srpanj 2015 - Biovrt - u skladu s prirodom

Tjestenina s tikvicama

Ljeto je sezona tikvica, jedno od mojeg omiljenog povrća. Upravo tada, kad u vrtu vlada pravo obilje, gotovo svakodnevno berem ukusne mlade plodove raznolikih tikvica u mom vrtu. Najbolje su dok su još mlade i hrskave, stoga ih je i potrebno češće brati, kako i ne bi postale prestare i pomalo žilave i pretvrde, ali i kako bi potaknuli stvaranje ovih plodova na grmovima tikvica.
 
Prednost domaćeg organskog uzgoja tikvica je taj da ne morate razmišljati čime su sve one bile tretirane, niti ih trebate guliti da bi se riješili dijela pesticida – jedete vlastito domaće zdravo povrće.
 
10072015 tikvice 1
 
Postoji bezbroj recepata kako pripremiti tikvice, od krem juha, popečaka, pohanih, variva, zapečenih…. 
 
Jedan od meni najomiljenijih, ali i najjednostavnijih recepata su tikvice s tjesteninom. Za pripremu ovog jednostavnog jela treba vam samo 10 minuta.
 
Potrebno vam je:
1-2 tikvice
oko 100 grama maslaca
500 grama tjestenine po izboru
sol i začini po izboru
Tikvice narežite na kockice, veće ili manje – po želji.
Tjesteninu stavite kuhati u kupuću vodu.
Na laganu vatru stavite 100 grama maslaca (može i više, po želji), sol i začine i narezane tikvice te poklopite lonac. Neka se maslac lagano otopi i neka se tikvice lagano dinstaju poklopljene nekoliko minuta. Bitno je da se tikvice ne raskuhaju, nego tek lagano omekšaju i ostanu hrskave.
Dok se tijesto skuha ocijedite ga i ostavite malo vode u kojem se je kuhalo, te sve to skupa pomješajte i poslužite.
I eto, za 10-tak minuta imate ukusan obrok. Dobar tek 🙂
tikvice s maslacom 1
 

Travanj 2015 – presađivanja i sjetva

Početak travnja bio je hladan. To je zapravo bilo dobro, jer radi hladnijeg vremena voćke nisu počele prijevremeno cvasti, tek su marelice otvorile poneki cvijet. Da je sve prerano procvalo, uvijek postoji mogućnost da naknadna zahlađenja unište urod, zato je ovako dobro.

SJETVA PRESADNICA

Rajčice nisam nikad posijala tako kasno kao ove godine – tek početkom travnja, ali mislim da bude ipak dobro ispalo. Paradajzići su niknuli već za nekih tjedan dana, prve su se pojavila crvene kruškice, za njima indigo rose, pa black plum… i ostali za njima. Rasadila sam naknadno tomatillo koji se uobičajeno jako izduži u visoke jogurtove posudice i dublje ga zatrpala… a posijala sam razne vrste pakujca – kad mi je on moj prekrasan bijeli pakujac u šumskom vrtu uništila poplava prošle godine, moram opet sve iznova. Dobro da redovito skupljam i pohranjujem sjeme.

Grašak i bob koje sam posijala 01.03. tek su provirili van početkom travnja – radi previše vlage i hladnoće, a kako su izlazili tako su ih grickali puževi. Nikad nije bilo ovako loše s graškom i bobom. Naknadno sam zapazla da mi voluharice k tome uništavaju grašak – sve su gredice prekopale i dio graška se je posušio jer su ga jako nadigle.

PRESAĐIVANJA I SADNJA

Hladnije travanjsko vrijeme sam iskoristila za malo veće zahvate na vrtu. Iskopala sam ukrasni javor koji se je počeo sušiti, bio je posađeni ispred biovrta, presadila sam ga na rub voćnjaka iza vrta br 2, ali se je ipak posušio. Na njegovo mjesto sam posadila rušvicu (lat. Amelanchier) koju sam dobila za rođendan. Njoj sam se posebno veselila, jer sam ju dugo tražila. Super je što sam i našla mjesto blizu kuće, jer ima jako fine bobice. Posadila sam i jednu starinsku mirisnu ružu među ostale ruže koje sam sadila prošle godine, te breskvu koja je nikla iz koštice u šumski vrt, na mjesto gdje je već bila takva breskva ali se je posušila.

