0
Biovrt – pregled aktivnosti 2013
Na kraju je još jedna godina i vrijeme je za pogled unatrag što se je ove godine sve napravilo.
U udruzi Biovrt – u skladu s prirodom bili smo jako aktivni cijele godine, pa evo pregled aktivnosti 2013. godine
ODRŽANA PREDAVANJA I RAZMJENE SJEMENJA 2013
S predavanjima smo već započeli početkom veljače, a interes javnosti je posvud bio veliki. Predsjednica udruge Silvija Kolar-Fodor održala je slijedeća predavanja u 2013. godini:
07.02.2013. Predavanje «Kako i zašto imati vlastiti biovrt», Čakovec
09.02.2013. Predavanje “Tehnike sijanja u kućnoj radinosti i važnost očuvanja sjemenja starinskih vrsta”, Nedelišće
23.02.2013. Sudjelovanje na razmjeni sjemenja udruge Duga, Čakovec
02.03.2013. Predavanje “Kako i zašto imati vlastit biovrt» i razmjena sjemenja u Varaždinu
02.03.2013. Sudjelovanje na razmjeni sjemenja u Rijeci, sjeme poslano poštom, GSR Rijeka
07.03.2013. Predavanje «Tehnike sijanja u kućnoj radinosti i važnost očuvanja sjemenja» i razmjena sjemenja u Lepoglavi
16.03.2013. Razmjena sjemenja u Varaždinu, udruga Gredica
23.03.2013. Predavanje «Tehnike sijanja u kućnoj radinosti i važnost očuvanja sjemenja» i razmjena sjemenja, Novi Marof
20.04.2013. Predavanje «Kako i zašto imati vlastiti biovrt», Rijeka, humanitarna akcija Prirodom bez granica
27.04.2013. Predavanje “Kako i zašto imati vlastiti biovrt” i razmjena sjemenja, Koprivnica
05.05.2013. Predavanje “Osnove biovrta” i razmjena sjemenja, Varaždin
05.10.2013. Razmjena sjemenja u Čakovcu
19.10.2013. Predavanje “Nastanak, skupljanje i čuvanje domaćeg sjemenja” i razmjena sjemenja, Nedelišće
08.11.2013. Predavanje “Nastanak, skupljanje i čuvanje domaćeg sjemenja” i razmjena sjemenja, Lepoglava
30.11.2013. Predavanje “Nastanak, skupljanje i čuvanje domaćeg sjemenja” i razmjena sjemenja, Varaždin
ODRŽANE RADIONICE
21.04.2013. Radionica o biovrtlarstvu za članove GSR “Pod uckun, Rijeka
04.05.2013. – 09 11 2013 Škola vrtlarenja 2013 u biovrtu – održano 7 radionica
Više o Školi vrtlarenja: Uspjesno zavrsena Skola vrtlarenja 2013 udruge Bio
DAN OTVORENIH VRATA U BIOVRTU
Dan otvorenih vrata udruge održani je 08.06.2013., a ove godine ga je posjetilo preko 70 ljubitelja prirode i vrtlarenja iz cijele Hrvatske.U sklopu Dana otvorenih vrata Silvija Kolar-Fodor održala je predavanje “Zaboravljeno povrće”, te terensko predavanje u sklopu obilaska biovrta, šumskog vrta, voćnjaka, te livade i oranica.
Više na: Odrzan Dan otvorenih vrata u biovrtu
GOSTOVANJE U TV I RADIO EMISIJAMA
12.02.2013. Gostovanje u emisiji “Dobro jutro Hrvatska” HRT-1 Tehnike sijanja u kućnoj radinosti
02/ 2013 Emisija “Mladi govore” Srce TV – o osnivačicama udruge Zora i udruge Biovrt – u skladu s prirodom
16.02.2013. Emisija Poljoprivredni savjetnik Srce TV, Tehnike sijanja u kućnoj radinosti
06.03.2013. Radio intervju Radio Megaton emisija Poljoprivrednik
24.03.2013. Radio intervju Radio Kult uz najavu predavanja u Novom Marofu, emisija Hrana bez stresa
28.04.2013. Radio intervju Radio Kult uz najavu Škole vrtlarenja, emisija Hrana bez stresa
08.06.2013. Emisija Poljoprivredni savjetnik Srce TV, Starinsko sjeme i zaboravljeno povrće
07.07.2013. Radio Liberum , gostovanje u emisiji Suživot s prirodom
28.09.2013. Emisija Poljoprivredni savjetnik, Srce TV, Šumski vrt
Hvala svim medijima koji podržavaju i prate naše aktivnosti!
