ožujak 2016 - Biovrt - u skladu s prirodom

Hortenzija – lat. Hydrangea Macrophylla

Hortenzija  (lat. Hydrangea Macrophylla) ili velelisna hortenzija je hortenzija prekrasnih velikih loptastih cvjetova koja naraste u visinu i širinu do 2 metra. Porijeklom je iz Japana i jedna je od najčešće uzgajivanih hortenzija u našim krajevima. Naziv joj  potječe od grčke riječi hydro, što znači voda i angenion, što znači posuda. Dakle to je grm koji voli puno vode.

Cvate od lipnja pa često sve do jeseni. Cvjetovi ove hortenzije mogu biti plavi, crveni, ružičasti, svjetloljubičasti ili tamnoljubičasti. Boja cvjetova ovisi o pH vrijednosti tla; ako je tlo kiselo cvjetovi će biti plavi (pH 4 do 5), ako je tlo neutralno cvjetovi će biti blijedi, a ako je alkalno bit će ružičasti ili ljubičasti (pH 5,5 do 6). Ta promjena cvjetnog pigmenta ovisi upravo o česticama aluminija, koje hortenzije sadržavaju. Radi navedenog može se saditi i kao ukrasni grm koji oporavlja tlo tj.čisti aluminij iz tla.

Ukoliko želite promijeniti boju ove hortenzije i sami možete utjecati na to. Talog od kave, piljevina i borove iglice zakiseljavaju tlo – dodavanjem navedenog možete poplaviti hortenziju, dok vapno i pepeo alkalizira tlo – dakle time dobivate ružičaste cvjetove. Da bi ju poplavili možete i kupiti posebno sredstvo za to – aluminijev alaun. Postoje i iskustva da se može poplaviti ukoliko se oko nje zabodu željezni čavli ili sliči predmeti od željeza – ovo nisam isprobala pa ne znam da li to stvarno djeluje ili ne.

Osim lijepih cvjetova, ima i veliko zeleno lišće i radi istog je vrlo dekorativna, a može se saditi i kao ukrasni grm i kao živica. Bez problema prezimljava u našim krajevima bez zaštite od hladnoće. Mogu se uzgajati i u teglama, ali najbolje ipak uspijevaju posađene vani na otvorenom. Iako može rasti na direktnom suncu, najviše voli polusjenu i dosta vode. Dobro će podnijeti i sušu i nezalijevanje. Tek u uvjetima ekstremne suše mogu joj povehnuti cvjetovi i listovi– tada ju svakako zalijte. Idealna pozicija je sjeverna strana kuće ili polusjena drveća.

 hortenzija 16072013 8

Hortenzija se ne orezuje na jesen nikako, jer će to često rezultirati s manje cvjetova iduće sezone. Ostavite i ocvale cvjetove do proljeća, oni će tokom zime štititi cvjetne pupove koji se formiraju na biljci krajem ljeta. Režite grane tek na proljeće – s time da možete samo odrezati suhe grane, ili prikratite grane na pola ako je previše narasla – prema mom iskustvu to će dobro podnijeti i cvasti te godine. Bitno je samo da ju ne odrežete do tla, tada vjerojatno neće cvasti.  Ja ih najčešće skratim za pola na proljeće i dobro mi cvatu. Bujno će cvasti dakle ako ih se ne orezuje drastično.

Hortenzija se vrlo lako  razmnožava reznicama – najbolje poludrvenastim reznicama u kolovozu (VIŠE).

Imam hortenziju posađenu na nekoliko mjesta – odmah iza kuće mi je hortenzija potpuno ružičasta – dakle radi se o neutralnom do alkalnom tlu. U šumskom vrtu, gdje je radi lišća drveća tlo kiselije, hortenzije su mi potpuno plave. Dakle ovo je jedna te ista vrsta – samo posađena na različitim mjestima:

hortenzija 16082015hortenzija 16072013 7

Kod moje mame pak se je dogodila ova zanimljiva situacija – hortenzije joj cvatu u svim nijansama od ružičaste do plave.  Iskustvo moje mame mi je pokazalo zapravo jako dobro mjesto za hortenzije – godinama se je mučila što posaditi na sjevernoj strani kuće gdje je više hladovina i vlažnije tlo – i evo ispalo je da hortenzije najviše vole takve pozicije i da će vam na takvim mjestima odlično rasti i bujno cvasti.

hortenzija 16072013 6

Ukoliko imate kakav polusjenoviti kutak, svakako ga rezervirajte za ovu ljepoticu i ona će vam zahvaliti svake godine obilnom cvatnjom.