Početkom travnja sam konačno raskrčila među s susjedom, cvjetnjak uz kuću – maknula ostatak suhih astera, povadila piriku, petoprstu i travu koliko sam mogla, popikala suhe ostatke visokog astera oko lukovičastog cvijeća kao zaštita od pasa, mačaka i patki da ih ne zgaze, presadila aster alpinus.

13042015 rusvica12042015 ispod grma zastita od gazenja pasa

Posadila sam novonabavljene lukovice galtonia viridiflora, a onda i sve ovo ostalo od biljki koje sam nabavila  tjedan u Sloveniji za bagatelu, nekih 10 kn po pakiranju, a u skoro svakom je bilo više od 1 biljke u paketu – phlox, pakujce, astilbe, helianthus… Dok sam to sadila, dolje na vrtu sam primjetila kako su mi puževi pojeli sve mlade izboje koje sam zamjetila pred nekoliko dana na 2 echinacee koje sam kupila na jesen – žutoj i green envy. Odmah sam ih iskopala i posadila u tegle, te je vrste teško nabaviti i nisam ih baš jeftino platila… Joj vječita je to borba, ove godine treba stalno sve pratiti kako ne bi bez nečeg ostala. A kad smo kod vječite borbe, i pirika me muči na kraju biovrta gdje imam vrtne jagode, tu sam počela saditi tu završnu “živicu” od trajnica… ispalo je da opet moram sve pošteno prekopati i povaditi sve korijenje.

Brzo sam požalila što sam posadila nove biljke na otvoreno, imale su jako nježne izdanke, a par je dana puhao izuzetno jaki i hladni sjeverni vjetar. Probala sam biljke posađene na gredici iza kuće prekriti podmetačima za tegle, ali je i to vjetar otpuhao 🙁 Razlike među temperaturama su bile jako velike – jedan dan sam bila vani samo u majici, nekoliko dana poslije sam se smrzavala u 2 jakne. I tako sve do kraja travnja.

Početkom travnja sam bila s sestrom u šumi, bile smo u potrazi za mladim sadnicama gloga – u rano proljeće među prvima prolistaju i lako ih je naći, a ionako su na tlu u sjeni šume i teško da će ikad te male narasti, pa da ih spasimo 😀 Sve sam posadila u tegle za kasniju sadnju u šumski vrt. I od prijateljice sam, donijela 1 kutiju sveg i svačeg od cvijeća što je trebalo posaditi .

Presadila sam i nešto salate na rub gredica češnjaka; crveni vučji jezik i hrastov list…a dio malih presađenih potamanili su puževi, dok ih na „original” gredici nisu niti takli.

Imala sam i malu rošadu s teglama oko kuće, posadila verbene i bidens u viseću teglu, posadila gomolj peruanskog noćurka koji sam izvadila iz tegle najesen, te jam i gloriosu u tegle. Ostale sam tegle nadopunila i to čeka sjetvu ili sadnju, još niti ne znam za sve. A nikako do dobre zemlje krtičnjaka – friške nema, krtice su bile na odmoru, a stare krtičnjake su sve već naselili mravi, i to baš dok sam trebala za miješanje s kupovnom zemljom…

S vrta br 2 sam dosta toga presađivala prije tanjuranja – zelje fidelkraut i kelj za sjeme, radič, rukolu tratinčice…  Unatoč tome što je izgledao kao neka zapuštena oranica, veliko je bogatstvo raslo na mom vrtu br 2 – još uvijek je bilo puno kupusnjača, mnoštvo mladog maslačka, kiselice, češnjaka, rukole… Baš sam se osjećala sretno, zahvalno i bogato dok imam na izbor toliko toga zdravog za nabrati u to doba godine. Naravno, i znanje o tome što je sve jestivo je tu ključno. Baka je tih dana posvud oko njene kuće tražila mladi maslačak za salatu – kod njih je jednostavno radi česte košnje isčezao s livade iza kuće, pa super da joj ja mogu nabrati mnoštvo na mom vrtu br 2.

