listopad 2013 - Biovrt - u skladu s prirodom

Crossandra i anemija

Već nekoliko godina uzgajam crossandru u tegli i ispalo je da je ovo sasvim nezahtjevna lončanica koja svake godine procvate, unatoč mojoj nebrigi. Pod nebrigu mislim na činjenicu da sve lončanice koje imam uopće ne prihranjujem nikakvim posebnim gnojivima za lončanice, te ih presadim tek svakih nekoliko godina. Razlog za nedodavanje gnojiva je to što sam pokušala jednom odnosno točnije dvaput, i ta prihrana je izazvala šok kod nekoliko biljaka, od kojeg se recimo mirni ljiljan nije nikad oporavio – jednostavno je klonuo. I da, nisam niti pretjerala s dozom niti ništa drugo – tako je cvijet reagirao na to. Nakon toga jednostavno se držim samo presađivanja i zalijevanja mojih lončanica, i nekim čudom sve to i sasvim dobro izgleda. Naravno, voda nikad nije direktno iz slavine, nego je uvijek odstajana u bocama dulje vrijeme i na sobnoj temperaturi, tokom ljeta koristim i kišnicu koju uspijem skupiti.

crossandra

Ali ipak, neke biljke imaju i malo veće potrebe za nekim mikroelementima, pa ponekad zalijevanje nije dovoljno. To se je pokazalo i na mojoj crossandri, kojoj su tokom ovog ljeta novi listovi sasvim pobijelili, tj svi mladi listovi narasli su bijeli. Kad nam se to dogodi, to je znak da biljci nedostaje željezo, a mojoj crosandri očigledno kronično. Ne pobijele sasvim listovi svim biljkama, ovisno o vrsti, kod nekih samo dijelovi listova poprime svjetliju boju.

I tako, kako izbjegavam kupovne dodatke, malo sam mozgala što učiniti. Palo mi je na pamet namakati čavao u vodi i time zalijevati, ili čavle popikati u zemlju s lončanicom. Sreća moja, suprug mi je alatničar-tokar, i na poslu ima velike količine “špene” – željezne strugotine koja nastaje nakon obrade metala odvajanjem čestica na tokarskim strojevima. I tako sam presadila crossandru, ali sam u tu zemlju i dodala tu željeznu strugotinu. Rezultati su bili jako brzo vidljivi – par tjedana kasnije, svi novi listovi bili su opet tamno zeleni. Dakle, stari listovi nisu pozelenili, bijeli su listovi ostali anemični, ali svi novi listovi koji su narasli su opet «normalni” zeleni.

Crossandra 22.07.2013., prije dodavanja željezne strugotine:

22072013 84

 Crossandra 12.08.2013. – nakon presađivanja i dodavanja željezne strugotine, novi listovi su ponovo zeleni.

12082013 2

Željezna strugotina koju sam ja ovdje koristila je bila od gusa. Taj se materijal obrađuje bez emulzije koja se koristi kod obrade na tokarskim i sličnim strojevima, a što služi za hlađenje prilikom procesa obrade. Emulzija je mješavina vode i ulja, pa tako strugotina iz takvog procesa nije uvijek čista – dakle ako ovo nabavljate birajte onu iz obrade bez emulzije.

A za one koji nemaju pristup ovome, uvijek možete naći neka “uradi sam” rješenja:

– namočiti čavle u vodu

– staviti u kantu za zalijevanje ili posudu u kojoj držite vodu za zalijevanje neki željezni komad poput matice, metalne mrežice za pranje suđa i sl – da bude stalno namočeno

-i ostale slične ideje 🙂

 

Borba za pravo na sjeme nije gotova

Kada je ovo proljeće bio najavljen nacrt prijedloga EU regulative o sjemenju, to je izazvalo ustanak udruga i inicijativa po cijeloj Europi koje se bave zaštitom biološke raznolikosti. Naime, nacrt prijedloga koji je bio dostupan na internetu bio je izrazito rigorozan. Taj pokušaj reguliranja tržišta sjemenom uvođenjem obavezne certifikacije te geografskih i povijesnih ograničenja pri plasmanu domaćih sorti izazvao je i reagiranje 17 ekoloških udruga i udruga ekoloških poljoprivrednika i otvoreno pismo koje je bilo upućeno javnosti.

