biovrt – u skladu s prirodom
 

Poziv na biovrtnu volontersku radnu akciju 12.08.2016.

U vrtu udruge Biovrt – u skladu s prirodom (Novo Selo Rok, 7 km udaljeno od Čakovca) čuvamo sjeme mnogih vrsti cvijeća, voća, povrća i začinskog i ljekovitog bilja. Kako je vrijeme skupljanja sjemenja na vrhuncu, pozivamo vas na volontersku radnu akciju na kojoj ćemo čistiti sjeme i učiti o čišćenju i spremanju sjemenja po vrstama uz mentorstvo edukatorice Silvije Kolar-Fodor. Pozivamo vas da nam se pridružite – provesti ćemo zanimljivo i edukativno poslijepodne u hladovini na terasi kraj biovrta u dobrom društvu.

Mjesto održavanja: Novo Selo Rok (7 km od Čakovca)

Vrijeme održavanja: petak, 12.08.2016. u terminu od 17:00-19:00

Prijava na e-mail: biovrt@biovrt.com s naznakom „Prijava na volontersku radnu akciju” (molimo poslati svoje ime i prezime, adresu, kontakt telefon, e-mail adresu )

Broj sudionika je ograničen – tražimo 6 volontera/ki, s time da članovi/ce udruge Biovrt – u skladu s prirodom imaju prednost kod prijave.

Svi sudionici dobiti će poklon u smislu viška s Biovrta, 2 paketića sjemenja prema odabiru mentorice.

Voditeljica/mentorica volonterske radne akcije: Silvija Kolar–Fodor, predsjednica udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga “U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom “24 sata”, magazinom za život u skladu s prirodom “100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, Eko mreža, Sirova hrana.hr … zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka.

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom inspirira i educira o životu u skladu s prirodom. Stvaramo zajednicu koja čuva biološku raznolikost, razumije svoju ulogu u prirodi te čuva naše nasljeđe, sjeme i znanje u svrhu uzgoja zdrave hrane, postizanja prehrambene neovisnosti i očuvanje prirode za buduće generacije.

Srdačno ste pozvani 🙂

bira 02 090920166

 

Pobjednici fotografskog natječaja “Korisni kukci u vrtu”

Dana 04.07.2016. udruga Biovrt – u skladu s prirodom objavila je fotografski natječaj “Korisni kukci u vrtu” (OVDJE)
Nakon zaprimljenih fotografija i selekcije, ovdje smo javno objavili popis fotografija koje su išle u drugi krug.
Album s fotografijama bio je objavljen na našoj Facebook stranici, a dragi pratitelji/ce stranice svojim su glasom/lajkom odlučivali koje se im fotografije najviše sviđaju.
Hvala svima koji su sudjelovali, lajkali, dijelili i istovremeno učili o korisnim kukcima.
Posljednjih nekoliko dana natječaja dva kukca žestoko su se borila za prvu nagradu, a samo finale je bilo napeto poput svjetskog nogometnog prvenstva (oni koji su dijelili, lajkali i bdjeli pred računalom u ponoć znaju o čemu govorimo 🙂 )
Prvu nagradu po broju lajkova osvojio je zrikavac Vesne Raguz sa 721 glas. Za dlaku je pobjeda izmaknula bumbaru Alenke Horvat koji je imao 652 glasa.
No, enorman trud glasača obje fotografije nije prošla nezamjećeno, stoga smo odlučili dodijeliti još jednu nagradu, odnosno i Alenki Horvat ćemo dostaviti biovrtnu nagradu.
Čestitamo i zrikavcu i bumbaru i nadamo se da će i Vesna i Alenka posijati puno dobivenog sjemena koje im šaljemo u svoje vrtove kako bi privuklo još više korisnih kukaca <3
Evo pobjedničkih fotografija prema glasovima na facebooku:
fotografija Vesne Raguz – zrikavac (lat. Gryllidae) fotografiran u Svetom Petru na moru. Zrikavci su dobili ime po karakterističnom glasanju, zrikanju, kojim se mužjaci udvaraju ženkama, a proizvode je stridulacijom. Pare se u kasno ljeto, a jaja liježu u jesen. Zrikavci su lešinari kao i cvrčci, a svojim relativno čvrstim čeljustima hrane se organskim raspadajućim materijalom, a u slučaju da nedostaje hrane jedu i uginula tijela svoje vlastite vrste.
fotonatjecaj zrikavac
i fotografija Alenke Horvat: Zemni bumbar (Bombus terrestris) fotografiran u njenom vrtu u Novom Selu Rok.
Bumbari su vrijedni oprašivači koji izljeću već pri 5 stupnja i podnose jači vjetar. Najbolji su prirodni oprašivači u zatvorenim staklenicima, ali su neprocijenjivi i na vanjskim površinama. Bumbari su pri oprašivanju djelotvorniji od vjetra, strojnog/ručnog protresanja biljaka (što je bitno recimo za oprašivanje rajčice – tresu cvijet i tako oslobađaju pelud), primjene hormonskih preparata ili najpoznatijeg oprašivača – pčele medarice.
fotonatjecaj bumbar
Sukladno natječaju, jednu nagradu je dodijelio i žiri udruge Biovrt.
Žiri Udruga Biovrt – u skladu s prirodom donio je odluku i nagrada po njegovom izboru ide pčeli drvarici Jadranke Canjuga koja ga je u kadar ulovila na otoku Pašmanu.
Crna pčela drvarica se hrani peludom i nektarom koje sakuplja na raznim cvjetovima te se smatra dobrim oprašivačem. Gnijezdo grade na trulom drvu i u suhim granama, buše hodnike u drvu. Piljevinom koja nastane grade zidove između svake ćelije, a u svaku takvu ćeliju odlažu po jedno jajašce, ukupno desetak. Po veličini je prilično veća od pčela medarica i prilično je glasna prilikom letenja. Znate li da na svijetu ima preko 25.000 poznatih vrsta pčela? Pčele oprašuju više od stotinu biljnih vrsta i bez njih bi mnoštvo tih vrsta nestalo. Samim time, nestalo bi i namirnica neophodnih za ljudsku i životinjsku prehranu, što bi bila nenadoknadiva katastrofa. Čuvajmo pčele.
fotonatjecaj pcela drvarica
Sve sudionike/ce ovog natječaja nagrađujemo sa 15% popusta na radionicu “Korisni kukci u vrtu” (detalji uskoro) koja će se održati u rujnu 2016. na Biovrtu nedaleko Čakovca (kod prijave je za ostvarivanje popusta potrebno napisati i kod “fotonatječaj”)
Ovim fotografskim natječajem željeli smo potaknuti ljude na promatranje svoje okoline, upoznavanje i razlikovanje kukaca, a posebice onih koje u vrtlarenju smatramo vrtnim pomagačima.
Oko nas svakodnevno je mnoštvo korisnih kukaca koji su jako bitni u uspostavljanju prirodne ravnoteže. Za svakog vrtlar/icu je poželjno naučiti prepoznavati kukce i ostale životinje na vrtu, te znati kakvu funkciju oni imaju u biosustavu. Često panično reagiramo na mnoga nepoznata mala stvorenja od straha da rade neku štetu našim biljkama, a mnogi od njih su zapravo vrlo korisni i poželjni u svakom biovrtu.
Hvala vam što svojim djelovanjem, sadnjom cvijeća i bilja koje im pruža hranu i zaklon te vrtlarenjem bez korištenja opasnih pesticida čuvate njihov, a time i naš opstanak.
Srdačan pozdrav svima,
Tim udruge Biovrt
 

Tikvice i krastavce berite redovito

Ljeto je vrijeme obilja i berbi u vrtu.  A kod nekih biljaka iz obitelji tikvenjača, berbe moraju s razlogom biti česte. Ukoliko želite da izraste čim više plodova krastavaca i tikvica – morate ih stalno brati. Naime, ukoliko ostavite nepobranim plodove, oni će već za par dana jako narasti. Biljka ima glavni cilj stvoriti sjeme i tada će se fokusirati  na rast i zriobu tog ploda, pa neće biti puno novih cvjetova i plodova. Stoga krastavce provjeravajte često – one za kvasiti svaki dan, a salatne krastavce i tikvice svakih nekoliko dana. Već samo nakon par dana plodovi mogu previše narasti. Najbolji su ipak mladi, manji i hrskavi plodovi, a što plodovi više rastu to je kora tvrđa i plodovi žilaviji, a sjeme sve veće.

berba1707201623072016

RAZLIKA IZMEĐU SALATNIH I KRASTAVACA ZA KISELJENJE

Najčešće vrste koje se uzgajaju u našim vrtovima su krastavci za kiseljenje i salatni krastavci. Sam naziv im govori za što ih koristimo, mada to ne znači da se ne mogu oni za kiseljenje koristiti i za salatu – samo su pogodniji za kiseljenje dok su mali. Već na malim plodovima može se jasno vidjeti razlika među vrstama – salatni krastavci su izduženiji, te kasnije narastu i duži i deblji. Krastavci za kiseljenje su manji i nikad ne izrastu tako dugi i veliki.