Dio predavanja i TV priloga možete pogledati na You tube kanalu udruge Biovrt – u skladu s prirodom. (uskoro će biti objavljeni prilozi snimljeni u 2013. godini)
ČLANICI U ČASOPISIMA
31.01.2013. Časopis Večernji list, prilog Dom & Vrt, članak Dobri i loši susjedi u vrtu
12.03.2013. Intervju Varaždinske vijesti – Silvija Kolar-Fodor – Budućnost ljudske vrste ovisi o hrani
22.03.2013. Intervju portal Civilno društvo – Silvija Kolar-Fodor – Naša budućnost je u organskoj poljoprivredi
03/2013 Suradnja s časopisom Poljoprivredni glasnik, 2 objavljena članka + promocija Škole vrtlarenja udruge u broju br 3, svibanj 2013
11.03.2013. Večernji list, prilog Dom & Vrt, članak Vodič za kupnju sjemenja
02.05.2013. Objavljen 1. članak u časopisu 24 sata, Silvija Kolar-Fodor – rubrika Biovrtlarica, izlazi svaki četvrtak u prilogu «VRT»
21.06.2013. Međimurske novine, intervju Silvija Kolar-Fodor «Na mojim površinama nema mjesta kemiji»
25.06.2013. List Međimurje, članak: «Čudesan svijet hranjivih biljki otrgla zaboravu»
DONACIJE I PODRŠKE DRUGIM ORGANIZACIJAMA
Travanj 2013 – Donacija sjemenja za organski vrt udruzi Ospera iz Osijeka (Osječki permakulturalni aktivisti)
20.04.2013. – Sudjelovanje na humanitarnoj akciji “Prirodom bez granica II” u organizaciji Udruga za fitoaromaterapiju “Studio Martina&Natura”
Prosinac 2013 – Donacija sjemenja udruzi za zaštitu životinja” Šapa u srcu” za božićnu aukciju
Prosinac 2013 – Donacija sjemenja udruzi Zora za božićni sajam udruge
SURADNJA S DRUGIM WEB STRANICAMA
Osim nastavka suradnje i objavljivanje tekstova na portalu SirovaHrana.hr, kolumne na Naturala.hr te na Blogosferi Večernjeg lista, blog U skladu s prirodom, tokom godine uspostavljena je i suradnja s portalom ekomreža.org, na kojem su također bili objavljivani tekstovi Silvije Kolar-Fodor.
Veliku podršku imamo i od portala Radionice.info koji redovito objavljuju najavu naših predavanja i prate naš rad, kao i portal Drimtidam. Hvala vam velika na podrški!
FACEBOOK GRUPA BIOVRT.COM – U SKLADU S PRIRODOM
Ove godine početkom godine facebook grupa Biovrt.com – u skladu s prirodom brojila je 1300 članova/ica, a do kraja godine taj je broj narastao na 4850 članova/ica.
OSTALE AKTIVNOSTI
Na stranici www.biovrt.com redovito se objavljuju članci vezani uz biovrtlarstvo, pa je tako bilo i tokom cijele 2013. godine.
OČUVANJE BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI
S ciljem očuvanja biološke raznolikosti, u našu banku sjemenja redovito se pohranjuju svi viškovi sjemenja od biljaka koje se uzgajaju u biovrtu predsjednice udruge Silvije Kolar-Fodor, ali i donacije sjemenja koje nam šalju pojedinci. Svi zainteresirani mogu s nama razmijeniti sjeme za razmnožavanje tih biljaka u svojim vrtovima.
Hvala vam svima koji redovito pratite ove stranice, vaša podrška mi puno znači!
Također, velika hvala svim volonterima udruge koji su pomogli kod održavanja aktivnosti udruge i bez kojih sve ovo ne bi bilo moguće!
Silvija Kolar-Fodor, predsjednica udruge
Studeni 2013 – sadnja i presadnja
Studeni sam započela u radovima, u presadnji češnjaka na vrtu. Kamo god se okrenem po vrtu raste mi češnjak, i gdje želim i gdje ne želim, pa sam dio presađivala na pripremljenu gredicu da bude sve na jednom mjestu, lakše bude s tim kasnije. Presadila sam klasični češnjak, češnjak slon (kojeg očigledno vole i voluharice pa su ga načele), te posadila luk srebrenac za proljetnu berbu.
U subotu 09.11.2013 je bio zadnji lijep topliji dan, iskoristila sam ga za zadnju ovogodišnju radionicu Škole vrtlarenja u biovrtu. A već je nakon 13 sati toga dana počela kiša i bivalo sve gore… u ponedjeljak je strašno puhao vjetar, sve je vani bilo ukošeno, potrgalo mi je između ostalog stup i iskosilo gliciniju, moram ju opet ravnati, ali idući put stavljam metalni stup. Dobro da sam taj dan unijela dio tegli unutra, dio je još ipak vani…još nije bilo minusa i voljela bih čim duže sve ostaviti vani jer unutra nema toliko svjetla..a opet, ovakav vjetar jako šteti. A dani su počeli biti sve kraći i kraći, baš žalosno.
