siječanj 2016 - Biovrt - u skladu s prirodom

Plodored – rotiranje usjeva po vrtu

Važnost plodoreda u obrađivanju tla znali su vrtlari/ice još i pred nekoliko tisuća godina. Naime, ukoliko jednu te istu vrstu povrća sadite svake godine na istom mjestu, urodi će svake godine biti sve manji radi iscrpljivanja tla. Da se to ne bi dogodilo, svake je godine potrebno rotirati usjeve po vrtu.

Različite potrebe za hranjivima u tlu nisu jedini razlog za plodored. Biljke tokom rasta na tlu i luče određene supstance u tlo (fitoncide) i radi toga također dolazi do umora tla. Biljke iz iste obitelji ne bi smjele ponovo saditi na isto mjesto barem 3 godine i radi bolesti i nametnika. To razdoblje je uglavnom dovoljno da štetnici i uzročnici bolesti koji ostaju u tlu više ne budu opasnost za tu vrstu. Za plodored trebamo poznavati obitelji biljaka, jer ako smo jedne godine sadili luk, izmjena kulture iduće godine ne može biti češnjak ili poriluk – oba su iz iste obitelji i napadaju ih isti nametnici i štetnici. Ali možemo iduće godine saditi recimo kupusnjače ili tikvice, koji pripadaju drugim obiteljima biljaka.

Nekadašnji je plodored trajao 4 godine:

– prve godine sadile su se biljke koje jako iscrpljuju tlo
– druge godine srednje zahtjevne
– treće godine slabo zahtjevne biljake
– četvrte godine ugar (zemlja se je odmarala).

Danas se ovaj princip isto primjenjuje u malim vrtovima, jedino se izostavlja ugar, jer se plodnost zemljišta može poboljšati dodavanjem komposta, glistinca, organskim gnojivom i sl. Trogodišnji plodored najjednostavnije možete primjeniti ako vrt podijelite u 3 dijela i prema karakteristikama biljaka ih tako sadite po skupinama prema načinu na koji iscrpljuju tlo – nakon slabozahtjevnih vrsti sadite vrlo zahtjevne biljke, pa srednje zahtjevne… i tako rotirate usjeve u krug iz godine u godinu.

plodored rotiranje usjeva po vrtu1  plodored rotiranje usjeva po vrtu2

VRLO ZAHTJEVNE BILJKE

U vrlo zahtjevne biljke spada većina biljaka iz obitelji tikvenjača (krastavci, tikvice, bundeve…) iz obitelji kupusnjača (kelj, zelje, cvjetača, kelj pupčar, kinesko zelje…), obitelji pomoćnica(krumpir, rajčica) te poriluk i celer. Njih je preporučljivo pognojiti, bilo na jesen gredice ili svakoj biljci prilikom same sadnje po šaku ili komposta ili organskog gnojiva. S obzirom da na vrtu sadim sve kulture pomiješano, nikad ne gnojim gredice na jesen, nego na proljeće ciljano kod sadnje samo one biljke kojima je to potrebno.

plodored rotiranje usjeva po vrtu3  plodored rotiranje usjeva po vrtu4

SREDNJE ZAHTJEVNE BILJKE

U srednje zahtjevne biljke spadaju biljke iz obitelji štitarki (mrkva, komorač), obitelji ljiljanika (luk, češnjak), obitelji lobodnjača (špinat, cikla, blitva, jestiva loboda, špinat drvo), salata, rotkvica, korabica, lubenica… Njih ne treba nešto posebno gnojiti, eventualno u malim količinama. Ukoliko kao ja stalno malčirate vrt sijenom i otkosom trave te tako tokom cijele sezone dodajete organsku tvar koju gliste brzo prerade u humus, nema posebne potrebe za dodatnom gnojidbom. Ako dodate kompost, naravno dobro će doći.

 plodored4  plodored5

SLABO ZAHTJEVNE BILJKE

U slabo zahtjevne biljke spadaju biljke iz obitelji mahunarki (grah, mahune, grašak, bob…) i začinsko bilje. Sve mahunarke imaju na korijenju dušićne kvržice kojima dušik iz zraka pretvaraju u oblik koji je pogodan biljkama za iskorištavanje u tlu, pa tako one svojim rastom gnoje tlo dušikom. Ove vrste ja nikad ne gnojim tokom godine, jer prekomjerna gnojidba može potaknuti bujniji rast, a manje plodova u mahunarki.

plodored6  plodored7

Prema nekim autorima nakon mahunarki ne bi trebali iduće godine saditi lukovičasto povrće jer lukovičastom povrću smeta previše dušika u tlu koje ostavljaju za sobom mahunarke, ali i nakon korijenastog bolje ne saditi lukovičasto jer izlučevine iz korijena lukovičastog povrća smetaju rastu mahunarki. Stoga bi barem godinu između ove 2 obitelji biljaka trebalo saditi neke druge vrste – npr kupusnjače nakon mahunarki, pa tek onda iduće godine lukovičasto. Ali to je izrazitije ako primjenjujete čiste monokulture na svom vrtu na većim površinama.

RAJČICA I PLODORED

Rajčica na jednom mjestu može ostati i do 3 godina (po nekima i duže, čak i trajno). Prema iskustvima brojnih vrtlara/ica, one bolje rastu dok rastu na istom mjestu i vole biti malčirane vlastitim lišćem koje se trga s donjih dijelova biljke kako bi krošnja bila prozračna. Jedino ih nemojte saditi opet na isto mjesto ukoliko ste prošle godine imali problem s gljivičnim bolestima rajčica, jer uzročnici nekih bolesti mogu prezimjeti u tlu.

JAGODE U VRTU

Ostavite i dio vrta za trajnice, poput jagoda i rabarbare. Vrtne jagode je potrebno presađivati svakih nekoliko godina. Kako se većina vrsti širi vriježama, one i u prirodi same „putuju” – pa to svojstvo možete iskoristiti sebi u korist. Jednostavno svake godine pokraj gredice jagoda pripremite još jednu gredicu i sve vriježe usmjerite na tu gredicu, gdje će se onda mlade biljke jagoda same zasaditi.

plodored8  plodored9

LJEKOVITO BILJE I CVIJEĆE U VRTU

Ljekovito bilje je sasvim nezahtjevno i možete ga saditi po cijelom vrtu. Ono djeluje pozitivo na zdravlje biosustava i često privlači korisne kukce u vrt, pa tako indirektno djelje na smanjenje nepoželjnih štetnika.
Isto važi i za cvijeće – ne propustite zašareniti svoj vrt prekrasnim cvjetnicama – uživati ćete na kraju krajeva i vi.

plodored10  plodored11

PRAKTIČNO ISKUSTVO

Svi koji su probali napraviti plan tj. shemu svog povrtnjaka uvažavajući pritom i tabele dobrih i loših susjeda u vrtu (VIŠE) i plodored, brzo su se našli u pravoj križaljci koju je jako teško otpetljati, jer jako je teško iskombinirati baš sve biljke da bi sve to uvažavalo. Stoga ipak radije volim pojednostavniti stvari nego se pridržavati svakog pisanog pravila, jer ipak je vrt živi organizam i iskustva često budu i drukčija. U vrtu treba uživati, a ne biti previše opterećen pravilima. Zato osobno nisam nikad strogo primjenjivala trogodišnji plodored nego sam izmjenjivala svake godine gredice po cijelom vrtu, s time da otprilike polovicu svega što sadim su mahunarke. Kako imam velike vrtove i jako puno različitog bilja koje kombiniram po vrtu – jako je mala šansa da iduće godine dođu iste vrste na isto mjesto. Kod nekih kultura to čak i malo strože pazim – npr. svake godine imam malo veći dio posađeni krumpir – tu na jesen nakon vađenja krumpira ide češnjak, a iduće godine nakon češnjaka kupusnjače – dakle s tim kulturama čak i pamtim gdje su bile pa ih ne vraćam najmanje 3 godine na isto mjesto. A sve ostalo je u manjim količinama i jednostavno sadim otprilike po vrtu, pazeći da su kombinacije drukčije nego su bile prethodne godine – a na mom šarenom vrtu to sigurno tako i jeste.

S obzirom da skupljam i svoje sjeme biljaka, opet moram paziti i na križanje, pa stoga srodne biljke raspoređujem da budu međusobno udaljene po cijelom vrtu. Naravno, u biovrtu treba svakako izbjegavati i neprirodne monokulture. Stoga nakon godina iskustva primjenjujem mješovitu sadnju; združujem biljke iz različitih obitelji na gredicama, kombiniram slabo i jako zahtjevne biljke po gredicama (poput mahunarki i kupusnjača), sadim ljekovito bilje i cvijeće po cijelom vrtu gdje god ima mjesta i na taj način ne dozvoljavam da se ni u kom kutku vrta ne dogodi iscrpljivanje niti zasićenost tla. Ovakav prirodan plodored najbliži je prirodnom rastu biljaka. Rezultati su mi zadovoljavajući.

plodored12  plodored13

Stoga, ako imate manje kultura koje uzgajate i možete si organizirati tako vrt, dobro je ne saditi biljke iz iste obitelji 3 godine na isto mjesto i uvažavati upute dobrosusjedskih odnosa. Ako ste ipak u poziciji da morate „prekršiti pravila” – isprobajte i tako, ne mora značiti da će se nešto loše dogoditi, ostavite si uvijek i prostora za eksperimentiranje. Međutim, u slučaju teže bolesti ili nametnika – svakako poštujte pravilo plodoreda jer on je najučinkovitiji kod suzbijanja nekih nametnika koji mogu preživjeti nekoliko godina u tlu i jedino pomaže izbjegavanje sadnje biljaka na kojima se mogu opet razmnožiti.
Pokušajte svakako saditi biljke u raznim kombinacijama po vrtu. Ne zaboravite i na to da su upravo monokulture idealne za širenje nametnika i bolesti, dok će ih u mješovitoj sadnji biti manje i neće svugdje biti jednako rašireni. Mješovita će sadnja smanjiti i iscrpljivanje tla.

plodored14  plodored15

 

Lisnati kelj Nero di Toscana

Kelj Nero di Toscana je lisnati kelj koji raste u obliku palme, stoga se takva skupina kelja još naziva i palmasti kelj. Spada u obitelj krstašica (Brassicaceae) i porijeklom je iz Italije. Točan latinski naziv mu je Brassica oleracea var. palmifolia.