Fotografija 1: salatni krastavci Fotografija 2. usporedba krastavaca za kiseljenje i salatnih krastavaca

salatni krastavci 17072016krastavci 7072016

KADA JE VRIJEME ZA BERBU KRASTAVACA

Vrlo je bitno na vrijeme pobrati krastavca za kiseljenje, jer su najbolji dok su još manji i hrskavi, a ako ih na vrijeme ne poberete, oni previše narastu:

–  ili stanu s rastom u dužinu dok su još manji i samo se naglo napuhnu kao balom,

–  ili još narastu i u širinu i dužinu i postanu preveliki za kiseljenje (ali ipak su sasvim ok za salate).

Doduše, mogu se iskoristiti i za kiseljenje, ali na način da se narežu na kriške i da im izvadite sjeme. Naime, što krastavac duže raste i stariji, to su mu sjemenke veće i tvrđe.

Fotografija 1 – idealne veličine za berbu krastavaca za kiseljenje za zimnicu   Fotografija 2: kad ih ne poberete na vrijeme, krastavci za kiseljenje previše narastu

mali krastavci 17072016krastavci narasli 17072016

Naravno, za kiseljenje ne moraju uvijek biti samo najmanji krastavci, ali većina ipak više voli da su oni manji. A dakle čim ih redovito berete, oni će i dalje redovito rasti i biti brzo spremni za ponovnu berbu.

Postoji i jedan starinski recept za brzinsko kiseljenje krastavaca moje bake, možete ga pročitati OVDJE.

REDOVITO BERITE I TIKVICE

Tikvice su vrsta koja također vrlo brzo raste, a ukoliko ostavite velike tikvice na biljci i one će postupno prestati razvijati nove cvjetove i fokusirati će se na dozrijevanje sjemenja. Plod u tom slučaju jako naraste. Stoga redovito kontrolirajte grmove tikvica i berite ih dok su još manje, tanke nježne kore, hrskave i ukusne. Dok previše narastu nisu jednako dobre u svim jelima radi tvrde kore i žilavijeg su “mesa”, tako da prevelike tikvice preporučam pripremati samo naribane, dok mlade režem na kolute i poham, narezane na kockice stavljam u razne umake i jela… Pogledajte i isprobajte moj recept za tjesteninu s tikvicama OVDJE.

tikvice 03082015tikvice 19072014

OSTAVITE PAR PLODOVA ZA SJEME

Iako ih redovito beremo da bi imali čim više plodova, nakon određenog vremena poželjno je odabrati i ostaviti na stabljikama nekoliko najljepših krastavaca da do kraja  narastu i dozriju da skupite sjeme za iduće godine. Kako se krastavci i tikvice jako međusobno križaju, stoga ukoliko želite skupiti svoje sjeme tikvica ili krastavaca, nemojte blizu saditi više sorti krastavaca odnosno tikvica.

Kako skupiti sjeme krastavaca pogledajte OVDJE.

KORISNO JE ZNATI

Kako i krastavci i tikvice imaju odvojene muške i ženske cvjetove. često se ne početku sezone događa da je manje plodova radi ili nedovoljno ženski cvjetova ili radi nedovoljno oprašivanja. Više o tome pročitajte OVDJE.

 

Drugi krug natječaja Korisni kukci u vrtu

Temeljem javnog poziva udruge Biovrt – u skladu s prirodom i fotografskog natječaja “Korisni kukci u vrtu” objavljujemo popis fotografija selektiranih u drugi krug koji traje do 27.7.2016.
Fotografije su objavljene u albumu na facebook stranici udruge Biovrt
Facebook galerija
1. Sanja Perko, gusjenica leptira Lastin rep (Papilio machaon)
2. Marijan Šiško, trčak (Carabus glabratus)
3. Klementina Škrabe, božja ovčica – bubamara (lat. Coccinellidae)
4. Josip Hrženjak, bumbar zemni (Bombus terrestris)
5. Tomislav Colnar, pčela
6. Rada Knežević, pčela
7. Ivana Babić, Obična bogomoljka (Mantis religiosa)
8. Nikola Leskovar, leptir,
9. Alenka Horvat, Zemni bumbar (Bombus terrestris)
10. Ivan Šaravanja, bubamara (lat. Coccinellidae)
11. Mirjam Tomljanović, leptir šarenac
12. Perica Lesar, leptir Lastin rep (Papilio machaon)
13. Mariana Vidmar, bubamara (lat. Coccinellidae)
14. Vesna Marić, proljetni šarenac (Boloria euphrosyne)
15. Daniel Hrženjak, obična golupka (Macroglossum stellatarum)
16. Dubravka Vidmar, pčela
17. Gordana Ivančić Dobran, Velika hrastova strizibuba,
18. Ivana Andrašek Perković, obična golupka (Macroglossum stellatarum)
19. Jasmina Kofjač, pčela
20. Canjuga Jadranka, Crna pčela drvarica
21. Snježana Lukačić, osolika muha
22. Ivanka Spoljar, leptir
23. Tomislav Kefelja, Siva pčela Apis mellifera carnica;
24. Mirela Šimić, Crni drvotočni mrav – Lasius niger, L.
25. Vinković Petra, pčela
26. Mischel Štulec, pčela
27. Tanja Ozyurt, bubamara
28. Vesna Raguz, zrikavac (lat. Gryllidae)
29. Elma Dujić, leptir
30. Željko Hlebec, bumbar
31. Vlasta Jelašić Kerec, pčela medarica
32. Tomislav Ključarić, sedmotočkasta bubamara (Coccinella septempunctata)
Opisi svih kukaca i komentar Biovrta zbog čega su u vrtu korisni nalazi se ispod svake fotografije.
Zahvaljujemo svima koji su poslali svoje fotografije.
Razlozi neprolaska manjeg djela fotografija u drugi krug bili su:
– na fotografiji nije koristan kukac,
– životinja na fotografiji nije kukac,
– uz prijavu nisu poslani svi potrebni podaci sukladno uvjetima natječaja,
– autor/ica fotografije ne živi u Republici Hrvatskoj.
Pogledajte fotografije, “lajkom” nagradite one koje vam se najviše sviđaju i pomozite im da osvoje nagradu, a pritom se i informirajte 🙂 Dodijeljujemo dvije identične biovrtne nagrade – jednu, najbolju fotografiju po odabiru žirija Udruga Biovrt – u skladu s prirodom, a drugu, najbolju prema broju “lajkova”. Sve o natječaju, uvjetima natječaja i zbog čega smatramo da je važno naučiti prepoznati kukce u našem vrtu i okolini pročitajte ovdje: Fotografski natjecaj Korisn kukci u vrtu
Lijepi pozdrav – tim udruge Biovrt
 

Berba i spremanje luka

Tokom mjeseca srpnja počinje berba luka kojeg smo sadili na jesen ili na proljeće. Luk posađeni na jesen u kontinentalnom dijelu zemlje dozrjeti će malo prije (početkom srpnja), a onaj proljetni malo kasnije (polovicom srpnja).

Da bi znali kad je luk dovršio s vegetacijom i kad je spreman za berbu, morate pratiti promjene na nadzemnom dijelu – tzv. cimi luka. Tokom rasta ona je uspravna, a kada luk prestane rasti i počinje dozrijevati – ona se počne polijegati. Ne morate ga gaziti kao što neki rade – dok prirodno dozori sam se počne prirodno polijegati.

Dakle ne trebate čekati da se luk posuši na gredicama – polegnuta zelena cima znak je da je luk spreman za berbu. Ako ga poberete odmah dok se počne polijegati, luk je idealan za pletenje vijenaca jer ima dosta cime s kojom možete plesti. Kako isplesti vijenac od luka pročitajte OVDJE.

    

Luk možete ostaviti i duže na vrtu, a nakon polijeganja cima luka će se početi malo po malo sušiti. Moja je preporuka da ga poberete prije nego se sve posuši iz više razloga:

-Cima je praktična za samu berbu luka – primite ga za cimu i počupate (ako tlo nije pretvrdo). Na taj način biti ćete brzo gotovi s berbom

-Ako se cima potpuno posuši, tada ćete teže vidjeti gdje je rastao luk i imati ćete dodatni posao: prekopavanje tla u potrazi za lukom. Tako se zna dogoditi i da se sve ne pobere i da se dio luka ošteti prilikom prekopavanja i potrage, pa to svakako izbjegnite.

