prosinac 2013 - Biovrt - u skladu s prirodom

Biovrt – pregled aktivnosti 2013

Na kraju je još jedna godina i vrijeme je za pogled unatrag što se je ove godine sve napravilo.

U udruzi Biovrt – u skladu s prirodom bili smo jako aktivni cijele godine, pa evo pregled aktivnosti 2013. godine

ODRŽANA PREDAVANJA I RAZMJENE SJEMENJA 2013

S predavanjima smo već započeli početkom veljače, a interes javnosti je posvud bio veliki. Predsjednica udruge Silvija Kolar-Fodor održala je slijedeća predavanja u 2013. godini:

07.02.2013. Predavanje «Kako i zašto imati vlastiti biovrt», Čakovec

09.02.2013. Predavanje “Tehnike sijanja u kućnoj radinosti i važnost očuvanja sjemenja starinskih vrsta”, Nedelišće

16.02.2013. Predavanje “Tehnike sijanja u kućnoj radinosti i važnost očuvanja sjemenja starinskih vrsta” i razmjena sjemenja, Varaždin

23.02.2013. Sudjelovanje na razmjeni sjemenja udruge Duga, Čakovec

02.03.2013. Predavanje “Kako i zašto imati vlastit biovrt» i razmjena sjemenja u Varaždinu

02.03.2013. Sudjelovanje na razmjeni sjemenja u Rijeci, sjeme poslano poštom, GSR Rijeka

07.03.2013. Predavanje «Tehnike sijanja u kućnoj radinosti i važnost očuvanja sjemenja» i razmjena sjemenja u Lepoglavi

16.03.2013. Razmjena sjemenja u Varaždinu, udruga Gredica

23.03.2013. Predavanje «Tehnike sijanja u kućnoj radinosti i važnost očuvanja sjemenja» i razmjena sjemenja, Novi Marof

20.04.2013. Predavanje «Kako i zašto imati vlastiti biovrt», Rijeka, humanitarna akcija Prirodom bez granica

27.04.2013. Predavanje “Kako i zašto imati vlastiti biovrt” i razmjena sjemenja, Koprivnica

05.05.2013. Predavanje “Osnove biovrta” i razmjena sjemenja, Varaždin

08.06.2013. Predavanje “Zaboravljeno povrće” i terensko predavanje u sklopu Dana otvorenih vrata u biovrtu, Novo Selo Rok

05.10.2013. Razmjena sjemenja u Čakovcu

12.10.2013. Predavanje «Biovrt i uzgoj vlastite hrane – izvor zdravlja, neovisnosti i inspiracije» i razmjena sjemenja, Zagreb

19.10.2013. Predavanje “Nastanak, skupljanje i čuvanje domaćeg sjemenja” i razmjena sjemenja, Nedelišće

08.11.2013. Predavanje “Nastanak, skupljanje i čuvanje domaćeg sjemenja” i razmjena sjemenja, Lepoglava

30.11.2013. Predavanje “Nastanak, skupljanje i čuvanje domaćeg sjemenja” i razmjena sjemenja, Varaždin

 predavanje i razmjena sjemenja 02 03 2013 7

ODRŽANE RADIONICE

21.04.2013. Radionica o biovrtlarstvu za članove GSR “Pod uckun, Rijeka

04.05.2013. – 09 11 2013 Škola vrtlarenja 2013 u biovrtu – održano 7 radionica

Više o Školi vrtlarenja: Uspjesno zavrsena Skola vrtlarenja 2013 udruge Bio

radionica rijeka 210420131 radionica SV biovrt 04052013 8

DAN OTVORENIH VRATA U BIOVRTU

Dan otvorenih vrata udruge održani je 08.06.2013., a ove godine ga je posjetilo preko 70 ljubitelja prirode i vrtlarenja iz cijele Hrvatske.U sklopu Dana otvorenih vrata Silvija Kolar-Fodor održala je predavanje “Zaboravljeno povrće”, te terensko predavanje u sklopu obilaska biovrta, šumskog vrta, voćnjaka, te livade i oranica.

Više na: Odrzan Dan otvorenih vrata u biovrtu

dan otvorenih vrata u biovrtu 08 06 2013 10dan otvorenih vrata u biovrtu 08 06 2013 11

 GOSTOVANJE U TV I RADIO EMISIJAMA

12.02.2013. Gostovanje u emisiji “Dobro jutro Hrvatska” HRT-1 Tehnike sijanja u kućnoj radinosti

02/ 2013      Emisija “Mladi govore” Srce TV – o osnivačicama udruge Zora i udruge Biovrt – u skladu s prirodom

16.02.2013. Emisija Poljoprivredni savjetnik Srce TV, Tehnike sijanja u kućnoj radinosti

06.03.2013. Radio intervju Radio Megaton emisija Poljoprivrednik

24.03.2013. Radio intervju Radio Kult uz najavu predavanja u Novom Marofu, emisija Hrana bez stresa

28.04.2013. Radio intervju Radio Kult uz najavu Škole vrtlarenja, emisija Hrana bez stresa

08.06.2013. Emisija Poljoprivredni savjetnik Srce TV, Starinsko sjeme i zaboravljeno povrće

07.07.2013. Radio Liberum , gostovanje u emisiji Suživot s prirodom

28.09.2013. Emisija Poljoprivredni savjetnik, Srce TV, Šumski vrt

Hvala svim medijima koji podržavaju i prate naše aktivnosti!

Dio predavanja i TV priloga možete pogledati na You tube kanalu udruge Biovrt – u skladu s prirodom. (uskoro će biti objavljeni prilozi snimljeni u 2013. godini)

ČLANICI U ČASOPISIMA

31.01.2013. Časopis Večernji list, prilog Dom & Vrt, članak Dobri i loši susjedi u vrtu

12.03.2013. Intervju Varaždinske vijesti – Silvija Kolar-Fodor – Budućnost ljudske vrste ovisi o hrani

22.03.2013. Intervju portal Civilno društvo – Silvija Kolar-Fodor – Naša budućnost je u organskoj poljoprivredi

03/2013 Suradnja s časopisom Poljoprivredni glasnik, 2 objavljena članka + promocija Škole vrtlarenja udruge u broju br 3, svibanj 2013

11.03.2013. Večernji list, prilog Dom & Vrt, članak Vodič za kupnju sjemenja

02.05.2013. Objavljen 1. članak u časopisu 24 sata, Silvija Kolar-Fodor – rubrika Biovrtlarica, izlazi svaki četvrtak u prilogu «VRT»

21.06.2013. Međimurske novine, intervju Silvija Kolar-Fodor «Na mojim površinama nema mjesta kemiji»

25.06.2013. List Međimurje, članak: «Čudesan svijet hranjivih biljki otrgla zaboravu»

 

DONACIJE I PODRŠKE DRUGIM ORGANIZACIJAMA

Travanj 2013 – Donacija sjemenja za organski vrt udruzi Ospera iz Osijeka (Osječki permakulturalni aktivisti)

20.04.2013. – Sudjelovanje na humanitarnoj akciji “Prirodom bez granica II” u organizaciji Udruga za fitoaromaterapiju “Studio Martina&Natura”

Prosinac 2013 – Donacija sjemenja udruzi za zaštitu životinja” Šapa u srcu” za božićnu aukciju

Prosinac 2013 – Donacija sjemenja udruzi Zora za božićni sajam udruge

sjemenje

SURADNJA S DRUGIM WEB STRANICAMA

Osim nastavka suradnje i objavljivanje tekstova na portalu SirovaHrana.hr, kolumne na Naturala.hr te na Blogosferi Večernjeg lista, blog U skladu s prirodom, tokom godine uspostavljena je i suradnja s portalom ekomreža.org, na kojem su također bili objavljivani tekstovi Silvije Kolar-Fodor.

Veliku podršku imamo i od portala Radionice.info koji redovito objavljuju najavu naših predavanja i prate naš rad, kao i portal Drimtidam. Hvala vam velika na podrški!