Što se je tada točno dogodilo?

Europska komisija je noć prije promijenila nacrt zakona. To je izazvalo iskrivljenu sliku u javnosti da se sve te udruge koje su se digle diljem Europe rade bezveze paniku, kad Europska komisija radi taj zakon na dobrobit europskog naroda. Ako sagledate što se je tu stvarno dogodilo, bilo je to i testiranje javnosti koliko će reagirati na nešto takvo i psihološko poigravanje s javnim mišljenjem, jer tom postupkom Europska komisija je namjerno postigla efekt u javnosti: «Tresla se brda, rodio se miš». Međutim, nema tu miša, još se uvijek tu krije jako veliki slon (više).

I novi prijedlog zakona koji je dostupan na internetu, iako nije više toliko rigorozan kako je bio, još je uvijek velika prijetnje biološkoj raznolikosti i još je uvijek loši zakon koji pogoduje korporacijama. Jer, obavezna registracija i propisani postupci koji su predviđeni za stavljanje svog sjemenja na tržište pogoduju samo velikim korporacijama koje mogu te uvjete ispuniti. Mali proizvođači i uzgajivači sjemenja to ne mogu ispuniti i to je elegantni način kako uništiti sve male na način da im postavite birokratske i financijske prepreke koji oni ne mogu ispuniti, pa će se oni sami povući s tržišta. Posljedica takvih regulativa je nedostupnost sjemenja slobodno oprašujućih vrsti (vidi dolje objašnjenje) na tržištu, nemogućnost stavljanja takvog sjemenja na tržište i time nedostupnost takvog sjemenja. Na tržištu će ostati samo vrste koje imaju u ponudi korporacije zaštićeno njihovim pravima uzgajivača, a već danas na ¾ svjetskog tržišta dominira 10 najvećih kompanija, a više od polovina sjemenja na tržištu potječe iz kemijske industrije. Dakle kemijske industrija se bavi proizvodnjom hrane? Ako sagledate s kutka osiguranja prihoda jako pametno – ljudi moraju jesti svaki dan. Pa eto najboljeg načina kako si osigurati nepresušno vrelo prihoda – oduzeti ljudima pravo na sjeme i hranu i prodavati im njihovo nasljeđe po cijenama koje korporacije odrede, a ljudi neće imati izbora kad nikakva druga aktivnost zakonom neće biti moguća. S ekonomske strane izgleda briljantno, zar ne? Ostaju nam samo banke gena i razmjene sjemenja entuzijastičnih pojedinaca i udruga, ako neće naći i načina kako i tome stati na kraj, jer i to im oduzima veliki dio kolača. A kod ljudi se ovdje ne radi o dijelu profita, radi se o očuvanju njihove baštine i pravu na sjeme i hranu kakvu mi sami želimo.

grah plodovi

Stoga, moje viđenje cijele ove situacije pokušaja stavljanja ljudskog prava na sjeme pod svakakve restriktivne zakone je zločin protiv čovječanstva, a ne briga o čovječanstvu kako se nam pokušava podvaliti. Jer, sjeme je ljudsko nasljeđe, a sad se zakonima pravo na njega pokušava dati u ruke nekolicine korporacija. Jer, kako nam netko može oduzeti pravo na sjeme koje se već 12 000 godina, od prve žene poljoprivrednice koje je počela skupljati sjeme prvih žitarica do danas, nakon stoljeća prenošenja sjemenja s generacije na generacije i odabira najboljih vrsti ? Kako sad odjednom korporacije mogu registrirati i patentirati stare vrste – dakle i stare vrste, ne samo njihove uzgojene i izmijenjene sorte, a time onemogućiti običnim ljudima pravo raspolaganja tih vrsti? Da, moći ćete sve dobiti, ali ako sve to svake godine iznova platite korporacijama. To je oblik suvremenog ropstva, a robovlasnici postaju uglavnom kemijske korporacije, koje su odlučile preuzeti prehrambeni sustav čovječanstva. Jer ne zaboravite – preduvjet da bi dobili hranu je sjeme.

