lipanj 2013 - Biovrt - u skladu s prirodom

Rajčice iz dućana

Pred tri tjedna, prilikom kupovine u jednom domaćem trgovačkom lancu, u kojem smo završili samo zato jer je suprug dobio bonove za regres za godišnji odmor u njegovom poduzeću, zastali smo kod odjela povrća. Kako sam se ja zaželjela mozarelle, a moj suprug ne može jesti tu vrstu sira bez rajčice, rekla sam mu neka si onda kupi par rajčica, pa neće biti kraj svijeta. Ja osobno inače imam prilično strog pristup prema voću i povrću iz dućana i često radije jednostavno ne kupujem i ne jedem to, koliko god lijepo sve to izgledalo, pa tako često grdim svoju obitelj dok vidim da kupuju nešto van sezone od voća i povrća, a imaju sezonsko doma. Nekako, nakon toliko čitanja i proučavanja što se sve na tim policama doista može pronaći, radije se fokusiram na ono što imam doma, sezonski, a doista je rijetkost kad jedem nešto od voća i povrća iz dućana.

I tako si je moj suprug kupio tri rajčice, dvije je taj isti dan pojeo s sirom, a jednu je ostavio zamotanu u najlonskoj vrećici, gore u praznoj zdjeli za voće na šanku u kuhinji. I nekako smo zaboravili na tu rajčicu… prošla su dva tjedna, i to jedan od tih tjedana je bio tjedan paklenih vrućina … I slučajno, spazila sam tu zamotanu vrećicu u zdjeli za voće… i izvadila rajčicu – kao svježe ubranu. Strašno – zamotana u najlonskoj vrećici, dva tjedna na sobnoj temperaturi, ona je i dalje izgledala kao i pred dva tjedna – bez ikakvog znaka propadanja, kao što bi se odavno dogodilo domaćoj “normalnoj” rajčici. A zanimljivo, još uvijek nije mirisala kao rajčica, nego kao…hm, ništa konkretno… tek dok sam ju razrezala je počela mirisati kao rajčica.
rajcica 1rajcica 3
Nisam ju razrezala da ju pojedemo, nipošto nam nije palo na pamet, nego me je zanimalo hoće li uopće biti vani zanimljiva kukcima – tek drugi dan došle su na nju 2 muhe.
Uglavnom, da neko povrće ostane nepromijenjeno nakon 2 tjedna stajanja u najlonskoj vrećici na visokim temperaturama – to nije normalno. Poznata je činjenica da se radi primjene Codexa allimentariusa svo voće i povrće koje prelazi kontinente mora ozračivati, pa mi dođe u svemu tome da se još zapitam: što se uistinu događa s tim voćem i povrćem koje se nudi u dućanima, i kako sve to utječe na ljude koji to jedu  svakodnevno? I baš mi je drago što radije jedem ono što imam na vrtu. Koliko god neki ljudi mislili da smo  napredniji i sretniji kad je svo voće i povrće dostupno cijele godine u dućanima, neovisno u sezoni, izgleda da svo to voće i povrće nije niti približno slično onom pravom voću i povrću koje naraste i sazrije na vrtu kad mu doista i jeste vrijeme da dozori.
 

Svibanj 2013 – u sjetvi

Svibanj u biovrtu je započeo klasično kao i svake godine – «raskrčavanjem» biovrta i pripremom za proljetnu sjetvu. U biovrtu raste već veliki dio trajnica, a ostalo sve oko njih mičem “korove” i sijem povrće i tu niče jednogodišnje cvijeće.

02052013 17 biovrt

Trava u jagodama mi je opet bila kritična točka – plan je bio te jagode presaditi ispod hrasta i taj dio pretvoriti u prave gredice, ali kako je zima predugo trajala nisam stigla. Ipak, tokom svibnja sam uspjela nekako raskrčiti i taj dio, nešto motičicom, nešto kasnije srpom, samo skidanjem gornjeg sloja trave. Bilo mi je bitno, jer su se jagode doslovno gušile u toj travi.

