Pet najboljih sitnih sorti rajčica

Postoji pravo bogatstvo različitih vrsti rajčica, i u boji, i rastu, i okusima, i veličinama plodova…  Predstaviti ću vam mojih 5 omiljenih sitnih sorti rajčica.

Iako se radi dakle o vrstama sitnih plodova koje nisu toliko zanimljive za umake i slično, ovakve sitne vrste rajčica često to nadoknađuju svojim drugim svojstvima:

– brže dozrijevaju od krupnih

– izuzetno su rodne

– često su otpornije na bolesti i najduže na jesen daju plodove

– odlične su za pojesti odmah na vrtu, radi praktične manje veličine

– djeca ih obožavaju i često ih sama beru

1. CRVENA SITNA KOKTEL (CHERRY) RAJČICA

Ova rajčica naraste u simpatičnom grozdu i veličine je kako i sam naziv veli – poput trešnje. Iako se često koristi za dekoraciju, ovo je i vrlo ukusna rajčica. Brzo dozrijeva na vrtu i dugo odoljeva bolestima: kad sve druge vrste oko nje budu posušene od plamenjače, ona unatoč bolesti sve do mrazeva iznova tjera nove izbojke i cvjetove. Često se sama zasijava i sama niče iduće godine posvud po vrtu ako ne poberete sve plodove protekle godine. Za prevlažnih godina kada se  jako šire gljivične bolesti rajčica – koktel rajčicu ćete uvijek imati za ubrati. Ova vrsta je pravi borac za preživljavanje i vrlo je uspješna u tome, zato mi se i toliko dopada.

2. ŽUTA KOKTEL RAJČICA

Postoji više vrsti žute koktel rajčice, razlikuju se i rastom i veličinom plodova. Za sve je žute rajčice karakteristično da su nešto slađe od crvenih rajčica. Jedna od meni omiljenih žutih koktel rajčica je vrsta koja ima nešto veće plodove od crvene koktel rajčice, i raste u velikim grozdovima. Odlična je i za jelo i za dekoraciju.

3. BLACK CHERRY RAJČICA 

Iako naziv ove rajčice asocira na crnu rajčicu veličine trešnje, ona to nije niti po boji niti po veličini. To je rajčica roza-crno-zelene boje i veća od koktel rajčice. Gornji dio rajčice ima karakterističnu zelenkastu nijansu i tako izgledaju i zrele rajčice. Sok rajčice je također roza-crno-zelenkaste boje. Ovo je jedna od najukusnijih rajčica koje sam probala – nije niti preslatka, niti prekisela, već negdje između, ali opet svog karakterističnog okusa. Plodovi također rastu u većim širim grozdovima, te obilno i dugo rodi.

4. MALE KRUŠKOLIKE RAJČICE

Male rajčice u obliku kruškica mnogima su zanimljive upravo radi svog oblika kojim podsjećaju na izgled kruške (ili žarulje). Najčešće su u žutoj ili crvenoj boji, s time da su žute kruškice nešto slađe od crvenih – ali ne jako kao koktel rajčice. Odlične su i za jelo i dekoriranje, te su jako zanimljive i djeci.

5. RAJČICA BLACK PLUM (CRNI ŠLJIVAR)

Crni šljivar je crveno-crna rajčica. Crna boja je više uočljivija na gornjem dijelu ploda i u soku rajčice dok ju prerežete. Ovo je također jedna od vrsti koja se odlikuje jako finim i posebnim okusom, te jako obilnim urodom. Nije niti premala niti prevelika, te je idealna za “pojesti s nogu” na vrtu. Radi njenog okusa, obilnog uroda i otpornosti svake ju godine sijem u svom vrtu. Osim za jelo odlična je i za kuhanje raznih umaka.

Kakve sve rajčice uzgajam u biovrtu, pogledajte u našem katalogu OVDJE.

Lipanj 2015 – borba s korovima i presađivanja

RADOVI U VRTOVIMA

Na vrtovima sam početkom lipnja dovršavala sjetvu na vrtu br 2 i onda polako krenula u sjetvu u biovrtu. Naime, u biovrtu radi puževa nisam mogla prije, jer je trebalo dio biovrta raskrčiti, a bilo je i toliko puževa da bi baš sve pojeli. Stoga im je prvo trebalo smanjiti broj, da bi uopće tamo uspjela nešto uzgojiti. Tako to ide dok si uzmeš preveliki zalogaj – kasniš sa svime 😀 Primijetila sam da je sve što sam zadnje sijala u idealno toplu i vlažnu zemlju posijala duplo brže niklo od onog prije… pa ajde, kako je bio početak lipnja, bude sve stiglo. Jedino sam se svađala već jedno vrijeme s voluharicom ispod gredice rasada kupusnjača, stalno ih je nadizala kako je kopala ispod, pa dio koji ostane u zraku se suši, morala sam stalno nadgledati, gaziti nadignutu zemlju i zalijevati…

BIOVRT

Po drugi put sam krenula raskrčivati gredicu s jagodama. Zarasla ih je kostrva tj koštan, na dijelovima opet pirika, a unutra su zreli podovi trulili – jeli su ih puževi i neki kukci. Veliki dio sam oplijevila i pomalčirala i super je zapravo ako budem sad vodila brigu da ne zaraste opet pirika i koštan pa da ne završim u tako velikom poslu s tom gredicom kao ovog travnja. Stoga sam među jagode posadila cvijeće – cosmos i sl, da duže vodim tu brigu.