Nova EU regulativa o sjemenju Europske komisije ide na glasanje na proljeće 2014. godine. Diljem Europe održavaju se i različite kampanje, radionice i sl, a vezano uz zaštitu prava na sjeme. Informirajte se i pridružite im se. Pronažite starinske vrste sjemenja u vašoj okolici i razmnožavajte ih dalje u svojim vrtovima, to je pravi način kako i vi uvelike možete pridonjeti očuvanju biološke raznolikosti i starinskog sjemenja koje radi ovakvih zakona može nestati.

I u Hrvatskoj postoje pojedinci i udruge koji se bave očuvanjem biološke raznolikosti. Udruga Biovrt – u skladu s prirodom je jedna od njih, pa se u biovrtu uzgaja veliki broj vrsti koje više nije moguće naći na tržištu, a nakon skupljanja sjemenja, naše viškove sjemenja možete dobiti za preporučenu donaciju koja se opet koristi za rad udruge i daljnje razmnožavanje tih vrsti.

Sjeme i Sadnice

Udruga ZMAG već druge godine za redom organizira Forum za prehrambeni suverenitet, više informacija potražite ovdje.

U sklopu udruge Rustica formira se mreža uzgajivača starinskih sorti, te se također čuvaju brojne starinske vrste.

U tijeku je i potpisivanje peticije protiv nove EU regulative o sjemenju.

I osim navedenoga, postoje brojne inicijative i udruge koje se bave istim.

Prenosim pojašnjenje problematike kampanje za suverenitet sjemenja:

http://www.seed-sovereignty.org/HR/index.html

Postojeći EU zakoni o sjemenu potječu iz vremena u kojem su zaštita okoliša, prirode i bioraznolikosti bili podcijenjeni. Bilo je niz selekcionarskih kompanija koje su stavile opsežnu raznolikost sorata na tržište. Većina tih sorata mogla se ponovo posijati nakon žetve, tehnikama koje postoje tisućljećima agrikulturne povijesti.

U 1980-ima uvedena su dva termina za nešto što je prije toga bila uobičajena praksa: „prava uzgajivača” i „slobodno oprašujuće sorte” (sorte čije sjeme daje istu sortu osim ako se križa sa sličnim sortama). To je posljedica značajnih promjena na tržištu sjemenom. Danas na tri četvrtine svjetskog tržišta sjemenom dominira deset najvećih kompanija, a više od polovine sjemena na tržištu potječe iz kemijske industrije.

Većina sorata predmet su pravnih i tehničkih restrikcija koje podrazumijevaju ponovnu sjetvu sjemena koje održavaju sami uzgajivači. Uvedena je obveza službenog odobrenja za prodaju sorata i kriteriji za to prilagođeni su industrijskim sortama. Produktivnost i rastuća svjetska populacija korišteni su kao opravdanje za takav smjer razvoja. Sveobuhvatan izvještaj Međunarodne studije agrikulturnog znanja, znanosti i tehnologije za razvoj (IAASTD) ilustrira nestabilnost ovog pristupa.

Raznolikost usjeva u velikoj je mjeri nestala s tržišta. To se odnosi na raznolikost neregistriranih sorata koje razmjenjuju tisuće neustrašivih građana Europe bez potrebne registracije. Danas ovisimo o velikoj stručnosti tih ljudi i trebamo poticati ohrabriti sve veći broj ljudi koji se uključuju u takve aktivnosti, ne samo iz hobija nego i radi osiguravanja životnih prihoda.

Drugi važan aspekt je da gotovo niti jedna prikladna sorta nije uzgajana posebno za potrebe ekološke poljoprivrede prema kvalitetama raznolikosti. Ekološka poljoprivreda međutim, treba biljke koje će biti snažne i bez kemikalija. To je moguće jedino uz široko rasprostranjen prirodnu genetsku raznolikost. Takve sorte se rutinski proglašavaju nepodesnima za registraciju prema sadašnjim kriterijima registracije sjemena.