21052013 4727052013 77

Sjetva je trajala cijeli svibanj, kao i raskrčavanja diljem vrt(ov)a. Puno je toga, zaključila sam tokom mjeseca ipak malo previše. Ove godine pomogle su mi kod sjetve i raskrčavanja i majka i jedna prijateljica, i opet samo nikako da to sve privedem kraju. Nije mi pomoglo niti vrijeme: svako me je malo neka kiša usporavala u napretku s vrtom. Dnevna mi je soba bila zatrpana pakiranjima sjemenja, premetala sam, grupirala, kombinirala kao što posijati… jako sam puno toga ove zime nabavila i dio graha i mahuna sam stavila na stranu za sjetvu iduće godine…nebu išlo sve…

Brzo su se pojavile i krumpirove zlatice, već početkom svibnja, kako je krumpir niknuo već su bile na njemu. Dobro je reagirati na vrijeme i pobiti tu prvu generaciju koja se sad pari i nese jaja…sve sam čučeći pregledala, na naličju listova zgnječila sva jajašca, sve zlatice pobrala i zgazila…i par puta ponovila. Na gredicama krumpira na udaljenijim oranicama nisam stigla sve pregledati, a kako su se krajem svibnja počele izlijegati, u lipnju predstoji ručno skupljanje ličinki. Češnjak i salata posađeni prošle godine su odlično napredovali.

23052013 10123052013 121

A konačno, nakon 2 zime nošenja na tavan i dolje, posađena su konačno 3 kivija, 2 ženke i 1 muški – već su počeli žutiti kako im je loše u teglama bilo, a ja nisam znala kamo s njima – posađeni su sad u tetine gorice pokraj mog vrta, bilo je nešto praznog mjesta gdje su se trsi (grožđe) posušili… tete su se doduše čudile što im odjednom raste u goricama, ali sam im naknadno objasnila da je to recimo privremeno 🙂

U svibnju je neki pomahnitali jelen opet rasturao mojim voćnjakom i šumskim vrtom, opet je uništavao voćke – rogovima je strugao mlade jabuke, čak i skinuo zaštitnu mrežu, uništio koru… nisam dosad imala ovoliko problema s divljači.

Do sredine mjeseca, biovrt još nije do kraja raskrčen i to me je malo tištilo…ali:

– posijana njiva, nekoliko redova kukuruza i tikve golice

– vrt br 2 skoro gotov, posijana masa stvari, razne vrste mahunarki, krastavci, tikvi, salata, cvijeća, kukuruza….dobro da sam kupila oznake za obilježavanje i pisala gdje kaj sijem, inače bi sve zaboravila, a posije se je ispostavilo i korisno za ponovnu sjetvu onog što nije niklo

– čak sam i nešto paprika i paradajza presadila na otvoreno, unatoč strahu i najavama mraza krajem mjeseca

– pobrala sam jednu turu koprive i stavila sušiti

– pomalčirala sam velii dio vrta br 2 travom s voćnjaka, alergija na travu me je jako pogodila, nema tu tablete protiv alergije koja bi to mogla ublažiti, disala sam nakon toga «na škrge» jer nos se totalno začepi, koža oko nosa sva ranjena od silnog brisanja nosa 🙁

– i svašta još. teško je sve to pamtiti, uglavnom svaki slobodan trenutak sam bila u vrtu

A za biovrt opet imam nove planove, ove godine planiram na njega staviti više trajnica i manje jednogodišnjeg bilja. Tek krajem mjeseca sam počela i s sjetvom i sadnjom na biovrtu, prije nije bilo vremena.

Evo kako je izgledao vrt br 2 – ove godine proširen na cijelu parcelu. Pogled od dolje, vrt br 2 je bio prije samo desno od češnjaka, prošireno i na lijevo, + biovrt, gore desno, i pogled prema dolje na drugoj fotografiji

15052013 0115052013 02

 Dio vrta br 2 na početku je ostao malo divlji od prošle godine, taj dio nije bio potanjurani nego je tu već puno toga raslo.

15052013 0315052013 98

Veliki dio sam čak uspjela i pomalčirati, a na kraju tih parcela sam posadila dosta vrsti luka, koje sam prekrila pepelom: dakle kako sam već pisala, kod mene pepeo na luku ima više svojstava: štiti od nametnika, štiti tlo od isušivanja, jer kod mene je ilovasto tlo podložno otvrdnjavanju i pucanju uslijed suša, a pod pepelom se to ne dogodi. Kalij u pepelu je odlično gnojivo za lukovičasto i gomoljasto povrće, dakle luk i mrkvu..