12042015 vrt br 2 215042015 presadivanje na vrtu br 2

Sredinom travnja krenula sam raskrčavati biovrt, počela sam kraj ograde s susjedine strane. Nije tu tako strašno bilo, malč se je dobro držao, ali počela se je širiti trava pa je bolje to na početku srediti. Vozila sam s biovrta busenje trave koje sam povadila i “zavažala” rupe u šumskom vrtu – kao i prošle godine.

13042015 biovrt 1

PUŽEVI 

Mnoge biljke su na biovrtu bile potkresane od puževa, mnogo sam puževa „eutanazirala”, ali dok se malo raskrči lakše se imaju puževi pod kontrolom. Oslobodila sam gaillardije i rudbeckije, dok je sve bilo u travi baš su ih puževi napadali. Rasadila sam i monarde radu puževa, i to na više mjesta jer ne želim ostati bez njih – na mjestu gdje su rasle točno se je vidjeti kako su sve puževi “ravnali s zemljom”. Rasadila sam i Polygonatum – Salamonov pečat – njega su počele potkresati ispod voluharice… Veliki izazov bude ove godine imati vrt radi puževa, ali neću kukati, nego biti proaktivna i prilagoditi se… Sve si mislim, kako je to sve nekad bilo jednostavno prije puževa… Tokom travnja čekala sam jedno vrijeme da malo narastu i jednom pobacala ekološki limacid Ferramol (kupila u Sloveniji) da im malo smanjim brojnost, te sam čula da pomaže i palenta, pa sam odlučila isprobati i to (VIŠE) 

OGRADICA OD TRATINČICA

Kako sam već pisala, na vrtu br 2 je niklo i procvalo puno tratinčica, pa sam ih tokom travnja presađivala na rub biovrta da ih spasim od tanjuranja na vrtu br 2. Ogradica mi je idealno rješenje i barijera od travnjaka. Prva ogradica je bila na desnom uglu biovrta, a druga kraj jagoda kitnjača.

12042015 vrt br 216042015 biovrt ograde od tratincica

ŠUMSKI VRT

U šumskom vrtu su se nažalost ipak kao posljedica prošlogodišnjih poplava posušile 3 japanske trešnje, 2 deutzie, kolkwitzia, cotinus coggygria purpurea, sorbaria, ukrasni ribizi, trešnja, kesten, pa čak i velika breza koja je počela pupati na proljeće. Krajem travnja suprug je porušio posušene bazge, japanske trešnje, brezu… baš je izgledalo prazno… jednu sam trešnju ostavila, nadala sam se čudu, ali i ona je bila posušena, naknadno smo ju srušili.

Poplava je učinila svoje, ali dobro da svake godine razmnožavam grmlje reznicama, barem sam dio ipak spasila od prije posušenih – npr. bijelu vajregiranu vajgelu. Sada mi je žao što nisam u kolovozu od svih reznice uzela …ali eto… i tu krećemo ispočetka. A sve si mislim, tu ću se sad ipak više fokusirati na jestive biljke, posaditi više borovnica i aronija koje bolje podnose moguće poplave. Kupila sam stoga nekoliko sadnica aronije i borovnica, a posadila sam na više mjesta i mentu koju želim razmnožiti u šumskom vrtu. Zemlja je nakon poplave ostala jako zbijena i samo gadni korov prosperira.

Veliko veselje u šumskom vrtu mi je bilo za vidjeti kako se je kockavica razmnožila, ipak nešto pozitivno.

