veljača 2016 - Biovrt - u skladu s prirodom

Predavanja i razmjene sjemenja u veljači i ožujku 2016.

Udruga «Biovrt – u skladu s prirodom» u mjesecu veljači  i ožujku 2016. priprema brojna predavanja i razmjene sjemenja u suradnji s drugim udrugama i organizacijama, a koji će biti besplatni za javnost.
Pozivamo vas da s nama započnete novu vrtlarsku sezonu, inspirirate se za kreiranje vlastitog vrta i razmijenite/nabavite sjemenje starinskih sorti koje ćete dalje i sami održavati u svojim vrtovima..

Navedeni popis događaja još nije finalan i biti će dopunjen s novim terminima i mjestima održavanja:

06.02.2016. (subota) u 09:00-12:00 sati u Čakovcu – razmjena sjemenja
Razmjena sjemenja u organizaciji ekološke udruge Duga, u terminu 9-12 satiŽ
Mjesto održavanja: PROSTOR udruge CEZAM (Dr. Ivana Novaka 38, Stari Hrast, ulaz s lijeve strane zgrade)

13.02.2016. (subota) u 10:30 u Varaždinu – predavanje i razmjena sjemenja
predavanje “Revolucija zdrave hrane na dohvat ruke”počinje u 10:30 sati, a nakon predavanja, oko 11:30 počinje razmjena sjemenja u suradnji s udrugom Gredica.
Mjesto održavanja: Prostorije 3. mjesnog odbora, Zagrebačka ulica 17, preko puta hotela Turist, pored Raiffeisen banke.
Link na google maps: https://goo.gl/fqLf7u

19.02.2016. (petak) u 18:00 sati u Nedelišću – predavanje
Predavanje „Male tajne biovrtlarstva” u suradnji s Centrom Smart Vision
Nakon predavanja održati će se razmjena domaćeg sjemenja, pa se pozivaju sudionici predavanja neka nam se pridruže sa svojim sjemenjem koje čuvaju na svojim vrtovima i razmijene ga s nama. Ukoliko nemate sjeme za razmjenu, do sjemenja na spomenutoj razmjeni možete doći i donacijom za sjeme.
Mjesto održavanja: u prostorijama Centra Smart Visionu Nedelišću, Karlović Vinka 14a (mjesto između Varaždina i Čakovca).

20.02.2016.(subota) Zagreb – predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje „Male tajne biovrtlarstva” i razmjena sjemenja održati će se u sklopu “Sajma autohtone hrane iz prirodnog uzgoja” u organizaciji u organizaciji udruge “Crta i točka”
Sajam i razmjena sjemenja počinje u 10 sati, dok predavanje počinje u 14:00 sati
Mjesto održavanja: Smoothie bar Sokić, Nova cesta 130, Trešnjevka, Zagreb(zgrada odmah pored Trešnjevačkog placa, sa njegove jugoistočne strane, smoothie bar Sokić je u prizemlju na južnoj strani zgrade

21.02.2016 (nedjelja) u 16:00 sati Karlovac – predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje “Revolucija zdrave hrane na dohvat ruke” organizira udruga Eko Pan. Predavanje će se održati s početkom u 16:00 sati, a nakon predavanja moći ćete razmijeniti ili nabaviti domaće sjeme na razmjeni sjemenja u organizaciji udruge Eko Pan.
Mjesto održavanja: Karlovac, Struga 1 (na Gazi, bivša kožara) u prostorijama udruge Eko Pan na 1. katu

23.02.2016. (utorak) u 18:00 sati Krapinske toplice – predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje “Revolucija zdrave hrane na dohvat ruke” organizira Općinska knjižnica Krapinske Toplice. Predavanje će se održati s početkom u 18:00 sati. Nakon predavanja održati će se razmjena domaćeg sjemenja, pa se pozivaju sudionici predavanja neka nam se pridruže sa svojim sjemenjem koje čuvaju na svojim vrtovima i razmijene ga s nama. Ukoliko nemate sjeme za razmjenu, do sjemenja na spomenutoj razmjeni možete doći i donacijom za sjeme.
Mjesto održavanja: Općinska knjižnica Krapinske Toplice, Lj. Gaja 27, Krapinske Toplice

26.02.2016. (petak) u 18:00 sati u Virju predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje “Revolucija zdrave hrane na dohvat ruke” organizira Narodna knjižnica Virje. Predavanje će se održati s početkom u 18:00 sati. Nakon predavanja održati će se razmjena domaćeg sjemenja, pa se pozivaju sudionici predavanja neka nam se pridruže sa svojim sjemenjem koje čuvaju na svojim vrtovima i razmijene ga s nama. Ukoliko nemate sjeme za razmjenu, do sjemenja na spomenutoj razmjeni možete doći i donacijom za sjeme.
Mjesto održavanja: Narodna knjižnica Virje, Trg Stjepana Radića 1, 48326 Virje