-Ukoliko ostavite luk predugo u zemlji, može doći i do truljenja

Ponekad dio luka procvate i ode u sjeme, pa tada dio luka ima karakteristične visoke stabljike s cvjetovima koje se ne poliježu.  Razlog cvatnje luka može biti najčešće ili nepovoljan trenutak sadnje ili predebele lučice (sadni materijal). Ukoliko ne skupljate svoje sjeme luka, najbolje je potrgati pupoljke čim zapazite da su se počeli formirati, jer što će se više cvijet razvijati to će se više odraziti na veličinu i kvalitetu luka. Naime, cvijet luka znači da će lučica ostati manja i da će u većini slučajeva imati i ostatak stapke. Takve lučice brzo propadaju, stoga ih potrošite prve nakon berbe.

    

Postoji i razlika u izgledu zrelog luka od sorte do sorte luka. Jedne se odmah polegnu čim su zrele, dok recimo jedna sorta ljubičastog luka koju imam ostaje uspravne cime, tek se poneki polegnu. Trenutak kad je zreli se vidi po tome što vrhovi cime počinju žutiti i sušiti se. Naravno – dobro je imati posađeno i više sorti luka, pa onda ako je jedna polegnuta i zrela, znam da moram dobro pratiti i ostale sorte luka.

    

Nakon berbe, luk odmah odnesite s vrta. Nekad su naše bake luk počupale i sušile ga par dana na gredicama gdje je on rastao, ali to više nije moguće. Naime, danas ako ostavite počupani luk (i češnjak) na gredicama izloženi suncu – on će dobiti opekline od sunca i početi će propadati. Doslovno može ostati „skuhani” izloženi direktnom suncu.

Fotografija: manja opeklina na plodu luka koji je ostao izloženi suncu nakon berbe – na tom dijelu plod će brzo početi propadati

    

Luk se dakle suši na suhom prozračnom mjestu gdje ne dopiru direktne zrake sunca. Najbolje pod nekom nadstrešnicom i sl. Prije spremanja mora biti potpuno suhi, jer u suprotnom može početi truliti. Prije samog spremanja, ukoliko to nije u vijencima, ja luk počistim od viška zemlje i ljuski. Uzmem rukavice i rukama skidam višak ljuski što same otpadaju s luka, u jednom potezu lučici po lučicu. Tako očišćeni luk može s spremiti u manje krumpirove vreće i objesiti ili ga pospremite u sanduke ili plitke kutije. Čuva se na suhom, po mogućnosti i prozračnom mjestu. Luk ne podnosi jača smrzavanja i propada, pa ga nemojte čuvati u takvim prostorima gdje preko zime dolazi do smrzavanja.

Redovito ga provjeravajte, pa ukoliko dio luka proklije na jesen ili tokom zime, posadite ga na otvoreno i imati ćete rani mladi luk. Više o tome pročitajte OVDJE.

 

Travanj 2016 – cvatnja i kasni mraz

Travanj je bio prekrasni, rascvali i mirisni, s naznakom obilja voća ove godine. Nažalost, sve je to bilo uništeno u samo jednoj noći, 26.04.16. kad se je temperatura u nekim dijelovima Međimurja spustila i do -8 stupnja. Uništeni je veliki dio voća, pa tako i kod mene L

Počela sam i s prvim ozbiljnijim radovima na vrtu, te posadila krumpir i posijala mnoge vrste povrća. Vrtlarska je sezona počela J

biovrt     vrt br 2 9.4.2016.

10.04.16.

U prvoj polovici travnja nastavila sam s radovima presađivanja posvud po vrtovima, te sređivanjem „kritičnih točaka”. Presadila sam još dosta ljubičica na biovrtu, smjestila ih ispod i oko jestive lonicere. Izvadila sam i podijelila puno suncokreta trajnica. Još stalno niče posvud, uh. Presadila sam veliki dio origana s vrta – preuzeo je jako veliki dio biovrta, točnije napravio invaziju. Smjestila sam ga u šumski vrt iz prije presađenu rudbeckiju fulgidu.

Pred kišu sam izvadila iz podruma ciklu, mrkvu i repu i posadila sam za sjeme. Bilo je već dosta tvrdo tlo – i to radi stalnog vjetra koji je dosta sve posušio.

Tokom vikenda, nakon što je u petak 08.04. konačno pala kiša sam na vrtu br 2 presadila kupusnjače za sjeme – iza kuće sam smjestila međimursko zelje, s jednog na drugi kraj vrta br 2 kelj nero di toscana, u vinograd među jabuke zeleni kovrčavi kelj, red russian iza sadnuka za gliste, a crveni sam već prije posadila ispred kuće. Bitno je da su čim udaljeniji s barijerama između da ne dođe do križanja. Sve ostale cvjetove kupusnjača po vrtu trgam da ne dođe do neželjenog križanja. I dio maka sam presadila iza kuće.

kelj za sjeme     nero di toscana za sjeme

12.04.16.

Jučer sam presadila starinski žuti matovilec za sjeme – prošle sam godine propustila pobrati sjeme i nikao je u velikom broju, a za razliku od “dućanskih” vrsti, ovaj još uvijek ne ide u sjeme. Presadila sam i različke, nevene, 2 vrste maka i carsko oko s mjesta gdje bude se tanjuralo na mjesta gdje se nebu tanjuralo na vrtu br 2. Svašta pronalazim dok prošećem po vrtu br 2 i super mi je što se je neko cvijeće tak požurilo niknuti pa ga nebum morala sijati. A cijeli vrt br2 je zarasla mišjakinja i rusomača, imam more rusomače… ona je indikator humusnog tla, tak da znači super radim s tlom,. ali su joj i vremenski uvjeti pogodovali ove godine – prošle godine jedva da je narasla na vrtu br 2.

Danas sam malo sređivala gredicu s stupastim jabukama na biovrtu i između posadila 2 sadnice maline -jagoda, tj maline s okusom jagode. Nije po rastu ista kak i klasična malina, a nadam se da nebu niti toliko teško iskorijenjiva kao prava malina – tj ako odlučim jednog dana presaditi ju, da ne naraste opet nakon presađivanja 😀

rusomaca     starinski matovilec

13.04.16.

Danas sam konačno posadila sestrin rođendanski poklon – jaglace i maćuhice, brdo njih, na brežuljak iza kuće. Prije toga trebalo je maknuti dosadnu puzavu petoprstu s kojoj se već dugo borim na tim gredicama.

Prije toga konačno sam posadila 5 lukovica ljiljana koje sam masno platila u bauhausu jer su malo posebnijeg izgleda, kao pošpricani, te liatris spicata.

Muž je danas kosio u šumskom vrtu, jako je zaraslo, a ja sam za njim trčala i pokazivala gdje sve ne smije kositi 😀

Presadila sam s jedne gredice u šumskom vrtu narcise, većina nije cvala jer je tamo tlo propusnije i previše su potonule. Sad su oko voćki i bobičastog grmlja. A na tu gredicu sam presadila makove s vrta br 2, da bar nešto spasim prije tanjuranja.

jaglaci     brezuljak iza kuce

17.04.16.

Uživam u prekrasnom proljeću, ali uživala bih puno više da nema ovog stalnog jakog vjetra,  već mi ide stvarno na živce što stalno puše kak ludo.

Zadnjih sam par dana rasađivala ostatke s vrta br 2 prije košnje i tanjuranja koje se sprema sutra – presadila sam blitvu, kalifornijski mak, korijander… zatim carsko oko koje je samo niklo, dolje u šumski vrt sam presadila dio makova i jednogodišnjeg kokotića, te nevena, povadila sam još dio salate. Sve se teže nosi s presadnjom radi jakog vjetra.

Muž je kosio… naravno, opet zbrajam štete, joj koja je to štetočina – prošao s traktorom preblizu trešnji i izbio 2 kalemljene grane koje su se primile, pokosio irise koje sam mu lijepo oko opljevila i pomalčirala – a malo dalje ostavio veliki busen trave, opet pokosio liriope muscare iako su bili okruženi popikanim grančicama, pokosio noćurke i globus čičak iako su bili u liniji gredice… već ne znam kaj da mu radim , grrrr. A voluharica mi je potamanila pasji zub koji godinama mazim i pazim, i nedavno sam ga malo dalje presadila radi radova kraj kuće, da ne bude na smetnji – a dobila sam ga pred par godina od prijateljice, toga nema kod nas L

Sredila sam još jednu gredicu na biovrtu kako sam posadila iz tegli miloduh, končaru, fourberry – neko novo bobičasto voće, te carsko oko i rutu s vrta br 2, tr nešto matovilca za sjeme. Naravno, nadarena sam za pretrpavanje gredica  😀

I danas sam još počela sređivati gredice s gaillardiama, oslobodila sam njih i echinacee od trave, te sam spasila ostatke ljiljana – iskopala sam mrežu, niknuo samo 1 ljiljan, još su 2 lukovice nutra bile, to sam presadila – na onu istu maloprije pretrpanu gredicu 😀

22.04.16.

