Prepoznajete li bubamare u svim fazama razvoja?
Bubamare su jako korisni kukci na vrtu i saveznici su nam u borbi protiv lisnih ušiju. Naime, i ličinke i odrasle bubamare hrane se ušima. Ličinke bubamara u nekoliko dana mogu pojesti na stotine lisnih ušiju. Ja osobno na vrtu više niti ne reagiram niti ne paničarim kad vidim da se na nekim biljkama nalaze uši, jer znam da će bubamare to sve riješiti. Ali, da bi “suradnja” s bubamarama bila uspješna, morate im u vrtu osigurati dobre uvjete kako bi one ostale u vašem vrtu. Ako ćete prskati i uništavati uši, pa makar i ekološki prihvatljivim sredstvima, one neće imati što jesti i neće se duže zadržati u vašem vrtu u potrazi za hranom. Stoga koristim biljke mamce za biljne uši u svom biovrtu i na taj način uvijek imam puno bubamara na vrtu i nemam problema s ušima, unatoč činjenici da i uši imam u vrtu
(VIŠE). Ponekad se na proljeće dogodi da se uši pojave prije bubamara na vrtu, ali tada samo treba malo strpljivosti – kad se pojave bubamare, sve one brzo “dovedu u red”, bez potrebe za ikakvim prskanjem po vrtu.
Da bi znali čuvati bubamare, potrebno je prepoznati bubamare u svim fazama rasta, kako ih ne bi zamijenili za neke druge vrste i nepotrebno uništavali. Jako me je ražalostila
rasprava neki dan na fb grupi Biovrt.com – u skladu s prirodom, kada je bila stavljena fotografija ličinke bubamare u fazi preobrazbe u odraslog kukca. Razlog za žalost: skoro polovica odgovora ispod te fotografije je bila da se radi o štetniku, ličinki krumpirove zlatice, a ne o bubamari. Dakle, prema ovome, ispada da jako puno ljudi nažalost ne samo da ne zna kako izgledaju bubamare u svim fazama razvoja, nego da ih ljudi greškom mijenjaju za štetnike i uništavaju. Čak je i moja 70 godišnja baka, koja cijeli život obrađuje vrt, isto tako pogrešno proglasila bubamaru u fazi preobrazbe mladom zlaticom.
Bubamara i
krumpirova zlatica (VIŠE) jesu srodnici, obje su insekti iz reda Coleoptera i u fazama razvoja ponekad su jako slične.
Prva sličnost je kod izgleda i polijeganja jajašca, koja su jako slična i kod zlatica i kod bubamara. Jedina razlika je u veličini jajašca – kod bubamara su nešto manja od jajašca krumpirove zlatice, za nekih 20-30%. Jajašca krumpirove zlatice ćete najčešće naći na poleđini listova biljaka kojima se zlatice hrane: krumpir, rajčica, patlidžan… dok ćete jajašca bubamara najčešće naći na naličju, ali ponekad i na licu listova biljaka na kojima se bubamare hrane ušima: bijela loboda, vratić….što je i logično, jer svaka vrsta želi svom potomstvu osigurati hranu odmah nakon izljeganja. Za bubamare nema nekog strogog pravila na kojim će biljkama odlagati jajašca kao kod krumpirove zlatice, ponekad se mogu naći i na listovima krumpira i na svim mogućim biljkama. Dakle jedini način raspoznavanja od krumpirova zlatice je upravo veličina jajašca – manja su kod bubamara.
Fotografije: lijevo: jajašca krumpirove zlatice, desno: jajašca bubamare na listu lobode pokraj lisnih ušiju
Prilikom izljeganja iz jajašca, kod krumpirove zlatica se izlježu male smeđe mekane ličinke (fotografije izljeganja i razvoja krumpirovih zlatica pogledajte
OVDJE), dok se kod bubamara izlježu mali brzi crni “kukci” s 3 para nogu – ličinke bubamara koje proždrljivo tamane lisne uši.