FACEBOOK GRUPA BIOVRT.COM – U SKLADU S PRIRODOM

Ove godine početkom godine facebook grupa Biovrt.com – u skladu s prirodom brojila je 1300 članova/ica, a do kraja godine taj je broj narastao na 4850 članova/ica.

OSTALE AKTIVNOSTI

Na stranici www.biovrt.com redovito se objavljuju članci vezani uz biovrtlarstvo, pa je tako bilo i tokom cijele 2013. godine.

Također, s ciljem očuvanja biološke raznolikosti, redovito se skupljaju sve vrste sjemenja od biljaka koje se uzgajaju u biovrtu i svi zainteresirani mogu nabaviti sjeme za razmnožavanje tih biljaka u svojim vrtovima. Ponudu sjemenja možete pogledati na slijedećem linku:

Ponuda Sjemenja

Hvala vam svima koji redovito pratite ove stranice, vaša podrška mi puno znači! 

Također, velika hvala svim volonterima udruge koji su pomogli kod održavanja aktivnosti udruge i bez kojih sve ovo ne bi bilo moguće!

Silvija Kolar-Fodor, predsjednica udruge

 

biovrt poslovnica

  

Studeni 2013 – sadnja i presadnja

Studeni sam započela u radovima, u presadnji češnjaka na vrtu. Kamo god se okrenem po vrtu raste mi češnjak, i gdje želim i gdje ne želim, pa sam dio presađivala na propremljenu gredicu da bude sve na jednom mjestu, lakše bude s tim kasnije. Presadila sam klasični češnjak, češnjak slon (kojeg očigledno vole i voluharice pa su ga načele), te posadila luk srebrenac za proljetnu berbu.

U subotu 09.11.2013 je bio zadnji lijep topliji dan, iskoristila sam ga za zadnju ovogodišnju radionicu Škole vrtlarenja u biovrtu. A već je nakon 13 sati toga dana počela kiša i bivalo sve gore… u ponedjeljak je strašno puhao vjetar, sve je vani bilo ukošeno, potrgalo mi je između ostalog stup i iskosilo gliciniju, moram ju opet ravnati, ali idući put stavljam metalni stup. Dobro da sam taj dan unjela dio tegli nutra, dio je još ipak vani…još nije bilo minusa i voljela bih čim duže sve ostaviti vani jer nutra nema toliko svjetla..a opet, ovakav vjetar jako šteti. A dani su počeli biti sve kraći i kraći, baš žalosno.

Nakon dužeg kišnog i hladnijeg razdoblja, 16.11.2013 je konačno bio lijepi dan bez kiše. Iskoristila sam to za sadnju voćaka, pa sam posadila 3 jabuke i 2 marelice koje sam donjela doma iz voćnjaka kojeg smo posjetili na radionici Škole vrtlarenja, utrapljene su čekale sadnju, kao i 1 višnja koju sam prije izvadila. A izvadila sam i utrapila 2 podloge BA29, bile su to kruška i dunja koje su se nažalost posušile, ali je donji dio tj podloga ostala živa, pa ću ih presaditi i na proljeće na njih kalemiti neke starinske kruške, ionako mi manjkaju podloge pa bi bilo šteta to baciti.

Sredinom mjeseca je bilo jako pusto u svim vrtovima, sve sam ostavila “zapušteno” i u biovrtu i u vrtu br 2 – to je da lakše mogu prezimjeti ptice koje zimi traže sjemenke, a i sav posušeni “korov” će se tokom zime polegnuti i polako razgrađivati na licu mjesta, te štititi tlo od surovih utjecaja prirode. Na vrtu su preostale rasti tek kupusnjače koje dobro podnose minuse, ali i blitva, mrkva i cikla koje također nisam sve pobrala. A mnoštvo se je kukaca sunčalo na hotelu za kukce, najviše je bilo vatrenih stjenica.

16112013 vrt i sumski vrt16112013 hotel za kukce

Od cvijeća, preostale su tek gaillardie i neveni koji su preživjeli hladnije dane u prvoj polovici studenog.

01112013 gaillardia 108112013 neven

Do kraja mjeseca posadila sam konačno i šparoge što sam od prošle godine imala u tegli, te presadila krizanteme koje su rasle uz voćke. Muž ih je tu polovicu krizantema pokosio s flaksericom, pa su sad u cvjetnjaku gdje je sigurnije. Presadila sam i izvadila dio astera i gospine trave uz ogradu ispred kuće i presadila dio cvijeća u teglama, te nešto iz tegli posadila u cvjetnjak uz među sa susjedom. Općenito sam imala dosta toga u teglama što sam premetala tokom cijele godine, konačno sam se sad potrudila neke stvari smjestiti na pravo mjesto.

A krizanteme su me baš iznenadile: još u listopadu sasvim bijeli grm krizantema, već 2 tjedna poslije postao je roza grmić. Što je točno krivo: da li pčelice, da li utjecaj hladnoće, ili sastav tla – nisam sigurna, ali ću ovo svakako pratiti iduće godine.

31102013 2616112013 bijele krizanteme poroznile

Na vrtu sam pobrala i pospremila sve kolce koji su bili tamo za mahunarke i rajčice, koristiti ću ih i iduće godine. Presadila sam još češnjaka, nešto cvijeća, blitve i nevena na dio gdje se neće na proljeće tanjurati. Povadila sam i samonikle jabuke i šljive koje su nikle na gredici s češnjakom jer je sjeme voćki bilo među pepelom i polurazgrađenom kompostu kojim sam češnjak malčirala. Sve sam te male voćke prvotno pripremila (utrapila) za presađivanje na parcelu iznad njiva. Na te sadnice mislim tokom godina kalemiti starinske sorte, dok se malo razgranaju, i to na svaku granu po jednu vrstu. Na kraju mjeseca sam ih presadila na parcelu predviđenu za to, skupa s prije spomenutim podlogama za kalemljenje koje sam izvadila i s još 2 kestena koje sam dobila na poklon. Radi se o dijelu parcele dalje od vrta – njive koje imamo -to je dio jedne parcele koja nam ide u trokut i koji baš nije bio pogodan za neku obradu i uzgoj. Na samom sjevernom dijelu smo već na proljeće tu posadili bagreme, a dakle tu ispod budu voćke koje ću slijedećih godina kalemiti. Kako sam naučila na greški od proljeća kad sam već tu dio voćki posadila i onda većinu nisam mogla pronaći dok smo kosili jer ih je zarasao korov – sve sam odmah obilježila visokim kolcima. Na proljeće sam tu posijala i djetelinu, alfa alfu, faceliju i gorušicu – na jesen je bilo vidljivo kako se je djetelina uspješno raširila po toj parceli, a tokom ljeta smo dvaput tu parcelu pokosili.

28112013 posadene vocke

Kupila sam još 3 kruške koje sam posadila krajem mjeseca, bila je to jedna od impulzivnih kupnji dok sam se “slučajno” našla u jedno rasadniku, a kasnije sam morala tražiti mjesto za njih u šumskom vrtu.  U šumskom sam vrtu i  nekolicini jako nagnutih voćki u šumskom vrtu zabila stupove i privezala ih – iskoristila sam stupove koje sam imala za rajčice ove godine. Ispred kuće sam konačno povezala grmiće santoline koji su opasno počeli rasti na pločnik.

Tek sam krajem mjeseca kad su najavili jače zahlađenje, oko 24.11. unjela preostale tegle cvijeća nutra. Uspješno sam tokom godine podijelila dio cvijeća koje sam imala u teglama tako da je sve stalo na 3 police koje imam u jednoj sobi, to mi je prijašnjih godina bila samo polovica. Jednostavno tokom godina čovjek uvidi da je s nečim pretjerao :D, ili da neke biljke nema smisla mučiti u teglama na našem podneblju. Stoga je jedan dio sadnica završio južnije u RH gdje mogu rasti i na otvorenom, a i viškove kućnog cvijeća koje mi se je nekim čudom 😀 isto tako namnožilo tokom godina sam uspješno udomila.