U ponedjeljak 18.04. je otac potanjurao vrt br 2 i posadili smo krumpir, sasvim neplanski ali super. I još je bilo vremena taj dan za posijati 5 vrsti graška i salate. Dakle da naglasim ta velika površina se uopće godinama ne ore, samo se lagano potanjura gornji sloj radi lakše i brže obrade – a dio niti to jer je pomalčirani još od prošle godine.

Dan poslije sam posijala nešto cikle, graška, blitve, cvijeća, mrkve – 1 red je gredica za grašak i salatu, druga 2 krumpir, a ostalo još nisu formirani redovi na vrtu.

I još treba prije kiše koju najavljuju za vikend opljeviti jagode od trave. Nije tak strašno kao prošle godine, ali teško je zaustaviti piriku na par mjesta, treba stalno nadzirati.

Nakon tanjuranja, sva moja i susjedova perad su prešli cijelu zemlju u potrazi za glistama i kukcima, morali smo ih tjerati da se maknu traktoru 😀

nakon tanjuranja     salata i luk

25.04.16.

Nisu još jagode gotove, ali veliki dio jest. U subotu sam posadila veliki dio luka i posijala mrkvu između, u nastavku gredice s češnjakom i bobom.

U nedjelju je jako zahladilo, a danas još više, baš je brrrr. Posijala sam danas još nešto cvijeća, blitve, cikle, peršina, i sve kupusnjače, ukupno 25 vrsta 😀

29.04.16

26.04 je kod nas bio mraz, i to pravo zahlađenje – bilo je u nekim dijelovima Međimurja i -8. Uništilo mi je jako puno voća – smrzle su sve marelice, a baš sam se veselila prvim plodovima marelice, spržilo cijela stabla duda koja su baš cvala, oraha, a uništeno je više od polovice mladih plodova josti, ribizla… sve trešnje,nektarine, šljive, breskve, višnje, jabuke…. mnoštvo krušaka koje su prvi put rodile, skoro sve se je naknado posušilo i popadalo 🙁

Evo malo fotografija, loše je, ali jako ću se veseliti onome što će ostati. Inače prvo nisam mislila da bi mraz tako uništio voće, dok sam shvatila što se je dogodilo, jeza me je prošla… 🙁

Ribiz – smrznute bobe – samo one zelene imaju šansu dozoriti, a i mnogi cvjetovi su otpali po grmovima

Josta – veliki dio mladih plodova je smrznuo i otpasti će

ribiz nakon mraza     josta nakon mraza

Toliko sam se veselila prvim marelicama uopće na mom biovrtu – sve su smrzle i otpadaju s drveta

Dud – sve je potpuno smrzlo – i lišće i cvjetovi – stabla su upravo bila u vrhuncu cvatnje

marelice nakon mraza     dud nakon mraza

Nektarine, breskve i kruške su se naknadno posušile, a sve jagode koje su cvate u vrijeme mraza su pocrnile u sredini – od njih nije bilo plodova, nego tek od naknadne cvatnje. Od bobičastog voće, jedino krušvici nije smetao mraz.

nektarine propale nakon mraza     jagode propale nakon mraza

Stradalo je i dosta cvijeća – hortenzije, ljetni jorgovani….nadam se da će se dio ipak oporaviti

30.04.16.

Raskrčavala sam gredicu jagoda ovaj tjedan, danas sam ju pomalčirala, te još jedan zatravljeni dio biovrta koji nisam na jesem pomalčirala – baš je očita razlika kako sve zatravi kaj nije dobro pomalčirano, na jesen dakle idem s još debljim malčem i super bude.

Jučer sam posijala ostatak luka, te još malo graška, neko cvijeće, oportunističku gredicu s 2 grma tikvica, dosta salata koje sam u maniji nakupovala, i onda godinama nisam posijala pa je sad sjemenju istekao rok trajanja 😀

Na biovrtu mi je jedan dio jako zarastao bosiljak trajnica tj,. menta s mirisom bosiljka, dosta mi je potisnula jednu krasnu roza monardu, pa sam nakon radionice gdje sam polaznicima podijelila dio te mente, veliki dio iskopala i posadila dio oko voćki u šumskom vrtu, i oko 2 trešnje na šudranom voćnjaku, a gdje se borim s pirikom. Bolje da mi je onda menta oko voćki i da ih štiti, jer kao voće ima bolji okus dok ispod njega raste začinsko bilje, nego da mi pirika guši voćke, pa bumo vidli kak bude se to držali (i izdržalo muža dok kosi). Presadila sam to jučer navečer nabrzak, jer sam očekivala kišu danas, da se sve lakše primi. I pada, nek sad samo zalijeva 🙂

jagode     prve sjetve

Evo zašto obožavam travanj – radi prekrasne zelene boje, i cvatnje maslačaka 🙂

vocnjaci 1     maslačci

Cvale su i skoro sve voćke, te mirisni jorgovani

jabuka cvijet     jorgovan

I još mnogo fotografija radova u vrtu i travanjskoga šarenila pogledajte u galeriji fotografija za mjesec travanj 2016 OVDJE.

 

Ožujak 2016 – presađivanja i prva sjetva

Tokom mjeseca ožujka najviše je bilo posla s presađivanjima po vrtu. Naime, nakon nekoliko godina shvatite da vam neke biljke dobro ne rastu na nekom mjestu, ili nešto što ste privremeno posadili dobiva konačnu poziciju. Osim toga, odlučili smo jedan dio iza kuće rekonstruirati, tako da sam tu morala maknuti biljke da ne bi bile uništene u građevinskim radovima. Uglavnom, trudila sam se čim više toga presaditi na pravo mjesto prije nego previše zatopli i previše ne potjera, i borila se s invazijama pojedinih biljaka na vrtu.

Počele su i prve sjetve na vrtu, kao i presađivanja.

Kako sam tokom ožujka održavala predavanja i razmjene sjemenja po RH (VIŠE), i bilo je i dosta nepovoljnog vremena, radovima na vrtu sam se bavila manje nego sam to stvarno željela.

05.03.16.

U srijedu 02.03. je bio konačno jedan lijepi dan i konačno sam malo izašla, i već sam “namirisala” radove u vrtu 😀 Maknula sam slamu oko sanduka s glistama. Čovjek uči dok je živ, a priroda se bori na svoj način 😀 Na jesen sam posadila lukovice narcisa oko sanduka s kalifornijskim glistama, a kako je sad ispalo – malo preblizu, zato jer sam naknadno oko sanduka postavila bale slama za zimsku zaštitu od smrzavanja. Skroz sam zaboravila da narcise niču rano… i da će vjerojatno proklijati prije nego maknem slamu… i jesu, evo kako su se borile ispod i između bala slama koje sam maknula ovih dana- sad sam ih malo pomalčirala da ne budu odmah izložene vanjskim uvjetima, a budu na dnevnom svjetlu uskoro i pozelenile:) E da, lekcija naučena – ne saditi lukovice tamo gdje misliš na jesen staviti bale slame 😀

narcise ostale pod balama sijena kraj sanduka s glistama 1     narcise ostale pod balama sijena kraj sanduka s glistama 2

I jučer sam iskoristila lijepo poslijepodne i malo prčkala vani, počelo me je jako vuči 🙂 Porezala sam suhe rudbekije iza kuće i suncokrete trajnice na vrtu, sad je vrijeme da se sve to suho makne da proljetnice mogu cvasti i da sve može početi rasti. I baš dok sam to nosila na kup za lomaču, spazim kako se na parceli Međimurskih voda puni voda – i odjurila sam tamo, već je počelo nakon nasipa i k meni teći, zaštekala im prepumpna stanica i počela je teći kanalizacijska voda, grrr…. zvala sam odmah službu za korisnike i dobila info od operatera da bude javio čovjeku koji je negdje vani dok se vrati…. dok se vrati? Za to vrijeme mi se cijeli grunt napuni kanalizacijskom vodom…. ali znam šefa pa sam odmah nazvala i njega, za 10 min je došao električar i riješio stvar. Mislim….. šteta je napravljena, jedan manji dio šumskog vrta, tamo gdje su ukrasni drijenovi i gdje je žalosna vrba bio je potopljeni tom zagađenom vodom, i krećemo opet ispočetka. Tokom ožujka dogovorilo smo povećanje nasipa i odštetni zahtjev. Međutim, kako imaju premalu parcelu nisu na kraju dobro doradili taj nasip i iako su ga povećali, još je uvijek u obliku slova „L” pa u slučaju veće havarije opet može voda brzo doteći u moj vrt. A naknada štete mi je isplaćena na moje traženje, ali iskreno, nema tog novca koji može nadoknaditi činjenicu da zemljište ne mogu radi zagađenja iz opreza koristiti za sve što sam predvidjela – npr. nikad tu ne i mogla uzgajati ljekovito bilje radi moguće kontaminacije raznih kemikalija i hormona iz kanalizacijske vode.