01.03.2016. (utorak) u 18:00 u Ludbregu predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje “Revolucija zdrave hrane na dohvat ruke”organizira Gradska knjižnica i čitaonica “Mladen Kerstner”, Ludbreg. Predavanje će se održati s početkom u 18:00 sati. Nakon predavanja održati će se razmjena domaćeg sjemenja, pa se pozivaju sudionici predavanja neka nam se pridruže sa svojim sjemenjem koje čuvaju na svojim vrtovima i razmijene ga s nama. Ukoliko nemate sjeme za razmjenu, do sjemenja na spomenutoj razmjeni možete doći i donacijom za sjeme.
Mjesto održavanja: Gradska knjižnica i čitaonica “Mladen Kerstner”, Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19

03.03.2016. (četvrtak) – u 17:30 sati u Koprivnici predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje “Revolucija zdrave hrane na dohvat ruke”organiziraju udruga Kopriva i Knjižnica i čitaonica “Fran Galović” Koprivnica. Predavanje će se održati s početkom u 18:00 sati. Nakon predavanja održati će se razmjena domaćeg sjemenja, pa se pozivaju sudionici predavanja neka nam se pridruže sa svojim sjemenjem koje čuvaju na svojim vrtovima i razmijene ga s nama. Ukoliko nemate sjeme za razmjenu, do sjemenja na spomenutoj razmjeni možete doći i donacijom za sjeme.
Mjesto održavanja: Knjižnica i čitaonica “Fran Galović” Koprivnica, Zrinski trg 6, Koprivnica

05.03.2016. (subota) u 11:00 sati – Varaždinske Toplice – predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje “Revolucija zdrave hrane na dohvat ruke” i razmjena sjemenja u organizaciji udruge Put Prirode iz Varaždinskih Toplica. Predavanje će se održati s početkom u 11:00 sati, a nakon predavanja moći ćete razmijeniti ili nabaviti domaće sjeme na razmjeni sjemenja u organizaciji udruge Put prirode.
Mjesto održavanja: kino dvorana Ljubelj u Varaždinskim Toplicama, Trg slobode 14

08.03.2016. (utorak) – u 18:00 sati – Sveti Ivan Zelina – predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje pod nazivom “Revolucija zdrave hrane na dohvat ruke” i razmjenu domaćeg sjemenja organizira Gradska knjižnica Sveti Ivan Zelina. Predavanje će se održati s početkom u 18:00 sati, a nakon predavanja moći ćete razmijeniti ili nabaviti domaće sjeme.
Mjesto održavanja: Gradska knjižnica Sveti Ivan Zelina, Trg Ante Starčevića 12, Sveti Ivan Zelina

10.03.2016. (četvrtak) – u 18:00 sati – Lepoglava – predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje pod nazivom “Revolucija zdrave hrane na dohvat ruke” i razmjenu domaćeg sjemenja organizira Gradska knjižnica Ivana Belostenca Lepoglava. Predavanje će se održati s početkom u 18:00 sati. Nakon predavanja održati će se razmjena domaćeg sjemenja, pa se pozivaju sudionici predavanja neka nam se pridruže sa svojim sjemenjem koje čuvaju na svojim vrtovima i razmijene ga s nama. Ukoliko nemate sjeme za razmjenu, do sjemenja na spomenutoj razmjeni možete doći i donacijom za sjeme.
Mjesto održavanja: Gradska knjižnica Ivana Belostenca Lepoglava, Hrvatskih pavlina 7 (u zgradi Turističko kulturno informativnog centra (TKIC) u centru Lepoglave).

22.03.2016. (utorak) – u 18:00 sati – Samobor – predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje pod nazivom “Revolucija zdrave hrane na dohvat ruke” i razmjenu domaćeg sjemenja organizira Pučko otvoreno učilište Samobor u sklopu programa „Građanski utorak”. Predavanje će se održati s početkom u 18:00 sati. Nakon predavanja održati će se razmjena domaćeg sjemenja, pa se pozivaju sudionici predavanja neka nam se pridruže sa svojim sjemenjem koje čuvaju na svojim vrtovima i razmijene ga s nama. Ukoliko nemate sjeme za razmjenu, do sjemenja na spomenutoj razmjeni možete doći i donacijom za sjeme.
Mjesto održavanja: Pučko otvoreno učilište Samobor – u maloj dvorani, Trg Matice hrvatske 3, Samobor