12042015 sumski vrt22042015 kockavica

VOĆNJAK

Oko 10.04. je konačno prestao puhati sjeverni vjetar i malo zatoplilo kad je počela puhati južina. Procvala je forzicija – po fenologiji to je najbolje vrijeme za cijepiti voćke. Imala sam u frižderu reznice starinske zimske kruške, pa sam to išla cijepiti na moju divlju samoniklu krušku na kojoj su se prošle godine već 3 razne kruške primile 🙂 I uvijek zaboravim kako je taj voćarski nožić oštar, pa sam se malo nespretno i porezala na palcu .

Dok sam prolazila tim voćnjakom iza vrta br 2, naišla sam na još 2 voćke, jabuku i mušmulu kojima je voluharica pojela korijenje – bila su nagnute. Mušmula je izgledala strašno, tek korijenčić na oglodanom deblu je ostao, a prošle je godine prvi put rodila. Oboje sam otkopala, usitnila staklene boce u sitni prah, i iznova posadila… za jabuku su velike šanse, za mušmulu manje… A jabuka pored toga, mlada posađena prošle godine, imala je 1 granu odlomljenu i trulu rupu na sredini – obrezala sam do zdravog.

Fotografije: Voćnjak iza biovrta i voćnjak iza vrta br 2

16042015 vocnjak iza biovrta 116042015 vocnjak iza vrta br 2

Imam jednu mladu voćku jabuke oštećenog debla o kojoj sam pisala na jesen. Ovo proljeće je bila prepuna pupoljaka… a toliko oštećenog debla na velikom dijelu, čak je i postojeća rupa u kori primjetno nanovo bila trula, to sam počistila i zamazala voćarskim voskom. Probala sam napraviti 2 premosnice – vidjela sam to u jednoj voćarskoj knjizi. Uzela sam duge tanje grančice jabuke i odrezala vrhove potkoso, razrezla koru na T rez na gornjem i donjem dijelu i to stavila pod koru. Teoretski bi trebale te male grančica zarasti s deblom i tako provoditi sokove od dolje u krošnju – jer truli dio u potpunosti ne može. Dok sam to radila sam zaključila kako je to pedantan posao i da treba 2 osobe da jedna drži to namješteno pod korom dok druga zateže te grančice, a ne samo 1 osoba s porezanim palcom – pa nisam to baš nešto izvela, tim gore što sam naknadno primijetila da sam obrnuto postavila grančice…. fascinantno kako mi je to osnovno promaklo :D. Nije se primilo, ali vidim da tjera mlade grane ispod, pa ako dovoljno narastu iz njih ću idućih godina napraviti „premosnicu”. Ali dobra vijest – sve 4 cijepljene reznice kruške su se primile.

09042015 premosnica na vocki 109042015 premosnica na vocki 2

Rasadila sam i podloge slabobujne jabuke – 7 kom mi je niknulo iz korijena jedne slabobujne jabuke, to se može iskoristiti kao podloga za kalemljenje, pa sam razdvojila i presadila u red.

Sredinom travnja sam presadila 4 jabuke slabobujnih podloga koje sam imala od jeseni u teglama zato jer sam ih tokom zima našla izjedene od voluharica. Skupila sam stare kante, suprug je izbušio rupe na dnu i okolo i prvo sam ukopšala kante, pa njih. Slabobujmon korijenju je to dovoljno mjesta i zaštita je od glodavaca. Jedna divna jabukica je prepuna pupoljaka – a od korijenja joj je ostalo 3 malecka korijenčića, i ostalima je ostao samo “štrbel” – ali iznova tjeraju mlado korijenje…. Nadam se da budu opstale u kantama – nisu mogle ostati u malim teglama.  Smjestila sam ih na voćnjak iza biovrta.