Par tegli sam odvezla na zimovanje k susjedama u podrum, oleandre sam spremila u moj podrum. Kod nas u podrumu je hladnije i vlažnije, često imamo problema s vodom, pa zato ne spremam sve kod nas, kod susjeda je sigurnije.

Passiflore u teglama sam prilikom spremanja porezala i stavila reznice u teglu s vodom, isto kao i anđeoske trublje. Za trublje znam da tak mogu biti do proljeća u vodi i da puste korijenje, ali za passiflore ovo mi je pokus – nemam mjesta stavljati ih u tegle i pelcati i baš me zanima kako budu se držale u vodi do proljeća:
23112013 brugmansije spremanje reznica
I krajem mjeseca još nisam završila s svim planiranim, a kako još u najavi nije bilo niti većeg zahlađenja niti snijega, već sam polako radila i plan radova za prosinac. Kako dugo je moguće nešto raditi vani, vrtlarska sezona još nije gotova.
Fotografije iz mjeseca studenog možete pogledati na slijedećem linku:
Album Studeni 2013
 

Salata od cikle, mrkve i daikon rotkve

Zima je i vrijeme je kada nam prehrana polako biva sve jednoličnija i sadrži sve manje svježeg voća i povrća. Barem onog s vrta, jer voće i povrće iz dućana, zimi van sezone, unatoč onome što se reklamira, sadrži jako malo vitamina. A upravo u zimsko vrijeme, kada najviše počinju harati razne viroze i prehlade, imunitet nam treba pomoć. Stoga, vrijeme je da se posegne za povrćem koje smo spremili u podrum, baš to trebamo preko zime.

Evo jedne jednostavne ideje kako u prehranu ubaciti jednu pravu bombu vitamina i minerala: ribana salata od cikle, mrkve i daikon rotkve (ako nemate daikon, može i bilo koja druga rotkva ili repa)

Naribajte nekoliko manjih ili jednu veliku ciklu, par mrkvi i jedan daikon (iz organskog uzgoja).

Nakon toga sve dobro pomiješajte, dodajte malo ulja (bućinog ili maslinovog, ili neko drugo prema ukusu), te octa ili još bolje malo limunovog soka, malo soli, začine po ukusu i sve još jednom dobro pomiješajte. Salatu možete ostaviti malo da odstoji, tada će biti još ukusnija dok sve povrće, a pogotovo cikla još odpusti sokove, i poslužite. Salata je odličnog okusa i pravi eliksir za vaše zdravlje.

salata ribana 1

Mrkva i cikla naribane djeluju pomlađujuće na cijeli organizam, dižu imunitet i djeluju antikancerogeno. Neki vitamini koje sadrže se asorbiraju isključivo uz pomoć masti, pa je stoga upravo naribana kombinacija s malo ulja i limunovog odličan način za čim bolje iskorištavanje vitamina iz tog povrća.

Mrkva (Daucus carota var. sativus) sadrži beta-karoten koji nakon što ga konzumiramo u našem tijelu postaje vitamin A. Upravo naribana mrkva ili sok od svježe mrkve je najbolji oblik za čim bolju iskoristivost beta-karotena iz svježe mrkve. Osim beta-karoten, mrkva sadrži vitamine B1, B2, B5, B6, C, K i E te je bogata i mineralima: kalij, kalcij, natrij, fosfor, magnezij, željezo… itd. Mrkva je iznimno zdravo povrće koje jača imunitet, poboljšava vid i zdravlje kože, te ima antikancerogena svojstva.

Cikla (Beta vulgaris var. conditiva) je povrće izuzetno bogato folnom kiselinom (vitamin B9), ima visoki sadržaj antikancerogenih tvari i karotenoida. Folna kiselina u cikli donosi optimistično raspoloženje, potiče stvaranje želučane kiseline i time bolje iskorištavanje bjelančevina, čini kosu, kožu i nokte sjajnijima i podatnijima, te aktivira stvaranje crvenih krvnih zrnaca, a time i opskrbu stanica kisikom. Cikla je prepuna antioksidanata, koji štite organizam od prijevremenog starenja i pomažu u borbi protiv mnogih bolesti. Od minerala između ostalog sadrži i nešto željeza, koje se najbolje može iskoristiti uz vitamin C, stoga se preporuča konzumirati ciklu s malo limunovog soka.

Cikla je bogata i kalijem (mineral koji odvodi vodu i kiseline), a velika količina balastnih tvari koje sadrži reguliraju rad crijeva, odstranjuju otrove i masti te otklanjaju zatvor stolice.

Kod redovite konzumacije cikle može se dogoditi da vam urin i stolica poprime crvenkastu boju, ali bez panike, to je od biljnih pigmenata u cikli i nije ništa opasno.

mrkva 2cikla 2

Daikon ili japanska bijela rotkva (Raphanus sativus var. longipinnatus) je jedna od vrsti koje možete tokom zime čuvati u podrumu. Idealna je namirnica za čišćenje organizma, i to pogotovo naribana. Pomaže u probavi i u odstranjivanju suvišne vode i kolesterola iz tijela, te za razlaganje tvrdih masnih naslaga koje postoje negdje duboko u organizmu.

daikon

 Za svo ovo korijenasto povrće jako je bitan način na koji su uzgojeni, a pogotovo za daikon, koji slovi kao čistač tla, te se je koristio za čišćenje tla od teških metala i radijacije u Japanu. Stoga, za prehranu bi trebao biti isključivo iz organskog uzgoja, a to jednako važi i za mrkvu i ciklu.

Za sve one koji vole slađe kombinacije, možete probati ovo naribano povrće i s malo meda, te uz dodatak ribane jabuke.
 

Zimski solsticij

Pojam solsticij dolazi iz latinskih riječi sol (sunce) and sistere (mirno stajati). Solsticij je astronomski događaj koji se događa dvaput na godinu: ljeti, oko 21-22.06., kada je sunce najviše na obzoru i kada imamo najduži dan u godini, te nakon toga sunce počinje polako «opadati» na obzoru svakim danom, sve do otprilike 21-22.12., kada je najniže na obzoru i kada je najkraći dan i najduža noć.

Osim 2 solsticija ili suncostaja, postoje i dva ekvinocija u godini, koji su oko 21.03. i 21.09., a oba datuma označavaju pojavu kada su dan i noć jednake dužine.

Vjerojatno ste primijetili da ova 4 datuma označavaju i početak godišnjih doba: 21.12 je početak zime, 21.03. početak proljeća, 21.06. početak ljeta i 21.09. početak jeseni. Ovi podaci vrijede za sjevernu hemisferu Zemlje gdje mi živimo, a na južnoj su i suprotna godišnja doba, ali i solsticiji: na južnoj polutki najduži dan je u prosincu, a najkraći u lipnju. Godišnja doba i ove promjene javljaju se radi činjenice da Zemljina os rotacije nije ravna nego nagnuta – trenutno čini kut od oko 23.44 ° (tzv.”nagib ekliptike”)

Solsticiji i ekvinociji nisu fiksno određeni, svake godine su u drugo vrijeme, ali uvijek okvirno oko spomenutih datuma. Točnu tabelu ekvinocija i solsticija i više o navedenoj tematiki požete pogledati na Wikipediji OVDJE.

