Starinske sorte salate

Jedna od mnogo stvari na kojima sam jako zahvalna i sretna su razmjene sjemenja koje se diljem gradova u Hrvatskoj održavaju u organizaciji raznih udruga koje se bave očuvanjem biološke raznolikosti. Da nije bilo njih i dragih ljudi koji su donijeli sjeme vrsti koje oni ili netko njima blizak čuva u svom vrtu, danas ne bi imala ovako divnu raznolikost u svom biovrtu. A jedna od mnoštva tih vrsti su starinske vrste salata. Svaka od vrsti salata u mom vrtu ima svoju priču i još danas pamtim kako su mi sve one došle u ruke. I s veseljem ih dalje razmnožavam.

Osim najčešćih i najpoznatijih salata poput kristalke i puterice, postoji mnoštvo prekrasnih starinskih salata. I sama sam većinu otkrila tek pred nekoliko godina i oduševljena sam njima. I izgledom i okusom. Zapravo, velika mi je novost prilikom upoznavanja s tim salatama bila i to da postoje salate koje ne rastu u glavice, nego u lisnate rozete. Takvim salatama se ne režu cijele glavice, nego se ukrug beru vanjski listovi, pa svaku biljku imate za berbu sve do trenutka dok ne počnu cvasti i ići u sjeme.

Jedno od najdražih „otkrića“ mi je salata vučji jezik. Ovo je prekrasna starinska vrsta velikih duguljastih zašiljenih listova, blago naboranih rubova. Nabavila sam ju sasvim slučajno, prilikom kupovine zemljišta od jedne starije gospođe u mom selu. Usput sam ju u razgovoru pitala da li slučajno čuva kakve starinske vrste, a ona me je odvela na svoj povrtnjak i pokazala mi svoje 2 vrste salate koje svake godine iznova sije u svom vrtu, bez da je ikada kupila bilo kakvo kupovno sjeme. Tog dana mi je spakirala i sjeme te salate, i mlade presadnice, i salatu za jelo. Jednostavno prekrasno. To su mi bile moje prve starinske salate u mom biovrtu – salata flekica i salata vučji jezik.  Obje salate su meni osobno odličnog okusa među svim salatama, hrskave i jednostavno fine. To su salate koje doslovno imaju svoj okus i ne trebate sol, ocat i ulje da bi ju pripremili. Mnogi koji su ju imali prilike degustirati na mom vrtu ostali su oduševljeni njome. Danas je mnogima nezamislivo na vrtu otkidati listove salate i odmah ih jesti bez ičeg, a s ovom salatom možete napraviti upravo to – i uživati u njenom okusu.

Osim zelene blago naborane vrste vučjeg jezika, na razmjenama sjemenja nabavila sam i drukčije vrste salate. Čula sam puno priča kako ljudi govore o starinskim vrstama crvenog vučjeg jezika koje su njihovi stari uzgajali u svojim vrtovima, ali im se je sjeme nažalost zatrlo. Na moju sreću, na prošlogodišnjoj razmjeni sjemenja u Čakovcu naišla sam upravo na to – mješavinu divnih starinskih sorti salata među kojima je i crveni vučji jezik. Te sam ih prošle godine prvi put posijala i rasadila po vrstama te skupila prvo sjeme, ove godine ću ih posaditi u malo većim količinama i pomno pratiti, promatrati, fotografirati i naravno – degustirati.

Osim salate zeleni hrastov list koji se vidi gore lijevo na fotografiji, pred dvije godine na razmjeni sjemenja u Varaždinu dobila sam sjeme crvenkastog hrastovog lista i ljetne hrđavke. Obje prekrasne, bujne i ukusne vrste. Prvi put sam ih uzgajala 2013. godine na svom vrtu i odlično su uspjele, a čak su se i same zasijale na vrtu.

Na fotografiji možete jasno vidjeti i zašto se salata naziva hrastov list – usporedile njene listove s pravim hrastovim lišćem koji su okolo salate.