Ako želite nabaviti sadnice ove vrste hortenzije, možete ih potražiti kod nas u viškovima sjemenja i sadnica iz biovrta OVDJE. Našu cjelokupnu ponudu viškova pogledajte OVDJE.

 

Pridruži se programu Čuvari/ce sjemenja udruge Biovrt

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom inspirira i educira o životu u skladu s prirodom. Stvaramo zajednicu koja čuva biološku raznolikost, razumije svoju ulogu u prirodi te čuva naše nasljeđe, sjeme i znanje u svrhu uzgoja zdrave hrane, postizanja prehrambene neovisnosti i očuvanje prirode za buduće generacije.

U skladu s misijom očuvanja biološke raznolikosti, u Biovrtu se sadi preko 600 vrsta povrća, voća i cvijeća. Broj vrsta stalno se povećava, a čuvanje sjemenja je postao i zahtjevan posao i obaveza da se sve vrste koje smo nabavili i održe. Stoga želimo potaknuti i širu zajednicu da zajedno s nama čuva sjeme u svojim vrtovima.

Iako su razmjene sjemenja već prilično razvijene po velikom dijelu RH i iako se očuvanjem sjemenja bavi i dio udruga, OPG-ova i pojedinaca, smatramo da to ipak nije dovoljno i da postoji potreba da što više ljudi čuva sjeme starinskih vrsti. Da, možemo nabavljati sjeme kod udruga i čuvara sjemenja i ne nabavljati ih u trgovačkim centrima, no na taj način i dalje nismo održivi. Nažalost, to je i dalje samo jedan oblik konzumerizma. Jer možda ta nekolicina ljudi koja čuva sjeme idućih godina neće biti u mogućnosti to raditi u istom opsegu kao do sada, te nećemo imati mogućnosti doći do željenih sorti. U najgorem slučaju neke sorte će nestati, kao što je i do sada nestao veliki broj tradicijskih vrsti. Zato moramo sami uzeti stvar u svoje ruke, te kao i naši preci, probati održati barem dio sjemenja u našim vrtovima.

Naime, svjedoci smo velike genetske erozije. Od početka 1900-tih do kraja 20-tog stoljeća, broj vrsti voća i povrća koje su se uzgajale u poljodjelstvu smanjio se je za 97%. Te vrste su nepovratno izgubljene – ali zato svojim angažmanom možemo preostale tradicijske vrste spasiti od nestanka. Više o važnosti čuvanja sjemenja pročitajte OVDJE, a o problematici čuvanja tradicijskih sorti i zakonskim preprekama za čuvanje sjemenja istih pročitajte u brošuri  Sjeme na udaru Sunčane Pešak.

Kako želimo očuvati sjeme tradicijskih sorti za buduće generacije, udruga Biovrt je 2016. godine započela s programom Čuvari/ce sjemenja koji obuhvaća čuvanje starih, rijetkih ugroženih sorti u vrtovima pojedinaca.

Udruga Biovrt osigurava do 3 sorte koje ćete održavati u svom vrtu, edukaciju o čuvanju sjemenja i potporu, a vaše je da pratite rast biljke i vratite dio sjemenja na kraju sezone. Možete sudjelovati na razmjenama sjemenja, dio ste zajednice koja podupire bioraznolikost, druži se i međusobno podupire kroz vrtlarsku sezonu.

Uključenjem u ovaj program podupirete očuvanje bioraznolikosti, te doprinosite misiji očuvanja sjemenja i naše baštine za našu djecu i naše unuke.

Program „Čuvari/ice sjemenja” je pilot program udruge Biovrt i razvijati će se tokom godina. S programom smo započeli od 10.03.2016. godine, a u sklopu njega se je tijekom 2016. godine 9 članovima/ica udruge Biovrt uključilo u čuvanje povrća i cvijeća ćije sjeme smo im poslali.