21082015 obilje plodova

O predavanju “Revolucija zdrave hrane na dohvat ruke”: Današnja konvencionalna poljoprivreda jedan je od najvećih zagađivača današnjice. Postoje bolji, zdraviji, učinkoviti modeli koji mogu biti rješenje i za klimatske promjene i za ljudsko zdravlje, ali i zdravije društvo općenito. Takvim zdravim uzgojem hrane možemo riješiti velike probleme današnjice. Svi mi možemo učiniti jako puno, pa čak i ako sami ne uzgajamo hranu. Saznajte kako i pridružite nam se u stvaranju boljeg svijeta za nas i našu djecu.

Na predavanju „Male tajne biovrtlarstva”će predavačica Silvija Kolar-Fodor okriti male trikove koje ona primjenjuje u svom biovrtu te ćete saznati na koji način možete postići prirodnu ravnotežu i u konačnici imati manje posla u vrtu. Vrtlarenje u skladu s prirodom i bez primjene štetnih kemikalija može vam otkriti sasvim novi svijet i donijeti nove spoznaje i radost u uzgoju vlastite zdrave hrane.

Na razmjene sjemenja se pozivaju posjetitelji predavanja koji čuvaju ili žele čuvati domaće sjeme u svojim vrtovima i da razmijene sjeme s udrugom Biovrt i na taj način doprinesu očuvanju naše biološke raznolikosti.
Ukoliko nemate sjeme za razmjenu, do sjemenja na spomenutoj razmjeni možete doći i donacijom za sjeme.
O predavačici: Silvija Kolar–Fodor, predsjednica udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga “U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom “24 sata”, magazinom za život u skladu s prirodom “100 posto prirodno”, časopisom Poljoprivredni glasnik, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, SirovaHrana.hr … zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka.

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom posljednje 4 godine inspirira i educira o životu u skladu s prirodom. Stvaramo zajednicu koja čuva biološku raznolikost, razumije svoju ulogu u prirodi te čuva naše nasljeđe, sjeme i znanje u svrhu uzgoja zdrave hrane, postizanja prehrambene neovisnosti i očuvanje prirode za buduće generacije.

biovrt plakat predavanja 2016

 

Ponuda sjemenja iz biovrta

I ove godine možete nabaviti domaće sjeme iz biovrta – vrta u kojem se primjenjuju tehnike biovrtlarstva bez primjene ikakve kemije. Nabavkom sjemenja iz biovrta pomažete radu udruge Biovrt – u skladu s prirodom i daljnje čuvanje sjemenja starinskih vrsti od izumiranja.

Kako se ne bavimo komercijalnom proizvodnjom sjemenja, u našoj ponudi nema puno sjemenja po vrstama.  Svake godine imamo različito sjeme u ponudi, s obzirom da radi ograničenog prostora, ali i vremena i kapaciteta udruge ne uzgajamo svake godine iste vrste niti ih ne uzgajamo u većim količinama.
Također, kako nam je glavni cilj očuvanje biološke raznolikosti, količine sjemenja su ograničene po kupcu – svatko može naručiti maksimalno 3 pakiranja po svakoj pojedinačnoj vrsti sjemenja. To znači da npr. možete maksimalno naručiti 3 pakiranja mješavine starinske salate, 3 pakiranja luka kozjaka itd…

Našu ponudu možete pogledati na sljedećem linku, a narudžbu i upite možete poslati na mail biovrt@biovrt.com:

Naša njuškalo ponuda
I još više o ponudi sjemenja pročitajte na sljedećem linku: Sjeme i sadnice 
Nemamo puno viškova svih sorti tako da vam preporučamo da čim prije napravite svoj popis 🙂
Želimo vam prekrasnu i plodnu novu vrtlarsku sezonu i ne zaboravite na kraju sezone skupiti sjeme sa svojih biljaka i održati sorte. Na našim stranicama dostupni su vam i savjeti kako to najbolje učiniti.

 

Luk kozjak – Allium Ascalonicum

Luk kozjak – lat. Allium cepa var. Aggregatum sin. Allium Ascalonicum (oba naziva se koriste) ima jako puno narodnih imena i svugdje ga drukčije nazivaju. Kod nas u Međimurju naziva se jašlek, u južnijim dijelovima naše zemlje ljutika, pa još kozji luk, ešalot, šalot, ešalon, askalot… Ponegdje okrugliju vrstu zovu “kozjak” a izduženiju “jarčec”.

