0
Predavanje i razmjena sjemenja u Čakovcu 04. i 07.veljače
Za sve ljubitelje prirode i vrtlarenja, udruga“Biovrt – u skladu s prirodom” u suradnji s drugim udrugama i institucijama organizira nekoliko događaja u Međimurju tokom veljače ove godine.
Započinjemo s predavanjem i sudjelovanjem na razmjeni sjemenja.
04.02.2015. (srijeda) u 19:00 sati – Predavanje “Nastanak, skupljanje i čuvanje domaćeg sjemenja»
Mjesto održavanja: u Multimedijalnoj dvorani Autonomnog centra – ACT (Dr. Ivana Novaka 38, Stari Hrast, 1. kat, desno)
Na predavanju će biti prezentirane tehnike skupljanja i očuvanja sjemenja vrsti koje uzgajamo u našim vrtovima. Predavačica Silvija Kolar-Fodor će se osvrnuti na glavne obitelji biljaka i podijeliti svoja iskustva kako kod pojedinih vrsta uspješno uzgojiti, skupiti i sačuvati sjeme za korištenje idućih godina, te zašto je to važno za budućnost čovječanstva
07.02.2015. (subota) 10-13 sati – Razmjena sjemenja u organizaciji ekološke udruge Duga, sudjelovati će i članice udruge Biovrt
Mjesto održavanja: Čakovec, centar grada – u poslovnoj zgradi Millenium (kraj MTČ parkinga), na prvom katu
Na razmjene sjemenja se pozivaju svi pojedinci i udruge koji čuvaju ili žele čuvati domaće sjeme u svojim vrtovima i na taj način doprinesu očuvanju naše biološke raznolikosti.
Ukoliko nemate sjeme za razmjenu, do sjemenja na spomenutoj razmjeni možete doći i donacijom za sjeme.
Predavačica: Silvija Kolar – Fodor, predsjednica udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica tekstova rubrike «Biovrtlarica» u prilogu Vrt časopisa 24sata, kolumnistica na portalu Naturala.hr, autorica bloga “U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, administratorica foruma Vrtlari, zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka.
Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” je nevladina i neprofitna organizacija, koja radi na promicanju i edukaciji o životu uskladu s prirodom, podizanju svijesti o održivom razvoju, promicanju očuvanja biološke raznolikosti, te na promicanju ekološke i organske proizvodnje namirnica i svih biljaka općenito. U sklopu Udruge djeluje internet stranica www.biovrt.com, na kojoj se stalno objavljuju novi edukativni članci iz tematike uzgoja cvijeća, povrća, voća, životinjskog svijeta u vrtu te raznih savjeta iz biovrtlarstva.
Kreirajte svoj biovrt – oazu zdravlja, radosti i obilja
Danas je u javnosti dosta rašireno mišljenje da se uopće ne isplati imati svoj vrt, jer to iziskuje puno teškog rada, brige za urode kraj svih mogućih „pošasti“ poput bolesti, nametnika i vremenskih nepogoda. S druge strane, tu su dućani i tržnice krcati raznolikom voćem i povrćem, sve je jeftino i dostupno u bilo koje doba godine.
Ali da li je to doista tako? Koliko je zdravo to jeftino povrće i voće, i koliki će vam biti kasnije liječnički troškovi za liječenje bolesti uzrokovanih hranom koja je bila uzgajana uz pomoć otrova?
Mnogi koji su se upustili u avanturu kreiranja svog biovrta i odlučili se tako vratiti prirodi vrlo se često jednostavno zaljube u to. Životi im postane radosniji i smisleniji, a vrt postane mjesto u kojem počinju boraviti sve više vremena. Stvar je u tome da vrt jeste posao, ali u tom poslu ćete pronaći radost stvaranja, pa takav posao rijetko kada bude težak. Takav posao umjesto da umara, čovjeka odmara na više razina. Jer ljudsko tijelo je stvoreno da bi se kretalo, pa stoga možete birati umjesto plaćenih teretana i vježbanja to napraviti u svom vrtu. Na taj način se i krećete, ali i uzgajate vlastitu zdravu hranu, pa na svoje zdravlje utječete dvostruko. Nema većeg zadovoljstva na kraju dana pogledati rezultate tog našeg rada i ubrati plodove koji su rezultat našeg stvaranja u savezu s prirodom.