Želja nam je tokom godina oformiti i katalog Čuvara/ica sjemenja s popisom članova koji čuvaju sjeme u svojim vrtovima te s opisom vrsti koje se čuvaju. Kako će se praksa prve godine pokazati na terenu, tako postoji i mogućnost izmjene odnosno prilagodbe programa stanju i iskustvima na terenu odnosno s provođenjem programa u praksi.

KAKO SE PRIKLJUČITI

Programu „Čuvari/ce sjemenja” mogu se pridružiti svi podržavajući, nominalni i redovni članovi udruge Biovrt. Kako postati članom udruge Biovrt pročitajte OVDJE.

Nakon učlanjenja nas kontaktirajte e-mailom biovrt@biovrt.com i napišite da se želite priključiti u program “Čuvara/ica sjemenja”. Mi ćemo vam se javiti s detaljima kako se uključiti u program.

Sjeme se može preuzeti putem pošte ili na sastanku članstva udruge (članovi dobivaju obavijest o terminima i mjestu održavanja sastanaka).

 

Budućnost čovječanstva ovisi o hrani, a hrana ovisi o sjemenju.

Bez sjemenja nemamo samostalnost i slobodu izbora, stoga uzgajajmo tradicijske slobodnooprašujuće vrste u svojim vrtovima i skupljajmo sjeme.

Uzgojem vlastite zdrave hrane čuvamo naše zdravlje, a čuvanjem sjemenja tih biljaka osiguravamo vlastitu samostalnost i slobodu izbora, te čuvamo našu baštinu za buduće generacije.

 

Postanite član/ica udruge Biovrt u 2016. godini

Drage i dragi,

hvala Vam što ste bili uz nas i dijelili sa nama naš uspjeh i postignuća tijekom prijašnjih godina.

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom inspirira i educira o životu u skladu s prirodom. Stvaramo zajednicu koja čuva biološku raznolikost, razumije svoju ulogu u prirodi te čuva naše nasljeđe, sjeme i znanje u svrhu uzgoja zdrave hrane, postizanja prehrambene neovisnosti i očuvanje prirode za buduće generacije.

Bez obzira iz kojeg ste dijela Hrvatske, ukoliko želite postati dijelom zajednice koju stvaramo ili jednostavno samo podržati naš rad, pozivamo vas da se učlanite u udrugu Biovrt – u skladu s prirodom u 2016. godini te nam na taj način date svoju podršku.

Podržavajući članovi/ce

Ukoliko želite podržati naš rad na promicanju i edukaciji o životu u skladu s prirodom, a nemate vremena za akcije i aktivno sudjelovanje ili pak živite u drugom dijelu Hrvatske – pozivamo vas da postanete podržavajući član/ica udruge Biovrt.
Podržavajući članovi uplaćuje godišnju članarinu od 100 kuna i redovno su informirani o našim aktivnostima. Također, kao mali znak pažnje za vašu podrški našem radu, nakon učlanjenja i dostave podataka šaljemo vam na vašu kućnu adresu paket od 6 vrsti sjemenja (rajčica mix, paprika mix, salata mix, neven, kadifice, cleome).
Podržavajući članovi mogu sudjelovati u radu Skupštine, ali nemaju pravo glasa i nemaju pravo sudjelovanja u radu tijela Udruge.

Nominalni članovi/ce

Nominalni članovi/ice plaćaju godišnju članarinu u iznosu od 80 kuna.
Nominalni član/ica je osoba bez ili s ograničenom poslovnom sposobnošću te ima sva prava i obveze redovnog člana/ice, osim što nema pravo sudjelovanja u radu tijela Udruge.
Nominalni članovi nakon učlanjenja stječu brojne članske pogodnosti:
-Popust 10 % na 4 radionice godišnje
-Redovni sastanci članstva – minimalno 5 sastanaka u godini – druženje, grupa potpore, u Biovrtu – po želji
-Mogućnost 1x godišnje posjet članu/ici tokom sezone – po želji
-Moguće aktivnosti grupe: razmjena iskustava, razmjena viškova proizvoda, razmjena sjemenja i sadnica – po želji

biovrt clanstvo 2

Redovni članovi/ice
Redovni članovi/ice plaćaju godišnju članarinu u iznosu od 100 kuna i volontiraju minimalno 20 volonterskih sati u udruzi. Redovni član/ica je aktivni član/ica s punim opsegom Statutom predviđenih obveza i prava i ostvaruje iste pogodnosti kao nominalni član/ica.