Naziv ljutika se osim za ovu vrstu još se koristi za perzijsku ljutiku – Allium stipitatum i za francusku sivu ljutiku – Allium oschaninii. Naziv ešalot potječe od drevnog palestinskog grada Askalona jer se smatra da potječe iz njega. Autohtono raste u središnjoj i sjeverozapadnoj Aziji.

Luk kozjak je dakle starinska sorta luka. Koristi se na isti način kao i običan luk. Okus mu je sličan klasičnom luku. Pogodan je osim za jelo i za ukiseljavanje lučica. Postoji puno podvrsti, razlikuju se u obliku: postoje okruglije i izduženije vrste. Boja ljuske mu varira od svijetlo smeđe do roza, dok iznutra ima bijelu boju s primjesama zelene ili ružičaste.

Poseban je prema načinu na koji raste tj umnaža se – prilikom rasta stvara “gnijezdo”. Dakle posadite jednu lučicu, a na kraju sezone imate gnijezdo od minimalno 2 luka, pa čak i do 10 lučica u gnijezdu.

luk kozjakgnijezdo luk kozjak 3

Može se saditi i na jesen i na proljeće. Kod mene je ljepši onaj posađeni na proljeće, stoga ga uvijek sadim u travnju. Za njegov vrijede ista pravila kao i za klasični luk. Voli posve sunčane položaje, eventualno malo zasjenjene. Odgovara mu skoro svaka vrsta tla, jedino ne voli previše vlage radi koje može istruliti. Idealne međukulture su mu mrkva i salata.

Sadi se drukčije od klasičnog luka – ne smije se cijeli zatrpati u zemlju, već se samo lagano donjim dijelom utisne u pripremljenu zemlju do polovice lučice. Razmak među posađenim lučicama trebao bi biti barem 10 cm – dovoljno za “gnijezdo” sraštenih lukovica koje će narasti. Možete ga tokom rasta i brati kao mladi luk – s time da morate čupati cijelo gnijezdo, nego tek pojedine lukove – tako će preostali narasti veći.

rast luk kozjak 1luk kozjak rast

Cvate cvjetovima koji su jako slični cvjetovima klasičnog luka, jednako kao i sjeme. Dozrijeva isto kad i klasični luk – kod mene tokom srpnja ako ga sadim u travnju.

Razmnožava se sjemenom i sadnjom lučica. Uzgoj iz sjemenja traje 2 godine kao i kod klasičnog luka:

– prve godine na proljeće sijemo sjeme i vadimo male lučice tokom ljeta
– druge godine na proljeće sadimo male lučice i beremo tokom ljeta luk

Brži način razmnožavanja je sadnja lučica koje se dobiju podjelom odraslog luka. Za samu sjetvu najpogodnije su lučice promjera do 2 cm, takvi sjemenski materijal daje lijepe veće lukove. Ako sadite prevelike lukove luka kozjaka, dobiti ćete puno manjih lučica, čak i do 10.

U punoj veličini, lukovi luka kozjaka ipak su po veličini nešto manji od klasičnog luka. Razlika u veličini je naravno i prema sorti.

gnijezdo luk kozjak 2luk kozjak allium ascalonicum 3

Čuvamo ga na hladnom i suhom mjestu jednako kao i klasični luk. Manje se lučice mogu ukiseliti i često se smatraju pravom delikatesom.

Više o njemu pročitajte i na sljedećem linku: http://en.wikipedia.org/wiki/Shallot

Lučice luka kozjaka možete potražiti u našim viškovima sjemenja iz biovrta OVDJE, a našu cjelokupnu ponudu sjemenja možete pogledati OVDJE.

luk kozjak lucice

 

Studeni 2015 – sadnja grmlja i voća

Studeni je započeo mrazom, a to znači privođenje vrtlarskih poslova k kraju. Još sam uvijek brala sjeme po vrtovima, a nakon mrazeva sam morala povaditi i sve gomolje dalija, kana i peruanskih noćuraka koje je mraz „spržio” i sve pospremiti u podrum. Korjenasto povrće je još bilo na vrtu – nema potrebe prije ozbiljnijeg smrzavanja tla micati ga, jedino ako caruju voluharice po vrtu.

Krajem studenog sam povadila sjeme iz zadnjih krastavaca i tikvica, i to je čekalo. A krasan plavi kukuruz su na veliko načeli miševi, grrrr. Bio je u kutiji pod nadstrešnicom uz kuću, mislila sam ga objesiti pa nikako da to napravim… sad je gotovo, više od pola zrnja su oglodali.