Raskrčivala sam i ostatak biovrta, te na jednom dijelu napravila gredice i posijala dio mahunarki i tikvenjača. Ispod malča koji sam na biovrt položila još prošle jeseni je bila zemlja još super mokra i rahla. Jedan veliki dio biovrta smo raskrčili od korova na prvoj volonterskoj akciji 06.06., a veliki dio sam i sama poslije toga odradila.

Raskrčila sam i jako veliki dio uz ogradu, do ribiza i malina, i napravila jednu dugu gredicu na koju sam sijala i sadila kasnije. Tu je bilo jako puno puževa, najviše odmah ispod korova – ispod dobričice, te nešto ispod malča… Lovila sam ih svaku večer s palentom i skupljala ispod malča, te sam na kraju i na većem dijelu maknula malč na staze za hodanje, jer su ispod malča bili malecki puževi.

Krajem mjeseca kad je bilo kišnije, po cijelom sam biovrtu rasađivala cvijeće te nešto kupusnjača na par gredica, te posijala mahune. Pripremala sam vrtove za dan otvorenih vrata u biovrtu (04.07.) pa sredila sam dobar dio biovrta – oplijevila oko gaillardia i rudbekia, napravila staze, nasadila cinije, nevene, vanjsku koprivu i kadifice…

VRT BR 2

Baš kako je počeo lipanj, počeo je i rasti korov nakon lipanjskih kiša. I to je sasvim normalno – na jako obrađenim tlima užurbano rastu jednogodišnji pionirski korovi da čim prije „zarastu” ogoljelu površinu – jer tlo nigdje u prirodi nije ogoljelo osim u pustinjama, te je to jednostavan prirodni mehanizam. Drugo je to što mi pokušavamo između tih korova osloboditi mlade biljke koje smo mi posijali, jer u suprotnom bi bila zagušene korovima. Slak je rastao kao ludi, kao i uskolisni korovi, trebalo je i okopavati i čupati na sve strane.

Kako je već bilo dosta suho sredinom lipnja, toliko suho da nisam mogla zabosti kolce u zemlju za potpornje visokim mahunarkama, za čupanje korova sam imala posebnu tehniku: prvo sam zalijala gredicu, čekala 1 sat, i onda raspalila po korovu 😀 inače baš i ne bi išlo. A trebalo je raskrčiti i povrće i cvijeće koje je nedavno niklo, jer zakrčeno korovom ne može narasti.

15.06. je konačno pala kiša, dobar je dio noći padala, i u pravo vrijeme je pala, jer je već bilo jako sušno. Kolce ipak još uvijek nisam mogla zabosti u zemlju za visoke mahunarke, ali sam zato iskoristila par dana nakon kiša za plijevljenje jednogodišnjeg korova po vrtu – najviše koštan i svračicu, uskolisne korove… nekako se korov u ovoj fazi raste nakon kiše malo “otpusti” od tla i jako ga je lako počupati i osloboditi mnoge tek proklijale biljke…

Sredinom lipnja sam ponavljala sjetvu mahunarki koje su dosta slabo nikle – jing jang visoke mahune i crveni niski grah. Naravno, uz prethodno namakanje sjemenja da prije nikne

Nakon kiša, u drugoj polovici lipnja posadila sam dio tikvenjača što sam imala posijano naknadno po teglama – i bilo je pametno dio posijati na otvoreno a dio u tegle, jer na vrtu nije sve niklo od krastavaca, kiwana i sl, pa se je naknadno sve to po vrtu popunilo s ovima iz tegle. Presadila sam i dio zelja.

Bila sam jako vesela i zadovoljna tijekom radova na vrtu, i kišici nakon koje je bilo idealno raditi na vrtu:) Glavni fokus je u lipnju dakle bio osloboditi mlade biljke korova da mogu narasti, a malčiralo se je kasnije – radi puževa koje smo isto tako tijekom lipnja maksimalno pokušavali suzbiti, a malč bi nam tu onda samo otežavao stvar.

Kako je razdoblje nakon 20.06. bilo dosta kišovitije, iskoristila sam to za presađivanje kupusnjača, cinija, kadifica, nevena… sve se najbolje primi kad opet padne kiša nakon presađivanja

Na dijelu vrta gdje smo izvadili češnjak posijane su bile krajem lipnja endivije, radiči, repe, presadila sam i mladu salatu.

