Najave radionica i radnih akcija Škole vrtlarenja 2015

Donosimo najave radionica i radnih akcija udruge Biovrt koje će se održati u sklopu Škole vrtlarenja 2015.

25.04.2015. subota, 9-14 sati „Kreiranje povrtnjaka i prva sjetva na vrtu”

Uzgojiti zdravu hranu nije teško. Naučite kako započeti s vlastitim zdravim organskim povrtnjakom, kako formirati gredice, kako napraviti raspored na vrtu, kako i zašto malčirati, te što se sve sije na vrtu u drugoj polovici travnja. Radionica se sastoji od teoretskog i praktičnog dijela. Na praktičnom dijelu svi će polaznici imati priliku isprobati sijanje i malčiranje na biovrtu.

09.05.2015.subota, 9-14 sati, “Prepoznavanje sezonskog samoniklog bilja, te sjetva tikvenjača i mahunarki”

Naučite prepoznati najčešće samoniklo jestivo i ljekovito sezonsko bilje koje možete koristiti u prehrani sebe i svoje obitelji, kao i biljke za vašu prirodnu ljekarnu. Na radionici ćemo izraditi i ljekoviti sirup od trputca.

Naučite kada i kao se siju tikve, tikvice, krastavci, lubenice i dinje, te grah i mahune.

Na praktičnom dijeli svi polaznici/ce će naučiti kako posijati visoki i niski grah.

Dojmovi s proljetnih radionica udruge Biovrt 2015

Ovo proljeće, tijekom veljače, ožujka i travnja, udruga Biovrt – u skladu s prirodom provela je ciklus radionica o vrtlarenju u Čakovcu. Na radionicama je sudjelovalo ukupno 46 polaznika i polaznica iz Međimurske županije, kao i Zagreba, Samobora, Koprivnice, Varaždina, Lepoglave….

Teme koje smo na radionicama obradili bile su:

28.02.2015. Sjetva i uzgoj presadnica u kućnoj radinosti ,
14.03.2015. Planiranje vrta,
28.03.2015. Vrt za korisne kukce i ptice
11.04.2015. Vrt za zelene sokove i zdravlje.

Video snimljeni na prvoj radionici pogledajte OVDJE, a fotografije s radionica pogledajte putem poveznica stavljenih u naslove radionica iznad.

Zahvaljujemo svim polaznicima/cama na ugodnom i produktivnom druženju, a ovdje možete pročitati neke od povratnih informacija koje smo dobili o našim radionicama, voditeljici edukacija Silviji Kolar-Fodor i dojmu polaznika/ca.

Smatram da sam izuzetno puno naučila na radionicama, te sam se ohrabrila za izradu svog prvog vlastitog vrta. Voditeljica Silvija je hodajuća enciklopedija znanja, koje nesebično prenosi drugima. Pristupačna, strpljiva i maksimalno može pojednostaviti tematiku za osobe koje su bez iskustva i tek počinju svoju biovrtlarski put. Do polaska na radionicu nisam uspjela nikad uzgojiti presadnice hrane. Naučila sam zašto i kako. Naučila sam kako mladim presadnicama osigurati najbolje uvjete rasta u vrtu i u simbiozi s drugim biljkama i životinjama na vrtu. Na kraju, naučila sam i najzdravije načine konzumiranja i kombiniranja vrtnih biljaka u svrhu zdravlja moje obitelji, prijatelja i mene.

Željka P.

Zadovoljna sam radionicom, Silvija je iskusna voditeljica, dobro je pripremljena, dobro vodi radionicu te nesebično i s lakoćom prenosi znanje. Zna zainteresirati polaznika – ni u jednom trenu trosatne radionice nisam izgubila koncentraciju niti su mi misli lutale 🙂

Jelena T.

Jako sam zahvalna na svemu. Sve mi je bilo korisno. Jako lijepo ste prezentirali da smo uspjeli sve zabilježiti i dobiti bilješke. Nemam niti jednu primjedbu. Samo naprijed i neka se čim više ljudi vrati na prirodan način života, da budemo zdraviji, sretniji i bez stresa.

Jako puno sam naučila i drago mi je da sam vas upoznala i saznala puno toga o biovrtlarenju. Super sam zadovoljna s radom voditeljice edukacija Silvijom, svaka čast na trudu i volji za edukaciju i što ste podijelili Vaše znanje i iskustvo s nama.