 

 

Predavanje i razmjena sjemenja 19.10.2013. u Nedelišću

Za sve ljubitelje prirode i vrtlarenja, udrugaBiovrtu skladu s prirodomu suradnji s centrom SMART VISION dana 19. listopada 2013. (subota) održava predavanje “Nastanak, skupljanje i čuvanje domaćeg sjemenja” i razmjenu sjemenja.

Predavanje i razmjena sjemenja će se održati u terminu od 18:00-20:00 sati u prostorijama Centra Smart Visionu Nedelišću, Karlović Vinka 14a (mjesto između Varaždina i Čakovca).

Na predavanju će biti prezentirane tehnike skupljanja i očuvanja sjemenja vrsti koje uzgajamo u našim vrtovima. Predavačica će se osvrnuti na sve glavne obitelji biljaka i sa zainteresiranima podijeliti svoja iskustva i male trikove kako kod pojedinih vrsta uspješno uzgojiti, skupiti i sačuvati svoje sjeme za korištenje idućih godina, te zašto je to važno za budućnost čovječanstva.

Osim navedenog, moći ćete čuti zašto je obrađivanje vlastitog biovrta izvor radosti, inspiracije, zdravlja i neovisnosti za svakog pojedinca ili obitelj.

Nakon predavanja održati će se razmjena domaćeg sjemenja, pa se pozivaju svi zainteresirani neka nam se pridruže sa svojim sjemenjem koje čuvaju na svojim vrtovima. Ukoliko nemate sjeme za razmjenu, do sjemenja na spomenutoj razmjeni možete doći i donacijom za sjeme.

28082013 povrce

Predavačica: Silvija Kolar – Fodor, predsjednica udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica tekstova rubrike «Biovrtlarica» u prilogu Vrt časopisa 24sata, kolumnistica na portalu Naturala.hr, autorica blogaU skladu s prirodomna Blogosferi Večernjeg lista, suradnica na portalu Sirovahrana.hr,administratorica foruma Vrtlari, zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka.

UdrugaBiovrtu skladu s prirodom” je nevladina i neprofitna organizacija, koja radi na promicanjui edukaciji o životu u skladu s prirodom, podizanju svijesti o održivom razvoju, promicanju očuvanja biološke raznolikosti, te na promicanju ekološke i organske proizvodnje namirnica i svih biljaka općenito.

 

Kolovoz 2013 – vrućine, suša i tuča

Kolovoz je počeo pakleno. Vrućine nikako da prestanu, strašna suša prijetila je opstanku svega na vrtu. Ponekad je još zapuhao i jaki vjetar i još dodatno oslabio izmučene biljke. Niski grah je polako žutio i ubrzano dozrijevao, što je označilo vrijeme za berbu. Visoki grah nažalost kasnije dozrijeva, pa je u to vrijeme tek cvao, ali na visokim temperaturama i u uvjetima suše, tu nema zametanja plodova – on je samo preživljavao.

Tih dana brala sam grah, sjeme graška, salate i cvijeća, te zalijevala da biljke uspiju preživjeti, i to navečer jer je vani bilo neizdrživo, te smo se preko dana držali hlada u kući. A na vrtu je puno toga doslovno preživljavalo, npr. sirote dalije kako su procvale tako su se cvjetovi posušili od vrućine.

09082013 grah09082013 dalije na vrucini i susi

U očekivanju najavljivane kiše planirala sam vađenje dijela krumpira i luka, ali u ovako sušnim uvjetima to je nemoguće, kod mene je zemlja bila kamen, pa sam čekala da kiša omekša tlo i tako ga učini pogodnim za vađenje i čupanje korova.

Pobrala sam sve nektarine i dio ljetne jabuke koja je počela dozrijevati, jer je bilo za 10.08. predviđeno neko nevrijeme, pa da onda od jačeg vjetra ne popadaju plodovi… i dogodilo se je, ali ne vjetar, nego tuča, i to veličine oraha :(. Tuklo je navečer preko pola sata…tuča s kišom. Sljedeće jutro, na prvi pogled nije se činilo tako strašno kako sam mislila da će biti. Rajčice su bile dosta uništene, dio paprike – njih je baš cijele biljke strgalo, malo kukuruz, i tikve. Ali mislila da će se sve to još dobro oporaviti i da će do jeseni biti lijepa berba:) Čak niti jabuke na stablu nisu tako jako stradale:)

10082013 stete od tuce10082013stete od tuce 3

Bilo je i puno materijalne štete na kućama, pastične nadstrešnice su svima bile uništene, pa tako i naša kod ulaza u podrum. A šteta je bila zamjetna na tikvama, koje je prije jako desetkovala suša te su ostale prilično male, a sad još i tuča koja je izazvala gnjiljenje brojnih plodova.