A ovo je pogled iz šumskog vrta na treći voćnjak prema šumarku. Tamo je par voćki posađeno na jesen zaostalo s vegetacijom i bojala sam se da mi se ne posuše, pa sam okolo malo okopala i zalijala, pomoglo je i oporavile su se.

12042015 pogled preko vocnjaka

PATKE

Patkice su mi skoro stradale – mladi pas jednog susjeda je pobjegao susjedu i došao se je “igrati” s patkama… posvud su se razbježale, 3 su došle doma, 1 je sjedila doma na jajima, a moj tata je iza po vrtovim tražio i donio doma preostala 2 – crnog i sivog mužjaka – sivi je bio baš stumbani, jako ga je izvrtio, izdrapani po krilima… čak nije niti baš mogao hodati nego se je samo polegavao… ali srećom već se je drugi dan oporavio, tek neznatno je šepao. Dogovorila sam se s susjedom da će bolje paziti psa.

IMAM GLISTE!

Imam nove stanare u biovrtu – kalifornijske gliste :)) Sanduk za gliste je postavljeni između jabuke i breskve ispred biovrta, a sredinom travnja su stigli mali stanari, jeeeej 🙂 tek sad mi se čini da bude to kompletan biovrt – i s patkicama koje jedu puževe, ali i s kalifornijskim glistama koje proizvode glistinac za gnojenje biljki.

gliste

Mravima se je isto tako svidio sanduk i napravili su invaziju na njega u useljavaju se i oni. Često i na otvorenom naiđem i na mravinjak i na gliste blizu u zemlji, ali ono, nije mi baš ipak drago radio ovog. Jasmin Imamgliste (fb) od kojeg sam dobila gliste veli da samo moram sve održavati vlažnim, što treba glistama, a mravi to ne vole pa budu valjda otišli. Oni su se odmah išli useljavati jer je povišeno, a oni traže takva mjesta da nema opasnosti od previše vode.

Evo gdje sam smjestila gliste, u sanduk ispred biovrta, između jabuke i breskve.

23042015 jabuka27042015 patke gliste panjevi

SREĐIVANJE GREDICA JAGODA

Cijeli tjedan krajem travnja sam imala akciju u vrtnim jagodama – na toj gredici zapravo rastu i kruške i ribizi, i po novom i malo cvijeća, ali u glavnini su jagode. Prošle se je godine na jednom dijelu proširila i pirika, ništa mi nije preostalo štihati dio po dio – tj s štihericom iskopati, počistiti sve od rizoma, poravnati i opet zasaditi jagode. Kako su jagode već počele cvastu bilo je krajnje vrijeme, prekasno čak, ali jagode su dobro podnesle presađivanje… nadam se da neće biti velike posljedice za rodnost jagoda. Potkraj je već bilo tako suho i tvrdo da sam morala skakati po štiherici da uopće uđe u tlo, a s motikom kao da sam po betonu nabivala. Prilikom presađivanja sam sve jako zalijala i pomalčirala, tako bolje podnose šok s malčom, i štiti od sunca.

Evo kako je to izgledalo 16.04.15.

16042015 jagode

 te 27.04. prije dovršetka – s ovim “malim kutkom” lijevo sam se mučila oko 2 sata dok to nije bilo pošteno gotovo – pogled s obje strane

27042015 jagode 127042015 jagode 2

Uglavnom, obećala sam sama sebi da si ovakvo zaraštanje ovih gredica i toliko posla idućeg proljeća više neću dozvoliti, nego ću tokom ove sezone voditi brigu, redovito malčirati i čupati korov.

SJETVA I SADNJA

15.04. je moj otac potanjurao vrt br 2 – sve osim prve 2 gredice s češnjakom, graškom i bobom, a na drugom kraju smo posadili krumpir s sadilicom. Otac mi je s druge strane kraj češnjaka povukao i 2 prazna reda – tako radim gredice na vrtu br 2: izravnam grabljama 2 humka skupa i ispadne idealna širina gredice, a imam tako i gotove staze.  Tokom travnja i svibnja još je nekoliko puta moj otac potanjurao neobrađeni dio vrta br 2 i tanjurao mi dio po dio gredica  – nisam dakle sve odjednom sijala, a na ovakav način postepenom obradom i sjetvom će i korov početi rasti u različito vrijeme po vrtu. I jasno je vidljivo da nije nužno oranje da bi zemlja bila dobro obrađena – dovoljno je i tanjuranje bez dubinskog preokretanja zemlje.