Nakon dužeg kišnog i hladnijeg razdoblja, 16.11.2013 je konačno bio lijepi dan bez kiše. Iskoristila sam to za sadnju voćaka, pa sam posadila 3 jabuke i 2 marelice koje sam donijela doma iz voćnjaka kojeg smo posjetili na radionici Škole vrtlarenja, utrapljene su čekale sadnju, kao i 1 višnja koju sam prije izvadila. A izvadila sam i utrapila 2 podloge BA29, bile su to kruška i dunja koje su se nažalost posušile, ali je donji dio tj podloga ostala živa, pa ću ih presaditi i na proljeće na njih kalemiti neke starinske kruške, ionako mi manjkaju podloge pa bi bilo šteta to baciti.
Sredinom mjeseca je bilo jako pusto u svim vrtovima, sve sam ostavila “zapušteno” i u biovrtu i u vrtu br 2 – to je da lakše mogu prezimjeti ptice koje zimi traže sjemenke, a i sav posušeni “korov” će se tijekom zime polegnuti i polako razgrađivati na licu mjesta, te štititi tlo od surovih utjecaja prirode. Na vrtu su preostale rasti tek kupusnjače koje dobro podnose minuse, ali i blitva, mrkva i cikla koje također nisam sve pobrala. A mnoštvo se je kukaca sunčalo na hotelu za kukce, najviše je bilo vatrenih stjenica.
Od cvijeća, preostale su tek gaillardie i neveni koji su preživjeli hladnije dane u prvoj polovici studenog.
Do kraja mjeseca posadila sam konačno i šparoge što sam od prošle godine imala u tegli, te presadila krizanteme koje su rasle uz voćke. Muž ih je tu polovicu krizantema pokosio s flaksericom, pa su sad u cvjetnjaku gdje je sigurnije. Presadila sam i izvadila dio astera i gospine trave uz ogradu ispred kuće i presadila dio cvijeća u teglama, te nešto iz tegli posadila u cvjetnjak uz među sa susjedom. Općenito sam imala dosta toga u teglama što sam premetala tijekom cijele godine, konačno sam se sad potrudila neke stvari smjestiti na pravo mjesto.
A krizanteme su me baš iznenadile: još u listopadu sasvim bijeli grm krizantema, već 2 tjedna poslije postao je roza grmić. Što je točno krivo: da li pčelice, da li utjecaj hladnoće, ili sastav tla – nisam sigurna, ali ću ovo svakako pratiti iduće godine.
Na vrtu sam pobrala i pospremila sve kolce koji su bili tamo za mahunarke i rajčice, koristit ću ih i iduće godine. Presadila sam još češnjaka, nešto cvijeća, blitve i nevena na dio gdje se neće na proljeće tanjurati. Povadila sam i samonikle jabuke i šljive koje su nikle na gredici s češnjakom jer je sjeme voćki bilo među pepelom i polu razgrađenom kompostu kojim sam češnjak malčirala. Sve sam te male voćke prvotno pripremila (utrapila) za presađivanje na parcelu iznad njiva. Na te sadnice mislim tijekom godina kalemiti starinske sorte, dok se malo razgranaju, i to na svaku granu po jednu vrstu. Na kraju mjeseca sam ih presadila na parcelu predviđenu za to, skupa s prije spomenutim podlogama za kalemljenje koje sam izvadila i s još 2 kestena koje sam dobila na poklon. Radi se o dijelu parcele dalje od vrta – njive koje imamo -to je dio jedne parcele koja nam ide u trokut i koji baš nije bio pogodan za neku obradu i uzgoj. Na samom sjevernom dijelu smo već na proljeće tu posadili bagreme, a dakle tu ispod budu voćke koje ću sljedećih godina kalemiti. Kako sam naučila na greški od proljeća kad sam već tu dio voćki posadila i onda većinu nisam mogla pronaći dok smo kosili jer ih je zarastao korov – sve sam odmah obilježila visokim kolcima. Na proljeće sam tu posijala i djetelinu, alfa alfu, faceliju i gorušicu – na jesen je bilo vidljivo kako se je djetelina uspješno raširila po toj parceli, a tijekom ljeta smo dvaput tu parcelu pokosili.