10082013 stete od tuce223082013 tikve golice ostale male radi suse i unistene od tuce

Nažalost, idućih tjedan-dva pokazalo se je da je i na vrtu ipak malo gore nego što sam mislila, svaki udarac leda koji nije isprva rezultirao vidljivom ranom na plodovima manifestirao se je poslije, najviše na rajčicama i jabukama. Puno sam rajčica naknadno morala pobrati i baciti radi truljenja i propadanja, i jabuke su ubrzano propadale radi rana na kori. Kako su jabuke brzo propadale, kuhala sam od njih pekmez u kombinaciji s kruškama, malinama i jagodama. A na vrtu je nakon kiše konačno sve živnulo, pa tako konačno su i dalije procvale u svojoj punoj ljepoti.

15082013posljedice steta od tuce15082013 dalija zuta

A kako je konačno pala kišica i omekšala tvrdu zemlju koja je doslovno bila kamen, odmah sam krenula u radove. Presadila sam poriluk koji je od proljeća čekao na terasi u teglicama, pa dio kupusnjača na mjesto gdje sam izvadila češnjak. Počela sam vaditi i luk, na jednoj je gredici tako loše izgledao na proljeće, napadnut lukovom muhom i zarastao u korov, kad evo iznenađenja, sasvim lijepi plodovi na toj gredici. Par dana nakon kiše bile je krasna mekana zemlju super za čupanje korova i vađenje gomoljastog povrća, pa sam to iskoristila za čupanje korova i vađenje luka i krumpira. Povadila sam 3 gredice luka, počela sam vaditi i ljubičasti/plavi krumpir i krumpir kiflice, ali već je sredinom mjeseca bilo pretvrdo/presuho za vaditi krumpir. Sredinom je mjeseca opet pala kiša, pa je opet par dana bilo moguće raditi u zemlji, ali ne dugo, ubrzo se je zemlja posušila i opet stisnula uslijed ljetnih vrućina.

10082013 sadnja poriluka 215082013 sadnja kupusnjaca

U drugoj sam polovici mjeseca posadila nešto sadnica endivije i radiča što sam dobila od sestre, kod mene nažalost od toga nije ništa niklo, bilo je presušno i prevruće dok se je sijalo, a i očigledo sam onda to morala malo redovitije zalijevati. Ali i dio toga je radi vrućina brzo otišlo u sjeme, jednostavno je bilo prevruće za bilo kakve salate.

Rajčice su se do kraja mjeseca jako lijepo oporavile, potjerale nove grane i na veliko cvale, bile prepune zelenih plodovva… i onda je palo puno kiše pred kraj mjeseca, i kad se to tako dogodi nakon velike suše previše kiše, plodovi rajčica počinju pucati. Kad te ne ide stvarno te ne ide 🙁 Pobrala sam između kiša dio rajčica na pola zrelih i stavila na suho da tako dozriji, da bar nešto spasim.

Također, posijala sam konačno mahune i grašak, 26. i 27.08. Malo je kasno, ali možda uspije. Prije je bilo prevruće i presuho za sjetvu. Mahunama treba 52 dana do plodova, ako nebu rani mraz bude berba, nadam se najboljem.

A kiše potkraj kolovoza napravile su toliko blato da je par dana bilo nemoguće raditi na vrtu nekoliko dana… i tako, onda sam se počela veseliti prognozi s suncem, da mogu nastaviti s radovima. Krajem mjeseca posijani su još bili luk srebrenac, matovilec i rotkvice.