12042015 vrt br 216042015 priprema vrta br 2 za sjetvu tanjuranjem 1

27.04. sam završila s sjetvom graška, posijala sam i salate, mrkvice, cvijeće…počela sam saditi i dalije – u podrumu je čekalo 50-tak gomolja za sadnju. Pala je i malo kiša, idealno za sjetvu. Krajem travnja sam posijala malo mahuna, krastavce i lubenice – to je bila oportunistička sjetva, s obzirom na moguće zahlađenje sredinom svibnja (Ledeni sveci).

Posadila sam i dio trajnica koje sam kupila na sajmu cvijeća u Prelogu, ali i u Sloveniji u Kaliji – nisam mogla odoljeti heucherama i hostama, ali i svašta drugo.

I nastavila sam s raskrčavanjem biovrta, nakon jagoda treba osloboditi i ostatak biovrta jer je sve bujalo.

 27042015 biovrt zarasta trava27042015 biovrt

Barem su u tom neredu dio s bobičastim voćem i jagodama bili dobro raskrčeni 🙂

27042015 jabuka jagode i ogradica tratincica27042015 joste i crni ribiz

CVATNJA VOĆKI – NAJLJEPŠE DOBA U GODINI

Sredinom travnja su naglo porasle temperature da je priroda jednostavno zagalopirala u nekoliko dana – jedan dan prolazim pored trešnje u pupoljcima, drugi dan je već bila u cvatu, u samo1 dan sam gledala kako su tulipani od jutra u sasvim zelenim pupoljcima navečer procvali – doslovno su mi se otvarali pred očima.

Procvale su skoro sve voćke, pa čak i jabuka koja cvate zadnja – pored breskve sve u cvatu. A sve male voćkice, najviše kruške su bile prepune cvjetova, kao i jabuke na onom malo udaljenijem voćnjaku cvatu, jeeee:))

To je jedno od najljepših doba u godini – dok sve cvate i miriši,, ali ne znam zašto, ove godine nije mirisalo tako jako kao prijašnjih godina, a bilo je jako malo  pčelica 🙁 Tek krajem travnja više je zamirisala jabuka i bilo je više pčela na jabukama, ali vidjeti ćemo što će biti s trešnjama i višnjama koje su prije cvale.

13042015 breskva 122042015 jabuka 2

Maslački su također bili u punom cvatu, kao i bobičasto voće.

Fotografije: josta i aronija u cvatu

16042015 josta30042015 aronija

Evo kako smo uživali u travanjskim prekrasnim danima, mali pomagač nosi kantu za zalijevanje i bere maslačke 🙂

23042015 u setnji s malim pomagacom 1

Više travanjskih fotografija iz vrtova i cvjetnjaka pogledajte u galeriji fotografija na sljedećem linku:

Album Travanj 2015

 

Kako skupiti sjeme salate

Salata je lisnato povrće koje uzgajamo u vrtovima najviše tijekom hladnijih mjeseci – na proljeće i na jesen.
Sve o uzgoju salate pročitajte OVDJE.

Ljeti skupljamo sjeme salate. Naime, dok počnu žege i sparine, salata postaje gorka i neukusna, te obavezno ide u cvat (VIŠE). Dakle, kada salata postaje gorka i neukusna, te kad naočigled počne rasti u visinu, ne trebate ju čupati i bacati s vrta – barem nekoliko najljepših primjeraka ostavite za sjeme.
Ja salatu uzgajam najčešće na rubovima gredica, pokraj luka i češnjaka, pa tako nakon vađenja luka i češnjaka ostavljam svu preostalu salatu da ode u sjeme, a na sredinu gredice opet sadim ili sijem, npr kupusnjače tokom lipnja i srpnja.