U vrtu čovjek ponovo postaje stvaratelj – sami planirate i kreirate što i kako želite uzgajati. Na vama je na proljeće da odlučite hoće li to biti samo povrće, hoćete li između posaditi cvijeće, začinsko bilje…sve u skladu s vašim potrebama i željama. A izbor vrsti koje možete posaditi u svoj vrt je toliko veliki, da svake godine iznova postoji nešto novo što niste probali uzgojiti i diviti se raznolikosti koju nam pruža priroda.
Vrt je i besplatna psihoterapija. To dobro znaju mnogi vrtlari/ice koji nakon stresnog dana na poslu odjure u svoj vrt opustiti se i zaboraviti sve brige i nervozu koja ih je zadesila toga dana. Nakon nekog vremena boravka i rada u svom vrtu osjećati ćete se puno bolje. U svakodnevnoj strci suvremenog života i osjećaju da nam vrijeme jednostavno galopira pred očima, u vrtu se sve smiruje, usporava… možete promatrati kako se male biljčice razvijaju iz sjemenja, kako nastaju prvi pupoljci… možete stati i pomirisati cvijet, promatrati pčele i leptire kako se goste na cvijeću…
Vlastiti biovrt pružiti će vam i neovisnost: uzgojiti ćete vlastitu zdravu hranu koju nećete morati plaćati u dućanima i nećete se morati bojati nikakvih skrivenih supstanci i otrova s kojima je ta hrana potencijalno otrovana prilikom uzgoja, transporta i skladištenja. Hrana iz vlastitog biovrta je hrana koja će vas učiniti zdravima.
Stoga krenite u ovu avanturu zvanu biovrt i napravite veliki korak za vas i vaš zdraviji i sretniji ostatak života.
Ako i nemate vlastito zemljište, uvijek možete zemlju i kupiti, iznajmiti, uključiti se u programe urbanih vrtova u vašem mjestu – gdje ima želje, naći će se i rješenje.
Udruga Biovrt – u skladu s prirodom je sa svojim aktivnostima i ove godine potpora za sve vrtlare/ice i one koji to tek žele postati. Tako i ove godine nastavljamo sa predavanjima, razmjenama sjemenja, radionicama, Školom vrtlarenja, edukacijom preko naše internet stranice www.biovrt.com, facebook grupe te na kolumnama i blogovima.
A za početak, pogledajte naš novi motivacijski video. I sretna vam bila nova vrtlarska sezona – neka bude najbolja ikada 🙂
Jeste li spremni za novu vrtlarsku sezonu?
Počela je nova godina, a time polako započinjemo i novu vrtlarsku sezonu. Iako za siječanj vele da je najdepresivniji mjesec u godini, za vrtlare/ice to nikako nije tako, mi smo puno radosti i iščekivanja buđenja prirode i početka vrtlarskih radova.
Vizija ovogodišnjeg vrta počinje upravo sada, kada tlo i priroda još spavaju. Sada je najbolje vrijeme za planiranje ovogodišnjeg vrta i za reviziju postojećih zaliha sjemenja.
Nakon toga krećemo u nabavku sjemenja za ovogodišnju vrtlarsku sezonu. Na što sve morate paziti prilikom kupovine sjemenja pročitajte OVDJE.
Sjeme možete nabaviti i kod nas, našu ponudu viškova s biovrta pogledajte OVDJE.
Također, svakako razmislite o čuvanju vlastitog sjemenja, pogotovo starinskih sorti, jer je očuvanje takvih sorti izuzetno važno (VIŠE). Sudjelujte i na razmjenama sjemenja koje će se uskoro početi održavati u mnogo mjesta diljem RH u organizaciji raznih udruga koje se bave očuvanjem biološke raznolikosti.
Vrlo uskoro krećemo i s prvim radovima, već u veljači možemo početi s sjetvom boba, paprike, peruanskih jagoda…
Ova godina je proglašena i Međunarodnom godinom tla i svojim aktivnostima ćemo ju obilježiti putem edukacija i podizanja svijesti o važnosti očuvanja tla.
Udruga Biovrt – u skladu s prirodom vam želi uspješnu i radosnu ovogodišnju vrtlarsku sezonu, i neka ona bude najbolja u vašem životu.
Pogledajte naš novi video kojim vas želimo motivirati i inspirirati za kreiranje vašeg vrta ove vrtlarske sezone. Video slobodno dijelite 🙂
Veliko hvala volonterki udruge Amareni Wagner na izradi ovog prekrasnog videa.