Kupila sam još 3 kruške koje sam posadila krajem mjeseca, bila je to jedna od impulzivnih kupnji dok sam se “slučajno” našla u jedno rasadniku, a kasnije sam morala tražiti mjesto za njih u šumskom vrtu. U šumskom sam vrtu i nekolicini jako nagnutih voćki u šumskom vrtu zabila stupove i privezala ih – iskoristila sam stupove koje sam imala za rajčice ove godine. Ispred kuće sam konačno povezala grmiće santoline koji su opasno počeli rasti na pločnik.
Tek sam krajem mjeseca kad su najavili jače zahlađenje, oko 24.11. unijela preostale tegle cvijeća unutra. Uspješno sam tijekom godine podijelila dio cvijeća koje sam imala u teglama tako da je sve stalo na 3 police koje imam u jednoj sobi, to mi je prijašnjih godina bila samo polovica. Jednostavno tijekom godina čovjek uvidi da je s nečim pretjerao :D, ili da neke biljke nema smisla mučiti u teglama na našem podneblju. Stoga je jedan dio sadnica završio južnije u RH gdje mogu rasti i na otvorenom, a i viškove kućnog cvijeća koje mi se je nekim čudom 😀 isto tako namnožilo tijekom godina sam uspješno udomila.
Par tegli sam odvezla na zimovanje k susjedama u podrum, oleandre sam spremila u moj podrum. Kod nas u podrumu je hladnije i vlažnije, često imamo problema s vodom, pa zato ne spremam sve kod nas, kod susjeda je sigurnije.
Salata od cikle, mrkve i daikon rotkve
Zima je i vrijeme je kada nam prehrana polako biva sve jednoličnija i sadrži sve manje svježeg voća i povrća. Barem onog s vrta, jer voće i povrće iz dućana, zimi van sezone, unatoč onome što se reklamira, sadrži jako malo vitamina. A upravo u zimsko vrijeme, kada najviše počinju harati razne viroze i prehlade, imunitet nam treba pomoć. Stoga, vrijeme je da se posegne za povrćem koje smo spremili u podrum, baš to trebamo preko zime.
Evo jedne jednostavne ideje kako u prehranu ubaciti jednu pravu bombu vitamina i minerala: ribana salata od cikle, mrkve i daikon rotkve (ako nemate daikon, može i bilo koja druga rotkva ili repa)
Naribajte nekoliko manjih ili jednu veliku ciklu, par mrkvi i jedan daikon (iz organskog uzgoja).
Nakon toga sve dobro pomiješajte, dodajte malo ulja (bućinog ili maslinovog, ili neko drugo prema ukusu), te octa ili još bolje malo limunovog soka, malo soli, začine po ukusu i sve još jednom dobro pomiješajte. Salatu možete ostaviti malo da odstoji, tada će biti još ukusnija dok sve povrće, a pogotovo cikla još odpusti sokove, i poslužite. Salata je odličnog okusa i pravi eliksir za vaše zdravlje.
Mrkva i cikla naribane djeluju pomlađujuće na cijeli organizam, dižu imunitet i djeluju antikancerogeno. Neki vitamini koje sadrže se asorbiraju isključivo uz pomoć masti, pa je stoga upravo naribana kombinacija s malo ulja i limunovog odličan način za čim bolje iskorištavanje vitamina iz tog povrća.
Mrkva (Daucus carota var. sativus) sadrži beta-karoten koji nakon što ga konzumiramo u našem tijelu postaje vitamin A. Upravo naribana mrkva ili sok od svježe mrkve je najbolji oblik za čim bolju iskoristivost beta-karotena iz svježe mrkve. Osim beta-karoten, mrkva sadrži vitamine B1, B2, B5, B6, C, K i E te je bogata i mineralima: kalij, kalcij, natrij, fosfor, magnezij, željezo… itd. Mrkva je iznimno zdravo povrće koje jača imunitet, poboljšava vid i zdravlje kože, te ima antikancerogena svojstva.
Cikla (Beta vulgaris var. conditiva) je povrće izuzetno bogato folnom kiselinom (vitamin B9), ima visoki sadržaj antikancerogenih tvari i karotenoida. Folna kiselina u cikli donosi optimistično raspoloženje, potiče stvaranje želučane kiseline i time bolje iskorištavanje bjelančevina, čini kosu, kožu i nokte sjajnijima i podatnijima, te aktivira stvaranje crvenih krvnih zrnaca, a time i opskrbu stanica kisikom. Cikla je prepuna antioksidanata, koji štite organizam od prijevremenog starenja i pomažu u borbi protiv mnogih bolesti. Od minerala između ostalog sadrži i nešto željeza, koje se najbolje može iskoristiti uz vitamin C, stoga se preporuča konzumirati ciklu s malo limunovog soka.