Fotografija: Mlade bubamare se izlježu na listu paprike
Kako rastu, ličinke bubamare dobivaju prepoznatljive šare. Kod nas su najčešće sedmotočkasta – lat. Coccinella septempunctata i azijska bubamara – lat. Harmonia axyridis – pogledajte ih ispod na fotografiji. Iako je bilo mnogo polemika o tome kako su azijske bubamare strana i potencijalno invazivna vrsta u našim krajevima (
VIŠE), obje vrste jednako uspješno suzbijaju uši na vrtu, stoga su mi obje vrste bubamara itekako dobrodošle u biovrt. Promatram obje vrste na vrtu već godinama i nisam do sada primijetila da bi bilo ikakvog fizičkog sukoba između ove 2 vrste, kako to neki tekstovi na interentu navode. Također, iako sam mislila da se brojnost sedmotočkaste bubamare nešto smanjio, ipak zadnjih godina opet u velikom broju zamijećujem i jednu i drugu vrstu u velikom broju. Stoga nemojte azijsku bubamaru proglašavati nametnikom i uništavati ju nepotrebno jer je strana vrsta, i ona vrijedno tamani lisne uši. Već je oko nas toliko uvezenih vrsti, da nema tu više povratka na ono staro, ali ako ćemo neke vrste proglašavati nametnicima, neka to onda budu one koje to i stvarno “zaslužuju” poput
španjolskih puževa ili šimširovog moljca koje rade ogromne štete našem biosustavu, a ne vrijedne azijske bubamare.
Druga razvojna faza koja jako zbunjuje ljude je usporedba mlade krumpirove zlatice i faze kad se ličinka bubamare zakukulji radi preobrazbe u odraslog kukca. Tu mnogi zabunom uništavaju bubamare misleći da uništavaju zlatice..
Lijevo: ličinke krumpirove zlatice, desno: zakukuljena bubamara u fazi preobrazbe u odraslog kukca
KAKO RAZLIKOVATI LIČINKE ZLATICE OD KUKULJICA BUBAMARA
Krumpirove zlatice se slobodno kreću po biljkama – imaju 3 para nogu, jasno se vidi glava i vidljivo proždiru lišće krumpira, patlidžana, rajčice, paprike, crne pomoćnice… Većinom ćete ih naći u skupinama na izjedenom lišću.
Kukuljica bubamare je na predjelu glave pričvršćena za list i čvrsto se drži za njega. Nema vidljive niti glave niti nogu, ali je vidljivo kako se je pričvrstila za list. Dok zlatice izgledaju sjajno i mekano, bubamara izgleda često pomalo “isušeno”. Rijetko ćete ih naći u većem broju na 1 listu, većinom po 1 primjerak – osim ako se ne radi o biljci koja je prepuna ušiju i ličinki bubamara. Ličinke bubamare ne čine znatnije štete na lišću za koji se zakače prilikom preobrazbe. Za nekoliko dana iz kukuljica se izvlače odrasle bubamare.
Ličinke bubamare u fazi preobrazbe možete naći bilo gdje – pa i na krumpiru – vjerojatno ih zato neki ljudi smatraju “onim drugim zlaticama”. Dakle, nemojte ih uništavati samo zato jer ste ih našli na krumpiru.
Osim krumpirove zlatice, može vas zbuniti i ljiljanova zlatica – vrsta koja je nametnik ljiljana – sve o njoj možete pročitati
OVDJE. Stoga uvijek promatrajte što rade kukci koje vidite na vrtu, pratite na kojim se biljkama nalaze i kako one izgledaju nakon što je mnoštvo kukaca neke vrste bilo na njima – kod krumpirove i ljiljanove zlatice jasno ćete uočiti izjedeno lišće, kod bubamara možete primjetiti kako jedu biljne uši.
Bilo da ste početnik u vrtlarenju, ili iskusni vrtlar/ica, nemojte nikad uzimati sve zdravo za gotovo i učite o svijetu oko nas. Uvijek postoji nešto što ne znamo, ili možda čak pogrešno mislimo da znamo, pa preispitujte svoje znanje. Poznajem mnogo ljudi koji desetljećima vrtlare, ali još uvijek ne poznaju niti kako izgledaju ličinke bubamare, ili kako razlikovati štetnike od korisnih kukaca. Stoga, cijeli život učimo, pa budite otvoreni za nova znanja – čak i kada mislite da to i znate. I naravno, sve dok ne znate o kojem kukcu se radi, umjesto da ih odmah uništavate, probajte prije saznati o čemu se radi.
Dan otvorenih vrata u Biovrtu 4.7.2015.