VOLONTERSKE AKCIJE

Zahvaljujući volonterima u biovrtu, na 2 biovrtne volonterske radne akcije mnogo je toga napravljeno. Na prvoj akciji 06.06. raskrčili smo dobar dio biovrta, a dio volontera nakolčio je sve rajčice – preko 130 kolaca, nije to bio mali posao.

20.06. održana je druga biovrtna volonterska akcija. Muški dio volontera se je prilično namučio s postavljanjem bambusovih kolaca – zemlja je bila toliko stegnula da nije išlo samo nabadanjem, trebalo je prije čekićem nabiti kraći kolac da se napravi rupa, pa onda staviti bambusov kolac. Oplijevili smo još dio vrta br 2 i povadili još 1 vrstu zrelog češnjaka…

Te subote 20.06. poslijepodne slijedilo je pravo nevrijeme s ledom – dobro da nije bio krupni led, ali je sve skupa dosta potuklo zemlju i neke mlade biljčice…. bude se oporavilo, nije prestrašno.

OSTALI RADOVI U VRTU I OKO VRTA

Oplijevila sam ruže kod tetine ograde, one koje sam prošlo ljeto tamo sadila. Muž ih je zadnji put malo pokosio u travi, sad su oslobođene pa ih više neće… i na ogradu sam posadila slak koji mi je nikao pred kućom gdje se nema kamo pentrati.

Sestra mi je donijela višak bambusa iz njenog vrta, posadila sam ga u šumski vrt, s time da prvo nisam imala ideje kamo da ga posadim, s obzirom na njegovu invazivnost… vozila sam bambus u tačkama gore dolje po šumskom vrtu, usput oplijevila među s biljkama uz prepumpnu stanicu, i konačno sam našla mjesto uz jednu ukrasnu travu i tamo ga posadila. A jabuci u šumskom vrtu koja je bila izuzetno rodna ove godine, a na slabobujnoj podlozi, napravila sam skupa sa mužom konstrukciju i na nju sam privezala prerodne grane, inače ne bi mogla izdržati s toliko plodova.

Posadila sam i dobar dio trajnica i dio ukrasnog grmlja što sam većinu nakon neobuzdanih kupovina držala u teglama jer nisam imala ideje kamo to posaditi… hoste i tiarelle su dobile mjesto uz sanduk za gliste, 2 grma sam smjestila u cvjetnu ogradicu od ukrasnog grmlja, a malu krvaru i kaloper na biovrt….

Raskrčila i dio oko hotela za kukce, prošle sam godine tamo posadila velike grmove pelina, a sad sam između presadila nešto suncokreta koji su smetali na vrtu br 2 – prije kiša, pa su se uspješno primili.

Tijekom lipnja sam počela sa skupljanjem sjemenja – kamilica je već veliki dio popadala, svu sam koja je pri kraju cvatnje potrgala u kutiju, dio rukole se je isto već rasipao, vlasac je bio taman zreli, kao i dio salate 4 godišnja doba koje sam pobrala prije kiše.

Bilo je vrijeme i za berbu i sušenje začinskog i ljekovitog bilja, pobrala sam i spremila kamilicu, melisu, mentu, stolisnik, origano….

BERBA ČEŠNJAKA

12.06. je izvađeni prvi dozorio češnjak. Zadovoljna sam urodom, samo sam na 2 kom primijetila štetu od lukove muhe. Kako je bio na jesen pomalčirani sa sijenom i na to sam sipala pepeo, izdržalo je bez previše korova sve do vađenja – dok smo onaj prošle godine morali plijeviti. I nakon “škole” od pretprošle godine kad ga nismo na vrijeme izvadili – sad točno pratim i ne propuštam krajnji čas za vađenje – jer eto, na vlastitoj koži se najbolje pamti lekcija 😀

Ostatak ranog češnjaka je bio pobrani do kraja lipnja i stavljeni na sušenje, a krajem lipnja sam započela i s berbom kasnijeg proljetnog češnjaka, kojeg sam plela u vijence. Više o raznim vrstama jesenskog češnjaka pročitajte OVDJE.

BUBAMARE

Tijekom lipnja sve je prepuno bubamara, i ličinka i odraslih jedinki, hranile su se ušima na lobodi koju sam ostavila kao mamac za uši posvud po vrtu 🙂 Kako se one izliježu u odrasle kukce u isto vrijeme kad su i mlade krumpirove zlatice na vrtu – mnogi ljudi brkaju ličinke krumpirove zlatice i ličinku bubamare u fazi preobrazbe u odraslu bubamaru. Kako ih razlikovati pročitajte OVDJE.