I kako bi ona pjesma išla…»nije li to ironja?» – početkom mjeseca veselili smo se kiši i zatoljenju, krajem mjeseca zazivali sunce i zatopljenje, a na sredini mjeseca tuča je uništila veliki dio vrta. Ali – nije sve, a i veliki dio se je oporavio. Priroda se ne predaje, nego nastavlja. Tako su i voćke u jednom o voćnjaka gdje je posebno bilo pakleno vruće i suho, nakon što su odbacile lišće – na kraju mjeseca – opet propupale.

23082013 vocke opet porpupale nakon suse i vrucija

Nastavila sam tako i ja s radovima na vrtu, i ono što je ostalo iskoristila najbolje kako znam 🙂

A naravno, bilo je i puno ljepote u vrtu tokom kolovoza,  evo samo mali io toga:

Vrtni hibiskus blue bird i verbena bonariensis

26082012vrtni hibiskus blue bird23082013 verbena bonariensis i leptir 2

cosmos sulphureus i meksički suncokret
05082013 cosmos sulphureus15082013 meksicki suncokret
I sve ostale fotografije iz kolovoza pogledajte na slijedećem linku:
Album Kolovoz 2013
 

Biovrt na 10. Velesajmu kulture 12.10.2013.

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” sudjeluje ove godine na jubilarnom 10. Velesajmu kulture koji će se održati u Studentskom centru, Savska 25, Zagreb, od 10. do 12. listopada.

Pozivamo vas da nam se pridružite u subotu, 12.10.2013., kada će biti održana razmjena sjemenja i zanimljiva predavanja.
Program za subotu 12.10.2013.:
12:00 sati nadalje / razmjena sjemenja / Biovrt, Rustica, Vrtuljak SC… / foaje &Teatra &TD
Na ovogodišnjem Velesajmu kulture održat će se razmjena sjemena i presadnica u suradnji s udrugom za očuvanje bioraznolikosti i kulturne baštine Rustica, udrugom Biovrt – u skladu s prirodom i Vrtuljkom SC. Događaj je posvećen razmjeni autohtonog sjemena i presadnica različitih vrsta i sorti povrća, cvijeća, začina i ljekovitih biljaka.
Članice i članovi udruge Biovrt pridružiti će se razmjeni sjemenja malo kasnije, otprilike nakon 14:00 sati, očekujemo vas i na razmjeni i svakako na predavanju:) 
 
sjeme 2
17:00 sati / predavanje i okrugli stol / Zeleni grad / MM centar
Predavnje i diskusija na temu urbanih vrtovi u centru grada, kako i zašto sam uzgajati svoju hranu, kako započeti s uzgojem, ali i praksom kućnog sjemenarstva. Gosti govornici dolaze iz udruga Rustica, Parkticipacija, Biovrt – u skladu s prirodom te Vrtuljka SC.
Božica Papes-Mokos iz Rustice održat će kratko izlaganje pod naslovom “Općenarodna obrana i društvena samozaštita (ONO I DSZ) s osobitim naglaskom na teoriju i praksu ( TIPS ) kućnog sjemenarstva i rasadničarstva” te objasniti kako se svatko može priključiti mreži uzgajivača starih sorti. www.rustica.hr
Silvija Kolar – Fodor, predsjednica udruge “Biovrt – u skladu s prirodom” govoriti će o Biovrtu i uzgoju vlastite hrane kao izvoru zdravlja, neovisnosti i inspiracije.
Cvijeta Biščević iz Parkticipacije osvrnut će se pobliže na Urbane vrtove i uzgoj hrane u gradu. Parkticipacija je udruga za promicanje urbane agrikulture koja okuplja eko-aktiviste, entuzijaste vrtlare i permakulturne dizajnere, a bavi se javnim zagovaranjem za uspostavu društvenih vrtova i uređenje javnih površina jestivim kultura te praktičnom edukacijom javnosti.
Andreja Čoh iz Vrtuljka, urbanog vrta SCa, zainteresirane će educirati o tome kako započeti svoj vrt u gradu na principu vlastitog iskustva.
Stoga, ukoliko namjeravate razmijeniti ili nabaviti sjeme starinskih vrsti i čuti zanimljiva predavanja, svakako nam se pridružite:)
Više o samom Velesajmu kulture pročitajte na slijedećem linku:
http://www.sczg.unizg.hr/

 

 