Za sve ljubitelje prirode i vrtlarenja, udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” organizira dan otvorenih vrata u subotu 4.7.2015. uz predavanja i obilazak u biovrtu udruge koji se nalazi u Novom Selu Rok (7 km od Čakovca).
Zanimljiva predavanja, obilazak biovrta koji se sastoji od povrtnjaka, polja i šumskog vrta na nekoliko hektara zemlje, korisni savjeti i ukusna hrana motivirati će vas i inspirirati.
Zdravu hranu svatko od nas može posijati, uzgojiti, ubrati… Hrani je mjesto u našim vrtovima, a ne u supermarketima. Pridružite nam se na Danu otvorenih vrata udruge Biovrt i uvjerite se da uzgajanje svog voća, povrća, začinskog i ljekovotog bilja nije nimalo teško 🙂
Raspored:
9:30 – 10:00 Prijem gostiju, predavačica i predsjednica udruge Biovrt Silvija Kolar- Fodor
10:00 – 10:55 Predavanje: “Zdravo tlo kao temelj uzgoja zdrave hrane – iscjeli tlo u svom vrtu i uzgoji organsku hranu”
11:00 – 12.00 Obilazak Biovrta, šumskog vrta i voćnjaka, terensko predavanje
12:00 – 13:00 Domjenak, neformalno druženje
13.00 – 13.30 Ponuda viškova sjemena i sadnica iz Biovrta
13.30 Završetak dana otvorenih vrata i odlazak gostiju
Sudjelovanje na danu otvorenih vrata je besplatno, broj posjetitelja je ograničen, a prijave su obvezne.
Dobro nam došli!
Prijave zaprimamo do 1.07.2015. isključivo putem on-line obrasca dostupnog na slijedećem linku (kliknite link i ispunite tražene podatke):
Online obrazac
Nakon prijave dobiti ćete točne smjernice kako doći do vrta. U slučaju većeg broja prijava od kapaciteta, prednost će imati prijave koje prve pristignu.
Najava radionice “Vrt za zelene sokove i zdravlje”
U popodnevnim satima isti dan, 4.7 od 14.00 do 17.00 sati organiziramo radionicu koju vodi Silvija Kolar-Fodor “Vrt za zelene sokove i zdravlje”.
Bez obzira na način prehrane, zeleni sokovi su nešto sto mogu uvelike poboljšati zdravlje svakog pojedinca. Naučite što su zeleni sokovi, zašto mogu uvelike pomoći vašem zdravlju, kako se oni rade i kako isplanirati vrt da biste uzgojili zeleno povrće koje ćete brati tokom cijele godine za zelene sokove. Na radionici ćemo također napraviti i degustirati nekoliko različitih zelenih sokova.
Broj sudionika/ca na radionici je ograničen, prijave su obavezne na biovrt@biovrt.com s naznakom „Prijava na radionicu” (molimo poslati svoje ime i prezime, adresu, kontakt telefon, e-mail adresu i naznaku za koju radionicu se prijavljujete.)
Cijena radionice je 100 kn. Za članove uže obitelji (roditelji, djeca, supružnici, braća) odobravamo popust od 50% za drugog člana iste obitelji, uz prethodni dogovor putem e-maila.)
Prijaviti se možete i u sklopu prijavnice na Dan otvorenih vrata.
Dobro nam došli dragi gosti, vrtlari i svi koji ćete tek postati vrtlarima/icama 🙂
Ljekovito cvijeće
Mnogo biljaka koje uzgajamo u našim cvjetnjacima mnogi smatraju samo ukrasnim cvijećem i misle da je to njihova jedina svrha – da nam krase cvjetnjake svojim bojama, cvjetovima ili mirisom. Međutim, sve biljke koje danas uzgajamo u ukrasne svrhe jednom su rasle u divljini, te ih je čovjek radi određenih svojstava odlučio „pripitomiti” – saditi u svom vrtu, okućnici, cvjetnjacima… Danas postoje brojni kultivari raznog ukrasnog cvijeća koji imaju i veće, šarenije i mirisnije cvjetove od svojih divljih predaka. Iako kultivirane biljke nisu toliko ljekovite i djelotvorne kao njihovi divlji rođaci, ipak imaju određena ljekovita svojstva. Stoga za lječenje ipak biramo divlje biljke u prirodi. Dakle ako ćete u ljekovite svrhe koristiti stolisnik (achillea millefolium) – to će biti divlji bijeli stolisnik, a ne crveni, roza i narančasti kultivari koji se uzgajaju u mnogim cvjetnjacima.