Salata kupusara čije sam sjeme dobila od jedne gospođe na razmjeni sjemenja u Zagrebu krajem 2012. godine bila mi je isto novo otkriće. Nikad prije nisam niti vidjela niti čula za salatu ovako neobičnih listova i glavica. Radi oblika glavica koje podsjećaju na glavice kupusa se dakle naziva salata kupusara, ali ju još nazivaju i salata ginko, jer joj listovi dosta sliče listovima ginko drveta.

I ovo je tek dio divne biološke raznolikosti koja je mnogima nepoznata. Mnogo je sorti nažalost nepovratno izgubljeno, ali možemo se svi zajedno potruditi da ovo što još postoji po vrtovima diljem Hrvatske bude sačuvano. Stoga, probajte kao i ja pronaći, ali i čuvati ovakve divne starinske sorte u svojim vrtovima.

Pridružite nam se u čuvanju starih sorti putem našeg članstva ili programa Čuvari sjemenja, a koje sorte čuvamo u biovrtu provjerite u našem katalogu na www.biovrt.com/katalog.

Najava radionica u veljači, ožujku i travnju 2015

Predavanja i razmjene sjemenja u veljači i ožujku 2015.

Udruga «Biovrt – u skladu s prirodom» u mjesecu veljači nakon predavanja 04.02.2015. i sudjelovanjem na razmjeni sjemenja 07.02.2015 u Čakovcu u suradni s udrugom Duga, nastavlja s predavanjima i razmjenama sjemenja u suradnji s drugim udrugama i organizacijama.

Pred nama je vrlo aktivna veljača i pripremamo puno zanimljivih edukacija za javnost, kao i razmjena sjemenja.

14.02.2015. (subota) u 11:00 sati u Varaždinu predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje “Male tajne biovrtlarstva” te razmjena domaćeg sjemenja u organizaciji udruge Gredica iz Varaždina. Predavanje i razmjena sjemenja održat će se u prostorima Centra za mlade grada Varaždina (bivši Dom željezničara), Kolodvorska 17. Predavanje počinje u 11 sati, a istovremeno će se odvijati razmjena domaćeg sjemenja.

15.02.2015. (nedjelja) 14:00-18:00 sati u Čukovcu kraj Ludbrega – predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje “Uspješan biovrt unatoč klimatskim (ne)prilikama” i izložba sjemenja starih sorti sjemenja povrća i cvijeća te prigodna razmjena sjemenja organizira Udruga Život Ludbreg u prostorijama Društvenog doma Čukovec, Vinogradska 2 (kraj Ludbrega). Predavanje počinje u 15 sati.

19.02.2015. (četvrtak) u 18:00 sati u Lepoglavi predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje pod nazivom “Male tajne biovrtlarstva” i razmjenu domaćeg sjemenja organizira Gradska knjižnica Ivana Belostenca Lepoglava, Hrvatskih pavlina 7 (u zgradi Turističko kulturno informativnog centra (TKIC) u centru Lepoglave).

20.02.2015. (petak)  u 18:00 sati predavanje u Čakovcu
Predavanje “Uspješan biovrt unatoč klimatskim (ne)prilikama” organizira udruga Biovrt – u skladu s prirodom. Mjesto održavanja: u Multimedijalnoj dvorani Autonomnog centra – ACT (Dr. Ivana Novaka 38, Stari Hrast, 1. kat, desno)

21.02.2015. (subota) u 16:00 sati u Varaždinskim Toplicama
Predavanje “Uspješan biovrt unatoč klimatskim (ne)prilikama” i razmjena sjemenja u organizaciji udruge Put Prirode iz Varaždinskih Toplica. Mjesto održavanja: kino dvorana Ljubelj u Varaždinskim Toplicama, Trg slobode 14

26.02.2015. (četvrtak) u 17:00 sati u Zlataru predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje pod nazivom “Uspješan biovrt unatoč klimatskim (ne)prilikama” i razmjenu domaćeg sjemenja organizira Gradska knjižnica Zlatar