10.03.16.

Konačno malo lijepog vremena dana, a u prognozama za večer opet kiša:(

Ali sam zato danas iskoristila vrijeme za posaditi proljetni češnjak, na već pripremljene pomalčirane gredice gdje imam posađeni i češnjak. Posadila sam i neki jesenski češnjak što sam dobila na razmjeni sjemenja, pa nešto luka (dio je već za berbu posađeni na jesen, a taj bude druga tura. Pa sam onda presadila ljetnu salatu što je nikla već na jesen, oko gredice luka.

Zatim, kako imam mnogo samonikle kamilice tamo gdje smo vadili krumpir tj gdje se je ljeti prekopalo, to sam dio presadila na već posijane gredice boba, i na nove. I našla sam nešto nevena, različka i kalifornijskoga maka – i to sam tu presadila.

presadivanje kamilice     presadivanje kamilice 2

Posijala sam i sitni bob – tzv. bobicu, dobila putem jedne razmjene, pa crni bob, i ljubičasti bob – isto s ovogodišnjih razmjena sjemenja. Posijala sam 2 vrste rotkvice i špinat. Zemlja nije bila baš nešto najsuša, ali kako je bila u najavi kiša koja je počela dan poslije, požurila sam se to sve staviti u zemlju prije kiše i po malo premokrom tlu. Ali je idealno bilo za presaditi salatu i kamilicu – zemlja se brži u grumenima pa se sam sve skupa iskopa i presadi – i kiša koja je pala će osigurati da će se bez problema primiti. Bob i grašak već su niknuli krajem ožujka 🙂

presadivanje samonikle salate     sjetva boba

Našla sam pod pomalčiranim gredicama na jednom dijelu ukupno 20-tak puževa, španjolaca, neki su se već dobro nahranili i porasli. Eutanazirala sam ih, nema druge s ovom invazivnom vrstom. Dobro da je tako sve pomalčirao pa ih mogu lako naći, nije to uopće loše tako tražiti puževe dok je rano i nisu se još preveć razmnožili.

Posijala sam i jednu gredicu niskog ranog graška, iskoristila sam granje koje je već tamo bilo na gredicama. Posadila sam 10 jaglaca u tegle uz kuću, nisam mogla odoljeti prošle subote 😀 I kupila sa hrpu lukovica prošli tjedan, bilo je na akciji u Lidlu… nikako da prestanem to kupovati 😀 Sad je opet problem kamo sve to posaditi 😀

15.03.16.

Konačno sam jučer posijala paprike i dio rajčice, tomatillo, patlidžane… nikak da se primim tog posla, ali bude sve naraslo na vrijeme. Malo sam na mukama: koje od mnoštva sorti uopće vrste ove godine posijati… teške muke 😀

18.03.16.

Zadnja 2 dana sam kalemila voćke i to je više-manje gotovo, još sutra moram dobiti 2 plemke za 2 jabuke i to bude gotovo.

Mamin bratić mi je poslao plemke krušaka, šljiva i trešnje… i nije označio jer je pretpostavio da ću sve prepoznati…. ali… joj slično je to, za jedne nisam bila sigurna dal su kruške ili šljive…. i tako sam ja sve to nakalemila na divlju šljivu… bumo vidli jel bu kaj ili nikaj 😀

Kruška mi je sva okićena, svaka grana je druga vrsta, dosta ima od prijašnjih godina + još ove, a trešnju imam jednu divlju, nju sam malo skratila neke grane i to cijepila.

cijepljenje vocki     kruška - skoro svaka grana druga sorta

I počela sam vaditi cvijeće sa strane kuća na sjevernoj strani, gdje je komposter…. mislimo u tom uglu dograditi mali dio za smočnicu i kotlovnicu, pa stepenice za gore…. pa sad je prilika da se sve preseli – danas sam povadila brdo roza ljubičica – presadila sam ih ispod vajgela uz septičku – tamo vladaju neke voluharice koje malo čemu daju da raste, pa je nakon godina moje sadnje sve to relativno prazno ispod grmlja, tu sam sad natrpala ljubičice, pa sam presadila jaglace, pakujce i dio heuchera. Oslobodila sam mjesta za iskapati veliku vajgelu tamo, to bi sutra trebala riješiti.

Ima toliko posla odjednom na gruntu, a svako malo ili ružno vrijeme ili neke obaveze pa nikako da se pošteno primim posla 🙁

20.03.16.

Jučer sam napravila veliki fizički posao – iskopala sam veliku vajgelu, grm je imao preko 2,5 metra, jedva sam ga stavila u tačke i odvezla dolje u šumski vrt, gdje sam ju smjestila između duda i katalpe – a i tamo je bila velika fizikalija, jer je gornjih 20 cm bio šuder i prava muka za iskopati i to posaditi…. i onda sam još skupa u šumskom vrtu iskapala zemlju da posadim grm s boljom zemljom, pa sam slučajno povrijedila žabu koja je tamo spavala zimski san… 🙁 joj kak mi je bilo žao, krvarila joj je noga… stavila sam ju sastrane i zaštitila starim komadima drva, nije baš izgledalo strašno i možda se oporavi…. nikad ne znaš gdje je kaj u zemlji a baš mi teško pada dok nehotice tako ozljedim neko biće.

Ova je vajgela dakle bila tamo kraj kuće gdje budemo dograđivali, a jučer sam još iskopala i mnogo ljubičica, oenothere, koraljnih zvončika, geuma…. i sve to rasađivala gdje ima mjesta po cvjetnjacima. i još nije gotovo…

24.03.16.

U nedjelju me je dočekalo neugodno iznenađenje – srećom da sam obećala jednoj ženi izvaditi japansku dunju, pred kućom su neke mladice oko grmlja, i kako sam to vadila i s motikom, i štihericom i sjekirom :D, prolazila sam pokraj moje prekrasne lespedeze, preko zime se nadzemni dio posuši, kadli ono – sve se pomakloo iz zemlje van, grrrrr, voluharice su ju našle i oglodale nakon što ju nisu taknule par godina. Koji vrag ne jedu sedmolist koji tu buja, grrrr… ugl, ostalo je par korijenčića, razdvojila se je na 2 korijena, to sam posadila u tegle i nadam se da će potjerati i da ću ju spasiti…. jedan mi je od omiljenih grmova i jako ga je teško nabaviti.

Presadila sam i Clerodendrum trichotomum – pred nekoliko godina piknula sam ožiljenu grančicu kraj vajgele iza kuće između zbetonirane septičke i ograde s druge strane… i to je raslo tih par godina, i preraslo mene… a u malom prostoru zbetoniranom s 2 strane… i sad ti to izvadi, kaj sam “privremeno” posadila – joj koliko bi se puta klopila po glavi radi mojih privremenih sađenja i fizikalije par godina poslije toga  😆 Uglavnom jesam se pošteno zmučila, ali sam ga izvadila… kao i vajgelu dan prije, jedva stavila na tačke, i odvezla dolje u šumski vrt – on je završio na parceli pokraj ispod hrasta… ajd tu bar nije bilo šudra pa sam ga lako posadila.

Presadila sam još svašta, još ljubičica, đurđica, geuma, tulipana, noćurka…. i još ima toga za maknuti iz onog kutka za radove.

A cijeli ovaj tjedan nikako do vrta, i posao i loše vrijeme, i danas hladni vjetar… čekam konačno to lijepo vrijeme i pravi početak radova 🙂

Ovo je dio iz kojeg sam sve izvadila i dio kamo sam presadila ljubičice, između septičke i ograde ispod grmlja (i izvadila Clerodendrum trichotomum u produžetku):

presadivanje cvijeca radi buducih gradevinskih radova     presadivanje cvijeca radi buducih gradevinskih radova 2

31.03.16.

U subotu 26.03.16. sam porezala suhe ostatke trajnica po cijelom biovrtu i oko kuće, te dolje u šumskom vrtu. Muž je to palio, baš kad su se i vuzmenke palile. Pravi kondicijski trening, ali sam jako zadovoljna radi napravljenoga.