Viktorija S.

Sam koncept radionice mi je bio savršeno osmišljen, prvo teoretski dio, a nakon toga praktični odnosno izrada zelenih sokova, Naučila sam kombinirati voće i zelenje koje do sad uopće nisam koristila i miksala, tako da to smatram najkorisnjim.

Sve pohvale. Naučila sam jako puno, od teoretskog dijela koji mi je bio veoma zanimljiv do same primjene koja je također jako bitna. Moj dojam je i više nego odličan, Silvija se maksimalno trudi da prenese stečeno znanje, i da svima pomogne da poboljšaju svoju prehranu, a samim time i zdravlje.

Ana H.

S obzirom da sam početnik u vrtlarenju, sve radionice su mi bile pravo otkriće. Međutim, najkorisnija i najzanimljivija radionica je bila “Planiranje vrta”. Na toj radionici sam došla do korisnih znanja kako kombinirati biljke, na što naročito obratiti pozornost prilikom sjetve/sadnje. Na radionica sam naučila jako puno s obzirom da sam početnik u vrtlarenju. Svaki dio bio mi je koristan sam za sebe, a zajedno su oni zaokruženi u jednu smislenu i poučnu cjelinu.

Puno sam naučila o biljkama općenito, načinu na koji se siju/sade te o nekim čimbenicima važnim za njihov razvoj. Samo vrtlarenje je zahtjevan posao, ali imajući znanje, ono postaje puno manje komplicirano i u njemu se može puno više uživati. Jako mi se sviđa princip rada i pristup voditeljice Silvije Kolar-Fodor. Lijepo je slušati nekog tko ima toliko puno znanja, a opet je spreman još učiti i stjecati nova znanja.

Sviđa mi se koncept radionica, najprije teoretski rad, a zatim praktičan. Sviđa mi se što je voditeljica, iako smo bili u dosta velikim grupama, uspjela porazgovarati sa svakim polaznikom, savjetovati ga, poslušati i prenijeti svoje znanje na najbolji mogući način.

Ono što mi se izuzetno svidjelo kod voditeljice je da je uspjela svoju ljubav prema vrtlarenju prenijeti i na polaznike radionica. Oduševljena sam sa svim radionicama. Svaka mi je za sebe bila posebno zanimljiva i specifična na svoj način.

S obzirom da sam početnik u vrtlarenju, jako sam puno naučila i sada ću to znanje moći primjenjivati i u praksi. Jedva čekam ubirati plodove svojeg rada. To je ono što je najljepše i najbolje u cijeloj priči, imati plod svog rada u kojem si cijele godine uživao.

Morana Č.

Zanimalo me što sa presadnicama kad niknu, kako ih uspješno uzgojiti budući da već par godina sama uzgajam presadnice paradajza i paprike….te kakvu zemlju je najbolje koristiti, budući da sam sijala samo u kupovnu zemlju za sadnju. Ono što me najviše interesiralo, naučila sam 🙂

Voditeljica je odlična, teoretski i praktično vrlo razumljiva i pristupačna..oduševljava svojom voljom i ljubavi prema vrtu 🙂 Radionica je bila vrlo ugodno druženje, upoznala sam divne ljude, dobila novih informacija…žao mi je samo kaj nisam prisustvovala radionici “Vrt za zelene sokove” to me u biti i najviše zanimalo..vjerujem da će biti još prilika 🙂

Nevenka Š.

Sve mi se činilo vrlo korisnim. Neke sa stvari znala, a neke su mi bile čisto nove i nepoznate. Ove sam godine probala po vašim uputama posijati i napraviti raspored u vrtu, pa ću vidjeti promjene i rezultate. Zahvaljujem na Vašem podijeljenom iskustvu. Mislim da gospođa Silvija to radi s puno ljubavi i vrlo sam zadovoljna s njezinom prezentacijom svega. Radionice mi se čine vrlo korisnima, sadržajnima i lijepo je vidjeti ljudi koji vole prirodu i na kraju vrtlarenje na jednom mjestu.

Vesna B.

