rujan 2015 - Biovrt - u skladu s prirodom

Lipanj 2015 – borba s korovima i presađivanja

RADOVI U VRTOVIMA

Na vrtovima sam početkom lipnja dovršavala sjetvu na vrtu br 2 i onda polako krenula u sjetvu u biovrtu. Naime, u biovrtu radi puževa nisam mogla prije, jer je trebalo dio biovrta raskrčiti, a bilo je i toliko puževa da bi baš sve pojeli. Stoga im je prvo trebalo smanjiti broj, da bi uopće tamo uspjela nešto uzgojiti. Tako to ide dok si uzmeš preveliki zalogaj – kasniš s svime 😀 Primijetila sam da je sve što sam zadnje sijala u idealno toplu i vlažnu zemlju posijala duplo brže niklo od onog prije… pa ajd, kako je bio početak lipnja, bude sve stiglo. Jedino sam se svađala već jedno vrijeme s voluharicom ispod gredice rasada kupusnjača, stalno ih je nadizala kako je kopala ispod, pa dio koji ostane u zraku se suši, morala sam stalno nadgledati, gaziti nadignutu zemlju i zalijevati…

BIOVRT

Po drugi put sam krenula raskrčavati gredicu s jagodama. Zarasla ih je kostrva tj koštan, na dijelovima opet pirika, a unutra su zreli podovi trulili – jeli su ih puževi i neki kukci. Veliki dio sam opljevila i pomalčirala i super je zapravo ako budem sad vodila brigu da ne zaraste opet pirika i koštan pa da ne završim u tako velikom poslu s tom gredicom kao ovog travnja. Stoga sam među jagode posadila cvijeće – cosmos i sl, da duže vodim tu brigu.

Raskrčavala sam i ostatak biovrta, te na jednom dijelu napravila gredice i posijala dio mahunarki i tikvenjača. Ispod malča koji sam na biovrt položila još prošle jeseni je bila zemlja još super mokra i rahla. Jedan veliki dio biovrta smo raskrčili od korova na prvoj volonterskoj akciji 06.06., a veliki dio sam i sama poslije toga odradila.

 gredice na biovrtugredica jagoda

Raskrčila sam i jako veliki dio uz ogradu, do ribiza i malina, i napravila jednu dugu gredicu na koju sam sijala i sadila kasnije. Tu je bilo jako puno puževa, najviše odmah ispod korova – ispod dobričice, te nešto ipod malča… Lovila sam ih svaku večer s palentom i skupljala ispod malča, te sam na kraju i na većem dijelu maknula malč na staze za hodanje, jer su ispod malča bili malecki puževi.

Krajem mjeseca kad je bilo kišnije, po cijelom sam biovrtu rasađivala cvijeće te nešto kupusnjača na par gredica, te posijala mahune. Pripremala sam vrtove za dan otvorenih vrata u biovrtu (04.07.) pa sredila sam dobar dio biovrta – opljevila oko gaillardia i rudbeckia, napravila staze, nasadila cinije, nevene, vanjsku koprivu i kadifice…

biovrt 27.06.

VRT BR 2

Baš kako je počeo lipanj, počeo je i rasti korov nakon lipanjskih kiša. I to je sasvim normalno – na jako obrađenim tlima užurbano rastu jednogodišnji pionirski korovi da čim prije „zarastu” ogoljelu površinu – jer tlo nigdje u prirodi nije ogoljelo osim u pustinjama, te je to jednostavan prirodni mehanizam. Drugo je to što mi pokušavamo između tih korova osloboditi mlade biljke koje smo mi posijali, jer u suprotnom bi bila zagušene korovima. Slak je rastao kao ludi, kao i uskolisni korovi, trebalo je i okopavati i čupati na sve strane.

Kako je već bilo dosta suho sredinom lipnja, toliko suho da nisam mogla zabosti kolce u zemlju za potpornje visokim mahunarkama, za čupanje korova sam imala posebnu tehniku: prvo sam zalijala gredicu, čekala 1 sat, i onda raspalila po korovu 😀 inače baš i ne bi išlo. A trebalo je raskrčiti i povrće i cvijeće koje je nedavno niklo, jer zakrčeno korovom ne može narasti.

15.06. je konačno pala kiša, dobar je dio noći padala, i u pravo vrijeme je pala, jer je već bilo jako sušno. Kolce ipak još uvijek nisam mogla zabosti u zemlju za visoke mahunarke, ali sam zato iskoristila par dana nakon kiša za pljevljenje jednogodišnjeg korova po vrtu – najviše koštan i svračicu, uskolisne korove… nekako se korov u ovoj fazi raste nakon kiše malo “otpusti” od tla i jako ga je lako počupati i osloboditi mnoge tek proklijale biljke…

korov bujakorovi

Sredinom lipnja sam ponavljala sjetvu mahunarki koje su dosta slabo nikle – jing jang visoke mahune i crveni niski grah. Naravno, uz prethodno namakanje sjemenja da prije nikne

Nakon kiša, u drugoj polovici lipnja posadila sam dio tikvenjača što sam imala posijano naknadno po teglama – i bilo je pametno dio posijati na otvoreno a dio u tegle, jer na vrtu nije sve niklo od krastavaca, kiwana i sl, pa se je naknadno sve to po vrtu popunilo s ovima iz tegle. Presadila sam i dio zelja.

Bila sam jako vesela i zadovoljna tijekom radova na vrtu, i kišici nakon koje je bilo idealno raditi na vrtu:) Glavni fokus je u lipnju dakle bio osloboditi mlade biljke korova da mogu narasti, a malčiralo se je kasnije – radi puževa koje smo isto tako tokom lipnja maksimalno pokušavali suzbiti, a malč bi nam tu onda samo otežavao stvar.

kratavci i tikvice u tegli16.06.15. vrt br 2

Kako je razdoblje nakon 20.06. bilo dosta kišovitije, iskoristila sam to za presađivanje kupusnjača, cinija, kadifica, nevena… sve se najbolje primi kad opet padne kiša nakon presađivanja

Na dijelu vrta gdje smo izvadili češnjak posijane su bile krajem lipnja endivije, radiči, repe, presadila sam i mladu salatu.

 vrt br 2 22.06.27.06.15 vrt br 2

VOLONTERSKE AKCIJE

Zahvaljujući volonterima u biovrtu, na 2 biovrtne volonterske radne akcije mnogo je toga napravljeno. Na prvoj akciji 06.06. raskrčili smo dobar dio biovrta, a dio volontera nakolčio je sve rajčlčice – preko 130 kolaca, nije to bio mali posao.