Lablab purpureus – zumbul grah
Neke biljke uzgajamo kao ukrasne bez da su nešto posebno kultivirane i izgledaju prilično isto kao i divlji primjerci, a često ne znamo da su i ljekovite i jestive. Jedna od tih vrsti je Lablab purpureus – zumbul grah. To je brzorastuća jednogodišnja penjačica. Poznati je i pod nazivima zumbul grah, indijski ili egipatski grah. Pripada obitelji mahunarki, Fabaceae, a porijeklom je iz tropskih predjela. Lablab pureperus je kao penjačica idealan za prekrivanje ograda i terasa. Manje je poznato da se u nekim dijelovima svijeta, posebno u Africi, Indiji i Indoneziji, uzgaja u prehrambene svrhe. Suho svježe sjeme je otrovno, ali nakon dužeg kuhanja je jestivo. Jestivo je i lišće, cvjetovi, mahune i korijenje. Osim toga, biljke ima i ljekovita svojstva: koristi se u liječenju kolere, raznih oblika trovanja (poput trovanja alkoholom), sunčanice, mučnina, povraćanja…
Pupoljka, Žuti noćurak – Oenothera biennis
Osim što je vrlo dekorativna biljka u cvjetnjacima, pupoljka je i jestiva i ljekovita biljka. Jestivi je korijen, mlado lišće i nezrele čahure s sjemenjem, cvjetovi i sjeme. Kao ljekoviti pripravak, koristi se ulje noćurka, koje je bogato gamalinolenskom kiselinom. Ta kiselina jača imunološki sustav, regulira hormone i štiti stanice od oštećenja i prijevremenog starenja. Kako nijedna druga biljka ne sadrži ovu kiselinu u tako velikoj količini, noćurak se smatra njenim najbogatijim izvorom. Izvana se koristi kod suhe kože, te za intenzivno hranjenje kože. Obično se koristi oralnim putem u dozi od 1 čajne žličice dnevno koje se uzimaju nakon obroka dva puta dnevno. Koristi se najviše kod bolnih menstruacija, izostanka menstruacije, mioma, menopauzalnih tegoba, psorijaze, seboreje, reumatoidnog artritisa.Također pomaže kod bolesti dišnih organa, spušta razinu mokraćne kiseline i kolesterola u krvi, poboljšava cirkulaciju i smanjuje visok krvni tlak, te kod stresa, nervoze i depresije. S obzirom da se sjeme mora brati ručno i da je ono sitno, ulje noćurka je skupo.
ECHINACEA
Brojni kultivari echinacee danas se uzgajaju u mnogim cvjetnjacima u ukrasne svrhe. Echinacea je porijeklom iz Sjeverne Amerike, još davno su je koristili američki indijanci, pa se još naziva i indijanski čistač krvi. Indijanci su je koristili za podizanje imuniteta, liječenje infekcija, rana i uboda insekata. Naziv biljke potječe iz grčke riječi echinos što znači jež, a radi izgleda sredine ove biljke nakon što ocvate, a izgleda kao jež. Postoji više vrsti echinacee i nisu sve ljekovite, danas se kao ljekovite biljke koriste Echinacea purpurea, Echinacea angustifolia i Echinacea pallida.
Pripravci iz nadzemnog dijela echinacee purpuree se koriste za podizanje imuniteta, lječenje infekcija, ublažavanje boli, i ima antivirusno i antioksidativno djelovanje.
Peruanski noćurak – mirabilis jalapa
Peruanski noćurak nije samo ukrasna biljka, već i jestiva i ljekovita biljka. Može se koristiti kao boja za hranu (latice) – za boje kolača i želea, a listovi se mogu jesti kuhani, ali se preporuča za jelo samo ako ništa drugo nemate pri ruci.
Pripravci od peruanskog noćurka (uglavnom korijena) ubijaju viruse, gljivice i bakterije, parazite, smanjuju grčeve, povećavaju mokrenje (diuretik), djeluju laksativno i potiču probavu. Koriste se u biljnoj medicini diljem svijeta, a najviše kao antivirusni lijek protiv gripe, herpesa, hepatitisa i ostale respiratorne viroze, te također kao lijek protiv candide i gljivičnih infekcija, ubode insekata, modrice, opekline, upale, otekline, rane, crijevne nametnike….diljem svijeta ima jako široku primjenu u liječenju. Ne smije se koristiti tijekom trudnoće jer izaziva grčenje mišića maternice, što može rezultirati pobačajem.