Ovo je vrsta kelja jako cijenjena u Toskani i središnjoj Italiji, pa je tako i dobila naziv po navedenoj taljanskoj pokrajini i boji listova (nero = crno). Osim ovog naziva, još ga nazivaju i dinosaur kelj, crni kelj, kelj crna palma, toskanski kelj….
2910201418112014

Sije se na proljeće u travnju i svibnju direktno na otvoreno kad i sve ostale kupusnjače, a presađuje u prvoj polovici lipnja. S obzirom da je to zimska vrsta kelja mogla bi se sijati i kasnije u lipnju, ali ja sve vrste sijem istodobno i sve mi dobro uspijevaju. Na gredicama ga najradije kombiniram s kadificama i salatama. Kadifice navodno odvraćaju kupusnog bijelca od kupusnjača, pa svakako vrijedi probati. S ovim gusjenicama nisam zasad imala probleme na ovoj vrsti kelja, birale su druge kupusnjače.  S obzirom da naraste dosta visoki (i do 80 cm) i široki, predvidite mu dosta mjesta za rast.

10102015 lisnati kelj nero di toscana i kadifice27102014 kupusnjace i kadifice

Karakteristične je tamnozelene boje listova, specifičnog reljefnog uzorka na listovima (zato ga zovu dinosaur kelj – radi sličnosti s kožom dinosaura) i palmastog rasta. Kako je to lisnati kelj, on ne formira glavice nego se pobiru donji listovi s biljke, dok se stalno obnavlja na vrhu tj. stalno razvija nove listove. Kao i sve ostale vrste kupusnjača, mogu ga napasti i kupusne stjenice, kupusni bijelac, kupusna bijela mušica, ali i puževi – kod mene je bio ove sezone posebno na meti španjolskih puževa.

list 18112014nero 18112014

Ovaj kelj je povrće koje postaje bolje nakon prvih mrazeva – tada se povećava količina šećera u njegovim listovima i oni postaju slađi. Unatoč tome što ima čvrste listove vrlo je ukusan.

Jako dugo opstaje na vrtu preko zime, zato se i s razlogom naziva zimskim povrćem. Bez problema podnosi temperature do -10, čak i više. Kod mene propada tek dok temperature padnu ispod -15 stupnja i jedina vrsta koja je otpornija od njega je lisnati kovrčavi kelj.

Može se pripremati i sirov, u salatama ili zelenim sokovima, ali i kuhan u raznim varivima i jelima, pa čak i popečcima. Zimi ga možete kuhati kao zamjenu za blitvu.

06012015 kelj nero di toscama29112015 lisnati kelj nero di toscana i kovrcavi kelj

Ako želite nabaviti sjeme ovog kelja za razmnožavanje u vlastitom vrtu, možete ih nabaviti i kod nas, pred početak sezone imamo u ponudi i viškove lisnatog kelja “Nero di Toscana” (OVDJE). Našu cjelokupnu ponudu viškova pogledajte OVDJE.

 

Juha od rajčica s zeljem

Juha od rajčice s zeljem kod mene je zimska hrana. Razlog tome je vrlo jednostavan: kako se trudim kuhati sezonski i lokalno – tj. pretežno sve što sama uzgojim, u određenim sezonama kuham ono što mi je dostupno, jer je takva hrana i najzdravija za čovjeka.

Znači sve namirnice za ovo jelo su mi dostupne na dohvat ruke tokom zime i ništa ne moram kupovati za ovo jelo – samo zavirim u podrum i smočnicu. Tako tokom zime imam dostupni sos od rajčica koji kuham krajem ljeta, te glavice zelja koje prije jačih zahlađenja spremam u podrum, isto kao i krumpir koji imam preko zime u podrumu. Tokom proljeća i ljeta mi ovo jelo nije toliko zanimljivo jer imam obilje drugih sezonskih namirnica na vrtu.

Za pripremu je potrebno:
– 2 glavice luka
– par češnja češnjaka
– 500-700 ml sosa od rajčice
– pola glavice zelja
– malo soli i šećera
– začini po ukusu (bosiljak, origano, papar….)
 
PRIPREMA:
Popržite sitno nasjeckane 2 glavice luka i češnjeve češnjaka na malo ulja ili maslaca. Dok omekša ulijte malo vode (oko 2-3 dcl) i paradajz sos. U to dodajte svježe zelje koje ste narezali na rezance – širine i dužine po vašem ukusu. Posolite i začinite po želji, dodajte i malo šećera – pola male žličice. Kuhajte nekih 20 min do pola sata, dok zelje malo ne omekša.
Ako vam je juha prerijetka, možete ju zgusnuti s žlicom brašna: u šalici razmutite s vilicom ili pjenjačom žlicu brašna u malo vode i to dodajte prilikom kuhanja u juhu. Brašno možete dodati i prije, za vrijeme pečenja luka.
Juhu od rajčice s zeljom ja poslužujem s pire krumpirom u koji dodam malo maslaca, jer mi se okusi savršeno nadopunjuju.
Dobar tek:)
 

Javni poziv za besplatna proljetna vrtlarska predavanja 2016

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom kreće s organizacijom seta proljetnih predavanja 2016.

Kao i na jesen, posjetiti ćemo nekoliko mjesta/gradova u Hrvatskoj i održati besplatna predavanja na temu “Revolucija zdrave hrane na dohvat ruke”.

O predavanju: Današnja konvencionalna poljoprivreda jedan je od najvećih zagađivača današnjice. Postoje bolji, zdraviji, učinkoviti modeli koji mogu biti rješenje i za klimatske promjene i za ljudsko zdravlje, ali i zdravije društvo općenito. Takvim zdravim uzgojem hrane možemo riješiti velike probleme današnjice. Svi mi možemo učiniti jako puno, pa čak i ako sami ne uzgajamo hranu. Saznajte kako i pridružite nam se u stvaranju boljeg svijeta za nas i našu djecu.

O predavačici: Silvija Kolar–Fodor, predsjednica udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga “U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom “24 sata”, magazinom za život u skladu s prirodom “100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, Eko mreža, Sirova hrana.hr … zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka.

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom posljednje 4 godine inspirira i educira o životu u skladu s prirodom. Stvaramo zajednicu koja čuva biološku raznolikost, razumije svoju ulogu u prirodi te čuva naše nasljeđe, sjeme i znanje u svrhu uzgoja zdrave hrane, postizanja prehrambene neovisnosti i očuvanje prirode za buduće generacije.

Trenutni plan predavanja za proljeće 2016:

13.02.2016. Varaždin – predavanje u suradnji s udrugom Gredica
20.02.2016. Zagreb – predavanje  u suradnji s „smoothie bar Sokić”
01.03.2016. Ludbreg – predavanje u suradnji s Gradskom knjižnicom i čitaonicom “Mladen Kerstner”
10.03.2016. Lepoglava – predavanje  u suradnji s Gradskom knjižnicom Lepoglava

 

Uz već dogovorena predavanja, otvaramo poziv organizatorima predavanja (udruge, knjižnice, institucije i sl) za 2 nova mjesta/gradove u kojima ćemo održati predavanja. Ukoliko želite ugostiti naše predavanje, evo nekoliko uputa za prijavu:

•Predavanja će se održavati tokom mjeseca veljače i ožujka 2016.

•Ovaj poziv otvoren je za mjesto/grad udaljenom najviše cca 1,5 sata vožnje od grada Čakovca (Međimurska županija), a u kojem još nismo održali predavanja.

•Predavanje treba biti organizirano na javnom mjestu i otvoreno za javnost (sudjelovanje javnosti na predavanju mora biti besplatno).

•Organizator se obvezuje organizirati prostor, obavijestiti medije i javnost o održavanju predavanja, osigurava laptop i projektor za održavanje predavanja.

•Predavanje traje sat vremena (1 h) nakon čega je moguće organizirati razmjenu sjemena i vrtlarskih iskustava. Predavačica može donijeti višak svog sjemena za razmjenu, ovisno o sezonskom višku Udruge.

•Predavanje je besplatno, pokrivaju se jedino putni troškovi predavačici (da li ih plaća organizator ili se skupljaju u vidu donacija od sudionika odluka je organizatora).

Zainteresirani?

 

Prijave: na biovrt@biovrt.com od 13.01.-30.01.16., predmet e-maila: Proljetna predavanja 2016.

Prijava treba sadržavati naziv udrugu/institucije organizatora predavanja, mjesto/grad, mjesto održavanja predavanja, ime, e-mail i broj telefona kontakt osobe, te u nekoliko rečenica napišite zbog čega bi i za koga željeli organizirati ovo predavanje

 

Nakon završetka javnog poziva, kontaktirati ćemo odabrane za daljnji dogovor o predavanju, te javno objaviti popis mjesta predavanja.