Cikla je bogata i kalijem (mineral koji odvodi vodu i kiseline), a velika količina balastnih tvari koje sadrži reguliraju rad crijeva, odstranjuju otrove i masti te otklanjaju zatvor stolice.
Kod redovite konzumacije cikle može se dogoditi da vam urin i stolica poprime crvenkastu boju, ali bez panike, to je od biljnih pigmenata u cikli i nije ništa opasno.
Daikon ili japanska bijela rotkva (Raphanus sativus var. longipinnatus) je jedna od vrsti koje možete tokom zime čuvati u podrumu. Idealna je namirnica za čišćenje organizma, i to pogotovo naribana. Pomaže u probavi i u odstranjivanju suvišne vode i kolesterola iz tijela, te za razlaganje tvrdih masnih naslaga koje postoje negdje duboko u organizmu.
Za svo ovo korijenasto povrće jako je bitan način na koji su uzgojeni, a pogotovo za daikon, koji slovi kao čistač tla, te se je koristio za čišćenje tla od teških metala i radijacije u Japanu. Stoga, za prehranu bi trebao biti isključivo iz organskog uzgoja, a to jednako važi i za mrkvu i ciklu.
Zimski solsticij
Pojam solsticij dolazi iz latinskih riječi sol (sunce) and sistere (mirno stajati). Solsticij je astronomski događaj koji se događa dvaput na godinu: ljeti, oko 21-22.06., kada je sunce najviše na obzoru i kada imamo najduži dan u godini, te nakon toga sunce počinje polako «opadati» na obzoru svakim danom, sve do otprilike 21-22.12., kada je najniže na obzoru i kada je najkraći dan i najduža noć.
Osim 2 solsticija ili suncostaja, postoje i dva ekvinocija u godini, koji su oko 21.03. i 21.09., a oba datuma označavaju pojavu kada su dan i noć jednake dužine.
Vjerojatno ste primijetili da ova 4 datuma označavaju i početak godišnjih doba: 21.12 je početak zime, 21.03. početak proljeća, 21.06. početak ljeta i 21.09. početak jeseni. Ovi podaci vrijede za sjevernu hemisferu Zemlje gdje mi živimo, a na južnoj su i suprotna godišnja doba, ali i solsticiji: na južnoj polutki najduži dan je u prosincu, a najkraći u lipnju. Godišnja doba i ove promjene javljaju se radi činjenice da Zemljina os rotacije nije ravna nego nagnuta – trenutno čini kut od oko 23.44 ° (tzv.”nagib ekliptike”)
Solsticiji i ekvinociji nisu fiksno određeni, svake godine su u drugo vrijeme, ali uvijek okvirno oko spomenutih datuma. Točnu tabelu ekvinocija i solsticija i više o navedenoj tematici požete pogledati na Wikipediji OVDJE.
Zimski solsticij ili suncostaj je trenutak u kojemu se Sunce nalazi na najnižoj točki ekliptike, trenutak kada Sunce dostiže svoju najveću kutnu udaljenost u odnosu na ekvator.
U povijesti, ljudi su pratili kako u vrijeme najturobnijeg i najmračnijeg mjeseca u godini (prosinac) sunce «pada» sve niže i niže, ali onda odjednom staje i počinje se dizati, i tu su pojavu označili kao rađanje novog sunca. Upravo je to trenutak novog početka, kada se ponovo rađa nada, optimizam, počinje novi životni ciklus. Nakon samog zimskog solsticija sunce prividno kao da stoji blizu najniže točke na obzoru oko 3 dana, i konačno postaje vidljivo da se počinje dizati na dan 25.12. – upravo je vrijeme oko zimskog solsticija svetkovina ponovnog rađanja (bilo sunca bilo bogova nekih drugih religija – : starom Egiptu, Grčkoj, Rimu, slavili su ga i Inke i Maje – samo su Inke slavile u lipnju jer su oni na južnoj hemisferi…itd), te se i danas označava i slavi u mnogim svjetskim kulturama i religijama. U kršćanstvu je to dakle Božić, u Kini stari blagdan vezan uz filozofiju jing i janga, židovi slave Hanuku – blagdan svjetla, u islamu se slavi Kurban- bajram, u Iranu se za zimskoga solsticija proslavlja blagdan Shabe-Yalda… itd.
U nekim krajevima RH vele da dani nakon solsticija bivaju duži za jedan pijetlov korak.