Tijekom srpnja u mom vrtu dozrijeva najprije sjeme salate Četiri godišnja doba, a nakon toga zimske salate koje sam sijala i presađivala prethodne jeseni. Zadnje idu u sjeme ljetne vrste salate koje sam sijala na proljeće.

salata ide u sjeme2salata ide u sjeme1
Salata nakon što poraste formira stabljiku s brojnim pupoljcima na vrhu cvjetne stapke i cvate sitnim jednostavnim žutim cvjetićima, uglavnom prijepodne. Zanimljivo je da dok prolazite pored tih velikih stabljika salate, ako se okrznete o njih, osjetiti ćete karakteristični miris i mliječni sok kojeg sadrže salate.
Pčele jako vole cvjetove salate i često mogu oprašivanjem iskrižati sjeme salate, stoga je preporučljivo da se za skupljanje sjemenja salata sadi odvojeno po vrstama. Ipak, ako i dođe do križanja, to neće biti jako velike promjene u izgledu salate.
Nakon što ocvate, cvjetovi se opet počnu otvarati, ali ovaj put ne da bi kukcima ponudili nektar i cvjetni prah, nego da bi pomoću vjetra rasprostranili sjeme. Često se dogodi da istovremeno na cvjetnim stapkama dio sjemenja već dozori, dok dio tek cvate.
cvijet salatacvijet i sjeme salata
Na mjestu svakog cvijeta otvara se glavica prepuna sitnih sjemenki s “padobrancima” poput maslačka. Ako ne skupljate puno sjemenja, najlakše je pojedinačno skupiti svaku zrelu glavicu sjemenja.
094098
Ovakvo pojedinačno skupljanje sjemenja iziskuje puno vremena. Stoga na svom vrtu primjenjujem 2 tehnike kojim se skupi više sjemenja odjednom.
Prva je korištenje kartonske kutije. Kad većina sjemenja dozori, ispod salate stavim kutiju i vrh biljke savijem u kutiju, te lagano sve gnječim prstima. Tako većina sjemenja padne u kutiju. Nakon nekoliko dana, dok još preostalo sjeme dozori ponavljam postupak.
stabljika sjeme 217072013 5
U zadnje vrijeme primjenjujem još jednostavniju metodu, a to je berba buketića sjemenja salate. Naime, čekam dok se većina sjemenja dozori, te tada poberem salatu kao male buketiće i sve stavim u kutiju sušiti. Prednost ove metode je da ne treba svo sjeme izdvajati odmah, možete tako ostaviti u kutiji za zimske mjesece ili razdoblje kad imate više vremena. Ne morate niti u više navrata hodati skupljati ga po vrtu. Nedostatak je da možda baš svo sjeme ne stigne dozoriti do kraja, ali većina ipak dozori.
Kako se na biljkama salate zadržava jako puno raznolikih kukaca (nema straha, ne čine štetu), nemojte sve odmah odnijeti u zatvoreno – ostavite kutije u koje ste skupili sjeme salate barem 1 dan vani, kako bi kukci izašli iz njih.
Ukoliko skupljate sjeme više vrsti salate, ne zaboravite na svaku kutiju zapisati od koje salate ste skupili sjeme, jer vjerujte mi, sigurno ćete s vremenom zaboraviti koje je koje.
buket salata1kutija sjeme
VAŽNO
Obavezno poberite sjeme salate prije kiše, koliko god ga ima zrelog. Naime, ljetni pljuskovi u vrijeme kad dozori sjeme salate isprati će svo dozrijelo sjeme salate. Sjeme će se rasipati i ukoliko ga na vrijeme ne poberete, stoga pratite i vremenske prognoze i dozrijevanje sjemenja salate na vrtu.
stabljika sjeme 1sjeme alate 16072015 1
ČIŠĆENJE SJEMENJA SALATE
I nakon skupljanja sjemenja direktno u kutiju ili naknadno čišćenje “sjemenih buketića” ostaje puno trusine među sjemenjem. Da bi izdvojila mekinje i spremila čim čišće sjeme salate, ostatak mekinja nakon sušenja lagano ispušem: stavim sjeme u plitku posudicu, sve još jednom dobro izgnječim da se sve čim bolje razdvoji, te lagano pušem sa strane – tako odlete mekinje i ostane samo sjeme salate koje je teže. Ovo ipak treba raditi s oprezom, bolje negdje na pločicama gdje možete sve natrag skupiti, jer ako prejako puhnete, odletjeti će i sjeme salate. S više iskustva naći ćete i savršenu mjeru puhanja.
Sjeme salate može biti u 2 boje – bijela i crna (tamno smeđa). Većina starinskih salata poput vučjeg jezika i hrastovog lista, te salata 4 godišnja doba imaju crno sjeme, dok većina ljetnih salata koje su danas uobičajene poput puterice, kristalke i sl. imaju bijelo sjeme. Međutim nema nekog posebnog pravila u boji sjemenja salata, pa su obje boje sasvim normalne kod salate, ovisno o vrsti.
sjeme alate 16072015 2
Svi koji želite kreirati svoj vrt sa domaćim sjemenjem starinskih vrsti povrća i voća te korisnim biljkama za sadnju u mješovitim kulturama, sjeme potražite u našoj ponudi viškova s biovrta OVDJE.
 