PUŽEVI

Početkom lipnja nastavila sam spašavati vrt i biljke od puževa. Kako su mi na vrtu uništili dio krastavaca i tikvica, posijala sam dio i u teglice kraj kuće, da bar tamo uspiju. I lijepo su napredovale u teglicama, dok jednog dana nije pola toga nestalo – 3 španjolska puža su došla i do tih tegli, sakrili se ispod plastike za teglice, te pojeli 1 krastavce, sve cucamelone i dio tikvica, ajoj… i tako sam morala opet u sjetvu.

Na vrtovima je bilo mnogo puževa, trebalo ih je stalno skupljati da bi bilo što moglo narasti na vrtu. Početkom lipnja otišla sam u Sloveniju po još Ferramola (ekološki limacid). U šumskom vrtu je bila „ludnica” – puž na pužu, a još nisu bili preveliki za Ferramol – jer dok su preveliki ne djeluje baš. A opet bilo je i maleckih, izgleda da smo dočekali i već drugu generaciju, uh..

Kako je počelo sušnije i toplije vrijeme, do polovice lipnja je bilo malo zatišje, ali nakon kiše 15.06. i 19.06. opet su se dosta aktivirali. Na biovrtu je bilo jako loše, kako je grah nicao tako su ga tamanili, zato sam stalno odgađala glavninu sjetve tamo. Lovila sam ih s palentom – navečer sam pobacala palentu u hrpe, tako napravila krug po biovrtu – dok sam se vratila, već je oko svake hrpe bilo nešto puževa i jurili su prema njoj. Tada sam onda uzela u ruke vodu s vapnom i skupljala ih u kantu. Znala sam tako svaku večer nekoliko krugova po vrtu napraviti, i uvijek bi iznova našla puževe kod palenta. Jedne sam večeri pobacala za pokus i ferramol i palentu – svi su jurili k palenti – dakle ona ih više privlači – ali ne ubija sigurno, nego je sigurna kao dobar mamac za lakše skulkjanje.

Nakon kiša bila je opet i ludnica oko vrta br 2, dolje na kraju kod drveća, dok ih je najmanje bilo na sredini vrta br 2 – jer se stalno okopavalo i micao korov pa nisu imali mnogo mjesta za skrivanje…. Ove godine odlučila sam maksimalno smanjiti broj puževa – i patke i mama i ja smo bile jako ažurne u skupljanju. Muka mi je bila dok se sjetim šumskog vrta, tamo ih ima katastrofalno puno, pobacala sam parput ferramol, i unatoč tome ih je bilo strahovito puno…. a kako se je trebalo boriti za opstanak na vrtovima, na šumskom vrtu nije bilo vremena i za skupljanje. Posebno ih je bilo puno nakon što je moj suprug pokosio trimerom cvjetnu ogradu nakon biovrta – među sa susjedom – odmah nakon košnje pojavile su se stotine… ali barem ih je tako puno lakše sve skupiti nakon košnje. Bitno mi ih je bilo skupiti sve koji su bili bliže vrtovima, da se ne razmnože prije i tako ne naprave još veću invaziju.

Fotografije: 1. sve vučike na biovrtu su bila jako izjedene 2. cvjetna međa sa susjedom gdje je bilo puno puževa nakon košnje

KRUMPIROVE ZLATICE

Iako ove godine nije bilo jako puno krumpirove zlatice i više su mi puževi potamanili lišće krumpira nego zlatice, svejedno ih je bilo dosta na ponekim biljkama i proždirale su lišće. Tijekom lipnja sam u više navrata sve obišla, istresla zlatice u kantu i zgazila ih nakon skupljanja. Bilo je i manjih i odraslih, tako da je uvijek bilo nešto za skupiti. Nije lijepo, ali kako nemam prirodnih neprijatelja zlatica koje bih pazila i poticala, skupljanje mi je bila jedina alternativa. Čula sam da indijske patke jedu krumpirove zlatice, ali moje nažalost nisu baš bile nešto zainteresirane, samo su prolazile krumpirom…

NEPOZNATI “STANARI” U POTOKU IZA ŠUMSKOG VRTA

Početkom lipnja pojavila se je sumnjiva crvena boja u kanalu za oborinske vode na kraju šumskog vrta. Kako je to bila jarko crvena boja, pomislila sam da se radi o nekoj kemikaliji ili boji… Međutim, na kraju je ispalo da se radi o živim bićima – tubifexima. Tubifexi su sitne gliste koje žive u mulju uz obale potoka gdje jedu organski materijal i jedan su od pokazatelja da je voda kemijski nezagađena. Jako zanimljivo izgledaju, jer dok priđete površini gdje obitavaju, cijela s crvena masa miče kao jedan veliki organizam.