Ovo je datum kojemu se ja veselim svake godine, ne zato jer je danas najkraći dan u godini, nego zato jer upravo ovaj datum označava prekretnicu – od sutra će dani postajati postupno sve duži i duži. Zimski solsticij označava kraj jednog razdoblja i početak novog ciklusa života. Mene posebno veseli jer upravo sve duži i duži dani nagovještavaju skori početak nove vrtlarske sezone i skoro ponovno buđenje prirode. Tako polako nakon ovog datuma počinju i ozbiljnija planiranja za novu vrtlarsku sezonu, nabava sjemenja, a vrlo skoro i početak sjetve. A to je ono što mnoge vrtlare/ice jako veseli i izvor je inspiracije, pa tako i meni.
Sretan nam svima nama novi početak i novi ciklus života na ovom prekrasnom Planetu
Razne boje mrkvi
Znate li da su prve kultivirane mrkve bile ljubičaste? Danas se mnogi čude upravo ovoj boji mrkve, no ona je bila uobičajena sve do 17 stoljeća. Tek onda su u Nizozemskoj tamošnji uzgajivači križanjem i odabirom uspjeli uzgojiti narančastu mrkvu kakva nam je danas poznata.
Biovrt donirao sjeme za Božićni sajam udruge Zora
Sadnja 10 stabala za 10 godina udruge Zora
Udruga Zora, za nenasilje i ljudska prava, u rujnu 2013. godine proslavila je 10 godina aktivnog rada, te pokrenula kampanju “Kreatori promjena” kojom se želi što aktivnije uključiti sve građane/ke u kreiranje pozitivnih promjena u svojoj zajednici. U sklopu kampanje provodi se i akcija “Sadnja 10 stabala za 10 godina rada” te će se za svaku godinu aktivnog rada posaditi jedno stablo i to u mjestima u kojima se aktivno djelovalo.
Video sa same sadnje drveća kojim je Srce TV prikazao navedeni događaj možete pogledati ovdje:
Sloboda odlučivanja o cijepljenju djece u RH!
Cijepljenje je jedna od tema o kojoj i mnogi pojedinci, ali i stručnjaci na ovom području imaju suprotne stavove. Ovo je tema koju proučavam već godinama i na temelju svih pročitanih članaka, knjiga, pregledanih dokumentaraca i sl., ali i iskustva ljudi koje poznajem, moj je stav da doista nema dovoljno dokaza koji bi me uvjerili u sigurnost cjepiva i da se u sustavu zdravstva premalo govori o svim nuspojavama koje se stalno, ali i sve češće događaju. Naglašava se da su nuspojave rijetke, zanemarive u odnosu na dobrobit koje cjepiva donose, ali ne govori se koliko one mogu biti kobne. Pa tko će tako vratiti život jednoj djevojčici koja je živjela u selu kraj mojeg, koja je nakon rutinskog cjepiva doživjela kobnu reakciju koja ju je bacila u komu, i tako je ostala živjeti u praktički vegetativnom stanju do svoje 40-te godine, nakon čega je umrla? Tko može vratiti djetinjstvo svoj onoj autističnoj djeci čiji se roditelji pitaju kako to da su im djeca bila bistra i živahna prije cijepljenja, a nakon cijepljenja odjednom su se promijenila, nakon čega ima je dijagnosticirani autizam? Ili djeci koja su nakon cijepljenja oboljela od leukemije, neka oboljela od dijabetesa, kroničnih alergija, artritisa, meningitisa, encefalitisa, neka su razvila poremećaje u ponašanju – hiperaktivnost, disleksija, poteškoće u učenju ili su dobila upravo onu bolest protiv koje su cijepljeni…koja je onda svrha cijepljenja?? I što ako to bude i moje, ili vaše dijete? Koja moguća odšteta farmaceutske industrije može vratiti zdravi život toj djeci? Kako biti dobar roditelj i odvagnuti sve te činjenice i preuzeti taj rizik? Pogotovo ako vas nitko ne upozori na to? Nema nikakve pisane garancije da cjepivo neće prouzrokovati štetne posljedice, odnosno da nakon cijepljenja neće doći do zdravstvenih komplikacija, pa čak i smrti djeteta. Prilikom obveznog cijepljenja niti pedijatri, niti školski liječnici, niti proizvođači cjepiva, niti oni koji djecu na to obvezuju ne potpisuju izjavu o odgovornosti za cjepivo.