 

Listopad 2015 – berbe i sadnja

NOVI HOTEL ZA KUKCE

Početkom mjeseca postavljeni je novi hotel za kukce u biovrtu. Kako mi se je prvotni prilično rasklimao, nije bio dobar krov, a i ptice su pojele dio soliternih pčela jer su lako došle do rupa na elementima – odlučila sam napraviti jednu bolju i dugoročnu verziju hotela za kukce uvažavajući sve poteškoće koje su se dogodile s prvim. Angažirala sam metalnog majstora – muža, zatim drvenog majstora – kolegu, te smo napravili super konstrukciju koja je sad zabetonirana i obučena u drveni dio, s vratim i žicom na vratima, da ptice ne mogu dohvatiti ništa u samom hotelu. Nažalost zabetonirano je malo preduboko nego sam si zamislila – ali baš taj tren je muž sam zabetonirao dok sam brala grah – stvarno moraš biti pored svake sekunde ako želiš da ispadne onako kako si zamisliš. Naime, zamislila sam si red velikih cigli ispod prve police i onda posjesti konstrukciju na to – muž je zabetonirao prije i prenisko – i skratio stupove pa se nije dalo ispraviti, poslije sam imala veliki zahvat ispod iskopati i staviti cigle okolo i zavozila šljunak i jednostavno nije to to. Naime sad je preblizu tlu, od kiša će često biti mokri donji dio i neće toliko trajati da je barem malo viši. Ali ok, prilično je dobro ispalo – drugi budem put pametnija i ništa više ne prepuštam drugima – jer ovo nije bila mala investicija – oko 1000 kn. Unutrašnjost hotela smo skoro dovršili na radionici Škole vrtlarenja, još ga samo malo treba nadopuniti. A sljedeća će faza biti i zeleni krov na hotelu.

SADNJA LUKOVICA

Posadila sam i nove lukovice, bila sam s sestrom krajem listopada u Sloveniji, imali su ogromna pakiranja lukovica u jednom trg. lancu po 10 kuna, nismo mogle odoljeti 😀 a onda dok to kupiš, nađeš i mjesta za posaditi 😀

novi hotel za kukcekupovina lukovica

SADNJA ČEŠNJAKA

Početkom listopada posađena je i glavnina češnjaka. Tata je potanjurao traktorom gredice gdje smo izvadili krumpir, napravio redove sijačicom za krumpir, mama još to malo pripremila i napravila lijepe gredice (urednost i red su njene vrline, moje ne :D), te smo skupa u samo par dana popikale skoro sav češnjak koji sam si ostavila za sjeme, nekoliko vrsti. Posadila sam i malo luka, onog sitnijeg što mi je ove godine ostao od berbe, to bude za ranu berbu. Nakon toga sam te 2 gredice pomalčirala sijenom.

Češnjak je posađeni relativno rano, neki ga sade tek u listopadu. Međutim, nisam htjela riskirati da mi opet padne kiša i dugoročno smoči tlo – onda je u mojoj ilovači nemoguće saditi. I baš poslijepodne kad je bio posađeni zadnji češnjak – počela je kiša sad satima je padala… eto, u pravi čas.

08.10. je cijeli dan rominjala kišica, pa malo sjalo sunce, pa opet kiša… idealno za rasaditi salatu uz češnjak. Imala sam posijanu zimsku flekicu i 4 godišnja doba, to sam posadila na rub gredica češnjaka, te starinske ljetne samonikle i to sam rasadila uz češnjak. Srušila sam i dio posušenih suncokreta i porezala glavice – za razliku od prošle godine kad su ptice svo sjeme pojele, sad nisu toliko gladne, pa ću dio spremiti da ih nahranim zimi.

I polovicom listopada je obilno napadala kiša. U blato nikako ne bi mogli saditi, niti pripremiti tlo za sadnju, trebalo bi puno vremena da se moja ilovača posuši.

Krajem listopada bila akcija malčiranja češnjaka s polurazgrađenim kompostom i pepelom, a nakon toga još jedan sloj sijena – evo fotografije pred kraj rada – sad je sve spremno za zimu. I dio dolje praznih gredica je pomalčirano (nije češnjak sve dok kraja), tamo ide u rano proljeće bob i proljetni češnjak.

češnjak sadnja22.10.15 pomalčirani češnjak

BERBA I SJETVA U VRTOVIMA

Nastavila sam berbe sjemenja i mahunarki, „zabavljala” sam se navečer čisteći suhi grah i mahune.

Pobrala sam i dio sjemenki suncokreta, glavice su bile prezreljene i premočene, to sam očišćeno s glavica sušila kraj peći, za ptice zimi. Prošle godine su tokom jeseni ptice sve na vrtu pojele, ove godine puno manje – očigledno je puno manja glad ove godine.

Posijala sam još matovilca, salate, špinata i rotkvice, te pripremila dijelove biovrta i vrta br 2 za zimu s malčiranjem. Niknuli su i makovi i kamilica na mjestima gdje sam tokom jeseni prekopala – oni uvijek tako niči nakon laganog prekopavanja tla.

kamilica i makovirotkvica

Najave mraza za sredinu mjeseca požurile su me u berbe osjetljivijeg povrća – preostalih tikvica, krastavaca, zelenih mahunarki. Pobrala sam i jesenski grašak, prvi jesenski za berbu, te mahune. Još je bilo puno malih plodova i cvjetova, ali to nažalost ima male šanse dozoriti. Na vrtu je bilo prekrasno, sve u cvatu… priželjkivala sam si da bi bar još jedno vrijeme potrajalo… I bilo je na kraju tako, ipak nije bilo mraza u listopadu, pa sam sve do kraja mjeseca uživala u cvjetnoj raskoši – u dalijama, cosmosima, cleomama, kadificama i ostalom cvijeću u vrtu, a pobrala sam još pokoju tikvicu, bilo je još graška, mahuna, paprike… 30.10. je bio prekrasan, sunčani i topli dan. Iako još nije bilo mraza, temperature su bile dosta niske da popare cinije, ali dalije i cosmosi su još uvijek prekrasni.

Pobrali smo i veće količine oraha – unatoč muhi radi kojih ga je dosta pocrnilo. Plodove sam oprala i maknula sve crno s plodova i unutrašnjost je bila dobra. Sušila sam orahe u garaži na višim dijelovima, inače retriverica Nera sve potamani, obožava jesti orahe.

Krajem listopada je bila akcija berbe svih preostalih mahunarki, em nije dozorilo, em je mokro – spremila sam u zamrzivač još dosta mahuna i zelenog zrnja, suhi dio se sušio oko peći. Spremali smo i kolce s vrta doma, a toga ima puno – od rajčica i od mahunarki.

Prerano mi je mrak navečer, ništa nisam stigla vani napraviti kako bi htjela 🙁

cosmos, uresnicakadifice

SPREMANJE LONČANICA U ZATVORENO

Već oko 20.10., iako nije bilo mraza nego nekih 3-4 stupnja najmanje, primijetila sam da su mi dva tropska hibiskusa nazebla, pa sam ih sve unijela unutra s druge strane prozorske daske. Većina je bila puna pupoljaka i šteta da ne bi cvali – upravo većina hibiskusa je tada opet cvala. Polako sam grupirala i ostale tegle oko ulaza, s prvim mrazom tj prije njega ide sve nutra. Povadila sam i gloriose, razočarana što ni ove godine nisu cvale, a posadila sam ih u prvoklasnu zemlju i brinula za njih. Povadila sam i jam iz tegli – nakon 2 godine imala sam prve zadebljane gomolje jama za degustaciju. Zanimljivo, korijen se je počeo „debljati” tek dok je naišao na dno tegle – u jednoj i malo pobjegao ispod van – prije toga je samo rasao i rasao korijen prema dolje…

SADNJA I PRESAĐIVANJA

09.10. je bio dan bez kiše, iskoristila sam to za sadnju grmlja koje je čekalo duže vrijeme za sadnju – tamarix je bio 2 godine u tegli, konačno sam mu našla mjesto u šumskom vrtu, kamo sam i posadila šišandru – u podnožje drva gledečije da se penje po njoj, pa hortenziju pinky winky, 4 borovnice, 1 kalmiju i 1 krušvicu. A u cvjetnu među s susjedom sam još posadila budleju dark knigt (dobila na poklon), 2 žute budleje (zapelcala od sestrine), te 2 skimmie japonica. Skimmie su prošle godine bile u tegli, sad su bile pupoljcima – 1 crvena, druga bijela, a već su počele žutiti kako su dugo u tegli. Baš sam zadovoljna što sam konačno svemu tome našla mjesto, a nekoliko je dana poslije palo puno kiše, pa bude se i dobro primilo.

Ostalo mi je još nešto sadnica u teglama za posaditi, a za razdoblje mirovanja, nakon što grmlju padne lišće, već imam u glavi velike rošade 😀 Nema tu kraja niti mirovanja, mozak i motika stalno rade 😀

Krajem mjeseca sam s mamom sadila divlje voćke (uzgojene iz koštice) na dijelu trokutaste parcele nad njivama, dopunjavale smo slobodne prostore, okopavale i gnojile postojeće, te štitile mrežom od divljači. Naime kako je tamo polje i šuma, divljač radi velike štete na voćkama – sve pogricka na mladim voćkama. Zato sam kupila žičano pletivo i postavila ukrug oko voćki, drže ih drveni stupovi oko voćki. A druga štetočina koja je puno voćki uništila je moj muž prilikom košnje – ljeti mu pokažem marelicu skoro metar visoku, stup uz nju, a on ju na kraju pokosi dok nisam gledala, grrrrr. Doduše prekasno smo kosili i solidago je bio jako visok, ali ipak… A onda sad na kraju dok sam išla saditi još voćki na slobodno mjesto, spazila sam da je ostala pokošena voćka i da ispod tjera nova. Tako na kraju nisam sve posadila što sam mislila nego kod tih pokošenih zabila stupove i dala im priliku da opet izrastu iz ostataka. Naknadno to ionako sve mislim poslije kalemiti granu po granu dok sve to naraste. Ugodno iznenađenje je bila jedna dunja – posadila sam prošle ili pretprošle godine tamo jednu krušku što se je sušila – ali radi podloge na koju budem kalemila – a na kraju je uz podloge izrasla dunja, sad je metar visoke – dunja je često podloga za krušku. Ma super, dok sam kupovala dunje mi se nisu primile, a evo sad nenadano ju imam 😀

Posadila sam i ostale kupljene krušvice na mjesto, presadila 1 krušku, posadila još neke trajnice i grmove…. i to je bio polako uvod u novu sezonu povoćkavanja vrtova – voćke se počinju saditi nakon prvih mrazeva.