LIPANJ – MJESEC BOBIČASTOG VOĆA

Tijekom lipnja dozrijeva skoro svo bobičasto voće, milina 🙂  –  dud, jagode, jagode kitnjače, ribiz, josta, ogrozd, maline…. koje divno obilje :)…. Ove godine uživala sam i u prvom urodu krušvice koju sam dobila za rođendan, bobice su me stvarno oduševile okusom. Maline su super rodile, ali ih je prilično rano napala siva plijesan – dok su zorili plodovi su se počeli sušiti. Isto sam čula i od drugih da im se je dogodilo. Srećom, većinu sam ipak pobrala tj dozorilo je prije nego ih je napala bolest i posušila plodove. Čini se da su vremenski uvjeti jako pogodovali ranom širenju bolesti, koja je kasnije česta na kupinama.

RASCVJETANI LIPANJ

Tijekom lipnja svašta je cvalo na svakom kutku, evo dio te cvjetne raskoši.

Uz kuću: mamuzica i philadelphus; gaillardia, ljiljani…

oenothera speciosa i crni sljez

kalifornijski mak, tritoma, hortenzije, ivančice

makovi, malva moschata alba i turski karanfili

u šumskom vrtu verbena bonariensis privukla je mnoštvo leptira, a pronađeni je krivac koji kreše ukrasne trave – moj mačor Zvonko

I još mnogo fotografija cvjetnoga šarenila i radova u vrtovima možete pogledati u sljedećem foto-albumu lipnja 2015:

https://www.biovrt.com/galerija/lipanj-2015/

Salsa umak od rajčica

Salsa je najpoznatiji umak za jelo od rajčica. Postoji puno recepata za njegovu pripremu, a evo kako ga ja pripremam za zimnicu.

Predavanja i razmjene sjemenja tokom jeseni 2015

Udruga «Biovrt – u skladu s prirodom» tokom jeseni 2015. nastavlja s predavanjima i razmjenama sjemenja u suradnji s drugim udrugama i organizacijama.
Pred nama je vrlo aktivna jesen i pripremamo puno zanimljivih edukacija za javnost, kao i razmjena sjemenja.

Sva događanja su besplatna i otvorena za javnost.

Raspored predavanja i razmjena sjemenja:

03.10.2015. (subota) u 10 sati u Varaždinu predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje  „Popravi tlo, nahrani planet i spasi svijet” te razmjena domaćeg sjemenja u organizaciji udruge Gredica iz Varaždina. Predavanje i razmjena sjemenja održat će se u prostorima Centra za mlade grada Varaždina (bivši Dom željezničara), Kolodvorska 17. Predavanje počinje u 10 sati, a nakon predavanja, oko 11 sati počinje razmjena domaćeg sjemenja.

07.10.2015. (srijeda) u 18 sati u Čakovcu predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje „Popravi tlo, nahrani planet i spasi svijet” te razmjena domaćeg sjemenja u organizaciji udruge Centar za mlade Čakovec (CEZAM) u Prostoru (Dr.Ivana Novaka 38, Stari hrast)

Predavanje počinje u 18 sati, a nakon predavanja, oko 19 sati počinje razmjena domaćeg sjemenja.

10.10.2015. (subota) u 9 sati u Čakovcu razmjena sjemenja
Razmjena sjemenja u organizaciji udruga Biovrt, a na kojoj će sudjelovati i članovi i članice ekološke udruge Duga
Mjesto održavanja:Čakovec, centar grada – u poslovnoj zgradi Millenium (kraj MTČ parkinga), na prvom katu

29.10.2015. (četvrtak) u 18:00 sati u Lepoglavi predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje pod nazivom „Popravi tlo, nahrani planet i spasi svijet” i razmjenu domaćeg sjemenja organizira Gradska knjižnica Ivana Belostenca Lepoglava, Hrvatskih pavlina 7 (u zgradi Turističko kulturno informativnog centra (TKIC) u centru Lepoglave). Predavanje počinje u 18 sati, a nakon predavanja, oko 19 sati počinje razmjena domaćeg sjemenja.

04.11.2015. (srijeda)u 18 sati u Čakovcu predavanje
Predavanje „Revolucija zdrave hrane na dohvat ruke” u organizaciji udruge Centar za mlade Čakovec (CEZAM) u Prostoru (Dr.Ivana Novaka 38, Stari hrast)

02.12.2015. (srijeda)u 18 sati u Čakovcu predavanje
Predavanje „Upoznajmo i očuvajmo životinjske saveznike u uzgoju zdrave hrane” u organizaciji udruge Centar za mlade Čakovec (CEZAM) u Prostoru (Dr.Ivana Novaka 38, Stari hrast)

Na razmjene sjemenja se pozivaju svi pojedinci i udruge koji čuvaju ili žele čuvati domaće sjeme u svojim vrtovima i na taj način doprinesu očuvanju naše biološke raznolikosti.