Zimski solsticij ili suncostaj je dakle trenutak u kojemu se Sunce nalazi na najnižoj točki ekliptike, trenutak kada Sunce dostiže svoju najveću kutnu udaljenost u odnosu na ekvator.

solsticij 1

U povijesti, ljudi su pratili kako u vrijeme najturobnijeg i najmračnijeg mjeseca u godini (prosinac) sunce «pada» sve niže i niže, ali onda odjednom staje i počinje se dizati, i tu su pojavu označili kao rađanje novog sunca. Upravo je to trenutak novog početka, kada se ponovo rađa nada, optimizam, počinje novi životni ciklus. Nakon samog zimskog solsticija sunce prividno kao da stoji blizu najniže točke na obzoru oko 3 dana, i konačno postaje vidljivo da se počinje dizati na dan 25.12. – upravo je vrijeme oko zimskog solsticija svetkovina ponovnog rađanja (bilo sunca bilo bogova nekih drugih religija – : starom Egiptu, Grčkoj, Rimu, slavili su ga i Inke i Maje – samo su Inke slavile u lipnju jer su oni na južnoj hemisferi…itd), te se i danas označava i slavi u mnogim svjetskim kulturama i religijama. U kršćanstvu je to dakle Božić, u Kini stari blagdan vezan uz filozofiju jing i janga, židovi slave Hanuku – blagdan svjetla, u islamu se slavi Kurban- bajram, u Iranu se za zimskoga solsticija proslavlja blagdan Shabe-Yalda… itd.

U nekim krajevima RH vele da dani nakon solsticija bivaju duži za jedan pijetlov korak.

Ovo je datum kojemu se ja veselim svake godine, ne zato jer je danas najkraći dan u godini, nego zato jer upravo ovaj datum označava prekretnicu – od sutra će dani postajati postupno sve duži i duži. Zimski solsticij označava kraj jednog razdoblja i početak novog ciklusa života. Mene posebno veseli jer upravo sve duži i duži dani nagovještavaju skori početak nove vrtlarske sezone i skoro ponovno buđenje prirode. Tako polako nakon ovog datuma počinju i ozbiljnija planiranja za novu vrtlarsku sezonu, nabava sjemenja, a vrlo skoro i početak sjetve. A to je ono što mnoge vrtlare/ice jako veseli i izvor je inspiracije, pa tako i meni.

Sretan nam svima nama novi početak i novi ciklus života na ovom prekrasnom Planetu

aster alpinus

 

Razne boje mrkvi

Znate li da su prve kultivirane mrkve bile ljubičaste? Danas se mnogi čude upravo ovoj boji mrkve, no ona je bila uobičajena sve do 17 stoljeća. Tek onda su u Nizozemskoj tamošnji uzgajivači križanjem i odabirom uspjeli uzgojiti narančastu mrkvu kakva nam je danas poznata.

Predak kultivirane mrkve – Daucus carota je divlja mrkva, vrsta koja i danas raste na livadama. Mrkva koja se danas uzgaja je porijeklom iz područja današnjeg Afganistana, a bila je uglavnom ljubičaste, rjeđe žute ili bijele boje, i još danas postoji takva vrsta od koje se na tom području rade alkoholna pića. Tokom povijesti, mrkva nije bila toliko zanimljiva radi korijena jer prvotne mrkve su imale manje i žilavije, pomalo gorkasto korijenje. Najviše se je uzgajala radi sjemenja koje se koristilo u ljekovite svrhe, te radi lišća. Tek su dakle nizozemci krajem 16 stoljeća uspjeli uzgojiti mrkvu većeg, slađeg i sočnijeg korijena radi čega je upravo ta nova narančasta mrkva ubrzo postala omiljena vrsta. Narančasta boja govori još jedno – da je prepuna beta karotena (vitamin A).
Prema nekim informacijama, postoje 2 tipa mrkve koji su se razvijali kroz povijest:
– istočna mrkva (anthocyanin – ljubičasti pigment) – mrkva ljubičastog ili žutog razgranatog korijena, sivo-zelenih listova, porijeklom iz Afganistana
– zapadna mrkva (carotene) – žuti, narančasti, crveni ili bijeli korijen bez grananja, žuto-zelenih listova, porijeklom iz područja Turske, ali moguće da je mutant one prve u kojoj se je izgubio pigment antocijanin.
Više o povijesti mrkve možete pročitati ovdje:
http://www.carrotmuseum.co.uk/history.html
Kod mene na vrtu došlo je do križanja cvjetova narančaste mrkve s divljom mrkvom, i iz tog sjemenja iduće mi je godine niknuo dio narančastih mrkvi, ali i dio bijelih razgranatijeg korijenja, ali i jedna bijelo-ljubičasta – što doista ukazuje na porijeklo ljubičaste mrkve.
mrkva daucus carota 7
Ove sam godine prvi put uz klasične narančaste i žute mrkve sijala i sjeme ljubičaste i bijele mrkve.
Od narančastih već godinama uzgajam sorte poput Nantes, Chatenay i Flaker. Žuta mrkva je Ljubljanska žuta. Sjeme ljubičaste mrkve Purple haze sam našla na internetu prošlo proljeće, a sjeme bijele mrkve Kuttiger sam dobila na poklon od jedne prijateljice iz Švicarske, to je tamo autohtona sorta.
15122013 mrkve 1
Sve 4 mrkve sam nedavno izvadila nekoliko primjeraka i degustirala. Razlike u okusima su bile ogromne, iako su mrkve rasle prilično blizu, pa dakle nije velika razlika u tlu gdje su rasle. Najbolja, najsočnija i najslađa mrkva je ljubičasta, odmah iza nje je bijela koja je isto tako fina, narančasta klasika, a neznam zašto, ali žuta mi baš i nije baš fina – u usporedbi s slatkom ljubičastom – razlika je bila ogromna – stvarno je velika razlika okusa u sortama. Nekoliko mi je ljudi već rekla da im je najbolja upravo žuta mrkva, koja mene uopće nije oduševila, pa eto, postoje i velike razlike u ukusima.
Ljubičasta mrkva Purple haze nije potpuno ljubičasta mrkva i to nije ona mrkva koju spominjem na početku teksta – radi se o novoj vrsti koja je zapravo mješavina ljubičaste i narančaste mrkve: ljubičasta je samo izvana, dok je iznutra narančasta. Stoga je bogata i beta-karotenom i antocijaninom, ljubičastim pigmentom i antioksidansom. Uz to je kako sam već i napisala izuzetno sočna i slatka. Kuhanjem gubi dio boje, pa se preporuča servirati ju sirovu u salatama i sl.
15122013 mrkve 3
Kako ja imam ove mrkve prvi put, a mrkva kao dvogodišnja biljka cvate tek druge godine, imam plan rasaditi mrkve po vrstama zasebno nekoliko najljepših primjeraka iduće godine da probam skupiti svoje sjeme. Međutim, s mrkvom je jako teško spriječiti križanja, jer se gotovo uvijek, kako god bila udaljena od svega, nekim čudom (i kukcima ) skriža s divljom, pa često niknu između domaćeg sjemenja i “divljaci”. Stoga je potrebno cvijet u vrijeme početka cvatnje zaštititi nekom mrežom: dakle napraviti nekakav “kavez” u koji bi se onda zatvorili kukci koji su već na tom cvijetu i tamo da ostanu, ali da ne dolijeću novi tako dugo dok ne ocvate – da ne donesu pelud s drugih mrkva koje ne želimo da se tu iskrižaju. To mi je plan za iduće proljeće, a kako su mi sada te mrkve još u zemlji, tu postoji opasnost da sve pojedu voluharice, pa ću dio izvaditi i spremiti u podrum i posaditi iduće proljeće.
Ako želite skupiti sjeme mrkve, uz sve detalje na koje morate paziti, jako je i bitno s kakve vrste skupljate sjeme. U prodaji su kod nas bile i vrste šarenih mrkvi ali s oznakom F-1 na pakiranju – to je oznaka da se radi o hibridima – s hibrida nije moguće skupiti isto sjeme, tj sjeme ne daje iste biljke kao i “roditelji”, pa dakle postoji velika šansa da sjemenje s tih vrsti neće dati mrkve iste boje. Stoga preporučam s hibrida bolje niti ne pokušati uzgojiti sjeme.
Više praktičnih savjeta o kupovini sjemenja pročitajte ovdje:
Kupovina sjemenja
A ideju kako zaštititi mrkvu od križanja prilikom uzgoja za sjeme pogledajte na ovom kratkom filmu
 