Evo kako je izgledao biovrt početkom listopada

biovrtbiovrt 01102015

vrt br2 tokom listopada

vrt br2 10.10.1520.10.15. vrt2

Šumski vrt – puževi i poplave u zadnje 2 godine su jako izmijenile ovaj vrt, ali sve to znači i neki novi početak 🙂 Za početak počela sam saditi borovnice između voćki, a i više aronija.

sumski vrt 1umski vrt 2

ispred kuće je bilo pravo šarenilo, kao i pojas uz među s susjedom

ispred kuće 10.10.15.uz kuću

na vrtu je definitivno dominirao uspravni amarant, listopad je vrijeme kad je najljepši, evo ga u kombinaciji s sirkom za metle, te s ukrasnim krastavcom koji se je penjao na njega

uspravni amarant i sirakuspravni amarant i ukrasni krastavac

Rosa rugosa – krumpirova ruža me je iznenadila s ukusnim plodovima, nisam ih prije probala – ovo je inače ukrasni grm mirisnih cvjetova, ali ima i prefine, medene plodove

rosa rugosa 1rosa rugosa 2

I još mnogo fotografija plodova, cvjetnoga šarenila i radova u vrtovima možete pogledati u sljedećem foto-albumu listopada 2015:

Album Listopad 2015

 

Kineski jam – Dioscorea batatas Decne

Kineski jam – lat.Dioscorea batatas Decne (syn. Dioscorea opossitifolia, sny Dioscorea opposita, syn Dioscorea divaricata) je trajnica i to penjačica. Spada u obitelj Dioscoreaceae i porijeklom je iz Azije.

Uzgaja se kao povrće radi zadebljanog korijenja, kao i mnoge druge biljke iz roda Dioscorea a koje se uzgajaju za ljudsku prehranu. Jam (Yam) dakle nazivamo više srodnih biljaka koje su porijeklom iz Azije i Afrike i koje se uzgajaju radi jestivog korijenja. Više o svim vrstama jama koji se diljem svijeta uzgajaju za jelo pročitajte OVDJE.

Kineski jam je u prednosti pred ostalim vrstama jama jer podnosi niže temperatura od ostalih, čak i do -20, pa se može uzgajati u više dijelova svijeta od ostalih vrsta. Međutim, ipak se većinom uzgaja kao jednogodišnja kultura – sadi se na proljeće, pazeći da prođe opasnost od mrazeva, te se vadi na jesen.

Kineski jam je jednodomna biljka – dakle biljke imaju cvjetove odvojenog spola i mogu biti samo ženske; s ženskim cvjetovima, ili samo muške; s muškim cvjetovima. Ako želite uzgojiti sjeme morate imati i ženske i muške biljke radi oprašivanja (ženski cvijet = tučak, muški cvijet = prašnici).

Međutim, kineski jam na stabljikama formira i male zračne gomolje – koji nisu sjeme, ali se može razmnožiti putem njih. Tu nije potrebno imati i muške i ženske biljke. Male gomolje jednostavno poberete na kraju sezone tj. na jesen, tad i sami počnu opadati dolje s biljke, spremite preko zime u zatvoreno i na proljeće ih posijete. Možete ih sijati tokom ožujka i travnja u zatvorenom u posudice te presaditi van nakon zadnjih mrazeva na koje je jam jako osjetljivi, ili na otvoreno tokom svibnja. Ja ih sadim krajem travnja ili tokom svibnja na otvoreno u tegle na terasi. Optimalna temperatura za klijanje je 20 stupnja.

Osim zračnim gomoljima, kineski se jam može razmnožiti sadnjom dijela gomolja. Veći zračni gomolji se mogu koristiti i za jelo.

jam lisce i gomoljjam zracni gomolji

Kineski jam može narasti u visinu i do 3 metra i treba potpornje za penjanje. Može rasti na direktnom suncu ili u polusjeni. Idealna je biljka za sadnju u šumski vrt na njegovim sunčanim rubovima. Voli vlažno tlo, pa ga redovito zalijevajte ako ga uzgajate u teglama.

Gomoljasti korijen može narasti jako veliki – čak i preko 1 metar u dužinu, te težiti više od kilograma. S obzirom da ima jaki korijen koji raste duboko i okomito u tlo, to izuzetno otežava vađenje te se gomolji tako lako slome ili oštete. Stoga se preporuča saditi ga u tegle, bačve, sanduke i sl. Postoji i tehnika sijanja u žljebove koji su postavljeni u tlo ukoso. Tako možete izvaditi na jesen gomolje bez oštećenja.

Uzgoj jama u tegli je praktičan radi lakog vađenja na jesen. Jam je za berbu spreman krajem rujna i tokom listopada, kad mu lišće polako počne žutili i opadati. Kad nastupe jače hladnoće, odumire i cijeli nadzemni dio. Optimalne temperature za čuvanje gomolja su od 14-16 stupnja. Ja ih držim u slabo grijanoj prostoriji u tegli, prekrivene zemljom. Ako se jako rasuše tokom zime samo lagano zalijem tu zemlju. Mislim da bi se mogli i bez problema čuvati u podrumu preko zime.

Prve zračne gomolje jama nabavila sam pred 2 godine i tokom 2 sezone uzgajala sam jam kao lončanicu s potpornjem – prve godine u manjoj tegli, prošle sezone u malo većoj. Odmah prve godine biljke uzgojene iz zračnih gomolja daju nove zračne gomolje. Nakon druge godine uzgoja dobila sam dovoljno velike gomolje i za konzumaciju, prije mi je bilo šteta to pojesti jer su bili jako mali. Okus im nije nešto posebno, ali je sasvim ok, malo podsjeća na krumpir. Može se jesti i sirovi i kuhani, prženi, pečeni, ribati ga u salate, na hranu… Jam je izuzetno zdrava namirnica, sadrži puno vitamina B6, što djeluje izuzetno povoljno na jačanje stjenki krvnih žila i krvni tlak. U kineskoj se medicini koristi kod liječenja upalnih procesa u želucu i crijevima (gastritis i sl.). Stimulira endokrine žlijezde i pojačava imunitet, te ima antikancerogena svojstva. Odličan je i za dijabetičare. Više o ljekovitosti i primjeni pročitajte na stranicama Plants for a future OVDJE.

jam u teglijam gomolji jesen

Do sada sam ga uzgajala kao lončanicu jer nisam znala da je toliko otporan na niske temperature, ali nakon informacije koju sam i pročitala, ali i dobila od ljudi koji ga uzgajaju na otvorenom, i ja ću ove sezone dio jama probati uzgojiti na otvorenom i ostaviti ga vani preko zime. Dio ću ipak i dalje za svaki slučaj spremati nutra, nikad se ne zna kad može doći ili poplava, ili prehladno, ili gladne voluharice ili sl. Ipak volim prije osobno provjeriti činjenice nego tvrditi da je to stvarno tako.

Nedostatak uzgoja u teglama je dakle taj da biljke u teglama nikad ne narastu tako otporne i velike kao na otvorenom, jer u tegli nemaju sve dostupne mikroelemente i korisne mikroorganizme kao što je to na otvorenom. Vjerojatno zato kod mene nisu narasli baš veliki gomolji. Ali dakle što se tiče jama vraćamo se opet na problem vađenja u otvorenom, pa je najbolje probati napraviti neku kombinaciju – pa dakle tegle s rupama, žardinjere, žljebove, sanduke ukopati na otvoreno.

Prilikom uzgoja u teglama primijetila sam jednu jako zanimljivu stvar – jam je počeo formirati zadebljani gomolj tek dok je dodirnuo dno i dok nije imao više kamo rasti. Na jednom dijelu je čak „pobjegao” iz tegle van.

Veći gomolji na fotografijama ispod su iz jednogodišnjeg gomolja, dok s oni manji bili uzgojeni iz zračnih gomolja. Kod mene nije niti približno narasao kao što to piše da može narasti u literaturama – ali nemam još informacija niti iskustva da li je to jer sadni materijal mora biti veći za veće rezultate, ili jer je bio u premaloj tegli tj. nije bio na otvorenom. To ću znati tek iduće sezone dok ću dio jama posaditi na otvorenom, ali i imati višegodišnje veće gomolje za sadnju.

jam gomoljjam gomolji 1

Kineski jam je po mom iskustvu prilično jednostavna biljka za uzgoj, nametnike i bolesti još nisam zamijetila na biljkama, te ga svakako radi jednostavnosti uzgoja, ali i radi izuzetne ljekovitosti i hranjivosti preporučam svima uzgajati u svojim vrtovima.

Ako želite nabaviti zračne gomolje jama za razmnožavanje u vlastitom vrtu, možete ih nabaviti i kod nas, pred početak sezone imamo u ponudi i viškove gomolja jama (OVDJE). Našu cjelokupnu ponudu viškova pogledajte OVDJE

jam lisce

 

Biovrt – pregled aktivnosti 2015

Donosimo pregled svih aktivnosti održanih 2015. godine u Biovrtu.