Ukoliko nemate sjeme za razmjenu, do sjemenja na spomenutoj razmjeni možete doći i donacijom za sjeme.

O predavačici: Silvija Kolar – Fodor, predsjednica udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga “U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, suradnica u magazinu za život u skladu s prirodom “100 posto prirodno”, zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka.

Više o predavanjima:

Predavanje. „Popravi tlo, nahrani planet i spasi svijet”
Današnja konvencionalna poljoprivreda jedan je od najvećih zagađivača današnjice. Postoje bolji, zdraviji, učinkoviti modeli koji mogu biti rješenje i za klimatske promjene i za ljudsko zdravlje, ali i zdravije društvo općenito. Takvim zdravim uzgojem hrane možemo riješiti velike probleme današnjice.
Nakon predavanja održati će se razmjena sjemenja. Pozivamo sve da donesu svoje domaće sjeme i da njegovom razmjenom i uzgojom u vlastitim vrtovima dorinesemo očuvanju biološke raznolikosti. Ukoliko nemate sjeme za razmjenu, do sjemenja na spomenutoj razmjeni možete doći i donacijom za sjeme.
Ovim predavanjem pridružiti ćemo se Globalnom pokretu za slobodu sjemenja i akcijama koje se na svjetskoj razini obilježavaju od 02.-16.10.2015. U tom razdoblju diljem svijeta aktivisti, pojedinci i udruge će svojim akcijama, predavanjima, razmjenama sjemenja i sl. slaviti naše sjeme, naše tlo, naš terirorij, raditi na stvaranju zemaljske demokracije koja se temelji na život tlu i živom sjemenju, zdravim zajednicama i živoj ekonomiji.

04.11.2015. Revolucija zdrave hrane na dohvat ruke
U zadnje vrijeme sve više ljudi odbija postati pasivni korisnici industrijske poljoprivrede koja nudi nezdravu hranu i uništava okoliš te u konačnici i ljudsko zdravlje. Alternativa su između ostalog vlastiti vrt, urbani vrtovi, uzgoj na balkonu, lokalna nabavka, grupe solidarne razmjene…. Saznajte na koje sve načine možete stvoriti vlastitu neovisnost – prehrambeni suverenitet i koje su alternative industrijskoj poljoprivredi.

02.12.2015. Upoznajmo i očuvajmo životinjske saveznike u uzgoju zdrave hrane
Znate li da su pčele zaslužne za 1/3 hrane koju jedemo? Da su gliste zaslužne za plodno tlo, da su nam bubamare saveznici u borbi protiv nametnika? Suradnja s prirodom i bioraznoliost jako su bitni u uzgoju zdrave hrane. Upoznajte dio tog živog svijeta oko nas i naučite kako mu svi mi možemo pomoći u opstanku.

O udruzi Biovrt – u skladu s prirodom
Udruga Biovrt od svog osnutka 2012. godine pa sve do danas provodi razne edukativne sadržaje za javnost s ciljem promicanja i edukacija o životu u skladu s prirodom, podizanju svijesti o održivom razvoju, promicanju očuvanja biološke raznolikosti, te promicanja ekološke i organske proizvodnje namirnica i svih biljaka općenito.
Vizija udruge je zajednica u kojoj svaki čovjek zna kako priroda funkcionira i koji razumije da smo svi mi samo njezin maleni dio, a ne njezini “vlasnici”, te život u skladu s prirodom gdje čovjek uzgojem i nabavom svoje organske hrane podržava bioraznolikost, lokalnu zajednicu i svoje zdravlje.

Japanski dvornik – Polygonum cuspidatum

Japanski dvornik – lat.Polygonum cuspidatum syn Fallopia japonica otporna je trajnica iz obitelji dvornika, Polygonaceae. Porijeklom je iz iz istočne Azije i Japana, a proglašena je najgorom svjetskom invazivnom vrstom.

Danas mnogi vrtlari uzgajaju brojne vrste u svojim cvjetnjacima i povrtnjacima koje su porijeklom iz raznih strana svijeta. Međutim, iako su namjere dobre i biljke većinom korisne, ne ponašaju se sve biljke jednako u različitim staništima. Naime, određene strane biljke mogu «pobjeći» iz vrtova gdje se uzgajaju, ili su namjerno unesene u okoliš od strane ljudi. Ako se počnu nekontrolirano širiti i tako početi ugrožavati biološku raznolikost, zdravlje ljudi ili činiti ekonomsku štetu, tada ih nazivamo invazivnim vrstama. Nažalost, često se u trenutku unošenja strane vrste ne razmišlja dalekosežno, a i priroda uvijek biva nepredvidiva. Smatra se da je jedan od najvećih izazova zaštite prirode danas upravo kontrola invazivnih vrsti i njihovog utjecaja na zavičajne vrste.