Biovrt donirao sjeme za Božićni sajam udruge Zora

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” se svojom donacijom priključuje još jednoj humanitarnoj akciji: Božićnom sajmu udruge Zora kojojm se prikupljaju sredstva za kampanju “Kreatori promjena”.
Cilj kampanje “Kreatori promjena” je potaknuti ljude na aktivno djelovanje, a uz dizanje svijesti o problemima kojima se udruga Zora bavi cilj je također prikupiti 10.000 kn. Prikupljeni novac upotrijebit će se za edukacije koje će se tijekom prve polovice 2014. godine provoditi u sklopu Edukacijskog centra udruge Zora za pripadnike/ce marginaliziranih skupina iz Međimurske županije (mladi, dugotrajno nezaposleni, žrtve obiteljskog nasilja, žene…).
Blagdansku atmosferu već osjećamo, a ukoliko još uvijek niste odabrali poklone za svoje najmilije, pozivamo vas da to učinite na način, na koji ćete darovati više osoba istovremeno.
Kako?
Na Facebook stranici udruge Zora odsad možete pronaći album “Božićni sajam za udrugu Zora“. U albumu se nalaze fotografije predmeta koje su donirali volonteri i simpatizeri udruge, a koje možete kupiti direktno u Udruzi, uz prethodnu rezervaciju putem inboxa (rezervacija vrijedi tri dana).
U albumu ima i novih stvari, ali i sjemenja iz biovrta! Naime, u udruzi “Biovrt – u skladu s prirodom” posebno smo osmislili i spakirali poklon pakete netretiranog sjemenja iz organskog uzgoja za Vaš biovrt i donirali udruzi Zora za njihov Božićni sajam.
sjemenje
Komplet sadrži 6 paketića sjemenja, svaki paketić sjemenja sadrži minimalno 30 sjemenji, a radi se o sljedećim paketićima sjemenja:
rajčica mix – pomiješano je barem 5 vrsti rajčice
salata zelena zimska – sije se na jesen za berbu iduće proljeće
grah niski žućkasti starinski rani
jestiva loboda zelena – Atriplex hortensis – lisnato povrće prepuno vitamina
neven – ljekovita biljka koja je obavezna u svakom biovrtu jer djeluje ljekovito i ozdravljujuće na tlo
gaillardia – dražesna cvjetnica koja cvate cijelo ljeto, a privlači korisne kukce u vrt poput bubamara i pčela
Navedeni komplet sjemenja možete kupiti za donaciju od 40 kn, a navedenom kupovinom radite dvostruku korist: sebi nabavljate organsko starinsko autohtono sjeme, a iznosom donacije pomažete pozitivne promjene u društvu.
pingu
Osim kod kupnje predmeta iz albuma, donirati u korist Zore možete i na stranici www.dobribuvljak.com: izaberete bilo koji željeni predmet, rezervirate te odaberete udrugu kojoj želite da isti novac bude uplaćen. Pozivamo vas da odaberete udrugu Zora, obzirom da će sva prikupljena sredstva biti potrošena na edukacije marginaliziranih i socijalno isključenih osoba, i to već početkom 2014. godine. Kupovanje je vrlo lako i sigurno (plaćate u poslovnici u kojoj i inače plaćate vaše račune ili internet bankarstvom), a pritom će vam pomoći i naše upute koje šaljemo u prilogu.
“I najmanja donacija puno pomaže: od BUHE radimo slona!”
xmas zeleni
Kampanju možete donirati ovdje
ili na žiro račun HR 84 2340 0091 1160 2329 3 (PBZ)
Video kampanje u kojem korisnici i korisnice pričaju na koji način su im Zorine edukacije promijenile život možete pogledati na Zorinom You tube kanalu ili pak direktno na linku: Youtube kanal
 

Sadnja 10 stabala za 10 godina udruge Zora

Udruga Zora, za nenasilje i ljudska prava, u rujnu 2013. godine proslavila je 10 godina aktivnog rada, te pokrenula kampanju “Kreatori promjena” kojom se želi što aktivnije uključiti sve građane/ke u kreiranje pozitivnih promjena u svojoj zajednici. U sklopu kampanje provodi se i akcija “Sadnja 10 stabala za 10 godina rada” te će se za svaku godinu aktivnog rada posaditi jedno stablo i to u mjestima u kojima se aktivno djelovalo.

Odabrano drveće je autohtono, jer se ovom gestom želi dotaknuti i problem siromaštva i gladi, ali i problem masovnog rušenja drveća u Međimurskoj županiji.
Osim što se stablo nalazi na logotipu Zore, sađenje stabala ima značajnu simboliku; korijenje simbolizira sjećanje na napredak i rezultate koje je Zora postigla u posljednjih 10 godina, dok samo stablo koje raste predstavlja budućnost koja se zajednički kreira.
Akcija je započela 25.11.2013. kada je prijepodne posađeno prvo drveće:
1 lipa ispred Osnovne škole Orehovica
1 lipa u dvorištu Općine Orehovica
Lipa je sveto slavensko drvo, često smatrano i simbolom mira, Mlado se lišće lipe može koristiti za prehranu kao salata, a cvjetovi za ljekoviti čaj. Osnovna škola Orehovica i Općina Orehovica bili su nam dragi partneri na nekoliko projekata.
Poslijepodne su bila posađena još 2 drveta, točnije:
1 jabuka Mašanka u dvorištu Područne škole Novo Selo Rok
1 jabuka Božićnica u dvorištu Područne škole Novo Selo Rok
Jabuke koje su odabrane su stare i otporne starinske vrste koje su se nekad često sadile u međimurskim voćnjacima.
Novo Selo Rok mjesto je rođenja dvije osnivačice udruge Zora, te mjesto u kojem je bilo sjedište udruge punih 8 godina.
Sadnice lipe dar su Rasadnika Iva Štefanec, a jabuke tvrtke Agromeđimurje.
Ovim izborom drveća u udruzi Zora želimo da kao i naš rad, ovo drveće ima još dugi utjecaj na buduće generacije u našoj lokalnoj zajednici.
Ideja je da stabla služe u edukativne svrhe, a jabuke i lipin čaj da budu i dodatak užini školskoj djeci. A sama edukacija je započela kod same sadnje, jer su se sadnje u OŠ Orehovica i I OŠ Čakovec napravile skupa s učenicima te škole. 
Jedna od osnivačica i zaposlenica udruge Zora, Silvija Kolar-Fodor, koja je ujedno i predsjednica udruge Biovrt – u skladu s prirodom i voditeljica edukacija iz područja biovrtlarstva, napravila je kratku prezentaciju kako se sadi drveće, te su joj u samoj sadnji pomogle ostale zaposlene udruge Zora, ravnatelji navedenih škola i sami učenici.
Sa sadnjom preostalih 6 drveća nastavlja se na proljeće 2014. godine.

sadnja drveca 25112013

Video sa same sadnje drveća kojim je Srce TV prikazao navedeni događaj možete pogledati ovdje:

http://www.youtube.com/watch?v=XohqOJHBeNA&feature=youtu.be
Fotografije sa sadnje možete pogledati ovdje:
https://www.facebook.com/media/set/?set=a.618667971522990.1073741845.139712749418517&type=1
i na stranici Osnovne škole Orehovica:
http://os-orehovica.hr/cms/index.php?option=com_content&task=view&id=417&Itemid=1
Cilj kampanje “Kreatori promjena” je potaknuti ljude na aktivno djelovanje, a uz dizanje svijesti o problemima kojima se Zora bavi cilj je također prikupiti 10.000 kn. Prikupljeni novac upotrijebit će se za edukacije koje će se tijekom prve polovice 2014. godine provoditi u sklopu Edukacijskog centra udruge Zora za pripadnike/ce marginaliziranih skupina iz Međimurske županije (mladi, dugotrajno nezaposleni, žrtve obiteljskog nasilja, žene…).
Kampanju možete donirati ovdje
http://www.givengain.com/cause/4387/projects/12423?context=1#content
ili na žiro račun HR 84 2340 0091 1160 2329 3 (PBZ)
Video kampanje u kojem korisnici i korisnice pričaju na koji način su im Zorine edukacije promijenile život možete pogledati na Zorinom You tube kanalu ili pak direktno na linku http://youtu.be/Vf8qoowBe58
Kreiramo svijet u kojem živimo! 
Budi i ti promjena koju želiš vidjeti 🙂
 
udruga zora sadnja 10 drveca
 

Sloboda odlučivanja o cijepljenju djece u RH!