15052013 9927052013 112

Druga polovica svibnja bila je dosta hladnija, počeo je puhati hladni vjetar, rajčicama i paprikama je jako naštetilo i jako ih usporilo u rastu. Pokosili smo livadu kraj oranica, i malo zapuštete susjedove, nek se nađe za malč 🙂 Okopala sam na prvoj oranici 4 reda kukuruza koja sam prva posijala, pa smo onda skupa tu kolegica i ja između posijale visoki grah i mahune, i tikve.

Evo fotografije, to je prva oranica u nizu, desno što se ne vidi tu je 4 reda krumpira, pa kolegičin povrtnjak, pa onda moja 2*2 reda kukuruza. Kako dugo bude moguće, muž bude između tanjurao, dok se tikve ne rašire, da ne moramo baš sve ručno okopavati kao prošle godine, kad nas ej na jednoj parceli “pregazio” korov. A nema boljeg herbicida od “motikana” 🙂

oranica 1oranica 2

Na livadi pokraj sam nagrabljala travu i njome pomalčirala te gredice.

livada 1livada 2

Krajem svibnja sam počela sređivati jednu dugu gredicu koju je već počeo zaraštati novi korov, onaj “ljetni” – loboda i lisnati korovi. Na jedan kraj sam presadila suncokrete u red, na drugi sam posijala grah: suncokreti su visoki i odličan potporanj, ali ispod njih sve kržlja jer crpe jako puno vode i hranjiva iz tla…pa sam malo odmaknula grah na drugi kraj gredice, da vidim kako će takva kombinacije funkcionirati. I još sam svašta presađivala, peruanske jagode, rajčicu i malo kupusnjača, gredice na biovrtu koje sam na proljeće oplijevila i pomalčirala tim korovom su divne, rahle, super za obrađivati…doduše nije uvijek sve savršeno, ispod su rupe od voluharica, i njima se dopada. Na dosta mjesta u biovrtu sam između lupinusa posadila rajčice.

27052013 74 sadnja rajcice u biovrtu izmedu lupinusa

 Za grašak mi je mama donijela granje johe iz šume, baš su nešto preko njih rušili i bilo je puno granja johe, a one mi se baš i čine idealne za grašak. Imala sam i nešto granja od obrezivanja ljetnog jorgovana, i to sam iskoristila. A za zaštitu od ptica stavila sam trake u boji, ali nije to baš nešto otjeralo ptičice s tog graška, štoviše taj im je bio omiljeni:

23052013 5023052013 97

 A da priča s divljači ne bi završila u voćnjaku, došao je i zeko u vrt papati grah, sve redom, dosta je štete napravio. Mama mi je pomogla napraviti odbijajuće sredstvo protiv zečeva, više o tome ovdje.

Posadila sam konačno nekoliko sadnica ukrasnog grmlja što mje je čekalo za sadnju – 3 vrste biserka, 1 hypericum…pa sam spazila tamo gdje sam sadila, na livadi uz susjedovu među, da je trava jako oko ostalog grmlja, počela sam ih malo oslobađati, ima tu i ruža i svakakvog grmlja, ali sve jako stagnira i kržlja, nikako niti da se pošteno ne ukorijeni, neznam, nisam pametna…odlučila sam probati dok sve oslobodim trave malo pomalčirati ukrug oko biljaka, te ruže dohraniti gnojivom za ruže.

A u šumskom vrtu, na cvjetnoj gredici dominirala je roza boja …lychnis flos coculi se je jako proširio i u svibnju je bio vrhunac cvatnje.

08052013 94 lychnis flos coculi10052013 73

I na kraju mjeseca, nakon presađivanja salate, kupusnjača, te sjetve graha i krastavaca – potjerala me je kiša s vrta. Sve je nekako kasnilo u svibnju – i priroda s hladnim vremenom, i sve posijano je sporo nicalo, i ja nikako da sve posijem… a postalo je i hladnije pa smo opet grijali malo kuću predvečer… doista neobičan početak vrtlarske sezone.