Kreirajte vrt koristan i vama i pticama
Ptice su vrlo korisne u biosustavu i određene vrste ptica dobro je privuči u svaki biovrt. Naime, ptice poput sjenica mogu pojesti mnogo gusjenica i ostalih nametnika i tako vam pomoći u održanju prirodne ravnoteže. Osim toga, njihov je izmet bogati fosforom pa tako vraćaju bitne nutrijente u tlo, dakle gnoje tlo.
Privlačenjem korisnih ptica u vrt možete dakle utjecati na to da priroda sama napravi dio posla za vas – drži nametnike pod kontrolom i osigurava dovoljno fosfora u tlu koji je nužan za nastajanje cvjetova i plodova biljaka.
Tokom zime dok sve prekrije snijeg i smrzne, postane aktualno hranjenje ptica koje žive u našoj blizini. Mnogi dvoje da li ih hraniti ili ne, jer onda postaju ovisne o toj hrani koju im nudite i manje pronalaze u okolišu. Ipak moramo računati i na to da je čovjek potisnuo većinu staništa ptica, a i način na koji uređujemo okućnice i vrtove ne ide u korist pticama. Naime, na jesen se sve uobičajeno “čisti”, režu se suhi ostaci biljaka i pospremaju s vrta. Time mičete i one sjemenke koje mogu poslužiti kao hrana pticama zimi. Osim izrade i postavljanja hranilica za ptice, pticama vrlo lako možete osigurati hranu zimi i lakši opstanak jednostavnom sadnjom biljaka čije sjemenke one jedu. Tokom ljeta uživati ćete vi u tom prekrasnom cvijeću, a na jesen i tokom zime ptice u njihovim sjemenkama.
Ovo je dio cvijeća kojim ja tokom sezone “hranim” ptice:
SUNCOKRET (lat. Hellianthus anuus)
Ptice jednostavno obožavaju suncokret i sjetvom suncokreta sigurno ćete si osigurati veći broj ptica poput sjenica, zelendura i sl. u svom vrtu. Jedino, one sve toliko vole jesti suncokret da ga često počnu jesti i prije nego potpuno dozori i do jeseni dok sve dozori pojedu baš sve. To se kod mene događa zadnjih godina i jednostavno više ne mogu pobrati dovoljno suncokreta da bi ih hranila suncokretovim sjemenkama zimi. Ali svejedno je pozitivno što i krajem ljeta te na jesen ptice tako obitavaju u vrtu, pa se i kasnije vraćaju u njega i u potrazi za kukcima.
Suncokret za vrijeme cvatnje jako vole pčele i bumbari. A svježe zrele sjemenke su odlične za grickanje, ja ih obožavam.
Postoji puno vrsti amaranta i u pravilu sve vrste imaju jestivo mlado lišće koje možete pripremati kao mladi špinat. Osim toga, amarant uzgajamo i radi korisnih sjemenki za jelo, ali i ukrasa. I ptice vole njihove sjemenke, koje svaka biljka amaranta proizvodi puno. Ja na vrtu ostavljam Amaranthus gagenticus i Amaranthus caudatus i preko zime, da budu dostupni pticama dok sve zapadne snijeg.
ČEŠLJUGOVINA (Dipsacus fullonum)
Češljugovina je dobila ime po tome što češljugari jako vole jesti njene sjemenke. Ovo je prilično velika biljka i ima trnje pa nije pogodna za male vrtove, a i u većim vrtovima je najbolje posaditi ju na rub vrta gdje ne prolazite mnogo. Velika joj je prednost što se sama zasijava tokom godina pa ju ne morate više sami sijati, a može se recimo uklopiti u vrtu i kao zaštita od neželjenih pogleda i neželjenih prolaznika (radi visine i trnja). Osim ptica, privlači i pčele i leptire u vrt za vrijeme cvatnje.
ECHINACEA (lat. Echinacea)
Echinacea je prekrasna otporna trajnica koja privlači u vrt pčele, leptire i ptice. Tokom ljeta boje njenih cvjetova i nektar privlače pčele i razne vrste leptira. Na jesen dok cvjetovi ocvatu i ostanu suhi “ježići” na stapkama, sjemenke postanu hrana koja je jako zanimljiva pticama, pogotovo zebama.
Osim svog prekrasnog izgleda, određene vrste echinacee poput Echinacee purpurea su i ljekovite i podižu imunitet. Također, sjemenke ovih starijih vrsti su puno korisnije pticama od novih ukrasnih kultivara echinacee, od kojih su neki čak i sterilni pa i ne daju sjemenke. Stoga, ako i imate neke nove zanimljive raznobojne ukrasne kultivare echinacee, svakako nabavite i “običnu” roznu ili bijelu za ptice.