Cijepljenje je jedna od tema o kojoj i mnogi pojedinci, ali i stručnjaci na ovom području imaju suprotne stavove. Ovo je tema koju proučavam već godinama i na temelju svih pročitanih članaka, knjiga, pregledanih dokumentaraca i sl., ali i iskustva ljudi koje poznajem, moj je stav da doista nema dovoljno dokaza koji bi me uvjerili u sigurnost cjepiva i da se u sustavu zdravstva premalo govori o svim nuspojavama koje se stalno, ali i sve češće događaju. Naglašava se da su nuspojave rijetke, zanemarive u odnosu na dobrobit koje cjepiva donose, ali ne govori se koliko one mogu biti kobne. Pa tko će tako vratiti život jednoj djevojčici koja je živjela u selu kraj mojeg, koja je nakon rutinskog cjepiva doživjela kobnu reakciju koja ju je bacila u komu, i tako je ostala živjeti u praktički vegetativnom stanju do svoje 40-te godine, nakon čega je umrla? Tko može vratiti djetinjstvo svoj onoj autističnoj djeci čiji se roditelji pitaju kako to da su im djeca bila bistra i živahna prije cijepljenja, a nakon cijepljenja odjednom su se promijenila, nakon čega ima je dijagnosticirani autizam? Ili djeci koja su nakon cijepljenja oboljela od leukemije, neka oboljela od dijabetesa, kroničnih alergija, artritisa, meningitisa, encefalitisa, neka su razvila poremećaje u ponašanju – hiperaktivnost, disleksija, poteškoće u učenju ili su dobila upravo onu bolest protiv koje su cijepljeni…koja je onda svrha cijepljenja?? I što ako to bude i moje, ili vaše dijete? Koja moguća odšteta farmaceutske industrije može vratiti zdravi život toj djeci? Kako biti dobar roditelj i odvagnuti sve te činjenice i preuzeti taj rizik? Pogotovo ako vas nitko ne upozori na to? Nema nikakve pisane garancije da cjepivo neće prouzrokovati štetne posljedice, odnosno da nakon cijepljenja neće doći do zdravstvenih komplikacija, pa čak i smrti djeteta. Prilikom obveznog cijepljenja niti pedijatri, niti školski liječnici, niti proizvođači cjepiva, niti oni koji djecu na to obvezuju ne potpisuju izjavu o odgovornosti za cjepivo.

Mislim da za početak cijeli naš zdravstveni sustav previše gura informacije o prednostima cijepljenja, ali premalo govori o potencijalnim opasnostima. Osim toga, jako malo se i slučaja evidentira kao nuspojave, mnogi roditelji ih niti ne povezuju s cjepivima jer se ne dogode odmah nakon cijepljenja. Mnoge se i prijavljene nuspojave proglase da nemaju veze s cjepivima. Sve više roditelja se žali kako ne dobivaju dovoljno informacija od liječnika i farmaceuta o potencijalnim opasnostima cjepiva i lijekova, dok se samo naglašavaju prednosti. O nekim cjepivima se čak niti ne informira roditelje, nego se djeca rutinski cijepe bez znanja roditelja!!! Tako je npr. cijepljenje protiv Hepatitisa B obavezno u RH od 2007, godine za svu novorođenu djecu u rodilištima! Sama potreba za time vrlo je upitna, jer se ova bolest prenosi samo krvlju ili spolnim putem, pa ako majka nije zaražena ovom bolesti ( a svaka se trudnica mora testirati na to pa je to poznato) – ovo cjepivo doista nema smisla na novorođenčadi.  Osim toga, ovo cjepivo je genetski modificirano. Znanstvenici upozoravaju da genetski modificirana vakcina protiv hepatitisa B sadrži polipeptidnu sekvencu mielin, koja je prisutna i u ljudskom nervnom tkivu. Mehanizmom molekalarne mimikrije ovaj polipeptid može djelovati kao autoantigen i izazvati bolesti autoimune demielinizacije mozga poput multiple skleroze i niza poteškoća u razvoju.
Ovdje možete pročitati rad naših uglednih znanstvenika dr.sc. Marjan Jošt i dr.sc. Eugen Šooš na temu cjepiva protiv hepatitisa B:
http://www.zivot-ili-cijepljenje.hr/docs/cijepljenje/cjepiva/Lice%20i%20nalicje%20vakcinacije.pdf

Ovo je tek mali popis „zviždača” koji su progovorili o štetnosti i nuspojavama cijepljenja i zbog toga su šikanirani, sankcionirani, tuženi, suspendirani ili su dobili nezakonite otkaze; imunolog dr. sc. Srećko Sladoljev, dr.sc. Lucija Tomljenović, internist dr.med. Lidija Gajski, dr. Snježana Velkov, dr.sc. Željko Poljak, Krešimir Mišak i njegova emisija „Na rubu znanosti”, novinarka Slobodne Dalmacije koja je razotkrila brojne afere i korupcije u zdravstvu Nataša Škaričić, znanstvenik Bernice Eddy(otkrio istinu o SV40), dr. Andrew Wakefield, prvi progovorio o vezi autizma i cjepiva MMR (ospice, zaušnjaci, rubeola) što je potvrđeno na američkom, ali i talijanskom sudu, potom višestruko nagrađivani novinar iz područja humanog zdravlja Mike Adams…