A na biovrtu već “klasičan” prizor – lupinusi u cvatu, zauzeli su veliki dio vrta, i bili u vrhuncu cvatnje krajem svibnja:

27052013 60 lupinusi

Više fotografije iz biovrta u svibnju možete pogledati u galeriji fotografije, na slijedećem linku:

Album Svibanj 2013

 

Dud, murva – lat. Morus

Dud ili murva je listopadno stablo iz obitelji Moraceae, porijeklom iz Azije, a danas je rasprostranjeno po cijeloj Hrvatskoj. Može narasti do 20 metara, ali rijetko prelazi visinu od 10-15 metara. Dud se može se uzgajati stablo, ali i kao grm. U zadnje vrijeme se uzgaja i u ukrasne svrhe, cijepljen na manje podloge pa raste kao malo drvce spuštenih grana – tzv pendula. Otporan je na hladnoće, može rasti u polusjeni ili na suncu, podnosi sve vrste i ph tla, a rado raste u siromašnim tlima, perferira dobro drenirana i vlažnija tlo. Dobro podnosi atmosferska zagađenja.

U južnim krajevima Hrvatske dud se uobičajeno naziva murva, a sjeverno, kod mene u Međimurju, dud smo zvali malina, ali s drukčijim naglaskom da se zna razlika s «klasičnim» malinama, dakle s naglaskom na drugi slog riječi malina.

Postoje tri vrste duda koje rastu u našim krajevima:

Morus nigra – crni dud

Morus alba – bijeli dud

Morus rubra – roza, crveni dud

Najčešći su kod nas bijeli i crni dud.

 dud morus 4

Dud u našim krajevima cvate tokom svibnja, a dozrijeva tokom lipnja i sprnja.

Cvjetovi su sitni i neugledni, te jednodomni. To znači da su neki cvjetovi samo muški, neki samo ženski. Međutim, ovisno o stablu, neko može imati samo ženske cvjetove, neko drvo samo muške (murvac, muški dud), ili oboje.

Ja sam pred nekoliko godina kupila 2 sadnice crnog duda, ispalo je da je jedna sadnica ženska, znači sadrži samo ženske cvjetove, a druga sadnica ima oba spola – i ženske i muške cvjetove na sebi. A treća sadnica koju imam, a koja mi je nikla iz sjemenki, ispala je sadnica samo s muškim cvjetovima, dakle muški dud, murvac koji ne rodi. Razmišljam na njega cijepiti reznice s duda koji rodi.

Evo kako to izgleda na fotografijama, nakon cvatnje:

Ženski dud: svi cvjetovi razvijaju se u plodove:

 dud morus 5

 Muški dud – nakon cvatnje cvjetovi propadaju, nema plodova:

 dud morus 7

Dud i s ženskim i muškim cvjetovima: muški cvjetovi se suše i opadaju, ženski se razvijaju u plodove

 dud morus 8

Stoga, najsigurnije je dud uzgojiti iz reznice ili cijepljenjem, jer vam iz sjemenke može izrasti i muški dud, pa na kraju neće roditi. A dud se jako uspješno uzgaja iz sjemenki, i upravo je kod mene niknulo već nekoliko komada, najvjerojatnije kako je ptičicama u letu ispao plod, i tako su zasijale dud u mom vrtu

Navodno se reznicama lako razmnožava: u rano proljeće ili jesen se uzima reznica dužine 20-40 cm s rodnog drva i položi okomito u zemlju, s 2 pupa iznad, a možete probati i povaljenicama. Ovako uzgojene biljke zadržavaju osobine matične biljke, dakle birate rodno stablo za razmnožavanje.

 

Dud počinje dozrijevati u prvoj polovici lipnja, ali kontinuirano dozrijeva i tokom srpnja. Plodovi postupno zore pa prelaze iz zelene boje u crvenu i na kraju u crnu (ili bijelu ili crvenu). Kad je plod zreli, možete ga bez problema ubrati s grane, ili je već pao na tlo – ako se plod neda samo tako odvojiti od grane, kako god on izgledao zreli, nije još zreli, pa radije pričekajte.

 dud morus 12 dud morus 11

Nekad smo imali veliko drvo duda, i svako jutro smo skupljali svježe zrele plodove koji su popadali s stabla, jer je bilo previsoko za ručno branje. Stoga ako imate visoki dud, dobro je ispod njega imati redovito pokošeni travnjak ili nešto slično, da bi se mogli skupljati zreli plodovi. Plodovi sadrže dosta vitamina i minerala, a mogu se jesti i sirovi, ali i prerađivati u sokove, džemove, rakiju ili vino. Također, plodovi se mogu posušiti i koristiti kao zamjena za groždice, ali i posušiti i samljeti u prah. Listovi bijelog duda se mogu koristit kao povrće.

 dud morus 10

Crni dud ostavlja boju, pa računajte na ljubičasto-crne ruke nakon berbe, ali i na teško uklonjive mrlje na odjeći ako se zaprljate njime. Jako ga vole i životinje i insekti.