Nakon toga, idućih sam dana nastavila s presađivanjem bilja iza kuće na nova mjesta radi budućih radova. A malo dalje, gredica nakon septičke, sva je zarasla travom s gadnim rizomatskim korijenjem i sve je preuzela rudbeckia fulgida, ostatak razrovale krtice, veliki dio prijašnjeg cvijeća ostao ugušen… malo sam to gledala, i onda donijela odluku da sve ide van: vadim taj gadni korov i opet sve sadim 😀 To je bio nedjeljni posao 😀 Imala sam i pomagače – pse koji moraju biti pokraj, ali i kokoš i patke koje su jedva čekale da se malo maknem da pojedu gliste – što mi nije bilo drago jer su mi gliste vrijedni pomagači u vrtu, pa sam ih sve koje sam spazila zakopala da ih ne vide.

rekonstrukcija gredice iza kuce 1     rekonstrukcija gredice iza kuce 2

Kao prazno slikarsko platno, imala sam gredicu za kreirati s biljkama. Na kraju je samo mali dio rudbeckija tu završio natrag, napravila sam pravo malo šarenilo s biljkama s gredice iza kuće, veselim se.

nova sadnja     nova sadnja

A ostatak rudbeckia sam odvezla dolje u šumski vrt, tamo je radi puževa dosta toga nestalo, napravila 2 gredice i sve posadila – bude taman u cvatu za planirani dan otvorenih vrata:) Posadila sam i na 2 pozicije đurđice u šumski vrt,a dio ispod ljetnog jorgovana kraj septičke… i njih je bilo jako puno za izvaditi i presaditi.

Dane poslije nastavila sam s iskopavanjem iza kuće… bilo je tu još puno toga – 4 velika grma šumske suručice… e to se čvrsto držalo za zemlju, pošteno sam se namučila to izvaditi, a presadila sam uz ogradu malo niže, na novu sređenu gredicu na fotografiji gore. Planiram to vratiti dok sredimo opet kraj kuće.

Nakon toga – vađenje hortenzije mariesii perfecta, ta me je još više izmučila, jedva sam ju izvadila, slomila lopatu, a bilo je toliko sve teško s zemljom na korijenju da sam to jedva vukla iz garaže kamo sam ju posadila, na tačke ju nikako ne bi mogla dignuti. Tu iza garaže sam već jednu postojeću hortenziju presadila 1 metar dalje 😀 – jer na uglu mislimo staviti rezervoar za prikupljanje kišnice, baš je smetala. I odmah sam tu iza uz ogradu sredila gredicu, sve opljevila i posadila još nešto biljki – presadila ih s gredice iza kuće i graničice s šumskog vrta – tamo ih opasno grickaju puževi, grr. A prošle sam ih godine tamo sadila jer sam mislila da bude im tamo bolje.

Ispred kuće s druge strane, gdje je bio bor se borim s pirikom i osjakom…..opljevila sam dio i presadila ljubičice tamo.

Presadila sam i 3 kovrčava tamna kelja pred kuću za sjeme, da se ne iskriža s ostalim. Tu sam prethodno sredila dio gredice – i tu je pravi kaos i puno posla… a invaziju mi radi sedmolist. Izvadila sam dio origana na biovrt, tamo je još veća invazija s njima, i sredila jednu gredicu ljubičica, koje su isto invazivne (roza viola sororia)…

Svašta je i procvalo tokom ožujka. Početkom ožujka cvao je drijen, a sredinom mjeseca marelice.

drijen     marelica

Od narcisa, prve su se pojavile prekrasne mini narcise. Razveselio me je pasji zub, kojeg sam isto malo presadila jer je bio na poziciji budućih građevinskih radova. Na moju žalost, nakon presađivanja nanjušile gu ga voluharice i sve su požderale, čak su i stabljike i lišće su povukle pod zemlju – a sve ove godine ga nisu takle. Tako sam ostala bez ove krasne biljke 🙁

mini narcise     pasji zub

Procvale su i ljubičice, a u šumi šumarice koje me posebno vesele.

ljubičice     šumarice

A evo jednog rijetkog prizora – duga i refleksija duge iznad biovrta:

duga i refleksija duge iznad biovrta

Više fotografija iz mjeseca ožujka 2016 možete pogledati OVDJE.

 

Siječanj i veljača 2016 – na godišnjem odmoru

Dođe i to vrijeme kada silom vremenskim prilika idemo na mali odmor od vrtlarenja. Tokom siječnja i veljače 2016 bilo je iznimno malo radova, pa mogu reći da sam bila na godišnjem odmoru.

SIJEČANJ 2016

Početkom siječnja je zahladilo i kako je sve već bilo smrznuto par dana, sjetila sam se da su ptičice sigurno gladne, pa sam sve oko kuće postavila suncokret u hrpicama 02.01.16. – sjetila sam se dok je već pao mrak pa nisam mogla ništa vješati po drveću. I onda je tokom noći pao snijeg i sve to prekrio, ajoj. Dan poslije sam ujutro napunila 2 boce sjemenkama suncokreta (kupila sam boce prošle godine u Lidlu, baš su za hranjenje ptica), i imala sam u frižderu kuglice s masti i sjemenkama za ptice što mi je ostalo od proljeća, to sam sve povješala po drveću oko kuće.

Fotografije: Prirodne hranilice za ptice – ostaci rudbeckija i češljugovine, i boce s sjemenkama suncokreta

cvijeće za pticehranilice za ptice

Do 08.01.16 je bilo sve hladno i prekriveno snijegom, i onda je tokom dana zatoplilo i snijeg se ubrzano topio… nije mi bilo drago radi toga, bolje da biljke ostanu pokrivene snijegom… ali nastavili su lijepi topli dani i puno se je snijega otopilo.

Sredinom siječnja sam iskoristila lijepi dan za šetnju, pa sam onda spazila da je dolje među bagremima na kraju parcele gdje je biovrt ostala jedna prevelika hrpa što se je nosilo tokom sezone s vrta, dakle korov i sl… a znam da su tu posađene visibabe, pa ne bi mogle rasti… stoga sam otišla po grablje i to maknula, i stvarno je baš tamo počeo klijati jedan grmić visibaba… eto, spašene na vrijeme 🙂

Ptičice su pojele sve lojnate kuglice što sam stavila po voćkama i skoro sav suncokret – a s obzirom da se je opet najavljivalo pogoršanje i minusi, napunila sam boce s suncokretovim sjemenjem.

Pobrala sam sjeme žutog clematisa i hibiskusa red heart, spazila sam da mi je to promaklo prije :D, a pala je i prva impulzivna (i sasvim nepotrebna) kupovina sjemenja, ne mogu proći pokraj police s sjemenjem i ne kupiti nešto, ah bolest 😀

Fotografije: biovrt 14.01.2016. 

biovrt 14.01.2016.biovrt 14.01.2016. 2

24.01.16.

Imali smo dosta hladno razdoblje, s minusima i do -10 prošli tjedan. Sad polako najavljuju zatopljenje. Ptice tamane brzo suncokret u visećim bocama, danas sam opet punila… skoro su sve pojele 😀 Nadam se da više ne bu zime, inače moram nešto novo za njih zmisliti.

A inače, sve miruje, osim male revizije sjemenja, na godišnjem sam odmoru 😀 mada pomalo dobivam ideje za prvu sjetvu… zapravo lažem 😀 pred par dana sam posijala malo salate u teglicu da provjerim koja je vrsta, nisam si označila svo sjeme, ups 😀

29.01.16.

Počela s sjetvom i sadnjom, jeeee 🙂 Jučer sam posadila 3 proklijala meksička krastavca koje sam nabavila na jesenskim razmjenama sjemenja. Po mom prošlogodišnjem iskustvu, nije ih dobro zaustavljati dok jednom počnu klijati, zato su jučer završili u tegli u slabo grijanoj prostoriji kraj prozora. Čekamo proljeće koje je blizu 🙂

cajot_je_proklijao 1cajot_je_proklijao 2

31.01.16.

Danas (jučer) sam malo drbala po biovrtu, neke sam biljčice u tegle presadila – i našla uz biljčicu mladog i živog španjolskog puža – grrrrrrr Nadala sam se da su oni minusi potukli barem ove puževe pri površini…. živo me zanima kako bude sve to izgledalo na proljeće, nakon toliko truda oko skupljanja, minusa i patki…

VELJAČA 2016

04.02.16.

Danas konačno malo radovi u tlu, jeeeee 🙂 Iako je jučer pala kiša i bilo hladnije, ispred kuće je bila zavjetrina i sunce grijalo, pa sam porezala srpom sve ukrasne trave, sve suhe visoke astere i santolinu pred kućom … sad ispred kuće ne izgleda da je divlje i zarašteno 😀 taman da mogu vidjeti proljetnice ako je što ostalo, na jesen sam posadila neke šafrane pa se veselim skoroj cvatnji 🙂

05.02.16.

Danas sam sijala – posijala sam 2 vrste boba i grašak rani, tek toliko za probu grašak. Pametno sam si pomalčirala i pripremila gredice na jesen, čak i granje za grašak ostavila, taka da sam bila brzo gotova i bez imalo muke 🙂

sjetva graška i bobasjetva graška i boba 2

Vrt br 2 05.01.2016.

kelj nero di toscanapomalčirane gredice

Nakon toga, uslijedio je pravi godišnji odmor od vrtlarskih radova sve do ožujka.