20.06. održana je druga biovrtna volonterska akcija. Muški dio volontera se je prilično namučio s postavljanjem bambusovih kolaca – zemlja je bila toliko stegnula da nije išlo samo nabadanjem, trebalo je prije čekičem nabiti kraći kolac da se napravi rupa, pa onda staviti bambusov kolac. Opljevili smo još dio vrta br 2 i povadili još 1 vrstu zrelog češnjaka…

Te subote 20.06. poslijepodne slijedilo je pravo nevrijeme s ledom – dobro da nije bio krupni led, ali je sve skupa dosta potuklo zemlju i neke mlade biljčice…. bude se oporavilo, nije prestrašno.

vrt br 2 22.06.15.vrt br 2 23.06.15.

OSTALI RADOVI U VRTU I OKO VRTA

Opljevila sam ruže kod tetine ograde, one koje sam prošlo ljeto tamo sadila. Muž ih je zadnji put malo pokosio u travi, sad su oslobođene pa ih više neće… i na ogradu sam posadila slak koji mi je nikao pred kućom gdje se nema kamo pentrati.

Sestra mi je donijela višak bambusa iz njenog vrta, posadila sam ga u šumski vrt, s time da prvo nisam imala ideje kamo da ga posadim, s obzirom na njegovu invazivnost… vozila sam bambus u tačkama gore dolje po šumskom vrtu, usput opljevila među s biljkama uz prepumpnu stanicu, i konačno sam našla mjesto uz jednu ukrasnu travu i tamo ga posadila. A jabuci u šumskom vrtu koja je bila izuzetno rodna ove godine, a na slabobujnoj podlozi, napravila sam skupa s mužom konstrukciju i na nju sam privezala prerodne grane, inače ne bi mogla izdržati s toliko plodova.

Posadila sam i dobar dio trajnica i dio ukrasnog grmlja što sam većinu nakon neobuzdanih kupovina držala u teglama jer nisam imala ideje kamo to posaditi… hoste i tiarelle su dobile mjesto uz sanduk za gliste, 2 grma sam smjestila u cvjetnu ogradicu od ukrasnog grmlja, a malu krvaru i kaloper na biovrt….

Raskrčila i dio oko hotela za kukce, prošle sam godine tamo posadila velike grmove pelina, a sad sam između presadila nešto suncokreta koji su smetali na vrtu br 2 – prije kiša, pa su se uspješno primili.

šumski vrt 27.06.15.suncokreti oko hotela za kukce

Tokom lipnja sam počela s skupljanjem sjemenja – kamilica je već veliki dio popadala, svu sam koja je pri kraju cvatnje potrgala u kutiju, dio rukole se je isto već rasipao, vlasac je bio taman zreli, kao i dio salate 4 godišnja doba koje sam pobrala prije kiše.

Bilo je vrijeme i za berbu i sušenje začinskog i ljekovitog bilja, pobrala sam i spremila kamilicu, melisu, mentu, stolisnik, origano….

 berba i spremanje ljekovitog bilja 1 berba i spremanje ljekovitog bilja 2

BERBA ČEŠNJAKA

12.06. je izvađeni prvi dozorio češnjak. Zadovoljna sam urodom, samo sam na 2 kom primjetila štetu od lukove muhe. Kako je bio na jesen pomalčirani s sijenom i na to sam sipala pepeo, izdržalo je bez previše korova sve do vađenja – dok smo onaj prošle godine morali pljeviti. I nakon “škole” od pretprošle godine kad ga nismo na vrijeme izvadili – sad točno pratim i ne propuštam krajnji čas za vađenje – jer eto, na vlastitoj koži se najbolje pamti lekcija 😀

Ostatak ranog češnjaka je bio pobrani do kraja lipnja i stavljeni na sušenje, a krajem lipnja sam započela i s berbom kasnijeg proljetnog češnjaka, kojeg sam plela u vijence. Više o raznim vrstama jesenskog češnjaka pročitajte OVDJE.

češnjak vijenacčešnjak berba

BUBAMARE

Tokom lipnja sve je prepuno bubamara, i ličinka i odraslih jedinki, hranile su se ušima na lobodi koju sam ostavila kao mamac za uši posvud po vrtu 🙂 Kako se one izlježu u odrasle kukce u isto vrijeme kad su i mlade krumpirove zlatice na vrtu – mnogi ljudi brkaju ličinke krumpirove zlatice i ličinku bubamare u fazi preobrazbe u odraslu bubamaru. Kako ih razlikovati pročitajte OVDJE.

bubamara licinka 1bubamara licinke

PUŽEVI

Početkom lipnja nastavila sam spašavati vrt i biljke od puževa. Kako su mi na vrtu uništili dio krastavaca i tikvica, posijala sam dio i u teglice kraj kuće, da bar tamo uspiju. I lijepo su napredovale u teglicama, dok jednog dana nije pola toga nestalo – 3 španjolska puža su došla i do tih tegli, sakrili se ispod plastike za teglice, te pojeli 1 krastavce, sve cucamelone i dio tikvica, ajoj… i tako sam morala opet u sjetvu.

Na vrtovima je bilo mnogo puževa, trebalo ih je stalno skupljati da bi bilo što moglo narasti na vrtu. Početkom lipnja otišla sam u Sloveniju po još Ferramola (ekološki limacid). U šumskom vrtu je bila „ludnica” – puž na pužu, a još nisu bili preveliki za Ferramol – jer dok su preveliki ne djeluje baš. A opet bilo je i maleckih, izgleda da smo dočekali i već drugu generaciju, uh..