Veliki dio tegli sam početkom studenog pospremila nutra, a ostatak premjestila pod nadstrešnicu uz kuću… jer samo početkom studenog je bio par dana mraz, pa onda malo zatopljenje. Glavno spremanje tegli u zatvoreno je bilo tek 22.11.15. 3 veće tegle završile su na katu s mačkama, nema mjesta jer dolje je mačja soba preuređena u dječju sobu (mada je ostao 1 stalaž za cvijeće privremeno :D). Da bi zaštitila tegle na tavanu od Geinog (mačka) zapišavanja, zgužvala sam novine i nagurala sve u tegle oko biljki.

Kraj kuće sam povadila osteospermume iz velikih tegli pred kućom, te još neko cvijeće i posadila u tegle – papučica, salvia, gerber… sve to ide na zimovanje, a osteospermume sam poslala jednoj ženi u Rijeku. Posadila sam tu konačno i pakiranje tulipana što sam kupila u onoj maniji kupovanja lukovica … i gledala te prazne velike tegle i razmišljala da li da kupim maćuhice… nisam na kraju, nego sam tu presadila peršin s vrta da mi bude pri ruco. Ovo je još bolje rješenje od sadnje u tegle jer ako su one na podu mogu ih zapišati psi, a ove u velikim teglama ne mogu.

Prekrasni bujni slak na ogradi osušio se je na ogradi, trebalo je samo prije čišćenja pobrati sjeme.

 peršin u teglamaposušeni slak na ogradi

RADOVI U BIOVRTU

Sređivala sam (opet) jagode u biovrtu, jer sam sama sebi obećala da neću dozvoliti da jako zatrave i da na proljeće imam puno posla s njima. Malč se je potrošio od strane glisti i kukaca, opet je bilo dijelom pirike koju sam dio povadila. Zemlja je bila prekrasno rahla, samo dani tako kratki i toliko obaveza da se ne stigne sve. A željela sam iskoristiti prekrasne dane..

Nastavila sam i s raskrčavanjem pojedinih djelova i malčiranje u biovrtu, kao priprema za zimu.

Izvadila sam jednu jostu na biovrtu jer su bile u 2 reda i jako se razrasle – više se nije dalo pokraj prolaziti i posadila ju među voćke iza. Na biovrtu sam izvadila i 1 ogrozd koji sam razmnožila kraj matičnog na način da sam jednostavno piknula grančicu dok mi se je slučajno odlomila. Presadila sam tu i dosta ljubičica, a one tradicionalno cvatu kod mene i na jesen. Između njih je sve zarasla neka trava slična piriki, pa sam prvo povadila sve jagode, ljubičice i ogrozd koji su tamo rasli, maknula sve korijenje i natrag posadila ljubičice. Na moje zaprepaštenje, većina vučika u donjem dijelu biovrta je nestala, radi puževa i voluharica. Dobro da ih još ima među jagodama, budem ih opet rasadila po biovrtu da ne bude prazno iduće godine.

pomalčirani biovrt 2pomalčirani biovrt

Osim ljubičica, u vrtu su na jednom mjestu procvali i jaglaci… kao da je pravo proljeće.

ljubičice 19.11.15.jaglac 22.11.15.

VRT BR 2

19.11. sam povadila češnjak slon( vrsta ogromnog češnjaka koja ima karakteristike i češnjaka i poriluka) na jednom kraju vrta br 2 i posadila ga na gredicu na drugom kraju vrta br 2, gdje sam posadila i sav ostali češnjak. Namjerno ga nisam vadila ljeti jer sam ga prošle godine tako dosta oštetila s obzirom da ima velike lukovice. Čekala sam radije jesen da počne nicati i da ga onda rasadim… naime za njega je sasvim svejedno da li se vadi ili ne – a za male lukovice koje nastaju kraj glavnih lukovica je bitno da se ne posuše jer onda teško isklijavaju…. da sam ga izvadila tokom ljeta to bi se posušilo. Odabrala sam lijepi dan uoči kiše u prognozi, idealno za presađivanje. Konačno, nakon 2 godine, ovu treću sam si ga uspjela dovoljno razmnožiti od 2 dobivene glavice da ću ga iduće godine moći i malo jesti kao poriluk na proljeće, a dala sam dio sestri i mami, da si ga i one posade.