Krajem veljače procvale su i prve proljetnice

drijemovacmrežasti iris

A ostale fotografije iz siječnja 2016 pogledajte OVDJE, a iz mjeseca veljače 2016 OVDJE.

 

Prosinac 2015. – u velikim radovima

Tokom prosinca vrijeme je bilo prilično povoljno i uspjela sam obaviti puno radova u vrtu.

MICANJE TRAVE OKO VOĆKI

S obzirom da mi bobičasto voće  u travi među voćkama dosta stagnira, jer trava im oduzima hranjivo i guši ih, započela sam svoj novi “projekt” na biovrtu – skidanje trave oko voćki i bobičastog grmlja, te sadnja lukovica oko voćki, ljekovitog bilja, te jagoda između. Tako više neće muž tokom košnje biti preblizu voćkama pa ih neće oštetiti, a trebalo bi i sve bolje rasti jer je trava žderač hranjiva i puno im oduzima (VIŠE). Usput sam voćke pognojila i briketiranim organskim gnojivom. Dobila sam od mame 2 kante narcisa, njoj su se jako razrasle i počele se gušiti, i to mi je bilo taman za posaditi oko voćki iza biovrta.  Lukovice narcisa su bile jako potonule kod mame, veli ona na dubinu 1,5 lopate, zato sad posađene strše jer su već počele rasti prema gore. To je jedan od razloga zašto ih treba rasaditi svakih nekoliko godina. Kako narcise navodno tjeraju voluharice, trebalo bi biti i lijepo i korisno s narcisama oko voćki.

Kupila sam i balu sijena da sve to pomalčiram, doma mi je ponestalo sijena. Tako budu i te nikle lukovice zaštićene, ali i tlo od nabijanja.

skidanje trave oko voćki     malčiranje oko voćki

SADNJA I PRESAĐIVANJA U VOĆNJAKU

Nakon što sam u voćnjaku iza biovrta tako sredila sva 3 reda,  12.12. sam naručila još voćki za sadnju – bilo je lijepo vrijeme, a ja sva u zaletu 😀

Ovo su voćke koje sam naručila i posadila tokom prosinca:

Stupaste jabuke – balerinka zimska zelena i crvena te ljetna crvena, mušmula, ribiz crni Otello i Rosenthall, Jabuke na srednjebujnim podlogama, otporne vrste: Freedom (poč. 10. mj), Limunka (kraj 10.mj), Julyred (početak 7. mj),  Red elstar (početak 9. mj.), Red melba (kraj 7. mj). Topaz i Liberty, kruške: Santa marija (sredina 8. mj), Pastorčica (kraj 09), Conference (09 mj), i trešnju Sunburst ( sredina 6. mj).

Roditelji su mi pomogli posaditi 5 sadnica na šljunčanom voćnjaku – mušmulu i 4 jabuke i 5 u šumskom vrtu – jabuke i kruške. Naime, kad bi dojurila doma s posla već je bio mrak, pa sam 2 dana prije otišla s posla da smo to posadili skupa.

Na šljunčanom voćnjaku smo izvadili i 1 šljivu koja nije uopće rasla nego samo bujala sastrane – to sam posadila u šumski vrt, tamo šljive dobro rastu. U šumskom vrtu sam izvadila 1 slabobujnu jabuku. Te slabobujne jabuke koje imam sam odlučila posaditi u vinograd mojih teta pokraj – ima dosta mjesta gdje se je loza posušila, a slabobujne jabuke ipak trebaju neki dobar potporanj. Dakle idealno. Jedino što sadim na susjedovom a ne na svom gruntu.

Mama mi je još pomogla na udaljenoj livadi posaditi još 1 gromadu bambusa što mi je sestra uvalila, te trešnju Sunburst te jednu divlju trešnju koju sam izvadila iz šljunčanog voćnjaka. Tu divlju je trešnju divljač dosta uništila – ali tjera na donjem dijelu stabla. Te sam trešnje kao i sve ostale voćke tamo zaštitila “omotačem” od žičane ograde, te maknula etiketu s nove voćke – nikad se ne zna.

Kupila sam i posadila još 4 aronije  na parceli iza vrta br 2, te posadila i prije kupljene crne ribize. Presadila sam 3 tajberija – pojele su mu korijenje voluharice, pa sam ga sadila s staklom, na rubu biovrta uz ogradu. Presadila sam i 3 velike joste – toliko su narasle u biovrtu da nisam već mogla pored prolaziti, a i nisam ih zato pobrala… sad su dolje u voćnjaku iza vrta br 2 – a na njihovo mjesto u biovrtu sam posadila stupaste jabuke – za njih je to taman mjesto u biovrtu blizu ograde, kraj šparoga. Josta se tako uspješno sama ukorjenjuje – 1 grana se je polegla od tih koje sam iskopavala i jako se je bujno zakorijenila. A super i što ima dosta plitko korijenje, pa ju nije bilo teško izvaditi. Zadnje 2 joste su završile presađene među voćkama iza biovrta.

Presadila sam i maline mjesečarke, imala sam ih iza biovrta s obje strane nektarine, ali pola se je posušilo, pa sam sve stavila u 1 red, na kraju ograde iza biovrta.

A uvijek se dogodi da ne stigneš sve posaditi kak sam si zamislila jer je još nešto uletjelo – tako mi je mama usred poslova s premještanjem i sadnjom voćki dovezla sadnicu kalopera, žutog helenija, žutih irisa i još narcisa, trebalo je i to posaditi – iza biovrta među voćkama.

Posadila sam i zadnju krušku, pastorčicu, na drugom kraju biovrta, na gredicu s jagodama kitnjačama. Dakle povoćkavam i pomalo biovrt sa strane 😀 Tek nakon sadnje sam malo podrobnije išla proučavati kruške prema oprašivačima  – ispala mi je dobra kombinacija iza biovrta-  za vilijamovku je dobar oprašivač klapov ljubimac, a imam ih posađene blizu. A u šumskom vrtu je posađena kruška Santa marija, koja glasi kao dobar oprašivač, pa bude ok i tamo za kruške koje su tamo posađene.

13.12.15.  sam presadila 1  slabobujnu jabuku na biovrtu, prošle sam ju godine posadila u kantu jer su joj korijenje žderale voluharice. Sad sam tu cijelu kantu s posađenom jabukom izvadila (dobro da je drška ostala na kanti, nije lagana bila :D) i presadila malo dalje uz ogradu – da ograda bude dobar potporanj.  I dok sam sadila te stupaste jabuke, s puno usitnjenog stakla oko korijenja, sam bila zabrinuta hoće li i njih voluharice napasti… i da bi možda i njih pametno bilo posaditi u ukopane kante.

I na kraju sam izvadila  4 slabobujne jabuke u voćnjaku iza biovrta koje sam na proljeće posadila u kante, da ih sadim idućih u vinograd uz žicu. Peta jabuka, koja nije bila u kanti, je bila prilično oglodana, samo je jedan čuperak korijenja sastrane ostao, grrrrr.   Voluharice baš obožavaju te slabobujne jabuke 🙁 Bila je posađena s staklom, ali očigledno premalo usitnjenim – više im smeta fina staklena prašina u zemlji. Nju sam sad isto posadila u kantu (izbušenu naravno) kraj ograde u biovrtu, dobro pognojila, za svaki slučaj i u kantu stavila staklo, i nadam se da bude sad se izborila za život – već ove godine nije rodila radi toga. Stalno je to nadmudrivanje s tim voluharicama…. od sad nadalje sve slabobujne jabuke sadim u probušene kante, tako mi je sigurnije, jer niti usitnjeno staklo nije dovoljno.

slabobujne voćke posađene u kante radi voluharica     slabobujne voćke posađene u kante radi voluharica 2

17.12.15. mi „vrag nije dao mira” pa sam otišla kupiti još jednu jabuku u rasadnik, mutsu na srednjebujnoj podlozi, ali nekako sam usput kupila i jabuku jonagored koja je nastala križanjem jonagold i idared – baš me zanima kakvi su plodovi. To sam uvalila mami da si posadi jer nisam imala više mjesta.

Htjela sam kupiti još 3 kruške da ih posadim u tetin vinograd tj par reda loze koje raste kraj vrta br 2, ali nisu imali sorte koje ja želim na podlozi BA-29 tj dunji, nego samo na divljoj kruški, a to mi je preveliko za vinograd. Kako je puhao jako hladan vjetar, voćke sam samo utrapila za sadnju nekog toplijeg dana.