Ovo je tek mali popis „zviždača” koji su progovorili o štetnosti i nuspojavama cijepljenja i zbog toga su šikanirani, sankcionirani, tuženi, suspendirani ili su dobili nezakonite otkaze; imunolog dr. sc. Srećko Sladoljev, dr.sc. Lucija Tomljenović, internist dr.med. Lidija Gajski, dr. Snježana Velkov, dr.sc. Željko Poljak, Krešimir Mišak i njegova emisija „Na rubu znanosti”, novinarka Slobodne Dalmacije koja je razotkrila brojne afere i korupcije u zdravstvu Nataša Škaričić, znanstvenik Bernice Eddy(otkrio istinu o SV40), dr. Andrew Wakefield, prvi progovorio o vezi autizma i cjepiva MMR (ospice, zaušnjaci, rubeola) što je potvrđeno na američkom, ali i talijanskom sudu, potom višestruko nagrađivani novinar iz područja humanog zdravlja Mike Adams…
Ovu inicijativu podržavaju i glavni urednik Liječničkih novina dr. sc.Željko Poljak, profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu u mirovini i predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata mr.sc. Đula Rušinović-Sunara. Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata 7.11.2013. godine uputila je zahtjev za pokretanjem javne rasprave o obveznom cijepljenju. U tijeku je prikupljanje svih potrebnih materijala i poduzimanje procedure za organiziranje javnih rasprava po cijeloj Hrvatskoj o obveznom cijepljenju djece, a prema najavama zatražit će se i stručna rasprava o problematici cijepljenja uz prisustvo javnosti.
Niti nakon više od mjesec dana Ministarstvo zdravlja nije otvorilo javnu raspravu o obaveznom cijepljenju, na koju je pozvano od strane Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata, dok je istodobno putem Sanitarne inspekcije odaslalo brojne naloge za plaćanje novčanih kazni za necijepljenje.
http://udruga-kameleon.hr/tekst/5760/
Stoga se upravo radi na inicijativi Roditelji koji se zalažu za neobavezno cijepljenje u Hrvatskoj, po uzoru na 18 zemalja razvijene Europe, započeli su nedavno javnu kampanju za ostvarenje toga cilja. Pri tome im pomaže Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata, no za provedbu kampanje nužne su donacije te su pozvani svi koji žele i mogu da pomognu dobrovoljnim prilogom.
Ukoliko je tema cijepljenja nešto što je i vama bitno te smatrate da ono mora biti predmet izbora a ne prisile, svakako vas pozivam da se čim prije uključite u ovu akciju. Više o ovome pročitajte na slijedećim linkovima:
http://udruga-kameleon.hr/tekst/5759/
i pridružite se grupi na facebooku:
Biovrt se priključuje u humanitarnu akciju
Bliži nam se Božić i kraj godine, i ovo je vrijeme kada svi više razmišljamo o tome što smo učinili prošle godine, o nekim novogodišnjim odlukama kojima si želimo poboljšati život, zdravlje i slično.
Odaberite idealan ukrasni grm za vaš vrt
Jesen je idealno vrijeme za sadnju ukrasnog grmlja. A osim što su uvjeti vrlo optimalni za sadnju i ukorijenjivanje, u vrtnim centrima česte su rasprodaje ukrasnog grmlja u ovo doba godine, pa možete proći i vrlo povoljno u nabavci istih. Rasprodaje na vrtnim centrima kreću se na jesen od -30 do -70%, stoga svakako vrijedi i u kasnu jesen malo obići vrtne centre.
Prilikom kupovine ipak morate biti dobro informirani oko vrsti koje kupujete, jer ne mogu sve vrste koje se nude u trgovinama podnijeti hladne kontinentalne zime. Pa tako se u vrtnim centrima nude grmlje poput callistemona, oleandra, tropskih hibiskusa, brugmansije, bugenvilije… to su sve vrste koje se u kontinentalnim dijelovima Hrvatske moraju na jesen posaditi u teglu, ili se cijele godine uzgajaju kao lončanice i unose se nutra na jesen, jer ne podnose zamrzavanje. Naravno, ako živite južnije i tlo kod vas ne smrzava, više toga možete posaditi i ostaviti vani preko zime – međutim postoje i tu vrste koje vrlo lako mogu promrznuti, pa se svejedno morate dobro informirati oko toga.
Osim otpornosti, kod izbora grmlja vrlo je bitno i koliko veliki grm može narasti i koliko brzo i bujno raste. Jer ako nemate puno prostora, brzorastući grmovi jakog rasta u malom prostoru i pokušaji njihovog obuzdavanja ubrzo će postati muka umjesto radosti. Stoga prije same kupovine dobro poručite koliko veliki neki grm može narasti i kako brzo raste, te odaberite vrstu koja će se po rastu dobro uklopiti u vaš vrt. Kod same sadnje ovo je također jako bitan podatak, morate ukrasni grm dobro ukomponirati u ustatak vašeg vrta, ali dovoljno udaljenog od ostalog grmlja i trajnica – da vam se ne bi dogodilo da vam taj isti grm za nekoliko godina poguši okolno bilje. Magnolija se u dućanima može pronaći kao dražestan mali grmić, ali ona ima potencijal narasti kao manje drvo kroz duži niz godina.