češnjak slončešnjak slon male lukovice

Presadila sam i dio zimske salate na rubove gredica, te pomalčirala treću gredicu vrta br 2 uz češnjak, tj prvu ako se gleda s desna s početka parcele. Taj dio vrta br 2 se neće tanjurati, pa je bitno da bude dobro pomalčirano da ne zaraste i da tlo ne nabiju kiše. Tako će gredice biti spremne za ranu proljetnu sjetvu boba, graška, proljetnog češnjaka i s. I onda je nastupio onaj nezgodni trenutak kad mi je ponestalo malča…hmmmm, pri kraju sam već malo na rijeđe malčirala. Jedan dio sam posijala i sjeme rotkvice koje se je iskrižalo – ispalo je da je i to super za prekrivanje i za razrahljivanje tla.

vrt br2vrt br 2 druga strana

SPREMANJE KALIFORNIJSKIH GLISTA ZA ZIMU

Kupila sam 10 bala sijena i to postavila oko sanduka za kalifornijske gliste, da ih malo zaštitim od zime. Nakon toga sam sve zamotala u najlon i prekrila crijepovima, da ostane čim suše tokom zime i u jednom komadu, jer s time ću malčirati na proljeće…. Nije baš estetski lijepo, ali funkcija je bitnija, a to ja da zaštiti gliste od smrzavanja. To je nužno je s obzirom da je sanduk dignuti od tla i tako izloženiji hladnoćama.

zaštita glisti od smrzavanjazaštita glisti od smrzavanja 2

RADOVI U VOĆNJAKU

Početkom studenog, nakon prvih mrazeva nastupilo je i vrijeme sadnje voćki. Sezonu sam odmah otvorila u nedjelju 02.11., presadila sam jednu krušku jer na prvoj poziciji nije uopće narasla, te sam posadila križanac višnje i trešnje i maraskino višnju na voćnjak ispod vrta br 2, gdje sam našla par mjesta za sadnju. Uz to sam na tu parcelu idućih dana posadila i 2 breskve – jednu samoniklu vinogradsku, te jednu na šudranom voćnjaku – tamo ne rastu baš breskve, ali zato marelice odlično rastu. Šljivu Stanley sam izvadila u šudranom voćnjaku i posadila ispod vrta br2. Jako su joj nadjačali divlji izboji ispod samog mjesta kalemljenja, kao i još jednoj šljivi na toj parceli – nadam se da je tome krivo pogrešno mjesto. Naravno, to sam sve obrezala prije ponovne sadnje. Nakon nekoliko godina sadnje voćki, sad na temelju zapažanja točno znam na kojim dijelovima mojih voćnjaka ne rastu kruške, gdje ne rastu marelice, breskve, trešnje – i na kojim mjestima odlično uspijevaju, pa sukladno tome još uvijek sve razmještam po voćnjacima. Jedino jabuke super rastu na sve 4 različite parcele koje imam.

Posadila sam još u šumskom vrtu 1 bijelu trešnju i 1 kovrčavu vrtu, a na šljunčani voćnjak sam posadila 1 kasnu marelicu, tamo gdje je bila breskva koju sam izvadila. I zbrojila sam da na tom voćnjaku imam još 6 slobodnih mjesta … a to znači… kupovina voćki 😀 Nije mi dugo trebalo na napravim popis na internetu 😀

Fotografije: 1: presađena prva kruška iza biovrta, 2: voćnjak iza vrta br 2

posađena kruškavoćnjak iza vrta br 2

„DIVLJI VOĆNJAK” , LIVADA I NJIVE

Početkom studenog završili smo i s sređivanjem “divljeg voćnjaka na špici” 😀 odsad budem ga tako zvala, jer je to voćnjak gdje sam posadila najviše divljih voćki, uzgojeni ih koštica, a na špici jer se radi o komadu zemlje prve njive što ide na trokut, gdje smo pred 2 godine posadili bagreme na vrhu. Imala sam pomoć mame i tate i sve su sve voćke okopane, pognojene i zaštićene žičanom ogradom od divljači, a ograda je svezana za stupove – da ih divljač ne digne. Na proljeće ću još oko njih posijati djetelinu radi zaštite tla i gnojidbe dušikom.

zasticene vocke na parceli kod njiva zasticene vocke na parceli kod njiva 2

Sljedeće 2 fotografije snimljene su s moje livade s  istog mjesta:

Foto 1: i pogled ravno prema sjeveru – špica je tamo gore na sredini, u nastavku prve njive pokraj. Na livadi je od svega što sam prijašnjih godina posadila preživio samo malecki kesten – iskopala sam oko njega travu i pognojila ga, držim fige da počne rasti. Jasno se vidi granica livada zaraštenih solidagom – zlatnicom i dio koji smo pokosili, to je i dio susjedove livade 😀