Sjeme također sadrži ljekovite tvari, ali i neurotoksične otrovne pa se ne preporuča konzumirati.
SUNCOKRET – Hellianthus annuus
Jedna šaka sjemenki suncokreta na dan jača potenciju (bar su tako vjerovali indijanci). Čaj od suhih latica suncokreta odlično je sredstvo za snižavanje temperature, djeluje kao astrigent, diuretik i pomaže iskašljavanje. Zdrobljeno lišće se stavlja kao oblog na čireve, otekline, mjesta ugriza zmija i pauka.
Livadni mak – papaver rhoeas
Cvjetovi poljskog maka imaju dugu povijest upotrebe za liječenje starijih i djece. Najviše su se koristili za smirenje, kao blagi analgetik te kod nadražujućeg kašlja i za iskašljavanje. Alkaloid rhoeadine, koji se dobiva iz cvjetova ovog maka, Papavera rhoeas, koristi se kao blagi sedativ.
Čuvaj pčelicu – nova kampanja udruge Biovrt
Znate li da pčelama možemo biti zahvalni za čak 1/3 hrane koju jedemo? Naime, pčele su vrijedni oprašivači voća i povrća i bez njih mnogo toga ne bi mogli jesti. Stoga je svaka pčela u našem biovrtu dragocjena.
Nažalost, populacija pčela strahovito se smanjuje. Jedan od glavnih razloga je korištenje pesticida u konvencionalnoj poljoprivredi, i to ne samo insekticida koji direktno ubijaju pčele, nego i fungicida i herbicida. Posebno su opasni pesticidi na bazi neonikotinoida, od kojih su mnogi radi toga i zabranjeni – ali ne svi.
Stoga, jako je bitno širiti svijest o štetnosti pesticida i o ulozi pčela u našem opstanku – jer ako neće biti pčela, neće biti mnogo vrsti hrane za nas, niti sjemenja. Inzistirajte na prirodnom uzgoju bez otrova, a vlastitim biološkim uzgojom hrane, te kupovinom hrane koja nije uzgojena uz pomoć otrova nego na ekološki način dajete potporu takvim proizvođačima. Potražite ih u svojoj lokalnoj zajednici i na taj način pomognite i opstanak pčela i domaće lokalne zajednice.
Stoga i udruga Biovrt želi svojim aktivnostima pomoći opstanku pčela sa kampanjom “Čuvaj pčelicu”.
Sve o kampanji “Čuvaj pčelicu” udruge Biovrt pogledajte i u sljedećem videu:
Svaki pojedinac može pomoći pčelama u preživljavanju na jako jednostavan način: sadeći vrste biljaka koje pčele vole. Bitno je da imate jako raznoliki vrt u kojem nešto cvate u svako doba godine i već ste jako puno napravili. Ako pritom odaberete još i vrste koje posebno privlače pčele, tim bolje za pčele. A to mogu biti između ostalog:
– ukrasno grmlje – deutzia, vrtni hibiskus, caryopteris …..
– drveće –
bagrem i razne voćke
Povodom kampanje “Čuvaj pčelicu” udruga Biovrt nudi vam komplet sjemenja cvijeća koje pčele vole, a to su:
– ruta (lat. Ruta graveolens) – ljekovita i začinska trajnica
– globus čičak – ukrasna trajnica
– večernica (lat. Hesperis matronalis) – dvogodišnja mirisna cvjetnica
Iako je već početak lipnja, bez problema možete posijati sve vrste osim makova, koji se siju na jesen ili u rano proljeće da bi cvali iduće godine.
Navedeni komplet od 5 različitih paketića sjemenja možete dobiti za donaciju udruzi od 20 kn + poštarina za slanje. Javite nam se na mail biovrt@biovrt.com s naznakom “Čuvaj pčelicu”, a mi ćemo vam se javiti s ostalim podacima.
Ova posebna ponuda sjemenja za pčelice traje od 02.06. – 15.06.2015. godine, a količina raspoloživih paketića sjemenja je ograničena.
0