Kao ukrasnu vrstu, mnogi su vrtari nabavili Polygonum cuspidatum. Od narodnih imena diljem svijeta zanimljivi nazivi biljke su magareća rabarbara (iako nije rabarbara), te japanski (ali i meksički te američki) bambus (nije bambus). Stabljika mu doista izgleda snažno i jako kao bambus, ali je zapravo krhka i raspadne se do iduće sezone.

Ima jaki korijenski rizomatski sustav i snažan rast, te ne samo što doslovno «guta» biosustave, čak može u urbanim sredinama ošteteti građevine i ceste. Ništa drugo ne raste gdje se ova biljka proširi.

S druge strane, vole ju pčelari jer je medonosna. Med od ove biljke je blagog okusa i izuzetno cijenjeni. Također, čula sam iskustva pčelara da su im pčele zdravije i otpornije prema varoi radi oksalne kiseline koju sadrži ova biljka.

Osim toga prekrasno miriši. Naraste u visinu i preko 2 metra. Mladi izdanci su jestivi i okusom podsjećaju na rabarbaru, a  kako sadrže veće količine oksalne kiseline, osobe s artritisom i bubrežnim kamencima ju ne smiju previše konzumirati.  A zapravo, korištenje kao divlje samoniklo bilje može biti jedno od rješenja za njeno suzbijanje.

U mom susjedstvu, dok sam bila dijete ju je u svom dvorištu imala jedna obitelj. Dok im se je previše raširila, iskopali su ju i odvezli na rub obližnjeg šumarka. Tamo se je naravno primila i započela invaziju, zaposjela je nekoliko većih površina oko navedenog šumarka. Stoga oprez kakve biljke nabavljate, i na koji način ih se rješavate kad vam više nisu zanimljive. Posljedice ponekad mogu biti ozbiljne po biosustav.

Ova biljka je trenutno (tijekom rujna) na vrhuncu cvatnje, pa ju je teško ne zamijetiti. Oko nje se širi divan miris i prepuna je pčelica i ostalih kukaca, te je zapravo i predivno šetati šumarkom dok cvate.

Najava jesenskih radionica Škole vrtlarenja 2015

12.09.2015. subota, 9-14 sati „Razmnožavanje grmlja reznicama, skupljanje sjemenja i spremanje povrća za zimu” (radi lošeg vremena odgođena je s 05.09. na 12.09.)

Uzgoj češnjaka iz zračnih lukovica

Nisu sve rajčice crvene i okrugle

Kad spomenemo rajčice, većina će odmah zamisliti savršeno okrugle crvene rajčice kakve nam se uglavnom nude u dućanima. Industrija ovakve rajčice preferira još od 1940-tih godina.

Međutim, „carstvo“ rajčica je ogromno i postoje u raznim bojama i oblicima. Prvotne rajčice bile su sitne poput koktel tj. cherry rajčice i žute boje. Danas postoji na tisuće vrsti tj kultivara rajčica koje se uzgajaju u razne svrhe.

Industrija razvija svoje vrste (hibride) koje su uglavnom savršeno okrugle i crvene, a vrste kultiviraju za svoje potrebe: lakše branje s kombajnima, ujednačeno dozrijevanje, otpornost na neke bolesti i nametnike, dozrijevanje nakon berbe…. Mnoge su te vrste na uštrb toga izgubile onaj „pravi“ okus. Ne znam za vas ali ja rajčicu iz dućana teško mogu pojesti, zato jer pored svih otrova s kojima je bila uzgajana, ona nema okus po pravoj rajčici. Da, to je ljepota vlastitog uzgoja hrane – znaš što jedeš i koji su stvarni okusi voće i povrća.

Mnogi tako često s sjetom i čežnjom spominju one prave starinske rajčice koje mirišu i imaju okus. Te sorte nisu baš zanimljive industriji, pogotovo ako imaju plodove koji nisu ujednačene veličine i ako imaju razne nepravilnosti na sebi, ako imaju premekanu kožicu pa nisu pogodni za skladištenje i transport, ako dozrijevaju neujednačeno tijekom cijele godine…. Ali to su baš savršene osobine za nas vrtlare koji tokom cijele sezone želimo jesti onu pravu, zdravu, mirisnu rajčicu.

Nisu samo proizvođači „krivi“ za ovakvu uniformiranost na tržištu. Naime, i kupci često biraju samo okrugle crvene vrste, dok skeptično zaobilaze neke neobičnije boje i oblike rajčice. Tako je to u konačnici rezultiralo time da su prodavači ostali s neprodanim količinama i preorijentirali se samo na ono što se sigurno prodaje.