Održani Dan otvorenih vrata u biovrtu 2015

Dana 04.07.2015. godine održan je Dan otvorenih vrata u biovrtu Silvije Kolar-Fodor, predsjednice udruge Biovrt – u skladu s prirodom. Vrt se nalazi u Novom Selu Rok, mjestu pored Čakovca, a ove godine ga je posjetilo oko 60 ljubitelja prirode i vrtlarenja iz Međimurja, Varaždina, Zagreba, Sesveta, Sv.I.Zeline, Koprivnice….

U sklopu Dana otvorenih vrata Silvija Kolar-Fodor održala je predavanje “Zdravo tlo kao temelj uzgoja zdrave hrane – iscjeli tlo u svom vrtu i uzgoji organsku hranu”,

04072015 biovrt 104072015 biovrt 3

Nakon predavanja Silvija Kolar-Fodor provela je sve posjetitelje kroz vrt(ove) i održala terensko predavanje u sklopu obilaska biovrta, šumskog vrta, voćnjaka, te livade i oranica.

Uz organizirana predavanja i obilazak vrta, za sve posjetitelje vrta bio je i pripremjen domjenak s isključivo domaćom pripremljenom hranom i slasticama, koju su pripremili članovi i volonteri udruge.

Svi sudionici/ce su dobili na poklon sjeme Globus čička kojeg vole pčele, a u sklopu naše kampanje “Čuvaj pčelicu” (VIŠE).

04072015 biovrt 204072015 biovrt 14

Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali na radionicama i predavanjima udruge, volonterima udruge i svima koji su sudjelovali na ovom događaju te dokazali kako je interes za ovakvim načinom uzgoja hrane veliki.

Više fotografija s Dana otvorenih vrata možete pogledati na našoj facebook stranici “Udruga Biovrt – u skladu s prirodom” (OVDJE), a  pogledajte i video s navedenog događaja:

Daljnje aktivnosti udruge i tekstove o biovrtlarstvu možete redovno pratiti na stranici www.biovrt.com.

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” je nevladina i neprofitna organizacija koja radi na promicanju i edukaciji o životu u skladu s prirodom, podizanju svijesti o održivom razvoju, promicanju očuvanja biološke raznolikosti, te na promicanju ekološke i organske proizvodnje namirnica i svih biljaka općenito.