Foto 2:  pogled lijevo na zapad prema ostatku njiva – spojima sam 4 parcele u 1 hektar površine, sve do onih zaraštenih. Kristalizira mi se ideja šumskog vrta na tim njivama, sad testiram obranu od divljači, jer ne mislim sve ograđivati ogradom – tu je ruta divljači i ne želim im to prepriječiti, a protiv ljudske divljači ne pomaže nikakva ograda .

livada i njivenjive

Zadnja parcela njiva nam je poprilično zgažena kombajnom – iznad ima jedan čovjek zemlju u najmu i mislili smo da je on krivac, pa sam zvala vlasnicu zemlje da mi da njegov kontakt, da mu velim da naša parcela nije njegovo okretište – baš su duboki tragovi, i sve poprijeko svih parcela…Na kraju mi je žena rekla da nije on, nego mi je jedne noći pred tjedan dana netko pokrao sam kukuruz – pobrali su mu ga u noći 🙁 I sad ti budi pametan i nešto sadi, kad ovakav – rekla bih organizirani kriminal vlada – jer to nisu pokrali bokci nego netko s pravom mašinerijom. Stoga mi ideja šumskog vrta naginje na sadnju pretežno divljih voćki i naravno sve raznoliko i različitog vremena dozrijevanja – velikim “igračima” to neće biti zanimljivo za krađu… a moram i maknuti oznake s kupljenih sadnica i sve ostaviti da izgleda neprivlačno potencijalnim lopovima – jer i to kradu ljudima dok si podignu nove nasade… Baš je žalosno što na ovakav način moram planirati nešto – kako da se odmah u startu zaštitim od lopova. Dobra je stvar da je meni zanimljivo masa poludivljih zaboravljenih voćki, što je mnogima nezanimljivo 😀

Na martinje smo imali prekrasno toplo sunčano proljeće, taj sam si dan na sestrinom gruntu, tj u šumi iza povadila mlade bagreme i bazge, bazge za među udaljenijih parcela, bagrem za sjevernu stranu šudranog voćnjaka.

Par dana poslije sam s mamom posadila živicu na desnoj strani livade tamo na parcelama – red bazge i bagrema, da brzo izraste zid i da u budućnosti onemogući neljudima prelazak preko naših parcela… ovo je tek početak, imamo velike površine za nasaditi, ali veselim se kreiranju novog šumskog vrta. Na kraju sam sve debelo pomalčirala, ostala ja pokošena otava koju radi kiša nismo uspjeli pograbljati. Sad je sve to tu završilo i nadam se da iduće godine radi tog debelog malča neće uz sadnice ništa od trave i solidaga rasti. Kako je ova livada prilično neplodna i skoro sve kaj sam tamo posadila se je posušilo ili je muž pokosio (moja najveća štetočina :D), nadam se da budu bazga i bagrem rasli… pa bi bagrem onda dugoročno trebao gnojiti okolno tlo dušikom i tako poboljšati tu livadu. Na mokriji dio livade, kraj puta, posadile smo bambus, budemo vidjeli kako se on bude tamo ponašao. Malo se nećkam s bambusom jer je invazivan… ali ću ga pratiti idućih godina tu – istovremeno mi je i koristan kao ograda i kao biljka za uzgoj štapova za potpornje za vrt.

A ispod livade prekoputa u grmlju ružan prizor, jedan od proizvođača krumpira –  umjesto da poklone nekome, oni zagađuju ovako, i prošle su to godine napravili. Joj da mi ih je primiti na djelu, s takvim bih ih guštom prijavila svim inspekcijama.

posađena živicakrumpir odvezeni u šumu

NEMA KRAJA SADNJI…..

Tokom studenog presađivala sam i ukrasno grmlje te radila porazmještaj po gredicama. 07.11. sam presadila 3 graničice između cvjetnih grmova ispred biovrta, bile su uz među s susjedom i nisu ove godine cvale jer su bile zagušene u gužvi. Kad sam to načela vaditi, zasmetalo je brdo astera, pa sam i njih povadila i posadila u tegle, te presadila jedan ljubičasti aster kojeg imam samo 1 grmić, a koji je isto bio u prevelikoj gužvi. Presadila sam otud i mirisni ukrasni pelin, niti ga se nije vidjelo u gužvi. Posadila sam i 2 božura s jedne razmjene biljaka, te starinske zumbule i okopala travu oko 2 breskve.

14.11. sam posadila crveni dud u šumski vrt, zatim jednu pampas travu koja je prije bila pod grmom iza kuće i skoro završila ugušena. S međe tj s cvjetne ograde na međi, ispod biovrta, iskopala sam 2 grma ananas – kalikant, jer su mi se tamo skoro posušili i presadila u šumski vrt. Na njihovo sam mjesto posadila 1 laburnum koji već imam par godina u tegli a uzgojila sam ga iz sjemenke i mladi grmić Leycesteria formosa ili Himalajska kozokrvina, koji sam uzgojila iz reznica.