Ipak, u zadnje vrijeme  među krugovima vrtlara sve su popularnije slobodnooprašujuće  sorte rajčice, rajčice čije se sjeme rjeđe može naći na klasičnom tržištu. Prije ćete ga naći na raznim razmjenama sjemenja i kod zaljubljenika u vrtlarenje i bioraznolikost. Te rajčice postoje u raznim bojama, oblicima, veličini i okusima. Osim dakle crvene boje, postoje rajčice bijele, žute, zelene, pink, ljubičaste, crveno-roza, narančaste, smeđe, plave…. I ne samo to, postoje i tigraste vrste – vrste na pruge, i multikolor vrste – vrste višebojnih plodova. Rajčica ima nevjerojatnu mogućnost mutacija, pa tako je i crvena boja tek jedna od mutacija.

Razlika između slobodnooprašujućih rajčica i hibrida je da ove prve prenose sve svoje osobine na svoje potomstvo, što je i logično jer je rajčica samooprašujuća. Tek ponekad radi insekata može doći do međusobnog križanja među raznim vrstama rajčica i tako možemo uzgojiti i nove vrste. Hibridi s druge strane (oznaka na pakiranju u trgovinama F1) dobiveni su namjernim križanjem genetski različitih vrsti rajčica da bi se istaknule neke kvalitete, ali njihovo sjeme neće dati identične rezultate  (jer je za to potrebno opet isto križanje, a ne samooprašivanje). Dakle nije da sjeme uzeto s plodova hibrida neće proklijati ili narasti, nego samo neće dati identično potomstvo.

Međutim, kako sam prije spomenula, mnogo je vrsti slobodnooprašujućih vrsti nenadmašivo po okusu, mirisu ili nekim drugim karakteristikama i zato ih mnogi vrtlari održavaju u svojim vrtovima i svake godine skupljaju i siju svoje vlastito sjeme. Samim uzgojem divnih starinskih vrsti rajčica prilagođavate ih vašem podneblju, klimatskim prilikama, bolestima i nametnicima, a odabirom sjemenja s najljepših i najotpornijih biljaka vi te biljke prilagođujete svojem vrtu i sebi. Zato su mnoge slobodnooprašujće vste i prilično otporne.

I moja kolekcija rajčica se zahvaljujući raznim razmjenama sjemenja povećavala i danas imam toliko sorti da ne uspijevam sve vrste svake godine posijati. U tekstovima koji slijede upoznati ću vas s mojim omiljenim rajčicama koje uzgajam u svom biovrtu i pokušati vam približiti sve te divne okuse, boje, mirise i neobične oblike rajčica.

A kakve sve sorte uzgajam u Biovrtu, pogledajte u katalogu OVDJE.

Javni poziv za besplatna jesenska predavanja 2015

Pobjednici foto natječaja Vrtlarsko obilje udruge Biovrt

Dana 31.8.2015. završio je foto natječaj udruge Biovrt-u skladu s prirodom“Vrtlarsko obilje” u kojem je sudjelovalo 40 fotografija raznolikog vrtlarskog obilja.

Iako smo ove godine (za razliku od prethodne) svi pobjednici jer smo nagrađeni dobrim vremenom i obiljem zdravog voća i povrća, nagrade su dodjeljene.

Prva fotografija po broju lajkova je ona Sanje Gotić,čiji se vrt nalazi na gradskoj parceli iz grada Ludbrega. Obilje za nju predstavlja od svega po malo, što je na fotografiji i pokazala. Pratitelji/ce stranice su prepoznali njen trud i nagradili je najvećim brojem glasova: 248 “lajkova” u ponoć 31.8.2015. u fotoalbumu objavljenom na našoj facebook stranici Udruge Biovrt – u skladu s prirodom.

Fotografija koju je žiri udruge Biovrt odlučio nagraditi je ona Maje i Mislava Katalinić iz Čepina.
Maja i Mislav ponosni su vlasnici malog vrta u Čepinu koji svake godine nadopunjuju novim biljkama. “Ujutro se prošetati vrtom, uživati u sitnim svakodnevnim promjenama na biljkicama, vratiti se u kuću s prepunim posudama šarenih zrelih plodova – e pa to je za nas obilje”.

Sanja, kao i Maja i Mislav u svoje će vrtove od slijedeće godine moći posijati vrijednu kolekciju povrća i začinskog/ljekovitog bilja te cvijeća- sve potrebno za stvaranje malog biovrta.

Nagrada je paket 10 vrsta sjemenja iz biovrta: mix rajčica, mix paprika, mix starinskih salata, niski starinski žućkasti grah, blitva, neven, crni sljez, globus čičak, korijander i amaranthus gagenticus – crveni špinat. Nadamo se da će zdravo i obilno porasti u vrtovima pobjednika, te preporučamo pobjednicima svakako skupljati sjeme kako bi postali i ostali samoodrživi vrtlari.

Svi ostali sudionici/ce natječaja dobiti će utješne nagrade.

Hvala svima na sudjelovanju.

Želimo vam puno sretnih trenutaka u vašim vrtovima.

Tim udruge Biovrt