19.12.15.  je bio krasan sunčani i konačno topliji dan i iskoristila sam to za sadnju. Muž mi je izbušio kante koje sam skupila. Prvo sam posadila jabuku mutsu koju sam smjestila na parceli iza biovrta, na mjestu gdje sam izvadila jednu slabobujnu jabuku koju su dosta pojele voluharica, pa sam ju posadila u mrežu. Naime,  kupila sam plastificiranu gušće pletenu ali jako fleksibilnu žičanu mrežu i stavila to u rupu, pa onda posadila jabuku, još s staklom. Što je sigurno je sigurno, pušem na hladno s voluharicama 🙂 Jedino me malo brine da li će možda dok se jako korijenje razraste mreža smetati korijenju za razvoj – ali bolje to nego da bude pojedeno.

mreža     voćka posađena u mrežu

Nakon toga sam odvezla 4 kante voćki koje sam prije izvadila do početka vinograda, gdje su na početku 3 reda bila prazna mjesta. Skinula sam travu i posadila sam 4 jabuke u kanti, pa 1 izvađenu iz šumskog vrta, i još 1 sam izvadila u biovrtu i 3 jabuke na kraju voćnjaka iza biovrta (iza sremze) – sve ove izvađene sam isto dakle posadila u kantu, s time da su 2 bile prilično nagriženog korijenja, 3 nisu. Slabobujne bi jabuke morale imati dovoljno prostora u kantama, a kante su izbušene i ispod i sastrane. Tako ih je i jako lako presaditi. A prema iskustvu s njima, dok počnu rađati, bolje da su na žici za koju se grane mogu privezati, jer su često dosta slabašna stabalca koja ne mogu držati urod.

I baš sam zadovoljna, sadnja voćki se polako primicala k kraju.

21.12.15. sam  maksimalno sam iskoristila vrijeme za sadnju i presađivanje po vrtu, opet sam dobila nove ideje za premještaj 😀 Izvadila sam 2 već dosta velike višnje koje su rasle malo dalje od odraslih stabala, tamo uvijek niknu nove, a to je prekrasna starinska tamnocrvena višnja koja se tako razmnoži bez kalemljenja. Jednu sam posadila u šumski vrt u zadnju rupu koja je čekala iskopana, jednu sam dala mami. Presadila sam i 1 malu breskvu koja je nikla iz koštice, bliže međi s prepumpnom stanicom da ne smeta novoj jabuci, te sam tamo blizu posadila i nešto astera.

Posadila sam i zadnju krušvicu koja je čekala u tegli i presadila 1 krušvicu s drugog reda u voćnjaku, i to iza sremze u voćnjaku iza biovrta, tamo gdje sam izvadila 3 slabobujne jabuke. Naime krušvica naraste veća nego sam si mislila – do 3 metra, te ne može baš biti između bliže posađenih voćki.

Između jabuka uz žicu u vinogradu posadila sam 1 zlatnu malinu, te posijala mušmule – baš si želim grmove mušmule.

26.12.15. sam uspjela presaditi preostale jabuke. Presadila sam 2 velike i 7 jednogodišnjih koje sam uzgojila za podloge – izrasle su iz korijena slabobujne jabuke, na proljeće sam ih rasadila u red, a sad sam ih posadila u tetin vinograd među većim jabukama i na proljeće ću ih kalemiti. Najveći je dio posla skinuti sloj trave, prava fizikalija 😀 Tim busenima trave “zavozila”  sam jedan dio mog grunta gdje je nešto niže, pa dakle izravnala sam tlo.

Izvadila sam i 1 preostalu višnju koja je izrasla malo dalje od tetinog kokošinjca, ona višnja koja se širi korijenjem…. već je bila dosta velika, viša od mene i razgranata, a 2 glavna korijena su joj bila od majke višnje, tako da nije imala svog samostalnog korijena – ali se nadam da će se ipak izboriti za opstanak – nju sam posadila iza vrta br 2, gdje sam izvadila slabobujnu jabuku.

Presadila sam još zadnje 2 krušvice, ne daleko od onoga gdje su bile, ali da imaju malo više mjesta i 1 ogrozd koji nikako da naraste u voćnjaku iza vrta br 2, sad je smješten u voćnjak iza biovrta.

I naravno da sve to nikako da završi, jer sam u srijedu na sajmu opet nešto kupila – muški i ženski vučji trn, to je u planu za sadnju na šudrani voćnjak.

27.12.15. sam isto malo „raspalila” po vrtu 😀 Konačno je došlo na red rasađivanje trajnica i dvogodišnjeg bilja s vrta br 2 na trajne pozicije. Presadila sam ipomsis rubrum, planinski phlox (još je cvao !!), muškatnu kadulju i srebrnastu kadulju, kineski karanfil, makove i krilatu suhu bijelu ružu, te barbareu – nešto na biovrt, nešto na pomalčirane gredice na vrtu br 2. Krilata suha ruža mi se je dosta zasijala, a prošle je zime prezimila debelo pomalčirana, pa pokušavam i ove godine. Svašta niče po vrtu br 2, još ću tokom zime i proljeća presaditi dosta makova i kamilice – oni više ne niču sami na biovrtu – nego samo na dijelovima vrtova gdje prekopam u drugoj polovici ljeta, negdje tokom kolovoza.

BERBE U VRTU

Prolazeći kroz vrt br 2 sam uvidjela da me još puno berbi čeka i to sam odlučila sad napraviti prije jačih minusa koji su u prognozi. Naime, i mrkva i cikla i zelje (dio okruglog je ipak propao od minusa – ali crveno i špićasto ne) – sve to izdrži lagane minuse i radije sve to imam svježe na vrtu nego da mi negdje propada u podrumu, nije mi više to to. Do tada je išlo do -4, to je bilo prihvatljivo jer tlo ne smrzava i sve to može više manje izdržati, ali bilo je za sljedeće dane u prognozi -10, znači to je to. Tako sam godinu završavala s završnim berbama u vrtu. Pobrala sam crveno-bijelu ciklu – nije mi jasno kako, ali nisu ju opće taknule voluharice, ja presretna 🙂 Čak sam odlučila posvud po vrtu manje cikle ostaviti voluharicama u znak pomirenja 😀 Mrkvu sam dio pobrala i dosta ostavila na vrtu – presretna sam jer je na jesen narasla ogromna.

Dio kolaca od najkasnijeg graha nisam pospremila, čak i dio kukuruza nisam pobrala, a moram dakle pobrati i crveno i špićasto zelje… dakle s krajem godine ja tek završavam vrtne poslove, a još toliko planova  😀 Ali ok, pristajem i na prisilni godišnji uskoro 😀

28.12.15. sam imala najavljenu berbu povrća. Ne s košarama, s kantama i tačkama:D

Mrkva je super narasla tokom jeseni, baš se je lijepo udebljala i slatka je – deblje sam pobrala i spremila, bilo je za 1 kantu, sitnije su ostale na vrtu. Pobrala sam sve deblje glavice crvenog zelja i kelja, dio sam počupala jer tak duže drže, postavila sam ih u podrum na zemljani pod, možda sutra posadim te u kante, ili objesim naopačke (da se voda van iscijedi). Za dio sam bijelog zelja nažalost zakasnila, ono je osjetljivije na minuse i počelo je propadati nakon mrazeva.

A bilo je i repe

mrkva     repa

I onda sve to lijepo natovariš u tačke i voziš doma 😀 Dio je u frižderu, dio kod prijateljice, dio kod susjede, dio u podrumu. Nebu gladi 😀

berba u biovrtu 1     berba u biovrtu 2

29.12.15. sam završila s radovima na vrtu za ovu godinu. Povadila sam i pospremila preostale kolce. Izvadila sam 3 najljepše biljke međimurskog zelja i presadila ga u kantu i stavila u podrum, pod mali prozorček. To budem na proljeće opet posadila, za sjeme. Posadila sam i kelj i crveno zelje u kante u podrumu. Pobrala sam dio blitve na vrtu. Zaštitila sam voćke i ustanovila da moram kupiti još barem 2 zaštitne mrežice za voćke. Nadam se da mi voluharice neće glodati krušvicu, a nije deblo nego grmoliko, pa ne mogu staviti mrežicu. Jako sam zadovoljna s napravljenim radovima do sad, i jedva čekam novi početak sezone

30.12.15. Ok, lagala sam 😀 . Nisam bila završila s radovima na vrtu. Danas sam ispraznila bačvu s tekućim gnojivom od koprive, zalijala ostatkom jabuku i breskve. Kupila sam zaštitne mreže za voćke i zaštitila preostale 2 jabuke, te skužila da je još 1 nezaštićena. Dobro da sam kupila više mreža 😀

I još mnogo fotografija iz biovrta u prosincu možete pogledati u sljedećem foto-albumu prosinca 2015 OVDJE.