S mamom sam posadila njene 3 velike hortenzije u šumski vrt i presadila 1 moju koja mi je bila na krivom mjestu, te sam pored još izvadila močvarnu končaru jer ju je skoro trava ugušila i privremeno posadila u teglu. Našla sam na tom mjestu i gavez, malo sam ga oslobodila od trave.

Na sjeverni dio šudranog voćnjaka na 1 slobodno mjesto sam posadila sophoru japonica i judino drvo, čekale su od prošle godine u tegli. Tu baš nešto trešnje ne uspijevaju i ne znam da li da ih presađujem ili ne, ali počela sam tu na sjevernu stranu saditi drveće iz obitelji mahunarki, radi gnojenja tla dušikom.

Lijepo vrijeme me je jednostavo potaknula i na nove radove i na nove planove – i na novu kupovinu voćki i grmlja. Kako biljke iz roda elaeagnus obogaćuju tlo dušikom, kupila sam pasji trn za šudrani voćnjak (2 ženska i 1 muški), pa još 2 krušvice, 4 različite borovnice i 1 roza ribiz. To sam sadila uokolo po voćnjacima, koliko sam po tjednu stigla – mrak je padao već u 17 sati.

Kako su mi dani bili prekratki, 20.11. su mi roditelji pomogli na šudranom voćnjaku posaditi bagreme s sjeverne strane i 5 voćki što sam kupila od jedne prijateljice – 2 jonatana, ljetni špiclin, funtaču ljetnu i 1 jesensku london pipin. Trebalo je za sve rupe kopati pikom (krampom) da bi se u tom nabitom šudru moglo iskopati. Tamo na rubu tog voćnjaka imam kup zemlje od prošle godine, u rupe vozim onda tu zemlju a loše tlo odvozim na rub parcele uz cestu. Tu treba i sve voćke okolo okopati i maknuti neku vrstu pirike koja jako zaraštava oko voćki, te isto tako po 1 tačke zemlje oko svake voćke dovesti da konačno malo porastu voćke. Nekoliko jesmo, do proljeća valjda budu valjda sve. Posadila sam tamo i pasji trn, 2 ženska i 1 muški, u liniji između trešnje i lipe, među jagode kitnjače koje sam tu nasadila prije nekoliko godina, dobrano su se raširile.

voćnjak šumski vrt

26.11. sam sredila mali dio ispred kuće, tamo gdje je bio bor – porezala astere, neku mentu, počupala travu i osjak, posadila krizanteme – imala sam 5 tegli pred kućom – nisam mogla odoljeti dok su bile na sajmu :D, a od toga u 2 tegle su bile po 3 vrste. To sam razdvojila, te posadila dio pred kućom, dio tu na taj sređeni dio, dio na novu gredicu pred biovrtom… s nadom da će preživjeti do iduće godine.

Do kraja studenog sam još dobila 3 trnine, pa sam to posadila. Super da se je popravilo vrijeme, tjedan prije je bilo jako hladno. Posadila sam i 4 bijela ribizla, kupila sam nešto novih, a kako su bili manji, posadila sam ih među vrtne jagode na kraju biovrta, tamo će bolje rasti nego među voćkama gdje ih zna gušiti trava, i tako zaustavlja rast.

30.11. sam kupila 1 šljivu i 1 marelicu, pa i u prosincu krećem dalje s sadnjom 🙂

nova gredica pred biovrtomsređeno pred cestom

U studenom još je bilo šarenila na vrtovima. Nakon prvih mrazeva, počela je i sezona kupusnjača – mnoge su vrste poput kelja tek onda bolje jer im mraz povećava količinu šećera te postanu manje gorke, a više slatke. U mom vrtu ove godine bilo je puno zanimljivih kupusnjača, poput tamnog kovrčavog kelja, ali i običan kelj je ove godine ispao odlično.

crveni kovrčavi keljkelj

Super je napredovao i lisnati kelj Nero di toscana, te crveni kelj šiljatih glavica

kelj nero si toscanašiljato zelje
Mrazevima se nije dao starinski grašak šećerac ljubičastog cvijeta, procvao je i Viburnum x bodnantense
rašak šećeracvilburnum
Češnjak i zimska salata super napreduju, a jako su lijepo izgledale i glavice međimurskog zelja
češnjak i salatameđimursko zelje

I još mnogo fotografija iz biovrta u studenom možete pogledati u sljedećem foto-albumu studenog 2015 OVDJE.