S radionicama sam zadovoljna puno više nego iz sve moguće literature koju sam pročitala o tim temama. Jako sam zadovoljna voditeljicom Silvijom jer na jednostavan i pristupačan način prenosi svoje bogato znanje, ima smisla za komunikaciju sa ljudima i na zanimljiv način obrađuje svaku temu. Sve mi je bilo izuzetno korisno i zanimljivo što je najbolja moguća kombinacija.

Dubravka K.

Ožujak 2015 – prvi radovi u vrtu

Početkom ožujka bilo je jako lijepo vrijeme. Iskoristila sam to za prvu ovogodišnju sjetvu – posijala sam bob i grašak. Doduše, zemlja je još premokra, ali kako je u najavi bilo još kiše, posadila sam tako kako je bilo, u malo blatno tlo, rukama sam usitnjavala blatne grumene iznad sjemenki dok sam iskopala rupe. Sijala sam na dio koji sam već ujesen pripremila i pomalčirala, samo sam malo busena trave još morala maknuti.

Imali smo jedno kraće vrijeme lijepo vrijeme u prvoj polovici ožujka, to sam iskoristila za malu presadnju salate, jer mi je gredicu s rasadom starinske salate počeo prekopavati tj nagrtati krt. Presadila sam ju s obje strane gredice češnjaka.

U nedjelju 08.03. imala jako neugodno iznenađenje na vrtu – prilikom šetnje voćnjakom sam spazila da je jedna voćka nagnuta. Nažalost, opet voluharice jedu korijenje voćki, pa sam usitnila staklenu bocu, otkopala voćku kojoj je bilo na pola izjedeno korijenje i iznova posadila voćku, s time da sam korijenje posipala staklenim prahom, koji bi trebao odvratiti voluharice od daljnjih napada i potpunog uništenja voćke. (VIŠE)

Nisam mogla odoljeti, kupila sam jaglace, posađeni su u velikim teglama pred kućom:)

Sredinom ožujka je zahladilo, zapuhao je strahovito hladan vjetar… bilo je i nešto toplijih razdoblja, ali većinom hladno. Jedino patke su bile vrijedne, kad nisam ja – milina ih je bila gledati kako stalno prolaze i biovrt i vrt br 2, i ne bježe više k susjedu… kako je bilo brdo puževa, imale su što jesti. Počele su nesti i jaja, a 2 su mi se mužjaka počeli međusobno nadmetati, počupali su si međusobno perje ispod vrata, ali nije bilo tako strašno kao što sam čula da ponegdje zna biti. Jedna patkica si je krajem ožujka skrila jaja uz ogradu ispod bršljana, napravila je gnijezdo i sva jaja prekrila listovima ukrasnog bršljana i počela sjediti na ta cijela 3 jaja… krajem ožujka smo ju i službeno “nasadili” – stavili ukupno 12 jaja na kojima je počela redovito sjediti.

16.03. pon sam započela s radovima oko kuće. Pograbljala sam ispred kuće sve od ostatka piljevine od bora, i pola gredice uz među sa susjedom raskrčila od suhih ostataka astera i ostalih trajnica. Tijekom zime sve ostavljam nedirnuto radi ptica koje skupljaju sjemenke i skrivaju se u suhim biljkama.

Oko lukovica koje su počele nicati sam popikala grančice – iskoristila sam suhe ostatke stabljike visokih astera, da lukovice ne zgaze patke, mačke i psi… bez toga vjerojatno niti polovica ne bi opstala, vidi se jasno zašto ispod na fotki: da nema grančica, Zvonko bi spavao i na lukovicama.

18. i 19.03. sam dobar dio lončanica iznijela van oko kuće – pod nadstrešnicu i ispred na južnu stranu – pelargonije, lantane, amarilise, leopard, zephyranthes, nerine, nešpula, kalistemon, ciklama …. iako je bilo i -2 iduće jutro, oko kuće nije toliko pala temperatura i nije smrzlo, a dalje ne smrzava… bolje da je sve vani nego da se unutra muči i izdužava. Smeđa traka na zidu Nerino (zlatni retriver) je djelo – ljeti se okupa u blatu, i onda vuče uz zid kuće…  izgleda da trebam lončanice sve uz kuću da ju spriječim 😀

U petak 20.03. sam raskrčila ugao biovrta od trave, porezala suhe saponarie, porezala kupine tu će uskoro cvasti narcise i euphorbia polychroma u blizini…a da probam zaustaviti travu u širenju na biovrt, presadila sam tratinčice s parcele gdje bu se uskoro tanjuralo i tako ih spasila i dobila slatku cvjetnu ogradicu vrta 🙂

Evo kako su biovrt i vrt br 2 izgledali krajem ožujka.