Održana razmjena sjemenja 05.10.2013. u Čakovcu

Dana 05.10.2013. održana je razmjena sjemenja starinskih domaćih vrsti povrća, voća, cvijeća u Čakovcu u organizaciji i udruge Biovrt – u skladu s prirodom. Osim članica udruga Biovrt, s svojim sjemenjem pridružile su se i članice udruga Duga, a na događaj je putem raznih medija bila pozvana sva zainteresirana javnost. Razmjena je bila održana u vremenu od 10-14 sati, i to u prostoriji multimedijalne dvorane Autonomnog centra (ACT), u Starom hrastu, 1 kat, na adresi Dr. Ivana Novaka 38.

Ova razmjena sjemenja potaknuta je globalnom akcijom za slobodu sjemenja i hrane u razdoblju od 02.10.-14.10.2013., koja je pokrenuta od strane Pokreta za slobodu sjemenja i poznate indijske aktivistice Vandana Shive. Tako je i ovaj događaj zabilježen na karti Globalnog saveza za slobodu sjemenja i tako je dio globalnog svjetskog pokreta za slobodu sjemenja i hrane.
razmjena sjemenja u cakovcu 05.10.2013
Naime, zadnjih nekoliko desetljeća korporacije diljem svijeta vrše veliki pritisak na sustav sjemenja i hrane, te lobiranjem djeluju na donošenje nepravednih zakona kojima se porobljava sjeme i hranidbeni sustav. Donose se zakoni koji ograničavaju upotrebu domaćeg sjemenja i prisiljavaju ljude da kupuju njihovo toksično, uniformirano sjeme. Time se uveliko smanjuje biološka raznolikost, ali i pravo čovjeka na izbor.
Sjeme pripada ljudima i ono je nasljeđe od naših predaka, a ne korporacijama, a bez slobode sjemenja nemamo slobodu prehrane. Iako si je Monsanto, jedna od najvećih GMO korporacija sama dodijelila tzv Nagradu za hranu, pravi heroji hrane su mali farmeri i obiteljska poljoprivredna gospodarstva, koji proizvode većinu hrane – ukupno 72% hrane na svijetu.
Domaće sjeme koje su skupljali naši preci i stoljećima prenosili s koljena na koljena radi odličnih karakteristika tih biljaka ima brojnih prednosti pred komercijalnim sjemenjem. To je sjeme između ostaloga odličnih sorti graha i ukusnih starinskih velikih rajčica kakve više ne možete kupiti u supermarketima, koje će nestati ako ne shvatimo vrijednost tih vrsti i ne skupimo to sjeme i dalje uzgajamo i razmjenjujemo.
razmjena sjemenja 05.10.2013. cakovec
Stoga je i cilj ove razmjene bio podići svijest ljudi o prednostima starinskih vrsti koje pojedinci čuvaju i razmnožavaju na svojim vrtovima, te potaknuti ljude za pronalazak, skupljanje i čuvanje tih vrsti u njihovim vrtovima. Svatko tko nije imao sjeme za razmjenu, mogao je nabaviti sjeme za donaciju za sjeme.
Hvala svima koji su sudjelovali i tako podržali ovi akciju!
Događaj je zabilježila i lokalna televizija Srce TV – pogledajte prilog na njihovim vijestima, počinje na 4 minuta i 10 sekundi:
VIDEO
 

Prevarama s prodajom lukovica nema kraja

Doista, ovo je tema o kojoj sam već pisala u toliko navrata i na toliko mjesta, ali ono što sam doživjela opet u zadnjih tjedan dana u trgovačkim centrima je nečuveno, pa stoga opet moram upozoriti sve one koji će ići kupovati lukovice – pazite da vas ne prevare jer se opet događa teški bezobrazluk i lopovluk u trgovačkim centrima. Jer, pokušati prodati nekome nešto što je osušeno i suho kao sadni materijal i uzeti mu za to novac je jednostavno teška stvar – i stvar za inspekciju i kaznu. To je kao da vam pokušavaju prodati pljesnivi kruh, pokvareno mlijeko ili aparate koji ne rade. Da li to rade – naravno da ne. Pa opet, svake godine iznova to pokušavaju s lukovicama cvijeća koje nisu jeftine – zapravo – platiti bilo što za nešto što ne vrijedi je previše i prevara je.