Primjer brzorastućeg grmlja je i forzicija koja može narasti do 3 metra i vrlo brzo raste, ali ima i tu prednost što prilično dobro podnosi i jače obrezivanje. Forzicija je vjesnik proljeća, cvate u ožujku i travnju. Vrlo je nezahtjevna biljka koja dobro uspjeva u gotovo svim vrstama tla, te jako brzo raste. Unatoč brzom rastu može se održavati i manjeg rasta redovnim obrezivanjem, ali imajte na umu da forzicija cvate na jednogodišnjim granama – pa ju nemojte nikako obrezivati na jesen ili rano proljeće jer ćete odrezati većinu grana koje nose cvjetne pupoljke. Najbolje ju je obrezati nakon cvatnje.Naraste u visinu oko 2-3 metra, a pogodna je i za živicu.
U forziciji možete već uživati i krajem zime, ako ubetere nekoliko grančica i stavite ih u vazu u topli i osvjetljeni prostor, npr. dnevnu sobu – pupoljci će tako ubrzo potjerati.
Neko grmlje zanimljivo je radi lišća, koje može biti raznih neobičnih boja i kombinacija (npr. ukrasni javor), neko je radi neobičnih boja grana, poput ukrasnog drijena.
Ukrasni drijen (lat.cornus alba sibirica) je zimzeleni grm koji može imati potpuno zelene listove, ali postoje i vrste s vrlo dekorativnim varjegiranim listovima. Na jesen nakon što mu opadne svo lišće ostaju dekorativne jarko crvene (ili žute) grane, pa je ovo jedna od rijetkog grmlja koje je dekorativna i usred zime.
Određene vrste grmlja imaju zanimljive bobice, poput vatrenog trna koji može imati jarko žute, narančaste ili crvene bobice, ili biserak bijelih ili jarko crvenih bobica. Međutim, kod bobica na ukrasnom grmlju morate biti oprezni ukoliko imate malu djecu koja vole sve trpati u usta, pogotovo bobice privlačnih boja – puno vrsti takvih bobica je otrovno.
Veliki broj ukrasnog grmlja uzgajamo radi dekorativnih cvjetova. Vrijeme cvatnje je još jedan bitan podatak s kojim morate baratati dok kupujete grm. Neki možda žele da im grmovi cvjetaju cijele godine, neki će se zadovoljiti s kratkom ali obilnom cvatnjom u određenom razdoblju u godini. Pa tako npr. forzicija kao vjesnik proljeća cvate jako obilno u žutoj boji u rano proljeće, u ožujku i travnju, ali je ostatak godine «samo» grm s zelenim lišćem. Zimski jasmin cvate u vrlo rano proljeće, forzicija u ožujku i travnju, vrtni hibiskus i budleja tokom cijelog ljeta, dok recimo kurika svoju ljepotu pokazuje na jesen, i to jako dekorativnim bobicama i lišćem koje mijenja boju u crvenu.
Obratite pažnju i na boju, oblik i miris cvjetova. Neko grmlje opojno miriši, pa ako nešto takvo tražite birajte npr. pajasmin, lonicera japonicu, ljetni jorgovan – buddleia davidii, zimski jasmin, gliciniju ili jorgovan, dok recimo deutzia, japanska dunja i spiraea baš ne mirišu. Mnogo vrsti grmlja možete nabaviti u raznim bojama cvjetova, pa dok jednom odaberete vrstu, možete još i tražiti tu vrstu u određenoj boji. Vrtni se hibiskus može nabaviti npr. u bijeloj, roza, roza-crvenoj, pa čak i plavoj boji, a ljetni jorgovan osim bijele, plave, ljubičaste i roza boje – postoji i kultivar žute boje.
Jedan od kriterija kod odabira grmlja može biti i ljekovitost ili otrovnost grmlja. Tako je npr prekrasna Wisteria sinensis (Glicinija) jedna od najotrovnijih biljki koje se uzgajaju u ukrasne svrhe. Naravno, sama po sebi nije otrovna ako ju ne jedete, ali ipak osjetljivije osobe ili s djecom trebate biti oprezni kod rukovanja.
Glicinija cvate dvaput godišnje, na proljeće prije listanja jako obilno, nakon toga ljeti još jednom ali manje obilno. Ovo je izuzetno otrovna biljka, ali istodobno vrlo dekoratvcna i mirisna.
Kurika svoju ljepotu pokazuje tek na jesen, kad se pojave njene bobice koje privlače ptice.
Za privlačenje životinja u vrt također možete koristiti određeno grmlje pa tako ljetni jorgovan privlači leptire u vaš vrt, dok deutzia i caryopteris privlače pčele.