Kako je počelo sušnije i toplije vrijeme, do polovice lipnja je bilo malo zatišje, ali nakon kiše 15.06. i 19.06. opet su se dosta aktivirali. Na biovrtu je bilo jako loše, kako je grah nicao tako su ga tamanili, zato sam stalno odgađala glavninu sjetve tamo. Lovila sam ih s palentom – navečer sam pobacala palentu u hrpe, tako napravila krug po biovrtu – dok sam se vratila, već je oko svake hrpe bilo nešto puževa i jurili su prema njoj. Tada sam onda uzela u ruke vodu s vapnom i skupljala ih u kantu. Znala sam tako svaku večer nekoliko krugova po vrtu napraviti, i uvijek bi iznova našla puževe kod palenta. Jedne sam večeri pobacala za pokus i ferramol i palentu – svi su jurili k palenti – dakle ona ih više privlači – ali ne ubija sigurno, nego je sigurna kao dobar mamac za lakše skulkjanje.

Nakon kiša bila je opet i ludnica oko vrta br 2, dolje na kraju kod drveća, dok ih je najmanje bilo na sredini vrta br 2 – jer se stalno okopavalo i micao korov pa nisu imali mnogo mjesta za skrivanje…. Ove godine odlučila sam maksimalno smanjiti broj puževa – i patke i mama i ja smo bile jako ažurne u skupljanju. Muka mi je bila dok se sjetim šumskog vrta, tamo ih ima katastrofalno puno, pobacala sam parput ferramol, i unatoč tome ih je bilo strahovito puno…. a kako se je trebalo boriti za opstanak na vrtovima, na šumskom vrtu nije bilo vremena i za skupljanje. Posebno ih je bilo puno nakon što je moj suprug pokosio trimerom cvjetnu ogradu nakon biovrta – među s susjedom – odmah nakon košnje pojavile su se stotine… ali barem ih je tako puno lakše sve skupiti nakon košnje. Bitno mi ih je bilo skupiti sve koji su bili bliže vrtovima, da se ne razmnože prije i tako ne naprave još veću invaziju.

Fotografije: 1. sve vučike na biovrtu su bila jako izjedene 2. cvjetna međa s susjedom gdje je bilo puno puževa nakon košnje

vučiku napali puževicvjetna međa

KRUMPIROVE ZLATICE

Iako ove godine nije bilo jako puno krumpirove zlatice i više su mi puževi potamanili lišće krumpira nego zlatice, svejedno ih je bilo dosta na ponekim biljkama i proždirale su lišće. Tokom lipnja sam u više navrata sve obišla, istresla zlatice u kantu i zgazila ih nakon skupljanja. Bilo je i manjih i odraslih, tako da je uvijek bilo nešto za skupiti. Nije lijepo, ali kako nemam prirodnih neprijatelja zlatica koje bih pazila i poticala, skupljanje mi je bila jedina alternativa. Čula sam da indijske patke jedu krumpirove zlatice, ali moje nažalost nisu baš bile nešto zainteresirane, samo su prolazile krumpirom…

krumpirova zlatica 4krumpirova zlatica 6

NEPOZNATI “STANARI” U POTOKU IZA ŠUMSKOG VRTA

Početkom lipnja pojavila se je sumnjiva crvena boja u kanalu za oborinske vode na kraju šumskog vrta. Kako je to bila jarko crvena boja, pomislila sam da se radi o nekoj kemikaliji ili boji… Međutim, na kraju je ispalo da se radi o živim bićima – tubifexima. Tubifexi su sitne gliste koje zive u mulju uz obale potoka gdje jedu organski materijal i jedan su od pokazatelja da je voda kemijski nezagadena. Jako zanimljivo izgledaju, jer dok priđete površini gdje obitavaju, cijela sa crvena masa miče kao jedan veliki organizam.

tubifexi 1tubifexi 2

LIPANJ – MJESEC BOBIČASTOG VOĆA

Tokom lipnja dozrijeva skoro svo bobičasto voće, milina 🙂  –  dud, jagode, jagode kitnjače, ribiz, josta, ogrozd, maline…. koje divno obilje :)…. Ove godine uživala sam i u prvom urodu krušvice koju sam dobila za rođendan, bobice su me stvarno oduševile okusom. Maline su super rodile, ali ih je prilično rano napala siva pljesan – dok su zorili plodovi su se počeli sušiti. Isto sam čula i od drugih da im se je dogodilo. Srećom, većinu sam ipak pobrala tj dozorilo je prije nego ih je napala bolest i posušila plodove. Čini se da su vremenski uvjeti jako pogodovali ranom širenju bolesti, koja je kasnije česta na kupinama.

krušvicacrna malina

RASCVJETANI LIPANJ

Tokom lipnja svašta je cvalo na svakom kutku, evo dio te cvjetne raskoši.

Uz kuću: mamuzica i philadelphus; gaillardia, ljiljani…

 turski karanfil i philadelphusgredica uz kuću

oenothera speciosa i crni sljez

oenothera speciosacrni sljez

kalifornijski mak, tritoma, hortenzije, ivančice

kalifornijski maktritoma, hortenzija, ivančice

makovi, malva moschata alba i turski karanfili

makmalva moschata i turski karanfil.

u šumskom vrtu verbena bonariensis privukla je mnoštvo leptira, a pronađeni je krivac koji kreše ukrasne trave – moj mačor Zvonko

verbena bonariensiszvonko jede ukrasnu travu

I još mnogo fotografija cvjetnoga šarenila i radova u vrtovima možete pogledati u sljedećem foto-albumu lipnja 2015:

Album Lipanj 2015

 

Salsa umak od rajčica

Salsa je najpoznatiji umak za jelo od rajčica. Postoji puno recepata za njegovu pripremu, a evo kako ga ja pripremam za zimnicu.