27.02.2015. (petak) u 18:00  predavanje predavanje “Biovrt kao izvor inspiracije, zdravlja i neovisnosti” u restoranu Kneja u Malom Mihaljevcu

07.03.2015. (subota) u 15:00 u Koprivnici predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje “Uspješan biovrt unatoč klimatskim (ne)prilikama” i razmjenu sjemenja organizira udruga Kopriva iz Koprivnice. Predavanje će se održati u subotu 07. ožujka 2015. s početkom u 15:00 sati u Koprivnici, u dvorani gradske Vijećnice, a razmjena sjemenja počinje nakon predavanja u 16:00 sati.

10.03.2015. (utorak) u 18:00 u Ludbregu predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje “Biovrt kao izvor inspiracije, zdravlja i neovisnosti” organizira Gradska knjižnica i čitaonica “Mladen Kerstner”, Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19. Predavanje će se održati s početkom u 18:00 sati, a nakon predavanja moći ćete razmijeniti ili nabaviti domaće sjeme.

21.03.2015. (subota) u 11:00 u Vrbovcu predavanje i razmjena sjemenja
Predavanje “Male tajne biovrtlarstva” te razmjena domaćeg sjemenja u organizaciji Turističke zajednice grada Vrbovca održat će se u sali Udruženja obrtnika u Vrbovcu, Križevačka 4.  Predavanje počinje u 11 sati, a nakon predavanja će početi razmjena domaćeg sjemenja.

Sva događanja su besplatna i otvorena za javnost.

Na razmjene sjemenja se pozivaju svi pojedinci i udruge koji čuvaju ili žele čuvati domaće sjeme u svojim vrtovima i na taj način doprinesu očuvanju naše biološke raznolikosti.

Ukoliko nemate sjeme za razmjenu, do sjemenja na spomenutoj razmjeni možete doći i donacijom za sjeme.

Na predavanju„Male tajne biovrtlarstva” će predavačica Silvija Kolar-Fodor okriti male trikove koje ona primjenjuje u svom biovrtu te ćete saznati na koji način možete postići prirodnu ravnotežu i u konačnici imati manje posla u vrtu. Vrtlarenje u skladu s prirodom i bez primjene štetnih kemikalija može vam otkriti sasvim novi svijet i donijeti nove spoznaje i radost u uzgoju vlastite zdrave hrane.

Na predavanju “Uspješan biovrt unatoč klimatskim (ne)prilikama” će biti prezentirano mnoštvo savjeta kako se na svom vrtu prilagoditi sve češćim klimatskim promjenama. Naime, zadnjih nekoliko godina svjedočili smo velikim sušama, dok je ova godina bila iznimno kišna. Takve godine izuzetno otežavaju uzgoj hrane na vlastitim vrtovima. Međutim, postoje i praktična rješenja i znanja koja će vam pomoći kako da se nosite s vremenskim (ne)prilikama, bolestima, nametnicima i ostalim nedaćama, te i u takvim godinama imate zadovoljavajući urod na svom vrtu.

Predavačica: Silvija Kolar – Fodor, predsjednica udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica tekstova rubrike «Biovrtlarica» u prilogu Vrt časopisa 24sata, kolumnistica na portalu Naturala.hr, autorica bloga “U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, administratorica foruma Vrtlari, zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka.

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” je nevladina i neprofitna organizacija, koja radi na promicanju i edukaciji o životu uskladu s prirodom, podizanju svijesti o održivom razvoju, promicanju očuvanja biološke raznolikosti, te na promicanju ekološke i organske proizvodnje namirnica i svih biljaka općenito. U sklopu Udruge djeluje internet stranica www.biovrt.com, na kojoj se stalno objavljuju novi edukativni članci iz tematike uzgoja cvijeća, povrća, voća, životinjskog svijeta u vrtu te raznih savjeta iz biovrtlarstva.