Sve više ljudi iz struke počinje upozoravati upravo o opasnostima cjepiva, a same rasprave o djelotvornosti i dokazima cijepljena postoje od njegovog samog uvođenja. Prva hrvatska liječnica koja otvoreno kritizira farmaceutsku industriju je dr. Lidija Gajski, čiji stav o cijepljenju djece možete pročitati na slijedećem linku:
http://www.naturala.hr/interview–dr–lidija-gajski-o-cijepljenju-djece-1-dio/419/
U Hrvatskoj je na snazi Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Odbiju li roditelji cijepiti dijete, liječnik ih je dužan prijaviti Sanitarnoj inspekciji koja tada može naplatiti novčanu kaznu. Zaključi li da je djetetu doista uskraćena odgovarajuća zdravstvena zaštita, može ih prijaviti i Centru za socijalnu skrb, da se utvrdi da li roditelji zapostavljaju svoje dijete !?! Sanitarna inspekcija pak podnosi optužni prijedlog o pokretanju prekršajnog postupka, pa se roditeljima (skrbnicima) može naplatiti i 2.000 kuna kazne. S druge strane, Zakon opravdava odbijanje cijepljenja u slučaju da je već bilo nuspojava. Osim toga, roditelje koji odbijaju cijepljenje se prisiljava da potpišu izjavu u kojoj između svega ostalog izjavljuju da “uskraćivanjem cijepljenja djetetu, ugrožavam njegovo zdravlje”. Mnogi roditelji, koji ističu da su odgovorni i savjesni i da u najboljoj vjeri i znanju brinu za zdravlje svojeg djeteta, smatraju te tvrdnju neistinitiom i nedokazivom jer “uskraćivanje cijepljenja” i “ugrožavanje zdravlja” nisu nužno uzročno-posljedično povezani. Mnogu su svjesni mogućih posljedica i upravo brinu za zdravlje svog djeteta odbijanjem cjepiva. Jedan od navoda u toj izjavi je i da  “komplikacije bolesti protiv kojih odbijam cijepiti dijete mogu izazvati trajne posljedice i smrt” – ali to mogu uzrokovati i sama cjepiva – pa kako onda cijepljenje može biti opravdano, a odbijanje cjepiva zakonom kažnjivo??. Rizici postoje s obje strane – i necijepljenja kao posljedice zaraznih bolesti, ali i cijepljenja – kao posljedica reakcija na sama cjepiva.
Hrvatskim se zakonom o prisilnom cijepljenju krše osnovna ljudska prava, a u ovom slučaju se krši i ustavno pravo na slobodu.
Jedan od glavnih argumenata pobornika cijepljenja je da su ona pomogla suzbiti sve glavne bolesti od koje su ljudi oboljevali tokom prošlog stoljeća i tako su eliminirali epidemije. Tokom prošlog stoljeća kako su se cjepiva počela uvoditi, doista, statistički se prati i smanjenje bolesti koje su danas na listi cijepljenja. Međutim, tvrdnja da su cjepiva bila isključivo zaslužna za ovo bilo bi samo da su ljudi ostali živjeti u istim uvjetima kao i kada su cjepiva uvedena. A ako realno pogledamo, dakle kada su se uvodila cjepiva ljudi nisu imali sanitarne čvorove, vodu iz vodovoda nego zagađene potoke i bunare koji su pomogli širenje baš tih bolesti, slabe higijenske navike (nisu niti imali sapun!!), a i uvjetima u kojima se je općenito živjelo, dostupnost hrane (tokom i nakon 2. svjetskog rata vladala je glad u mnogim dijelovima Europe). Upravo je to predmet poljske studije koja tvrdi da cjepiva nisu uopće pomogla suzbijanju zaraznih bolest, nego upravo poboljšanje životnih uvjeta:
http://atma.hr/zanimljivo-istrazivanje-iz-poljske-cjepiva-nisu-imala-nikakve-koristi-u-citavoj-svojoj-povijesti/
Sastav mnogih cjepiva su kancerogeni sastojci poput žive, formaldehida, aluminija, virusi, životinjska tkiva i stanice (zečji mozak, pseći bubreg, bubreg majmuna, pileći embrij, fetalni goveđi serum, krv svinje, konja i ovce…) do diploidnih ljudskih stanica, odnosno tkiva abortiranih fetusa.
Programom cijepljenja djeca u Hrvatskoj štite se protiv 10 bolesti te ukupno primaju 45 doza cjepiva. Iako se u kalendar cijepljenja postepeno uključuje sve više cjepiva, stručnjaci se još uvijek nisu usuglasili treba li nam doista ovaj oblik zaštite te jesu li uopće cjepiva sigurna po zdravlje.
Zakonska obaveza cijepljenja u RH je suprotna s praksom mnogih razvijenih država poput skandinavskih zemalja, Njemačke, Austrije, Švicarske, Belgije, Španjolske, Francuske, Japana…. gdje je ono preporučeno, ali ne obavezno. I koliko god nas u našoj državi pobornici cijepljenja upozoravaju da odbijanje cjepiva može uzrokovati povrat bolesti, epidemija i sl, činjenica je da se to u državama s tom opcijom ne događa, i da je visina procijepljenosti oko 95%. Učestalost odbijanja cijepljenja u našoj državi sve je češća – pa su sve češće prijave i kažnjavanje roditelja koji odbijaju cijepiti svoju djecu.
sloboda 2
Stoga su u RH pokrenula inicijativa za slobodu odlučivanja o cijepljenju djece, te se tako traži ministarstva zdravstva pokretanje javne rasprave o tome.

Ovu inicijativu podržavaju i glavni urednik Liječničkih novina dr. sc.Željko Poljak, profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu u mirovini i predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata mr.sc. Đula Rušinović-Sunara. Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata 7.11.2013. godine uputila je zahtjev za pokretanjem javne rasprave o obveznom cijepljenju. U tijeku je prikupljanje svih potrebnih materijala i poduzimanje procedure za organiziranje javnih rasprava po cijeloj Hrvatskoj o obveznom cijepljenju djece, a prema najavama zatražit će se i stručna rasprava o problematici cijepljenja uz prisustvo javnosti.

Niti nakon više od mjesec dana Ministarstvo zdravlja nije otvorilo javnu raspravu o obaveznom cijepljenju, na koju je pozvano od strane Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata, dok je istodobno putem Sanitarne inspekcije odaslalo brojne naloge za plaćanje novčanih kazni za necijepljenje.

http://udruga-kameleon.hr/tekst/5760/

Stoga se upravo radi na inicijativi Roditelji koji se zalažu za neobavezno cijepljenje u Hrvatskoj, po uzoru na 18 zemalja razvijene Europe, započeli su nedavno javnu kampanju za ostvarenje toga cilja. Pri tome im pomaže Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata, no za provedbu kampanje nužne su donacije te su pozvani svi koji žele i mogu da pomognu dobrovoljnim prilogom. 

Ukoliko je tema cijepljenja nešto što je i vama bitno te smatrate da ono mora biti predmet izbora a ne prisile, svakako vas pozivam da se čim prije uključite u ovu akciju. Više o ovome pročitajte na slijedećim linkovima:

http://udruga-kameleon.hr/tekst/5759/

i pridružite se grupi na facebooku:

Sloboda odlučivanja za neobavezno cijepljenje cijece
 I još zanimljivih stajališta stručnjaka na ovim temama
Dr. Robert S. Mendelsohn: “Cijepljenje: Medicinska tempirana bomba”
Intervju: Dr.sc Lucija Tomljenović
Dr. Željko Poljak: “Podržavam ukidanje obaveznog cijepljenja u Hrvatskoj”
Lynne Mc Taggart: “Mit broj 1: Bolesti su nestale isključivo zahvaljujući cijepljenju”
Cjepivo MMR izaziva autizam, potvrđeno na talijanskom sudu
Roditelji, uzbuna! Vašu djecu cijepe protiv iskorijenjene difterije i dječje paralize!
Baby Dies After 9 Vaccines in One Day
i još mnoštvo članaka koji upozoravaju na drugu stranu medalje o cjepivima:
http://www.novi-svjetski-poredak.com/tag/cjepivo/
 

Biovrt se priključuje u humanitarnu akciju

Bliži nam se Božić i kraj godine, i ovo je vrijeme kada svi više razmišljamo o tome što smo učinili prošle godine, o nekim novogodišnjim odlukama kojima si želimo poboljšati život, zdravlje i slično.

Ali, sada je i vrijeme kada se najviše posvećujemo darivanju i usrećivanju drugih. I kad se u trgovačkim centrima naveliko reklamiraju razne sjajne i blještave stvari za moguće poklon, Nadamo se da neće i kod nas prevladati sveopći konzumerizam i kupovina stvari koje nam zapravo ne trebaju. Razmislite o tome kako svojom kupnjom možete napraviti dvostruku korist: možete usrećiti nekoga poklonom za koji će novac koji ste dali za kupnju biti potrošeni za one koji to stvarno trebaju.
Stoga smo se i u udruzi “Biovrt – u skladu s prirodom” odlučili priključiti humanitarnim akcijama kojima možemo našom donacijom pomoći onima koji to stvarno trebaju. Tako smo donirali sjeme iz biovrta udruzi za zaštitu životinja “Šapa u srcu”. 
Radi se o 20 kompleta sjemenja, svaki komplet sadrži 4 vrećkice sjemenja:
rajčica mix (oko 20 sjemenki u paketiću, pomiješano je oko 5 različitih vrsti)
ukrasne tikvice mix (mješavina oko 5 različitih vrsti)
bijeli korijen – zaboravljeno povrće
pakujac – otporna trajnica
bijeli korijen tragopogon porrifolius 6
Sve donacije koje je prikupila navedena udruga biti će ponuđene na prodaju putem on-line aukcija, a novcem od prodaje će kupiti hranu i platiti veterinarske usluge i operacije za životinje pod skrbi Udruge.
Stoga ako se želite priključiti ovoj humanitarnoj akciji , možete to napraviti ovdje:
Facebook grupa
Vrlo je jednostavno: odabirom kupovine bilo kojeg predmeta s navedenih aukcija kupiti ćete i sebi neki predmet, ili poklon za vama voljenu osobu, a udruzi ćete pomoći pri njihovom radu 🙂
A između svega ostaloga, ukoliko odaberete sjeme na poklon, pokloniti ćete život, inspiraciju i radost osobi koja će to sjeme uzgajati, kao i vlastitu zdravu hranu 🙂
 