Potrebni sastojci:
– rajčice – više od 2/4 ukupne količine povrća za umak
– tomatillo 1/4 ukupne količine povrća za umak
– slatka paprika, nešto manje od 1/4 ukupne količine povrća za umak
– par glavica luka
– češnjak
– nekoliko mrkvi
– žlica soli  i žlica šećera (na količinu otprilike 5 litara umaka)
– začini po želji (mogu i naknadno kod pripreme jela)
– za one koji vole ljuto mogu odmah u umak dodati par ljutih papričica, ali to se može dodati i naknadno prilikom pripreme samog jela
Fotografije: 1. Rajčice Black zebra i pink šljivar; 2. tomatillo mix i mrkva
15092015 rajcica black zebra17092015 tomatillo i mrkva berba
Priprema:
Nasjeckani luk, češnjak i papriku staviti lagano peći na ulju uz često miješanje, s poklopljenim poklopcom, da lagano omekša i da tek lagano požuti
Dodati nasjeckanu rajčicu na komade, mrkvu na kolutiće, narezani tomatillo, malo vode i sve to uz stalno miješanje kuhati na srednje jakoj vatri nekih 3-4 sata. Nijedno povrće (paprike, rajčice) ne gulim prije, jer upravo kora sadrži brojne vitamine, pa bi se ili prethodnim guljenjem, ili naknadnim pasiranjem puno toga izgubilo. Na kraju sve dobro usitnim štapnim mikserom pa je umak lijepe strukture.
Nakon toga spremite umak u prethodno zagrijane oprane staklene boce, zatvorite i stavite jedno do drugog hladiti. Sve skupa zamotajte dekom ili ručnikom da se polako hladi, tako ćete osigurati trajnost vašoj zimnici. Detalje oko spremanja u staklene boce možete pročitati u tekstu o pripremu sosa od rajčica OVDJE.
Osim spremanja u boce, možete umak i zamrznuti u posudicama u ledenici.
Ovakav umak stoji u staklenkama ili u ledenici minimalno 1 godinu i koristi se za pripremu raznih jela. Ja ga najviše koristim za jela s tjesteninom, s time da sam umak prilikom pripreme nikad jako ne začinim – nego to radim kod pripreme samog umaka. Čim neutralniji umak skuhate – imate više izbora kasnije kod pripreme jela. Dok pripremam sam umak za tjesteninu, uvijek obavezno još prepečem dosta narezanog luka i češnjaka, pa čak i malo paprike, i tada začinim  bosiljkom, paprom i sl – ovisno o želji.  Isto tako, moj popis povrća za salsu nije definitivni, možete dodati i patliđane, tikvice…svašta po želji i u omjeru po želji.
Meksička verzija salsa umaka sadrži o obavezno narezani svježi list korijandera, par ljutih papričica i limunov sok.
Postoje verzije i zelenog salsa umaka koji se priprema samo od tomatilla, bez rajčice. Moja verzija sadrži oboje, a zapravo, možete probati razne omjere i rajčice i tomatilla. Tomatillo je po okusu puno blaži i slađi od rajčice, a sve o njegovom uzgoju možete pročitati OVDJE.
17092015 paprika19092015 salsa
Za vrijeme ljetnog obilja, kad imamo toliko viškova povrća na vrtu, svakako je salsa umak jedan od dobrih načina da to bogatstvo okusa “spremimo” i uživamo u njemu zimi.
Za pokus, jednom dijelu umaka sam dodala i tikvice narezane na komadiće, koje sam s umakom još kuhala nekih 10 minuta, te onda spremila u staklenke. Naime, tikvice su isto povrće kojeg nemamo zimi, a odlične su u umaku s tjesteninom. A kako ne znam kako će se komadići tikvica držati kroz duže vremena u zimnici, ovo mi je pokus trajnosti tako pripremljene zimnice.
 

Predavanja i razmjene sjemenja tokom jeseni 2015

Udruga «Biovrt – u skladu s prirodom» tokom jeseni 2015. nastavlja s predavanjima i razmjenama sjemenja u suradnji s drugim udrugama i organizacijama.
Pred nama je vrlo aktivna jesen i pripremamo puno zanimljivih edukacija za javnost, kao i razmjena sjemenja.

Sva događanja su besplatna i otvorena za javnost.

Raspored predavanja i razmjena sjemenja:

03.10.2015. (subota) u 10 sati u Varaždinu predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje  „Popravi tlo, nahrani planet i spasi svijet” te razmjena domaćeg sjemenja u organizaciji udruge Gredica iz Varaždina. Predavanje i razmjena sjemenja održat će se u prostorima Centra za mlade grada Varaždina (bivši Dom željezničara), Kolodvorska 17. Predavanje počinje u 10 sati, a nakon predavanja, oko 11 sati počinje razmjena domaćeg sjemenja.

07.10.2015. (srijeda) u 18 sati u Čakovcu predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje „Popravi tlo, nahrani planet i spasi svijet” te razmjena domaćeg sjemenja u organizaciji udruge Centar za mlade Čakovec (CEZAM) u Prostoru (Dr.Ivana Novaka 38, Stari hrast)

Predavanje počinje u 18 sati, a nakon predavanja, oko 19 sati počinje razmjena domaćeg sjemenja.

10.10.2015. (subota) u 9 sati u Čakovcu razmjena sjemenja
Razmjena sjemenja u organizaciji udruga Biovrt, a na kojoj će sudjelovati i članovi i članice ekološke udruge Duga
Mjesto održavanja:Čakovec, centar grada – u poslovnoj zgradi Millenium (kraj MTČ parkinga), na prvom katu

24.10.2015. (subota) u 10 sati u Zagrebu predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje„Popravi tlo, nahrani planet i spasi svijet” te razmjena domaćeg sjemenja u organizaciji udruge Vestigum, Rudeška 142 (s dvorišne strane) Zagreb -Vrbani
Predavanje počinje u 10 sati, a nakon predavanja, oko 11 sati počinje razmjena domaćeg sjemenja.