Svi tekstovi koji su u zelenoj boji sadrže poveznicu na članak s više podataka i/ili fotografije s održanih događaja.

ODRŽANA PREDAVANJA I RAZMJENE SJEMENJA 2015

04.02.2015. Predavanje “Nastanak, skupljanje i čuvanje domaćeg sjemenja» u Čakovcu
07.02.2015. Razmjena sjemenja u organizaciji ekološke udruge Duga u Čakovcu
14.02.2015. Predavanje “Male tajne biovrtlarstva” i razmjena u Varaždinu
15.02.2015. Predavanje “Uspješan biovrt unatoč klimatskim (ne)prilikama”, izložba sjemenja starih sorti sjemenja povrća i cvijeća te prigodna razmjena sjemenja, Čukovec kraj Ludbrega
19.02.2015. Predavanje “Male tajne biovrtlarstva” i razmjena sjemenja, Lepoglava
20.02.2015. Predavanje “Uspješan biovrt unatoč klimatskim (ne)prilikama”u Čakovcu
21.02.2015  Predavanje “Uspješan biovrt unatoč klimatskim (ne)prilikama” i razmjena sjemenja u Varaždinskim Toplicama
26.02.2015. Predavanje “Uspješan biovrt unatoč klimatskim (ne)prilikama” i razmjena sjemenja, Zlatar
27.02.2015  Predavanje “Biovrt kao izvor inspiracije, zdravlja i neovisnosti” u Malom Mihaljevcu
07.03.2015. Predavanje “Uspješan biovrt unatoč klimatskim (ne)prilikama” i razmjena sjemenja u Koprivnici
10.03.2015. Predavanje “Biovrt kao izvor inspiracije, zdravlja i neovisnosti” i razmjena sjemenja u Ludbregu
21.03.2015. Predavanje “Male tajne biovrtlarstva” i razmjena sjemenja u Vrbovcu
04.07.2015. Predavanje “Zdravo tlo kao temelj uzgoja zdrave hrane – iscijeli tlo u svom vrtu i uzgoji organsku hranu” – u sklopu Dana otvorenih vrata udruge
01.08.2015. Predavanje „Osnove organskog vrtlarenja” u zajedničkim eko vrtovima udruge Kopriva u Koprivnici
fotografije na fb stranica Kopriva pogledajte OVDJE
03.10.2015. Predavanje„Popravi tlo, nahrani planet i spasi svijet” te razmjena domaćeg sjemenja u Varaždinu
07.10.2015. Predavanje„Popravi tlo, nahrani planet i spasi svijet” te razmjena domaćeg sjemenja u Čakovcu
10.10.2015. Razmjena sjemenja u organizaciji udruge Biovrt u Čakovcu
24.10.2015. Predavanje „Popravi tlo, nahrani planet i spasi svijet” te razmjena domaćeg sjemenja u Zagrebu
29.10.2015. Predavanje „Popravi tlo, nahrani planet i spasi svijet” te razmjena domaćeg sjemenja u Lepoglavi
04.11.2015. Predavanje „Revolucija zdrave hrane na dohvat ruke” u Čakovcu
06.11.2015. Predavanje roditeljima “Ne mora sve biti otrovano”- vrtić Dječja hižica Ftiček
02.12.2015. Predavanje „Upoznajmo i očuvajmo životinjske saveznike u uzgoju zdrave hrane” u Čakovcu

14022015 predavanje vz 219.02.15. lepoglava smanjena

ODRŽANE RADIONICE

Veljača – travanj 2015 – Ciklus od 4 proljetnih radionica o biovrtlarenju u Čakovcu kao uvod u vrtlarsku sezonu 2015.
Na radionicama je sudjelovalo ukupno 46 polaznika i polaznica iz Međimurske županije, kao i Zagreba, Samobora, Koprivnice, Varaždina, Lepoglave.

28022015 radionica sjetva11042015 radionica sokovi

ŠKOLA VRTLARENJA 2015

Škola vrtlarenja 2015 započela je u travnju i trajala do kraja listopada 2015.

Održane radionice:
Radionica 25.04.2015. “Kreiranje povrtnjaka i prva sjetva u vrtu”
Radionica 09.05.2015. “Prepoznavanje sezonskog samoniklog bilja, te sjetva tikvenjača i mahunarki”
Radionica 30.05.2015. “Nametnici u vrtu i biološke tehnike odvraćanja/suzbijanja”
Radionica 13.06.2015. “Bolesti biljaka i načini biološke obrane od bolesti biljaka”
Radionica 12.09.2015. „Razmnožavanje grmlja reznicama, skupljanje sjemenja i spremanje povrća za zimu”
Radionica 03.10.2015. „Korisne životinje u vrtu, izgradnja hotela za kukce i skloništa za ježeve, jesenski radovi u vrtu”
Radionica 31.10.2015. “Planiranje, sadnja i održavanje voćnjaka”

Više o Školi vrtlarenja 2015: http://biovrt.com/skola-vrtlarenja/uspjesno-zavrsena-skola-vrtlarenja-2015-udruge-bio

 radionica 12.09.15radionica 09052015

KAMPANJE

Ožujak 2015   – Kampanja „Povoćkajmo vrtove”– cilj je poticaj pojedinaca da u svojim vrtovima posade voćke

Lipanj 2015     – Kampanja „Čuvaj pčelicu” – cilj je pomoći opstanku zajednica pčela putem podizanja svijesti javnosti o važnosti pčela za naš opstanak

17.-31.08.2015.Fotografski natječaj „Vrtlarsko obilje” – cilj je potaknuti ljude na vrtlarenje i vlastiti uzgoj organske hrane, te podići svijest o važnosti sakupljanja i čuvanja domaćih i starinskih sorti

01.11.-30.11.2015 – Kampanja „Povoćkajmo vrtove”– cilj je poticaj pojedinaca da u svojim vrtovima posade voćke i steknu dio svoje neovisnosti berbom vlastitih zdravih plodova u vlastitom vrtu.

GOSTOVANJE U TV I RADIO EMISIJAMA

03.02.2015 Gostovanje u emisiji Vekerica VTV (Varaždinska televizija) – najava predavanja i razmjena sjemenja.
11.02.2015. Gostovanje u emisiji za Radio Varaždin, najava predavanja i radionica
18.02.2015. Eko Zona HRT, prilog s predavanja i razmjene sjemenja u Varaždinu 2015
19.02.2015. Radio intervju za radio Megaton
08.03.2015. Intervju na predavanju u Koprivnici za HTV za Regionalnu panoramu
18.03.2015. Intervju radio Garešnica
08.04.2015. Prilog „Silvija Kolar Fodor – čuvarica brojnih starinskih sorti” HTV, Dobro jutro Hrvatska
09.06.2015. Intervju u ekološkoj emisiji A gdje su kitovi, Radio student, kampanja Čuvaj pčelicu
15.06.2015. Intervju za Radio Varaždin , kampanja Čuvaj pčelicu, Emisija Nešto zeleno
14.10.2015. HTV, prilog o invazivnim vrstama u RH
21.10.2015. Eko zona – prilog o biovrtu i predsjednici udruge (21.10.2015., 12’10 min)
26.10.2015. Intervju za Radio Knin
06.11.2015. Gostovanje predsjednice udruge u emisiji „Farma” Nove TV – sjetva i sadnja povrća i jagoda s farmerima

DONACIJE I PODRŠKE DRUGIM ORGANIZACIJAMA

27.03.2015. Donacija sadnica jagoda i malina i sadnja istih s djecom, osobljem škole i roditeljima u područnoj školi Podbrest, u sklopu akcije Povoćkajmo vrtove
12.04.2015. Donacija sadnica jagoda i malina udruzi Suncokret iz Gvozda u sklopu kampanje „Povoćkajmo vrtove”
16.05.2015. Savjetodavna podrška i donirano sjeme za akciju u sklopu projekta ODRŽIVOST, 20. Muzejska edukativna akcija povodom Međunarodnog dana muzeja – Gradski muzej Virovitica – akcija Zeleni tragovi letača
20.05.2015. Donacija sadnica cvijeća kojeg vole pčele i sadnja gredice za pčele– Područna škola Novo Selo Rok, obilježavanje Dana zaštite biološke raznolikosti
12.11.2015. Donacija sadnica jagoda i sadnja s djecom Područne škole Novo Selo Rok i Dječja hižica ftiček,obrt za čuvanje i odgoj djece.

25032015 sadnja jagoda12.11.2015 povockajmo vrtove ps nsr 11

OSTALE AKCIJE I AKTIVNOSTI

01.03.2015. Izrađena facebook stranica Udruga Biovrt – u skladu s prirodom za svakodnevne savjeti o biovrtlarenju i informacije o aktivnostima udruge
06.06.2015. Biovrtna volonterska radna akcija
20.06.2015. Biovrtna volonterska radna akcija
04.07.2015. Dan otvorenih vrata 2015 u biovrtu
22.08.2015. Dan obilja u biovrtu
01.12.2015. Potpisivanje ugovora s Zakladom Zamah, odobreni projekt „U potrazi za blagom”

04072015 dan otvorenih vratadan obilja biovrt 22082015 2

SURADNJA S DRUGIM ORGANIZACIJAMA

08.05.2015. Posjeta biovrtu 24 gostiju iz Poljske, Portugala i Ujedinjenog Kraljevstva, te Zagrebačkog ZMAG-a u sklopu Međunarodnog susreta “Sjeme za budućnost” Hrvatska 6-10.5.2015.