Dakle, situacija prva pred nekih tjedan dana, mjesto radnje: Kaufland Čakovec.

Oko mi je zapelo za lukovice ukrasnog luka i uzela sam pakiranje u ruku, kad ono – potrgana vrećica iza. Na pakiranju je pisalo da su unutra 2 lukovice, a u potrganom pakiranju – samo jedna. Pregledala sam sva pakiranja tog luka – i vidi čuda – sva pakiranja potrgana i u svakom samo jedna lukovica, dakle po 1 fali. Pobrala sam sve to i odnijela na info pult i rekla zaposlenoj da to tako ne mogu prodavati, pred njom si premjestila 1 lukovicu u drugo pakiranje da budu 2 u jednom pakiranju kako piše – tada sam spremna platiti cijenu za to, a ostalo dala neka to takvo ne prodaju.

lukovice 8Situacija druga: Plodine Čakovec, jučer, 02.10.2013. Pregledavala sam i tamo čega ima novog, kad spazim na stalku i pakiranje dalija – da ponovim što sam već u prijašnjim tekstovima pisala: dalije se prodaju na proljeće i sade se na proljeće, na jesen se vade, a ne sade, jer ne mogu prezimjeti vani. A gomolji dalije su bili suhi kao barut. To me je ponukalo da pregledam malo ostala pakiranja, a bilo je tulipana, narcisa, zumbula, sadnica hosti, đurđica, begonija….ljudi moji, sve je to bila proljetna neprodana zaliha – potpuno suha i bezvrijedna. Od korijenja biljaka nikad to ne bi ništa naraslo. U nekim pakiranjima je nekim čudom par lukovica preživjelo, ali nijedno pakiranje nije bilo cijelo – većina je bilo 100% suho. I oni to sve lijepo prodaju kao sadni materijal, cijene od nekih 18 kuna nadalje – za ništa. Naravno da sam morala reagirati – ja to možda znam da to ništa ne vrijedi, ali mnogu ne znaju, možda neće gledati i slično. Tako sam već čula od mnogih da su kupili bezvrijedna pakiranja lukovica – jer, ako se to nudi u dućanima i ako je na novo postavljeno u prodaju, zašto bi trebali sumnjati da nešto nije u redu s time, a kamoli da je to prevara? I tako sam ja to počela skidati s stalka i odnijela na info pult i upozorila prodavačicu da nešto takvo ne smiju prodavati…kaj da velim, nije bila baš oduševljena mojim postupkom, još me pitala “A tko ste vi?”. “Kupac” odgovorila sam, i upozorila da ne mogu prodavati nešto što ne vrijedi. Žena se je izgovorila da oni nemaju ništa s tim jer je to stalak od “Ratarice” i da su oni to postavili pred tjedan dana…ali ipak, ako je to u Plodinama i ako novac od toga ide u kasu Plodina, nije to baš tako jednostavno – jer ako se polomi tegla, ili tanjur, ili bilo što – nju će osoblje Plodina skloniti i neće više prodavati, zar ne?

Uglavnom, pozivam sve koji ovo čitaju da ako naiđu na nešto ovakvo da – reagiraju. Tako dugo dok će će jednima prolaziti činjenica da neprodanu i bezvrijednu robu uvaljuju neinformiranim kupcima i tako svoje gubitke svaljuju na nedužne potrošače nije u redu. Bilo da vam netko otrgne novac iz ruke ili vas prevari prodajom nečeg što nije ono što piše na pakiranju – to je krađa. Stoga, ako već kupujete lukovice, dobro ih pogledajte. Ako naiđete na nešto kao što sam ja naišla – reagirajte, skinite s stalka i inzistirajte da se nešto ovakvo povuče iz prodaje. Kad jednom više tako ljudi počne reagirati, možda će se i oni opametiti. Ako ne, možda će ih inspekcije jednog dana opametiti da ne smiju tako krasti naivne kupce.

Ostali članci na ovu istu temu:

Lukovice i cvijece u ducanima

Jesenska kupovina lukovica cvijeca