Presadila sam i rukolu za sjeme na dio vrta br 2 gdje se neće tanjurati, a iznimno za ekipu HTV-a krajem ožujka posijala grašak i salatu za Dobro jutro Hrvatska – ali glavninu budem sijala početkom travnja, još mi je malo prerano u mojoj ilovači:

Nemojte zuriti sjetvom na otvoreno

Prilog HTV-a možete pogledati ovdje:

Silvija Kolar Fodor čuvarica brojnih starinskih sorti

Tijekom ožujka i travnja imala sam i rasprodaju šumskih jagoda i kitnjača, rješavam ih se i prodajem skoro badava, samo da raskrčim dio vrta koji su progutale, a prošla im je godina baš pogodovala za širenje… tako da sam do kraja ožujka većinom iskopavala jagode. …ali super, dobar sam se dio riješila – na brežuljku iza kuće nema više jagoda, samo 10-tak na vrtu… i opet slatke brige – čime sad popuniti tu prazninu 😀

U nedjelju 22.03. smo na moju veliku žalost srušili i veliku vrbu iza kuće. Narasla je preogromna, dok je puhao sjeverac je lupala kuću i krov, i zid terase uz nju je puknuo – počela je korijenjem dizati zid, pa nije bilo druge…eto, nije pametno drveće posaditi preblizu kući… a tu je stalno bilo mokro i vlažno, pa je rasla kao luda. Dio sam probala popelcati na južnoj strani voćnjaka, i sestra mi je pomogla pobockati dio grančica na kraju njiva koje imamo, da bude ograda od ostalih koje se konvencionalno obrađuju  – za zaštitu od susjednog prskanja, ali i prelazaka traktorima preko naših zemlja- ali bilo je suho i tvrdo, nije se nažalost primilo. Dugoročno svakako razmišljam o debeloj divljoj ogradi od nekog drveća, da izoliram naše parcele od ostalih na tom dijelu gdje graniče.

25.03. je padala kišica, a 26.3 pljusak – sve je dobro zalijano, sad očekujemo veliki bum. I biljaka, ali i trave 😀

Na kraju mjeseca sam posadila 2 divlje trešnje – u udaljenijom voćnjaku, tamo gdje je nabita zemlja s kamenjem… bogme sam dušu ispustila za iskopati te 2 rupe – ne ide štihericom, niti motikom – samo ukrug strugati sloj po sloj u to tlo dok se ne iskopa rupa… Navozila sam tu rupu s ilovačom, imam kup zemlje tamo na toj parceli za sve nove sadnje voćki, da bar korijenje nije u tom užasu.

Puževa je bilo na svakom koraku – malecke kuglice, malo veći, a u šumskom sam vrtu našla (i zgazila) jednog kapitalca…grrrr :vampirica: Patke su stalno na poslu, ali previše je to za njih…počela sam i ja opet kombinirati razne ekološke metode suzbijanja puževa.

U ožujku su počele cvasti lukovice.

Šafrani:

mrežasti irisi i pasji zub

i još fotografija iz ožujka 2015 pogledajte u galeriji fotografija na sljedećem linku:

https://www.biovrt.com/galerija/ozujak-2015/

Celerova muha – Euleia heraclei

Ovog proljeća mnogi su vrtlari/ce primjetili sušenje i propadanje listova na biljkama začinske vegete – ljupčec (lat. Levisticum officinale). To je biljka iz roda Levisticum, porodice Apiaceae (štitarki) i srodnik je celera, mrkve, pastrnjaka, peršina…)

Bez pčela loše nam se piše

Ovog proljeća zastala sam ispod trešnje u cvatu – bila je prekrasna, cvijet na cvijetu, ali nešto je nedostajalo. Nije bilo zujanja vrijednih oprašivača, pčelica.  Doista čudno, na trešnji sam zapazila tek nekoliko pčela. Srećom, pojavile su se kasnije u većem broju na jabukama koje cvatu nešto kasnije, ali sam strepila što će biti s plodovima trešnje ako za vrijeme vrhunca cvatnje neće biti pčela. I nisam bez razloga strepila jer ove godine, unatoč dobrim uvjetima za vrijeme cvatnje, radi malog broja pčela jedva da ima nešto zametnutih plodova. I od drugih ljudi sam čula slična iskustva. Situacija je ozbiljna i ne možemo zatvarati oči pred ovime.