Novi članovi upisuju se kao podržavajući ili nominalni članovi.

Podržavajući članovi nakon ostvarenih 20 sati volontiranja u udruzi mogu podnijeti zahtjev za redovno članstvo.

Program za svo članstvo:
– mogućnost sudjelovanja na zajedničkim tematskim izletima (npr. arboretum Volčji potok, cca 115 kn prema programu agencije u 2016.)
– program Čuvari sjemenja (više)

Maloljetne osobe mogu biti samo nominalni članovi.
O pravima i obvezama članstva pročitajte u našem Statutu (ovdje).

Članarinu možete uplatiti na naš žiro račun HR452 340009 1116044171 , PBZ banka d.d.

Kako bi postali članom/icom, po uplati članarine, molimo vas da ispunite Obrazac za učlanjenje i pošaljete nam ga skeniranog na biovrt@biovrt.com ili poštom na našu adresu Biovrt – U skladu s prirodom, Novo Selo Rok, M. Tita 140, 40000 Čakovec.

Nakon primitka uplate i ispunjenog obrasca mi ćemo vas kontaktirati. Članstvo započinje trenutkom upisa u registar članova/ica.

Radujemo se zajedničkom radu i druženju u 2016. godini.

Tim udruge Biovrt – u skladu s prirodom

 

Zaštita proljetnica od gaženja kućnih ljubimaca

Svako proljeće krećemo ispočetka – nakon zimskog sivila, pojavljuju se mladi pupovi cvijeća. Prvo “nastupaju” proljetne lukovice – šafrani, visibabe, drijemovci, irisi, zumbuli…. I svako proljeće imam isti problem – kako iz zaštititi od svih mojih kućnih ljubimaca. Naime, svo to proljetno cvijeće prilično je krhko prilikom nicanja, većinom niču odmah i pupoljci i dovoljan je krivi korak malo teže mačke ili psa koji može polomiti mlade biljke i nećete uživati u njegovom cvijetu ovog proljeća.

Prošli me je tjedan dočekalo izgaženo cvijeće ispred kuće – polomljeni mladi izboji graničica i cvjetovi šafrana. Krivci su patke indijske trkačice koje su sve dobro pročešljale u potrazi za puževima. Cvijeće je bilo usputna žrtva. Naime, krhki i nježni mladi pupovi graničica nisu izdržali lagane patke koje su samo prošle kroz njih, te su veliki dio polomile.
Kako uz 6 patki imam još i 2 mačke i 2 pse  – to je 12+ 16 nogu koje mogu napraviti velike štete. Stoga da bi zaštitila sve moje proljetnice od slučajnog gaženja od strane kućnih ljubimaca, primjenjujem stari bakin trik – pobockam suhe grančice oko cvijeća. Na proljeće imam puno ostataka visokih trajnica i idealne su mi za to suhe stabljike visokih astera i suncokreta trajnice. Grančicama okružim mlade izboje proljetnica, da odvratim sva moja divna stvorenja da ne stanu baš na pupoljke nego pored.
Na ovaj način mačka ipak neće direktno leći na mladi izboj i slomiti ga, tako da stvarno djeluje – ali za svaki slučaj odaberite malo jače grančice:
zvonko kraj ukrasnog luka 1zvonko kraj ukrasnog luka 2
 Djeluje i kod velikih pasa, jer neće stati direktno u mlade pupoljke, nego pored – dakle ne bi smjele grančice biti premale:
nera kraj lukovica 1nera kraj lukovica 2
Bitno je na vrijeme okružiti mlade izboje lukovičastog cvijeća i nezaštićenih trajnica. Za lukovičasto je cvijeće posebna šteta ako budu polomljeni, jer neće naknadno pustiti nove pupoljke. Stoga, iako ovo estetski ne izgleda najljepše, nakon mnogo iskustva s nogama mojih kućnih ljubimaca, radije biram ovo nego ne imati cvijeće uopće tj izgubiti ih prije nego uopće procvatu.
Osim ovakvog “instant” rješenja, možete u dućanima kupiti i zaštitne male ogradice, koje imaju istu funkciju kod zaštite od gaženja.
 zastita od gazenja