13.05.2015. Sudjelovanje na zelenom eko-sajmu i razmjeni sjemenja u Sisku, te na predavanju Vandana Shive

11.07.2015. Sudjelovanje na Forumu za dijalog o sjemenu, udruga ZMAG i Arche Noah

10.09.2016. Posjeta svih učenika 1.-4. razreda Područne škole Novo Selo Rok u biovrtu
Nastavlja se i suradnja s Gradskom knjižnicom Lepoglava, ekološkom udrugom DUGA iz Čakovca, GSR Pod Učkun iz Rijeke, Udrugom Gredica iz Varaždina, udrugom Život iz Ludbrega  u suradnji s kojima organiziramo predavanja i razmjene sjemenja, a ove godine smo uspostavili i suradnju s gradskom knjižnicom Zlatar i Ludbreg, udrugom “Put prirode” iz Varaždinskih toplica, Turističkom zajednicom Vrbovec, udrugom Vestigium iz Zagreba, te udrugom CEZAM iz Čakovca.
13.05.2015. sisak 113.05.2015. sisak 2
SURADNJA S DRUGIM WEB STRANICAMA I ČASOPISIMA
U 2015. godini nastavlja se blog U skladu s prirodom na Blogosferi Večernjeg lista.
Od 2015. godine možete pratiti kolumnu “BIOVRT” u tiskanom tjedniku Međimurske novine.
Od siječnja do svibnja 2015. mogli ste pratiti rubriku “Biovrtlarica” četvrtkom u časopisu 24 sata, a od travnja do prosinca 2015. godine kolumnu “U skladu s prirodom” u časopisu “100% prirodno”.
Veliku podršku imamo i od portala Radionice.info koji redovito objavljuju najavu naših predavanja i prate naš rad, kao i portal Drimtidam.
Velika hvala i svim ostalim web i tiskanim medijima koji redovito objavljuju naše najave događanja.

FACEBOOK GRUPA BIOVRT.COM – U SKLADU S PRIRODOM
Početkom 2015. godine facebook grupa Biovrt.com – u skladu s prirodom brojila je 12.800 članova/ica, a do kraja godine taj je broj narasao na preko 14.200 članova/ica.

FACEBOOK STRANICA UDRUGA BIOVRT – U SKLADU S PRIRODOM
Pratite nas svakodnevno i na fb stranici udruge Biovrt – u skladu s prirodom:Facebook profil Udruga Biovrt

OSTALE REDOVNE AKTIVNOSTI
Na stranici www.biovrt.com redovito se objavljuju članci vezani uz biovrtlarstvo, pa je tako bilo i tokom cijele 2015. godine.

BESPLATNI BILTEN (NEWSLETTER) UDRUGE
Od 2015. godine redovito izdajemo i mjesečni bilten koji sadrži aktualne najave aktivnosti udruge i aktualne savjete. Ukoliko želite primati savjete, novosti, najave radionica i razmjena sjemena, pretplatite se na naš besplatni bilten (newsletter) OVDJE.

OČUVANJE BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI
Također, s ciljem očuvanja biološke raznolikosti, redovito se skupljaju sve vrste sjemenja od biljaka koje se uzgajaju u biovrtu i svi zainteresirani mogu nabaviti sjeme za razmnožavanje tih biljaka u svojim vrtovima. Ponudu sjemenja možete pogledati OVDJE.

 

Hvala svima koji pratite i podržavate naš rad!

Također, velika hvala svim volonterima udruge koji su pomogli kod održavanja aktivnosti udruge i bez kojih sve ovo ne bi bilo moguće!

 

Silvija Kolar-Fodor, predsjednica udruge

 

Rujan 2015 – berbe u biovrtu

SPREMANJE PLODOVA

Tokom cijelog rujna brala sam rajčice, unatoč tome što se je plamenjača širila po vrtu. Dio plodova nije bio zaraženi, a sitnije su vrste puno bolje odolijevale bolesti. Čak mogu reći da nije bilo bolesti, pretvorila bih se valjda u rajčice 😀 Baš sam oduševljena koliko je toga bilo ove godine i koliko je umaka skuhano.

I paprike su bile prekrasne, tako rodne… nažalost ne jedemo ih puno kad imamo obilje svega, najviše kuhamo. Stoga sam nakon rajčica krenula u rezuckanje paprika, a spremanje oduzima puno vremena. Papriku jednostavno ju narežem na kockice i stavim u posudice od sladoleda, te smrznem, jer ju najviše koristim pri kuhanju – pržim ju s lukom kao podlogu za mnoga jela, odlična je s hajdinskom kašom, rižom, tjesteninom i sl. U posudicama je super jer si uvijek mogu uzeti koliko mi paše, ostatak samo zatvorim i vratim u ledenicu.

papriketomatillo

Kako sam pobrala dosta paprika i tomatilla, skuhala sam i salsu, jer tomatillo je neizostavni dio meksičke salse, a stavio ga je muž zadnji put u lazanje i super je ispalo. Više o tome i recept pročitajte OVDJE.

Ali ne žalim se radi puno posla oko spremanja, stvarno je za većinu toga jako dobra sezona i zahvalna sam na tolikim plodovima na svakom kutku vrta.

paprikasalsa

SKUPLJANJE SJEMENJA

Tokom rujna puno sam se bavila skupljanjem sjemenja: grah, mahune, tikvice, krastavci, cvijeće i začinsko bilje… malo sam bila aktivnija u tome kad su bile najave kiša, pa da kiša puno toga ne ispere…

gaurarudbeckia hirta

SJETVA I OSTALI RADOVI U VRTU

Korov je i dalje rastao, najbrže od svega, dok sam stigla bavila sam se i njime. Posijala sam tokom rujna još matovilca, rotkvice, špinat i zimske salate.

Gredica jagoda na biovrtu je bila velikim dijelom sređena i pomalčirana, jako sam zadovoljna radi toga, jer to znači manje posla na proljeće – ove godine na proljeće mi je to oduzela jako puno vremena.

jagode u biovrtu 1jagode u biovrtu

Opljevila sam gredicu iza kuće, sve je zagušila dobričica i petoprsta, a počele su nicati neke lukovice, hoste su u toj đungli sve pojeli puževi…. valjda bu se sa sve malo oporavilo. Naravno, ulovila sam i eutanazirala nekoliko španjolskih puževa.

Sredinom rujna, nakon razdoblja jako hladnih noći kad smo palili grijanje navečer, bilo je prekasno, ujutro u 7 je bilo 17 stupnja, večeri su bile predivne. Nakon zadnjih prekrasnih i toplih dana, u kojima sam imala berbe na vrtu, sjemenja, paprike, rajčice i mahunarki, 25.09 je pala poštena kiša i jako ja zahladilo. Počela je jesen.

Moram priznati da sam lagala prije određenog vremena da više neću kupovati lukovice… ali završila sam u dućanu gdje je bio veeeliki izbor i 15% popusta… jednostavno me je to zavelo. Inače ne bi, časna pionirska 😀 Krajem rujna sam posadila i te lukovice i neke trajnice koje sam imala u teglama, sve na dijelu biovrta. Kako tamo nema više puževa, mogu opet više saditi na biovrtu.

Povezala sam i astere oko kuća, svi su se polegli, a počeli su cvasti…

SPAŠAVANJE VOĆKE OD VOLUHARICA

Jako sam se neugodno iznenadila u šumskom vrtu, jabuka koja je rodila prvi put ove godine i kojoj smo napravili drvenu konstrukciju da drži plodove počela se je sušiti. Razlog sam odmah otkrila, samo sam malo zagrebla tlo – voluharice. Pobrala sam joj sve plodove koji su počeli zoriti da ju ne iscrpljuju, okopala sve okolo, nije korijenje bilo pojedeno do debla nego prikraćeno. Ispod sam stavila mrežu u kojoj sam prije imala ljiljane, usitnila sam 2 staklene boce i to sam posipala sve okolo u više sloja s zemljom, pognojila i jako zalijala. Iako se je lišće većinom osušilo, vrhovi su ostali zeleni i računam na to da je jabuka borac. Naknadno sam joj skratila sve grane da se lakše može izboriti za opstanak. A već mi je inače pun kufer tih šteta od voluharicama na voćkama i stalno spašavanje…. Na početku sam sadila s krupnijim stalom, sad znam da treba usitniti jako… ta je bila jedna od onih starijih. A voluharica si je čak pokraj u tlu i gnijezdo počela raditi…. kraj izvora hrane… nebu išlo. Čekaš godinama na prvi plod i onda ti tako pohlepne živine sve unište. Kak da nije dosta da je skoro sav krumpir bio pojedeni ove godine. Grrr.

jabuku napale voluharicejabuku napale voluharice 2

PUŽEVI

Ove su godine iza nas stvarno veliki napori da smanjimo španjolske puževe u biovrtu. Mama je doslovno svaki dan ujutro i navečer prolazila sva parcele s kantama i skupljala puževe u vodu s vapnom. Da to nismo napravili, sigurno ne bi imali ovakve rezultate ove godine. A razmišljam i dugoročno – jer svaki pobrani puž znači za početak oko 400 manje njegovih potencijalnih potomaka. Zahvalna sam to mi se je ove godine poklopilo odobrenje javnih radova od HZZ-a tako da je mama bila zaposlena nekoliko mjeseci u udruzi u sklopu programa javnih radova, te je sudjelovala i na održavanju biovrta, na izvedbi aktivnosti udruge, na nekim radionicama je prenosila svoje znanje, ali najviše – imala je puževe pod kontrolom. Jer bez angažmana od nekoliko sati svaki dan na ovako velikim površinama nema vidljivih rezultata. Da, i patke indijske trkačice su tu, ali ne može 6 patki one sve to pojesti. Ali dok se sve stabilizira računam na to da će one sve dalje držati pod kontrolom.