29.10.2015. (četvrtak) u 18:00 sati u Lepoglavi predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje pod nazivom „Popravi tlo, nahrani planet i spasi svijet” i razmjenu domaćeg sjemenja organizira Gradska knjižnica Ivana Belostenca Lepoglava, Hrvatskih pavlina 7 (u zgradi Turističko kulturno informativnog centra (TKIC) u centru Lepoglave). Predavanje počinje u 18 sati, a nakon predavanja, oko 19 sati počinje razmjena domaćeg sjemenja.

04.11.2015. (srijeda)u 18 sati u Čakovcu predavanje
Predavanje „Revolucija zdrave hrane na dohvat ruke” u organizaciji udruge Centar za mlade Čakovec (CEZAM) u Prostoru (Dr.Ivana Novaka 38, Stari hrast)

02.12.2015. (srijeda)u 18 sati u Čakovcu predavanje
Predavanje „Upoznajmo i očuvajmo životinjske saveznike u uzgoju zdrave hrane” u organizaciji udruge Centar za mlade Čakovec (CEZAM) u Prostoru (Dr.Ivana Novaka 38, Stari hrast)

 

Na razmjene sjemenja se pozivaju svi pojedinci i udruge koji čuvaju ili žele čuvati domaće sjeme u svojim vrtovima i na taj način doprinesu očuvanju naše biološke raznolikosti.

Ukoliko nemate sjeme za razmjenu, do sjemenja na spomenutoj razmjeni možete doći i donacijom za sjeme.

O predavačici: Silvija Kolar – Fodor, predsjednica udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga “U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, suradnica u magazinu za život u skladu s prirodom “100 posto prirodno”, zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka.

predavanja jesen 2015

Više o predavanjima:

Predavanje. „Popravi tlo, nahrani planet i spasi svijet”
Današnja konvencionalna poljoprivreda jedan je od najvećih zagađivača današnjice. Postoje bolji, zdraviji, učinkoviti modeli koji mogu biti rješenje i za klimatske promjene i za ljudsko zdravlje, ali i zdravije društvo općenito. Takvim zdravim uzgojem hrane možemo riješiti velike probleme današnjice.
Nakon predavanja održati će se razmjena sjemenja. Pozivamo sve da donesu svoje domaće sjeme i da njegovom razmjenom i uzgojom u vlastitim vrtovima dorinesemo očuvanju biološke raznolikosti. Ukoliko nemate sjeme za razmjenu, do sjemenja na spomenutoj razmjeni možete doći i donacijom za sjeme.
Ovim predavanjem pridružiti ćemo se Globalnom pokretu za slobodu sjemenja i akcijama koje se na svjetskoj razini obilježavaju od 02.-16.10.2015. U tom razdoblju diljem svijeta aktivisti, pojedinci i udruge će svojim akcijama, predavanjima, razmjenama sjemenja i sl. slaviti naše sjeme, naše tlo, naš terirorij, raditi na stvaranju zemaljske demokracije koja se temelji na život tlu i živom sjemenju, zdravim zajednicama i živoj ekonomiji.

04.11.2015. Revolucija zdrave hrane na dohvat ruke
U zadnje vrijeme sve više ljudi odbija postati pasivni korisnici industrijske poljoprivrede koja nudi nezdravu hranu i uništava okoliš te u konačnici i ljudsko zdravlje. Alternativa su između ostalog vlastiti vrt, urbani vrtovi, uzgoj na balkonu, lokalna nabavka, grupe solidarne razmjene…. Saznajte na koje sve načine možete stvoriti vlastitu neovisnost – prehrambeni suverenitet i koje su alternative industrijskoj poljoprivredi.

02.12.2015. Upoznajmo i očuvajmo životinjske saveznike u uzgoju zdrave hrane
Znate li da su pčele zaslužne za 1/3 hrane koju jedemo? Da su gliste zaslužne za plodno tlo, da su nam bubamare saveznici u borbi protiv nametnika? Suradnja s prirodom i bioraznoliost jako su bitni u uzgoju zdrave hrane. Upoznajte dio tog živog svijeta oko nas i naučite kako mu svi mi možemo pomoći u opstanku.

 

O udruzi Biovrt – u skladu s prirodom
Udruga Biovrt od svog osnutka 2012. godine pa sve do danas provodi razne edukativne sadržaje za javnost s ciljem promicanja i edukacija o životu u skladu s prirodom, podizanju svijesti o održivom razvoju, promicanju očuvanja biološke raznolikosti, te promicanja ekološke i organske proizvodnje namirnica i svih biljaka općenito.
Vizija udruge je zajednica u kojoj svaki čovjek zna kako priroda funkcionira i koji razumije da smo svi mi samo njezin maleni dio, a ne njezini “vlasnici”, te život u skladu s prirodom gdje čovjek uzgojem i nabavom svoje organske hrane podržava bioraznolikost, lokalnu zajednicu i svoje zdravlje.

 

Japanski dvornik – Polygonum cuspidatum

Japanski dvornik – lat.Polygonum cuspidatum syn Fallopia japonica otporna je trajnica iz obitelji dvornika, Polygonaceae. Porijeklom je iz iz istočne Azije i Japana, a proglašena je najgorom svjetskom invazivnom vrstom.

Danas mnogi vrtlari uzgajaju brojne vrste u svojim cvjetnjacima i povrtnjacima koje su porijeklom iz raznih strana svijeta. Međutim, iako su namjere dobre i biljke većinom korisne, ne ponašaju se sve biljke jednako u različitim staništima. Naime, određene strane biljke mogu «pobjeći» iz vrtova gdje se uzgajaju, ili su namjerno unesene u okoliš od strane ljudi. Ako se počnu nekontrolirano širiti i tako početi ugrožavati biološku raznolikost, zdravlje ljudi ili činiti ekonomsku štetu, tada ih nazivamo invazivnim vrstama. Nažalost, često se u trenutku unošenja strane vrste ne razmišlja dalekosežno, a i priroda uvijek biva nepredvidiva. Smatra se da je jedan od najvećih izazova zaštite prirode danas upravo kontrola invazivnih vrsti i njihovog utjecaja na zavičajne vrste.