Posljednjih nekoliko godina sve se više govori o tome kako se populacija pčela drastično smanjuje.  Uzroci su razni, poput globalnog zatopljenja, klimatskih promjena, ali jedan od glavnih krivaca je masovna upotreba otrova u konvencionalnoj poljoprivredi. Najpogubniji za pčele su neonikotinoidi, vrsta neuro-aktivnih insekticida koji se u svijetu masovno primjenjuju  više od 20 godina. Iako su pogubni za pčele i bumbare i iako se dio njih zabranjuje diljem svijeta, još se uvijek primjenjuju u raznim oblicima. Također, zabrane koje postoje za neke vrste neonikotinoida se odnose tek na nekoliko godina.

Za vrijedne oprašivače nisu pogubni samo insekticidi, nego i fungicidi i herbicidi. Stoga je za njihov opstanak  ključno dizanje svijesti o pogubnom utjecaju pesticida na korisne kukce – a time i na dalekosežne posljedice na ljude. Jer naime, pčele oprašuju 1/3 ukupnog voća i povrća kojeg jedemo. Situacija je toliko alarmantna da u nekim dijelovima Kine ljudi moraju ručno kistovima oprašivati voćke ukoliko žele imati plodova (više o ručnom oprašivanju voćki u Kini pročitajte OVDJE). Neki bi rekli da je ovo dobra prilika za smanjenje nezaposlenosti u Hrvatskoj, tj da bi ručno oprašivanje otvorilo mnoga radna mjesta. Ali budimo ozbiljni, budućnost bez pčela je nešto što sigurno ne želimo i svi skupa moramo djelovati da se trend smanjivanja pčelinjih zajednica zaustavi.

Svi mi možemo napraviti puno. Najvažnije je širiti svijest o tome koliko su pčele bitne i koliko je upotreba pesticida u konvencionalnoj poljoprivredi pogubna.

Zatim, umjesto kupovine voća i povrća iz konvencionalne proizvodnje, svojom kupovinom dajte podršku lokalnim ekološkim proizvođačima koji ne koriste otrove i koji svojim radom čuvaju okoliš i za buduće generacije. Vi svojim novcem „glasate“ kome plaćate za robu i usluge i čiji rad podržavate. Dakle ako ste i „samo“ potrošač –  imate veliku moć, stoga dobro razmislite koga ćete podržati svojom kupovinom – da li one koji uništavaju vaš okoliš ili onima koji ga čuvaju – a time i vaše zdravlje.

Svi vi koji imate vrtove, ozbiljno razmislite da hranu uzgajate bez upotrebe otrova. Sve je moguće i bez toga, a udruga Biovrt je tu da vam pomogne svojim iskustvom i savjetima kako se nositi na biološki način i s štetnicima i bolestima u vrtu.

Za podršku vrtlarima postoji i naša internet stranica www.biovrt.com s preko 400 tekstova o biovrtlarenju, fb grupa Biovrt.com – u skladu s prirodom te brojne radionice i predavanja koje redovito održavamo…  I naravno, nismo jedini koji to radimo u Hrvatskoj., stoga se informirajte 🙂

Prvi korak prema zdravoj budućnosti i očuvanju pčelinjih zajednica jeste upravo uzgoj zdrave organske hrane. Tako svi možemo biti na dobitku – i mi koji imamo zdravu hranu, pčele koje neće biti otrovane, a i buduće generacije kojima možemo ostaviti zdrav okoliš za život.

Uz sve navedeno, pčelama možete pomoći i sadnjom raznolikog cvijeća u svom vrtu. Osigurajte im pašu cijele godine i na taj način im pomozite pri preživljavanju, a one će vama pomoći oprašujući vaše voće i povrće. Pomažući pčelama dugoročno pomažemo i sami sebi.

Mi čuvamo pčelice u našem biovrtu, a vi?