Tokom rujna puževi su bili vidljivo reducirani, ali još uvijek je svaki dan mama skupila po 1 kantu puževa. Vrtovi su bili skoro slobodni, još su puževi ostali u šumskom vrtu. Tokom rujne se puževi još pare i polažu jajašca, pa nema odmora od eutanaziranja. Još kad bi i susjedi to radili…ali ne rade…desno je voćnjak koji je dosta zarašteni i vlasnik nije tu, on uopće ne skuplja puževe, lijevo susjeda također ne skuplja puževe odnosno to čini jako rijetko i samo po povrtnjaku, a ima veliki voćnjak tj livadu s voćkama, pa puno toga dolazi opet k meni. Zato će muž redovito kositi uz među s susjedima, da ne prelaze tako lako k nama, a dugoročno bi mi valjda trebala visoka daščana ograda, ovako će sigurno dobar dio opet doći k nama. Dobro s jedne strane da patke ponekad pobjegnu k susjedi i tamo jedu puževe, barem mi se ti puževi neće vratiti. A kad je krajem mjeseca zahladilo, niti puževi ne izlaze kao nekad, i njima smeta hladnoća.

OZLJEDA PRSTA

U subotu 05.09.15. napravila sam veliku glupost. U brzini da čim prije zabijem stupove na vrtu za grah koji se je polegao nakon puno kiše, maznula sam se svom snagom po kažiprstu desne ruke tako da je jagodica prsta pukla i dio mesa su čak morali odrezati što je izletjelo van… ruka mi je podletjela pa se je prst našao između bata i vrha stupa. Prst se srećom brzo oporavljao, tinktura od gaveza je zakon. Ali potpuni oporavak od ovakve ozljede dugo traje, dugo nisam uopće koristila kažiprst nego je njegovu ulogu preuzeo srednji prst u svemu čemu sam radila, a i sad dok ovo pišem – početkom siječnja, 4 mjeseci poslije, još uvijek nemam potpuni osjet u jagodici kažiprsta (niti otisak prsta kakav je bio :D). Eto nisam niti znala da je moguće takvu glupost napraviti s zabivanjem kolaca… sad i to znam – s batom i čekićima treba biti oprezan.

Ali naravno nema odmora, pljeviti se može i s jednom rukom, a ranu sam zaštitila flasterima i tako radila u vrtu.

Ovako je prst izgledao 10 dana nakon udarca:

udareni prst

POSJETA ŠKOLSKE DJECE BIOVRTU 10.09.2015.

Učenici Područne škole Novo Selo Rok su sa svojim učiteljicama bili su 10.09. gosti u biovrtu, sva 4 niža razreda. Šetnja Biovrtom, degustacija raznih vrsta rajčica, upoznavanje s raznim biljnim vrstama i učenje fućkanja na žirovu kapicu – prava jesenska škola u prirodi. Ulaganjem u djecu ulažemo i u našu budućnost. Sredstvo ulaganja – vrijeme, znanje i ljubav. Cijena ulaganje = 0 kuna. Vrijednost = neprocijenivo 🙂

S školom imam dogovorenu dugoročnu suradnju i cilj nam je započeti tamo školski vrt s barem jednim razredom cijele jedne sezone, pa pišemo projekte vezano za to, nadam se da bude nam uspjelo. Tada se nadam da ću većinu uspjeti više zainteresirati o biljkama i prirodi.

Tokom rujna u biovrtu su cvali asteri i suncokreti trajnice

asteri na biovrtubiovrt suncokret trajnica

 naišla sam na cleome koje su se “držale za ruku” na biovrtu

cleomecleome se drže za ruku

 Na vrtu br 2 bilo je jako bujno i šareno tokom cijelog rujna

vrt br2 03.09.vrt br2 20.09.15

Radiči i kupusnjače su super napredovali (jedino su i tu voluharice pojele dosta endivija i radiča).

radičkelj i kadifice

Na ulazu mi je slak obrasao ulazna vrata, a uz među s susjedom sve se je šarenilo

slak na vratimauz među

procvali su mrazovci i žuta lužarka

mrazovacžuta lužarka

Plavi mi se je kukuruz iskrižao s kukuruzom od drugog susjeda (vjetar nosi pelud do 2 km), a na vrtu sam imala raznobojne i zaljubljene mrkve

plavi iskrižani kukuruzraznobojne mrkve

I još mnogo fotografija plodova, cvjetnoga šarenila i radova u vrtovima možete pogledati u sljedećem foto-albumu rujna 2015:

Album Rujan 2015

 

Kolovoz 2015 – obilje u biovrtu

Muž je tu parcelu pokosio malčerom početkom kolovoza, pa računam na to da će rasuto sjeme niknuti iduće proljeće.

Brala sam sjeme salate, graška i prvih mahuna te sezonskog cvijeća. Sjeme mahunarki uvijek zamrzavam na nekoliko dana radi žiška (VIŠE), a za sušenje sjemenja sam iskoristila vruće dane.

Voluharice su mi dalje uništavale dalije, pa sam stalno bila na oprezu, okopavala oko dalije i stavljala listove bazge oko njih čim bi primijetila da se počele venuti.

Fotografije: sušenje sjemenja na suncu i izjedeni gomolji dalija od voluharica

sušenje sjemenjadalije pojele voluharice

Kako je krajem srpnja padalo dosta kiše, korov je brzo rasao i sve je bujalo. Nakon kiša sve se jako lako čupa pa sam žurila čim više na vrtu napraviti dok je tako i uz maminu pomoć smo raskrčile veliki dio vrta br 2. Presadila sam i 10-tak samoniklih peruanskih jagoda s gredica krumpira, da ne ne moramo čupati kod berbe krumpira.

Fotografije: Biovrt i vrt br 2 početkom kolovoza

biovrt 03.08.vrt br 2 04.08.15.

RAJČICE

Sve su vrste rajčice tokom kolovoza polako zorile, sitnije prije, ogromne kasnije. Ove godine imala sam puno rajčica – bilo je oko 130 stupova, a uz svaki stup su bile po 2 sadnice (dakle oko 260 rajčica). Početkom kolovoza na nekoliko sadnica ogromnog paradajza se je proširila plamenjača i to po meni najviše zato jer su grmovi pregusti pa se je duže zadržavala vlaga. Valjda su i te vrste slabije otporne – vrsta sitnijeg lišća je bila zaražena, dok ona većih listova, odmah pokraj, nije imala znakova bolesti. Sve sam ih redovito tokom kolovoza kontrolirala, šišala zaražene listove, privezivala i poprskala neemom, kasnije i soda bikarbonom. Šteta je dok ogromne plodove zahvati trulež pa sve moraš bacati. Kako su bile kišnije prognoze u dva navrata, dio sam nedozreljenih rajčica tada pobrala pa dozrijevala nutra – bolest se ne širi na suhom. A ako su već počele zoriti, rajčice bez problema dozore tako pobrane.

rajčice zoreberba pred kišuRajčice su za razliku od prošle godine bile i ogromne i bujne ove godine. Bolesti su se vrlo različito pojavljivale i po gredicama i po vrstama, ponegdje samo na nekim listovima, na nekim gredicama je bilo sve zdravo, ali bila sam stalno u akciji jer se to jako brzo može proširiti. Zaražene sam listove spremala na kup za paljenje i to sam tokom kolovoza spalila.

Najgore je prvotno bilo na zadnjoj gredici rajčica gdje je bilo najviše visokih i velikih vrsti – ali i tu nije bilo sve uništeno do kraja kolovoza, nego se je dio obnovio. Tokom većeg širenja plamenjače pitala sam se da li je uopće pametno prskati dok se je bolest širila, jer sam tamo prskala i tamo se je bolest proširila. Naime, mokri listovi pogoduju širenju plamenjače. Stoga sam jednu gredicu ostavila netaknutom i tamo dugo uopće niti traga plamenjači… teško je biti pametan, baš dok misliš da znaš puno, iduća sezona je potpuno drukčija i vidiš da pojma nemaš. Naime, one sorte koje su prošle godine najduže odolijevale gljivičnim bolestima sad su se prve zarazile – mali cherry je bio prepun plamenjače, prošle je godine izdržao sve do jeseni, a žute kruškice i putnička, koje su se prošle godine dugo držale, sad su napadnuti koncentričnom i sivom pjegavosti. Međutim, unatoč ranoj pojavi bolesti, dugo sam ih brala – sitnu koktel rajčicu sve do prvog mraza. Temeljem svog višegodišnjeg iskustva zaključujem da nema pravila i da ne možemo čak niti neke sorte proglasiti univerzalno otpornijima. Ovisi o godini i količini padalina i sl. kako će se koja sorta nositi s bolešću. Naravno, moj grijeh ove godine je bio što su bile preguste i što je bilo zagušljivo među njima, ali iako su sve imale iste uvjete rasta, na nekim gredicama nema bilo bolesti…. materijal za mozganje i mozganje 😀

plamenjača rajčicerajčice

Tek sredinom kolovoza je počela konačno poštena berba rajčica, većina je vrsti bar nešto dozorilo. 15.08. se je počeo kuhati prvi umak, a za sušenje sjemenja sam iskoristila vruće dane i sušila sjeme na otvorenom. Sve do kraja kolovoza mi je glavni dio posla bio berba rajčica, svaki dan po par sati rezuckanja i vađenja sjemenja. Ove godine sam si napravila zalihu da ne moram iduće godine niti toliko vrsti saditi, a i umaka bogme bude za 2 godine :). S obzirom na prošlu godinu kad nije uopće bilo rajčica, zapravo je pametno misliti 2 godine unaprijed.