Kao ukrasnu vrstu, mnogi su vrtari nabavili Polygonum cuspidatum. Od narodnih imena diljem svijeta zanimljivi nazivi biljke su magareća rabarbara (iako nije rabarbara), te japanski (ali i meksički te američki) bambus (nije bambus). Stabljika mu doista izgleda snažno i jako kao bambus, ali je zapravo krhka i raspadne se do iduće sezone.

05092014 55

Ima jaki korijenski rizomatski sustav i snažan rast, te ne samo što doslovno «guta» biosustave, čak može u urbanim sredinama ošteteti građevine i ceste. Ništa drugo ne raste gdje se ova biljka proširi. S druge strane, vole ju pčelari jer je medonosna. Med od ove biljke je blagog okusa i izuzetno cijenjeni. Osim toga prekrasno miriši.

Naraste u visinu i preko 2 metra. Mladi izdanci su jestivi i okusom podsjećaju na rabarbaru, a sadrže veće količine oksalne kiseline, pa ju osobe s artritisom i bubrežnim kamencima ne smiju previše konzumirati.  A zapravo, korištenje kao divlje samoniklo bilje može biti jedno od rješenja za njeno suzbijanje.

U mom susjedstvu, dok sam bila dijete ju je u svom dvorištu imala jedna obitelj. Dok im se je previše raširila, iskopali su ju i odvezli na rub obližnjeg šumarka. Tamo se je naravno primila i započela invaziju, zaposjela je nekoliko većih površina oko navedenog šumarka. Stoga oprez kakve biljke nabavljate, i na koji način ih se rješavate kad vam više nisu zanimljive. Posljedice ponekad mogu biti ozbiljne po biosustav.

Ova biljka je trenutno (tokom rujna) na vrhuncu cvatnje, pa ju je teško ne zamijetiti. Oko nje se širi divan miris i prepuna je pčelica i ostalih kukaca, te je zapravo i predivno šetati šumarkom dok cvate.

05092014 54

 

Najava jesenskih radionica Škole vrtlarenja 2015

12.09.2015. subota, 9-14 sati „Razmnožavanje grmlja reznicama, skupljanje sjemenja i spremanje povrća za zimu” (radi lošeg vremena odgođena je s 05.09. na 12.09.)

Kraj kolovoza i početak rujna idealno je vrijeme ako se želite okušati u razmnožavanju raznog ukrasnog grmlja poput hortenzije, vajgele, budleje, vatrenog trna, ukrasnog drijena, deutzie…. ali i bobičastog voća. Na radionici ćemo iz poludrvenastih reznica razmnožiti nekoliko različitih vrsti ukrasnog grmlja. Svaki polaznik/ca radionice nosi sa sobom doma reznice budleje na ukorijenjivanje.

Na radionici ćemo učiti što se radi na vrtu u rujnu, sijati ćemo sezonsko povrće i govoriti o skupljanju sjemenja.

Također, kako je kraj vrtlarske sezone, govoriti ćemo i o načinima spremanja raznog povrća za zimu, a biti će i prezentirani jedan način spremanja kisele zimnice.

03.10.2015. subota, 13:30-18:30 sati „Korisne životinje u vrtu, izgradnja hotela za kukce i skloništa za ježeve, jesenski radovi u vrtu”

(radi loše prognoze radionica je s prvotnog datuma 26.09. prebačena na 03.10. u novom terminu)

Na kraju vrtlarske sezone pomoći ćemo određenim korisnim životinjama u vrtu da lakše prezime, ili pripremiti nastambe za iduće godine. Tako ćemo napraviti sklonište za ježeve i graditi hotel za korisne kukce u biovrtu.

Pripremite se za gradnju novog hotela od temelja do krova prema novom dizajnu, biti će jako zanimljivo i svatko će imati prilike i bušiti rupe za soliterne pčele i sastavljati pojedinačne elemente za različite vrste korisnih kukaca u budući hotel 🙂

Također, na radionici ćemo govoriti o sezonskim radovima na vrtu, o uzgoju jesenskog češnjaka, primjeni drvenog pepela u biovrtlarstvu i o pripremi vrta za zimu.

31.10.2015. ili 07.11.2015. (ovisno o pogodnim vremenskim prilikama) subota, 9-14 sati: “Planiranje, sadnja i održavanje voćnjaka”.

Neke od tema koje će biti posebno obrađene na radionici:
– planiranje voćnjaka
– sadnja voćaka i bobičastog grmlja
– zaštita voćaka od nametnika i voluharica
– zaštita voćaka od divljači
– zaštita voćaka od mrazopuca
– kako sami uzgojiti i razmnožiti voćke
– osnovne tehnike kalemljenja voćaka – praktični prikaz

Moguće su promjene termina sukladno vremenskoj prognozi, o čemu će biti dogovoreno s polaznicima.

Ukoliko dolazite iz udaljenijih mjesta, spajamo vas s drugim polaznicima radi eventualnog dogovora zajedničkog prijevoza i podjele putnih troškova (često nam na radionice dolaze polaznici iz Zagreba, Varaždina, Koprivnice …)

Mjesto održavanja svih radionica: Novo Selo Rok (7 km od Čakovca)

Vrijeme održavanja: subotama, od 9.00-14.00 sati, s uključenom pauzom za užinu.

Prijava na e-mail ja radionice/radne akcije: biovrt@biovrt.com s naznakom „Prijava na radionicu” (molimo poslati svoje ime i prezime, adresu, kontakt telefon, e-mail adresu i naznaku za koju radionicu se prijavljujete.

Broj sudionika po radionicama je ograničen.

Cijena: Cijena svake radionice Škole vrtlarenja je 120,00 kn. Na svakoj radionici osigurana je lagana užina (uključeno u cijenu radionice). Za članove uže obitelji (roditelji, djeca, supružnici, braća) odobravamo popust od 50% za drugog člana iste obitelji, uz prethodni dogovor putem e-maila.

Na svakoj radionice svi sudionici dobiti će poklon u smislu viška s Biovrta, prema odabiru voditeljice radionica – ovisno o sezoni.