Odaberite idealan ukrasni grm za vaš vrt

Jesen je idealno vrijeme za sadnju ukrasnog grmlja. A osim što su uvjeti vrlo optimalni za sadnju i ukorijenjivanje, u vrtnim centrima česte su rasprodaje ukrasnog grmlja u ovo doba godine, pa možete proći i vrlo povoljno u nabavci istih. Rasprodaje na vrtnim centrima kreću se na jesen od -30 do -70%, stoga svakako vrijedi i u kasnu jesen malo obići vrtne centre.

Prilikom kupovine ipak morate biti dobro informirani oko vrsti koje kupujete, jer ne mogu sve vrste koje se nude u trgovinama podnijeti hladne kontinentalne zime. Pa tako se u vrtnim centrima nude grmlje poput callistemona, oleandra, tropskih hibiskusa, brugmansije, bugenvilije… to su sve vrste koje se u kontinentalnim dijelovima Hrvatske moraju na jesen posaditi u teglu, ili se cijele godine uzgajaju kao lončanice i unose se nutra na jesen, jer ne podnose zamrzavanje. Naravno, ako živite južnije i tlo kod vas ne smrzava, više toga možete posaditi i ostaviti vani preko zime – međutim postoje i tu vrste koje vrlo lako mogu promrznuti, pa se svejedno morate dobro informirati oko toga.

Osim otpornosti, kod izbora grmlja vrlo je bitno i koliko veliki grm može narasti i koliko brzo i bujno raste. Jer ako nemate puno prostora, brzorastući grmovi jakog rasta u malom prostoru i pokušaji njihovog obuzdavanja ubrzo će postati muka umjesto radosti. Stoga prije same kupovine dobro poručite koliko veliki neki grm može narasti i kako brzo raste, te odaberite vrstu koja će se po rastu dobro uklopiti u vaš vrt. Kod same sadnje ovo je također jako bitan podatak, morate ukrasni grm dobro ukomponirati u ustatak vašeg vrta, ali dovoljno udaljenog od ostalog grmlja i trajnica – da vam se ne bi dogodilo da vam taj isti grm za nekoliko godina poguši okolno bilje. Magnolija se u dućanima može pronaći kao dražestan mali grmić, ali ona ima potencijal narasti kao manje drvo kroz duži niz godina.

Primjer brzorastućeg grmlja je i forzicija koja može narasti do 3 metra i vrlo brzo raste, ali ima i tu prednost što prilično dobro podnosi i jače obrezivanje. Forzicija je vjesnik proljeća, cvate u ožujku i travnju. Vrlo je nezahtjevna biljka koja dobro uspjeva u gotovo svim vrstama tla, te jako brzo raste. Unatoč brzom rastu može se održavati i manjeg rasta redovnim obrezivanjem, ali imajte na umu da forzicija cvate na jednogodišnjim granama – pa ju nemojte nikako obrezivati na jesen ili rano proljeće jer ćete odrezati većinu grana koje nose cvjetne pupoljke. Najbolje ju je obrezati nakon cvatnje.Naraste u visinu oko 2-3 metra, a pogodna je i za živicu.

U forziciji možete već uživati i krajem zime, ako ubetere nekoliko grančica i stavite ih u vazu u topli i osvjetljeni prostor, npr. dnevnu sobu – pupoljci će tako ubrzo potjerati.

 forzicija

Neko grmlje zanimljivo je radi lišća, koje može biti raznih neobičnih boja i kombinacija (npr. ukrasni javor), neko je radi neobičnih boja grana, poput ukrasnog drijena.

Ukrasni drijen (lat.cornus alba sibirica) je zimzeleni grm koji može imati potpuno zelene listove, ali postoje i vrste s vrlo dekorativnim varjegiranim listovima. Na jesen nakon što mu opadne svo lišće ostaju dekorativne jarko crvene (ili žute) grane, pa je ovo jedna od rijetkog grmlja koje je dekorativna i usred zime.

ukrasni drijen cornus alba sibiricacornus alba sibirica

Određene vrste grmlja imaju zanimljive bobice, poput vatrenog trna koji može imati jarko žute, narančaste ili crvene bobice, ili biserak bijelih ili jarko crvenih bobica. Međutim, kod bobica na ukrasnom grmlju morate biti oprezni ukoliko imate malu djecu koja vole sve trpati u usta, pogotovo bobice privlačnih boja – puno vrsti takvih bobica je otrovno.

vatreni trn bobicebijeli biserak

Veliki broj ukrasnog grmlja uzgajamo radi dekorativnih cvjetova. Vrijeme cvatnje je još jedan bitan podatak s kojim morate baratati dok kupujete grm. Neki možda žele da im grmovi cvjetaju cijele godine, neki će se zadovoljiti s kratkom ali obilnom cvatnjom u određenom razdoblju u godini. Pa tako npr. forzicija kao vjesnik proljeća cvate jako obilno u žutoj boji u rano proljeće, u ožujku i travnju, ali je ostatak godine «samo» grm s zelenim lišćem. Zimski jasmin cvate u vrlo rano proljeće, forzicija u ožujku i travnju, vrtni hibiskus i budleja tokom cijelog ljeta, dok recimo kurika svoju ljepotu pokazuje na jesen, i to jako dekorativnim bobicama i lišćem koje mijenja boju u crvenu.

Obratite pažnju i na boju, oblik i miris cvjetova. Neko grmlje opojno miriši, pa ako nešto takvo tražite birajte npr. pajasmin, lonicera japonicu, ljetni jorgovan – buddleia davidii, zimski jasmin, gliciniju ili jorgovan, dok recimo deutzia, japanska dunja i spiraea baš ne mirišu. Mnogo vrsti grmlja možete nabaviti u raznim bojama cvjetova, pa dok jednom odaberete vrstu, možete još i tražiti tu vrstu u određenoj boji. Vrtni se hibiskus može nabaviti npr. u bijeloj, roza, roza-crvenoj, pa čak i plavoj boji, a ljetni jorgovan osim bijele, plave, ljubičaste i roza boje – postoji i kultivar žute boje.

vrtni hibiskus hibiscus syriacus 2vrtni hibiskus hibiscus syriacus 5

Jedan od kriterija kod odabira grmlja može biti i ljekovitost ili otrovnost grmlja. Tako je npr prekrasna Wisteria sinensis (Glicinija) jedna od najotrovnijih biljki koje se uzgajaju u ukrasne svrhe. Naravno, sama po sebi nije otrovna ako ju ne jedete, ali ipak osjetljivije osobe ili s djecom trebate biti oprezni kod rukovanja.

Glicinija cvate dvaput godišnje, na proljeće prije listanja jako obilno, nakon toga ljeti još jednom ali manje obilno. Ovo je izuzetno otrovna biljka, ali istodobno vrlo dekoratvcna i mirisna.

Kurika svoju ljepotu pokazuje tek na jesen, kad se pojave njene bobice koje privlače ptice.

wisteria 113102013 kurika

Za privlačenje životinja u vrt također možete koristiti određeno grmlje pa tako ljetni jorgovan privlači leptire u vaš vrt, dok deutzia i caryopteris privlače pčele.

caryopterisbudleja leptir