Do kraja mjeseca na par gredica se je plamenjača jako proširila i uništila sve preostale biljke i plodove – i to najviše na krupnim rajčicama. Dio gredica se još uvijek junački držao i i dalje sam brala plodove. Jako je različito i na tim gredicama bilo od vrste do vrste – neke skoro zdrave, pokraj neke potpuno spaljene. Ali kako god bilo – unatoč bolesti i unatoč tome što je dosta bilo uništeno od bolesti – još je više bilo pobrano i zahvalna sam na tome. Iako sam sve radila „školski” – osigurala dobre uvjete rasta, gredice pomalčirala, nisam uspjela spriječiti pojavu i širenje bolesti radi dosta kiše i pogodnih uvjeta za širenje – i to je normalno. Želim reći, nemojte klonuti ako vam se pojavi bolest na rajčicama jer je ona normalna, poanta je probati čim više spasiti i pobrati prije nego bolest nastupi na plodovima. Širenje bolesti je često neizbježna, samo je pitanje vremena kad će biti povoljni uvjeti za njeno širenje (vlaga + temperatura). Tako je recimo ove godine kod moje mame bolest počela prije, a kod moje sestre mjesec dana kasnije – ali dakle prije ili poslije se je pojavila.

Krajem kolovoza je ovako izgledalo: dio se je rajčica odlično držao, dio je prilično zahvatila plamenjača:

rajcica i plamenjaca 2rajcice i plamenjaca 5

SADNJA I SJETVA

Tokom kolovoza sam još uvijek sadila. Sve je počelo 07.08. uz “bambus party” – ali ne onaj s pićem, nego s pravim bambusima 😀 Naime, sestra mi je uvalila 2 ogromna grma bambusa, koje sam još procjepala na pola pa sam imala 4 za posaditi. A kako je sve to bilo vani “na suhom”, trebalo je posaditi čim prije – a nisam prvotno imala ideje kamo. On se tokom godina jako proširi pa postane prava napast, zato sam tako dugo razmišljala kamo s njim. Posadila sam na kraju sve u šumskom vrtu: 2 grma sam posadila blizu breze, 2 gore kraj prepumpne stanice gdje je jako suho i gdje pokušavam osmisliti neku živicu samo ništa tamo ne raste, i 2 dolje u nastavku pokušaja te živice, uz parcelu Međ. voda – a na ta 2 mjesta ne samo da je sušno, nego i nabito šudrano tlo što smo zavažali. Taj dan počela sam saditi u pol 12 sati, na temperaturi preko 30 stupnja (znam, ludo, ali sam si mislila: poslijepodne dok se zgrije bude još toplije, pa bolje to čim prije napraviti – a ne mogu odmah ujutro jer mi malog u pol 11 vozi baka k sebi na spavanje). Dok sam kopala rupe u šudru moram priznati da mi nije bilo lako na toj vrućini, trebalo je polako i s pauzama… joj kako je tek onima koji rade negdje 8 sati na tim temperaturama… Uglavnom, u rupe sam stavila zemlju s kupa koji imam u šumskom vrtu, bolju, a s šudrom zavozila neke rupe… nadam se da će ti veći grmovi uspjeti narasti u ne baš povoljnim uvjetima.

Posadila sam i 2 ukrasna grma taj dan, te sam još kupila i posadila 1 calicarpu i 2 caryopterisa, jer se je moj posušio ovo proljeće, zahvaljujući mužu koji ga je oštetio kod košnje. Malo sam i pograbljala pokošenu livadu i pomalčirala to grmlje, da ga malo zaštitim od muža. Još sam opljevila gredicu kraj sanduka s glistama da muž kod košnje trimerom ne pokosi i cvijeće, pobrala mnoštvo jabuka pod jabukom pokraj, opljevila cvjetnu gredicu pokraj i malo jagode, tek sam ih načela. Bilo je vruće tih dana, već je tlo stisnulo, i tako je trajalo do polovice kolovoza. Lončanice sam zalijevala svakodnevno, brzo se trošila voda iz spremnika za kišnicu takvih dana…

11.08. sam kupila 10 kg šljiva od lokalnih poljoprivrednika, moje voćke šljiva su se nažalost dio posušile, dio nikako da počnu roditi. Baka mi je skuhala pekmez na peći na drva, pa sam to pospremila u flašice… muž se uvijek žalio kako nema pekmeza do domaćih šljiva, evo sad i to imamo spremno za zimu 🙂

Počela sam vaditi malo krumpira, jesenas sam kupila neobične crvene krumpire i grrrrr, 90 % na toj gredici su pojele voluharice. To mi je bio znak da se moram požuriti s vađenjem svog krumpira da barem imam vlastiti sjemenski materijal. Naime, kako su bile vrućine, voluharice su bile žedne, te su zato masovno nasrnule na krumpir i dalije – da utaže žeđ.

17.08. je konačno pala poštena kiša dobro sve zalijala. Jedino, to znači i da opet nastupa korov i plamenjača.

18.08. sam bila u pljevljenju i sjetvi. Posijala sam grašak šećerac, mrkvu i crni kim, te počela sređivati dio gredica gdje je rasao luk i češnjak za sjetvu. Tu sam posijala mahune (možda budu možda ne prije mraza), matovilac, zimsku salatu (VIŠE) i salatu 4 godišnja doba, rotkvice, špinat i ciklu. Zemlja je nakon kiša idealna, a radi korova na gredicama super mrvičasta.

sjetva zimske salatevrt br 2 19,08,15

Bila sam još u berbi suhog graha i mahuna, a krajem kolovoza, nakon kiša kad je zahladilo, konačno su počele bujati i visoke vrste mahunarki, ali i niske mahune koje baš i nisu prije nešto rodile radi vrućina. To je zato jer visoke temperature ne odgovaraju mahunarkama, više o tome pročitajte OVDJE.

visoke mahune 21.08.2015.niske mahune 25.08.15.

Krajem kolovoza smo povadili krumpir. Kako sam i prije spomenula, voluharice su ga jako puno pojele, te smo prilično malo pobrali s obzirom da sam imala posađena 6 redova na vrtu br2. Ali ne žalim se, uvijek ionako sadim više, glavno da bude za nas dovoljno. Mojoj prijateljici su baš sve voluharice pojele, sad nemaju krumpira, uh.

Pobrala sam i dio cikle i ukiselila ju, jer su i nju počele jesti voluharice.

ciklaciklu jele voluharice

PATKE

Krajem kolovoza sam sam zamijenila mušku patku indijsku trkačicu za žensku s jednom polaznicom radionica Škole vrtlarenja. Naime, kod mene je bilo ludo kako se 3 mužjaka nadmeću za 2 ženke, patke su se već počele skrivati, sjediti preko noći na jajima i sl. sam da se maknu od mužjaka, a kod polaznice su bile same ženke. Moj mužjak je bio oduševljeni gdje je završio samo s ženkama, odmah se je počeo šepuriti pred njima i uspravno hodati i lupati krilima, a ženka kod mene je dosta usamljena i prestrašena, ali moje jato je pokazalo jako veliku podršku – sve su navečer bile oko nje i hrabrile ju savijanjem glava da ide s njima u kokošinjac spavati – pa čak i ženke koje sad par dana nisu spavale tamo – sve su skupa išle. Fascinantne su mi kako se podržavaju i paze međusobno.

A 3 patkice kod moje mame bile su već odrasle patke, jako su brzo narasle. Ispali je da su 2 mužjaka i 1 ženka. Iako su trebale ići k meni, na kraju smo ipak odlučili da ostanu kod mame, jer su i tamo primijetili španjolske puževe (do sada ih nije bilo). A i mami su se toliko omilile da ih se je bilo teško odreći. Naučila sam kako razlikovati spol patki – ženke su jako glasne i doslovno se deru (gaaaaa gaaaaa), dok mužjaci nikad glasno ne gaču, nego imaju kraće glasanje – samo kratke glasove kvak-kvak. Naravno, ženke po rastu uvijek ostanu malo manje od mužjaka.

PROSLAVA DAN OBILJA U BIOVRTU 22.08.2015.

U subotu 22.08. imali smo proslavu dana obilja u biovrtu, bilo je prekrasno:) Bila je to prilika za druženje, degustaciju, predavanje, razmjenu iskustva i planiranje. Hvala, hvala i hvala na obilju, kao i na divnim ljudima sa kojima imamo priliku to podijeliti 🙂

Video s Dana obilja možete pogledati na našoj facebook stranici:

VIDEO

ili na našem Youtube kanalu: YOUTUBE kanal

A fotografije pogledajte u sljedećem foto-albumu:

Facebook album fotografija

I kao što sam naslov govori, doista je tokom kolovoza bilo pravo obilje u biovrtu. Svi su vrtovi bili bujni i prekrasni, puno je toga cvalo, i puno sam toga brala.

Najljepše su mi tokom kolovoza bile cleome spinosa u biovrtu, u punom cvatu. Svakog kolovoza i rudbeckia fulgida zasjaji u biovrtu.

cleome spinosarudbeckia fulgida

Biovrt je tokom kolovoza bio konačno sređeni i pomalčirani.

biovrt 25.08.15. 1biovrt 25.08.15 2

Na vrtu br 2 posebno me je razveselila salvia coccinea “Lady in red” – nakon nekoliko godina pokušaja, konačno sam imala ovu biljku u punom sjaju u vrtu. Posebno su lijepe bile i grmolike niske cinije.

slavia coccinea 210815niske cinije

Vrt br 2 je bio posebno krasan i bujni, s mnogo izmjena visokih i niskih vrsti, te puno suncokreta

vrt br 2 17.08.pogled s balkona na vrtove

i obilje plodova na svakom koraku…

tikviceobilje plodova

I još mnogo fotografija plodova, cvjetnoga šarenila i radova u vrtovima možete pogledati u sljedećem foto-albumu kolovoza 2015:

Album Kolovoz 2015