Sudionici će na radionice trebati ponijeti bilježnicu i olovku za zapisivanje teoretskog dijela, doći u prikladnoj obući i odjeći za rad na vrtu (+ kapa/šešir), te po želji vodu/sok, svoj alat ili rukavice.

Voditeljica Škole vrtlarenja: Silvija Kolar – Fodor, predsjednica udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga “U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, suradnica u magazinu za život u skladu s prirodom “100 posto prirodno”, zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka.

Više o Školi vrtlarenja 2015. možete pročitati ovdje.

 

Uzgoj češnjaka iz zračnih lukovica

Jedan od jesenskih poslova na vrtu je sadnja jesenskoga češnjaka. Najbolje vrijeme za to su mjeseci listopad i studeni. Da bi iduće godine brali glavice češnjaka, na jesen dijelimo glavice ovosezonskog češnjaka na pojedinačne češnjeve i tako ih zasebno sadimo. Kod sadnje treba paziti da donji dio češnja završi ispod, dok vrh gdje će proklijati zeleno lišće stoji prema gore. Stoga je najbolje razdvajati glavice prilikom same sadnje i tako direktno saditi s glavica u ruci. U suprotnom ćete morati provjeravati vrh i dno češnja i to će vam oduzeti dosta vremena.
Razmak koji se ostavlja između češnjeva mora biti dovoljan da glavice na gredici imaju prostora dok malo narastu, stoga pazite da ga ne posadite preblizu. Također, neki sade sve češnjeve, dok neki sade samo vanjske češnjeve s glavica češnjaka, ali i to ovisi o vrsti. Ja naime imam vrste koje imaju samo 1 red češnjeva, pa su ionako sve vanjske glavice.
Osim češnjeva češnjaka, na jesen (ali i na proljeće) možete posijati i zračne lukovice češnjaka. Radi se o „sjemenu” češnjaka koje zapravo nije sjeme, nego su male zračne lukovice koje izgledaju kao minijaturnji češnjevi, a i imaju isti okus češnjaka. Naime, na proljeće neke vrste potjeraju cvjetnu stapku i razvijaju zračne lukovice, dok neke uopće ne razvijaju zračne lukovice nego samo lisnatu rozetu. Tek malo rijetkih vrsti ima pravo sjeme nakon cvatnje – sitno crno kao i kod luka.
Fotografije: Pupoljci i zračne lukovice češnjaka
cesnjak cvat 2cesnjak zracne lukovice
Dok vam na proljeće češnjak počne razvijati cvjetnu stapku, imate više opcija:
1. Potrgati ih dok su male, jer mnogi vjeruju kako razvoj zračnih lukovica ili sjemenja na biljci uzrokuje manje češnjeve. Moje je iskustvo da to dodatno ovisi i o vrsti – kod nekih da, kod nekih ne. Da ne bi bacili nepotrebno ove stapke, možete ih ukiseliti kao krastavce, ili koristiti svježe za jelo.
2. Ostaviti zračne lukovice kao sjemenski materijal za razmnožavanje češnjaka. U tom slučaju češnjak vadite malo kasnije nego je optimalno za berbu češnjaka, dok lukovice dozore.
Ja većem dijelu češnjaka potrgam pupoljke i koristim ih za kuhanje, dok jedan manji dio ostavim da razvije zračne lukovice koje sadim na jesen. Ali ovisi i o vrsti češnjaka. Naime, ljubičasta rana sorta više nema lijepe zbijene glavice nego se češnjevi počnu razdvajati ako je predugo u zemlji. Osim toga, ima i jako male zračne lukovice, pa mi nije tako zanimljiva za uzgoj iz zračnih lukovica. S druge strane, jedna starinska vrsta češnjaka kojeg imam ima izuzetno velike zračne lukovice i glavice ostaju lijepe i zbijene ako i ostanu dulje u zemlji, pa ovu vrstu više razmnožavam i iz zračnih lukovica (više o vrstama jesenskoga češnjaka koje imam na vrtu pročitajte OVDJE).
Prilikom sadnje, male zračne lukovice ne morate stavljati kao češnjeve u zemlju jednu po jednu, nego ih jednostavno posijete. Ne morate paziti da li su okrenute na dobru stranu. Napravite si redove na gredici i lagano bacanjem rasporedite po redovima i zatrpate zemljom. One će većinom iduće godine narasti na veličinu jednog češnja češnjaka. Ovakav češnjak vadite normalno skupa s ostalim češnjakom tokom lipnja dok dozrije (VIŠE), i opet ga sadite na jesen. Tek iduće godine ćete iz njega dobiti glavicu češnjaka. Jako rijetko se dogodi da već iste godine iz malih zračnih lukovica narastu veliki češnjevi – to ovisi o vrsti češnjaka, vrsti tla i klimatskim prilikama.
Dakle uzgoj češnjaka iz zračnih lukovica (ili sjemena) traje dvije godine, dok iz češnjeva glavice češnjaka jednu godinu.
Uzgoj češnjaka iz zračnih lukovica po vremenu sadnje i vađenja:
– prve jeseni se siju zračne lukovice
– iduće proljeće/ljeto vadimo male lukovice
– iste jeseni sadimo male glavice
– drugo proljeće/ljeto vadimo glavice češnjaka
Fotografija: Desno: zračne lukovice češnjaka; lijevo dolje: male glavice nakon 1. godine uzgoja; lijevo gore: češnjak koji naraste iz malih glavica (2. godina). Manje glavice često nisu podijeljene na režnjeve, pa je i takav dobar za korištenje jer nemate puno posla prilikom čišćenja.
cesnjak uzgoj zracne lukovice
Češnjak voli preko zime biti pomalčirani sijenom, ali i drvenim pepelom. Ja nakon sadnje gredice prvo prekrivam sijenom, a tokom zime još rahlo dodajem drveni pepeo. Kalij u drvenom pepelu koristan je češnjaku za rast. Nakon što posadim jesenski češnjak, na rubove gredica češnjaka presađujem i zimski salatu za proljetnu berbu, koju sam sijala krajem kolovoza i početkom rujna.
Mješavinu zračnih lukovica za jesensku ili proljetnu sjetvu, viškove iz mog biovrta možete naručiti OVDJE.
 