CRNOOKA PUPAVICA (lat. Rudbeckia )
Prekrasne crnooke pupavice krase vrt jarkim žutim nijansama od lipnja pa sve do prvih mrazeva, a svojim cvjetovima privlače i pčele i leptire. Dok ocvatu osušene cvjetne glavice prepune duguljastih sjemenki također su omiljena hrana ptica, pogotovo zeba. U mom vrtu ja kombiniram 2 vrste pupavice:
– Rudbeckia hirta – cvate od lipnja i na vrhuncu cvatnje je u srpnju, te još kasnije potjera poneki cvijet sve do prvih mrazeva
– Rudbeckia fulgida – vrhunac cvatnje joj je u kolovozu, pa tako zamijenjuje rudbeckiju hirtu u dominaciji na vrtu
Obje vrste nakon cvatnje ostavljam da dozore sjemenke i tako mi služe kao “hranilice” za ptice na vrtu tokom zime.
I KOROVI SU KORISNI
Ptice jedu i sjemenke mnogih trava i korova poput lobode i sl – pa ako vam ne smetaju, ostavite i nekoliko takvih biljaka na vrtu da budu dostupne tokom zime kao hrana za ptice.
Stoga, na proljeće dok radite plan za vrt svakako razmislite o sjetvi ili sadnji nekih od ovih vrsti čije sjemenke jedu ptice zimi. Naravno, jako je bitno ne potrgati ove biljke na jesen, nakon što ocvatu i posuše se, nego ih ostavite kako su rasle na vrtu, da ptice tokom zime mogu jesti sjemenke s osušenih glavica s sjemenjem. Prednost ovakvih biljaka je da ćete pticama pomoći i dok zapadne snijeg, jer će uspravne glavice ostati viriti u zraku ako naravno nisu preniske, ili snijeg nije previsoki. Ako volite veliku urednost na vrtu, posadite sve ove biljke posebno u nekom kutku i ostavite mali «kreativni nered» za ptice zimi.
Sjeme svih navedenih biljaka možete potražiti u ponudi viškova s biovrta na sljedećem linku:
2015 – Međunarodna godina tla
Započela je 2015. godina, koja je proglašena međunarodnom godinom tla. Udruga Biovrt – skladu s prirodom pridružiti će se njenom obilježavanju putem edukacija i podizanja svijesti o važnosti očuvanja tla.
Svi mi ovisimo o tlu. Iako ga rijetko kad slavimo ili uopće razmišljamo o njegovoj ulozi, ono nam je neophodno za uzgoj hrane, odjeće, lijekova, zaklona i energije. Bez zdravog tla nemoguć je uzgoj zdrave hrane.
Tlo je dom 1/4 bioraznolikosti našeg Planeta. Tlo pomaže u prilagodbi klimatskim promjena igrajući ključnu ulogu u ciklusu ugljika. Ono filtrira i pohranjuje vodu povećavajući tako otpornost na poplave i suše.
Tlo je neobnovljivi izvor resursa, njegovo očuvanje je bitno za sigurnost hrane i našu održivu budućnost.
Naša tla su u opasnosti zbog:
– širenja gradova – svake minute gradovi “progutaju” 2 hektara tla,
– krčenje šuma,
– loše poljoprivrede i loše poljoprivredne politike
– zagađenja,
– erozije
– prekomjerne ispaše
– klimatskih promjena.
Trenutna stopa degradacije tla prijeti sposobnosti tla da zadovolji potrebe budućih generacija. Stoga je zadaća svih nas zaštititi naša tla, jer bez tla nema niti naše budućnosti.
Organska poljoprivreda jedna je od ključnih stvari koje pomažu održati zdravlje našeg tla. Stoga je odluka o takvom uzgoju hrane, ili kupovina organske hrane i time podrška rada organskih proizvođača veliki korak u očuvanju našeg tla – i za naše zdravlje i u osiguranju održivosti za buduće generacije.
I to je nešto što svatko od nas može napraviti – bilo takvim uzgojom, bilo kupovinom od onih koji rade na organski način i čuvaju zdravlje našeg tla.
Za sve one koji žele napraviti taj korak i uzgajati vlastitu organsku hranu, ili žele saznati više, udruga Biovrt će i ove godine nastaviti i s predavanjima i radionicama kao i objavljivanjem članaka o organskom uzgoju hrane, odnosno o vrtlarenju i životu u skladu s prirodom.