Javni poziv za besplatna jesenska predavanja 2015

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom kreće s organizacijom seta jesenskih predavanja 2015.
Kao i u proljeće, posjetiti ćemo nekoliko mjesta/gradova u Hrvatskoj i održati besplatna predavanja na temu “Popravi tlo, nahrani planet i spasi svijet” kojim obilježavamo Međunarodnu godinu tla.

O predavanju: Današnja konvencionalna poljoprivreda jedan je od najvećih zagađivača današnjice. Postoje bolji, zdraviji, učinkoviti modeli koji mogu biti rješenje i za klimatske promjene i za ljudsko zdravlje, ali i zdravije društvo općenito. Takvim zdravim uzgojem hrane možemo riješiti velike probleme današnjice. Svi mi možemo učiniti jako puno, pa čak i ako sami ne uzgajamo hranu. Saznajte kako i pridružite nam se s stvaranju boljeg svijeta za nas i našu djecu.

O predavačici: Silvija Kolar – Fodor, predsjednica udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga “U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, suradnica u magazinu za život u skladu s prirodom “100 posto prirodno”, zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka.
Trenutni plan predavanja za jesen 2015:
03.10.2015. Varaždin – predavanje i razmjena sjemenja u suradnji s udrugom Gredica
07.10.2015. Čakovec – predavanje i razmjena sjemenja u suradnji s udrugom CEZAM Čakovec

29.10.2015. Lepoglava – predavanje i razmjena sjemenja u suradnji s Gradskom knjižnicom Lepoglava

Uz već dogovorena predavanja, otvaramo poziv organizatorima predavanja (udruge, institucije i sl) za 2 nova mjesta/gradove u kojima ćemo održati predavanja. Ukoliko želite ugostiti naše predavanje, evo nekoliko uputa za prijavu:
– Predavanja će se održavati tokom mjeseca listopada 2015.
– Ovaj poziv otvoren je za mjesto/grad udaljenom najviše cca 1 sat vožnje od gradaČakovca (Međimurska županija), a u kojem još nismo održali predavanja.
– Predavanje treba biti organizirano na javnom mjestu i otvoreno za javnost (sudjelovanje javnosti na predavanju mora biti besplatno).
– Organizator se obvezuje organizirati prostor, obavijestiti medije i javnost o održavanju predavanja, osigurava laptop i projektor za održavanje predavanja.
– Predavanje traje sat vremena (1 h) nakon čega je moguće organizirati razmjenu sjemena i vrtlarskih iskustava. Predavačica može donijeti višak svog sjemena za razmjenu, ovisno o sezonskom višku Udruge.
– Predavanje je besplatno, pokrivaju se jedino putni troškovi predavačici (da li ih plaća organizator ili se skupljaju u vidu donacija od sudionika odluka je organizatora).
Neka od održanih predavanja možete pogledati na našem Youtube kanalu OVDJE.
Zainteresirani?
Prijave: na biovrt@biovrt.com od 15.-25.09.2015., predmet e-maila: Jesenska predavanja 2015.
Prijava treba sadržavati naziv udrugu/institucije organizatora predavanja, mjesto/grad, mjesto održavanja predavanja, ime, e-mail i broj telefona kontakt osobe.
Nakon završetka javnog poziva, kontaktirati ćemo odabrane za daljnji dogovor o predavanju, te javno objaviti popis mjesta predavanja u mjesecu listopadu.
 

Pobjednici foto natječaja Vrtlarsko obilje udruge Biovrt

Dana 31.8.2015. završio je foto natječaj udruge Biovrt-u skladu s prirodomVrtlarsko obilje” u kojem je sudjelovalo 40 fotografija raznolikog vrtlarskog obilja.

Iako smo ove godine (za razliku od prethodne) svi pobjednici jer smo nagrađeni dobrim vremenom i obiljem zdravog voća i povrća, nagrade su dodjeljene.

Prva fotografija po broju lajkova je ona Sanje Gotić,čiji se vrt nalazi na gradskoj parceli iz grada Ludbrega. Obilje za nju predstavlja od svega po malo, što je na fotografiji i pokazala. Pratitelji/ce stranice su prepoznali njen trud i nagradili je najvećim brojem glasova: 248 “lajkova” u ponoć 31.8.2015. u fotoalbumu objavljenom na našoj facebook stranici Udruge Biovrt – u skladu s prirodom.

Fotografija koju je žiri udruge Biovrt odlučio nagraditi je ona Maje i Mislava Katalinić iz Čepina.
Maja i Mislav ponosni su vlasnici malog vrta u Čepinu koji svake godine nadopunjuju novim biljkama. “Ujutro se prošetati vrtom, uživati u sitnim svakodnevnim promjenama na biljkicama, vratiti se u kuću s prepunim posudama šarenih zrelih plodova – e pa to je za nas obilje”.

foto natjecaj pobjednici

Sanja, kao i Maja i Mislav u svoje će vrtove od slijedeće godine moći posijati vrijednu kolekciju povrća i začinskog/ljekovitog bilja te cvijeća- sve potrebno za stvaranje malog biovrta.

Nagrada je paket 10 vrsta sjemenja iz biovrta: mix rajčica, mix paprika, mix starinskih salata, niski starinski žućkasti grah, blitva, neven, crni sljez, globus čičak, korijander i amaranthus gagenticus – crveni špinat. Nadamo se da će zdravo i obilno porasti u vrtovima pobjednika, te preporučamo pobjednicima svakako skupljati sjeme kako bi postali i ostali samoodrživi vrtlari.

Svi ostali sudionici/ce natječaja dobiti će utješne nagrade.

Hvala svima na sudjelovanju.

Želimo vam puno sretnih trenutaka u vašim vrtovima.

Tim udruge Biovrt