Što se tiče okusa, probala sam dosad bijeli i crni dud, i meni je osobno crni dud bolji, jer je aromatičniji. Bijeli dud je onako, više sladak, kao med, ali bez nekog specifičnijego okusa kao što je to crni dud.

Dud je biljka koja je korištena odavna u kineskoj narodnoj medicini, svi djelovi biljke su ljekoviti na neki način.

Više o ljekovitosti crnog duda:

http://www.pfaf.org/user/plant.aspx?latinname=Morus+nigra

i o ljekovitosti bijelog duda:

http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Morus+alba

Listovi duda su također jako zanimljivi i pojavljuju se u više oblika, pa se nemojte iznenaditi ako će na dudu odjednom narasti list drukčiji nego što su prvotno rasli – to je uobičajeno za stablo duda.

 dud morus 3

Bijeli dud jako privlači gusjenice, ta vrsta se je prvenstveno posvud sadila za uzgoj gusjenica dudovog svilca, dakle za proizvodnju svile. Prema podacima s interneta, Hrvatska je bila treća država u svijetu po uzgoju bijelog duda za proizvodnju dudovog svilca, a za proizvodnju svile. U mnogim gradovima rasli su drvoredi crnog duda, danas su nažalost rijetkost. Otkrila sam drvored duda pred nekoliko godina na Molatu, a i u Čakovcu je tek ostalo nekoliko komada stabala crnog duda…a tako je vjerojatno i u većini hrvatskih gradova – baš šteta.

Osim toga, drvo duda bilo je cijenjeno i u izradi bačava za rakiju, a u dolini Neretve i za izradu neretvanskih lađa.

Nekad je u našim krajevima raslo jako puno duda, danas ga gotovo više nigdje nema. Skoro svako dvorište imalo je nekad dud, a onda su ga ljudi počelo masovno micati s svojih imanja, što radi puno insekata radi popadanih plodova, što radi gusjenica, tako da je danas skoro pa postao zaboravljeno voće. Ali, malo pomalo ponovo raste interes za ovo fino i zanimljivo voće, te ga se sve više sadi u voćnjacima pojedinaca.

 

Održana treća radionica Škole vrtlarenja 2013

Dana 15.06.2013. održana je treća radionica iz ciklusa radionica Škole vrtlarenja udruge Biovrt – u skladu s prirodom.

Polaznice i polaznici Škole vrtlarenja učili su na radionici o slijedećim temama:

– nametnici u vrtu i tehnike suzbijanja: puževi, lisne uši, voluharice, krtice i grčice
– samoniklo jestivo i ljekovito bilje
– korisno cvijeće u vrtu
– obitelji biljaka: asteraceae i lilaceae
– uzgoj salate i luka
– uzgoj dvogodišnjih biljaka
– kako radove u vrtu prilagoditi vremenskim prilikama
– radovi u vrtu u lipnju

3 radionica skole vrtlarenja biovrt 12

U praktičnom dijelu bilo je pokazano i isprobano kako se presađuju kupusnjače, kako se praktično primjenjuje metoda biljaka mamaca za lisne uši na vrtu, te kako se radi mamac za puževe s pivom.

Također je bila prikazana i objašnjena stara indijanska metoda sadnje “Tri sestre”.

 

3 radionica skole vrtlarenja biovrt 83 radionica skole vrtlarenja biovrt 7

Na kraju je radionice Silvija Kolar-Fodor podijelila prisutnima viškove iz biovrta: sadnice amaranta zvanog “crveni špinat”, sadnice crvene lobode, crnog sljeza, suncokreta, te sjeme bijelog korijena.

Više fotografija s radionice dostupno je na slijedećem linku: Facebook galerija fotografija

Voditeljica Škole vrtlarenja je Silvija Kolar – Fodor, predsjednica udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, kolumnistica na portalu Naturala.hr, autorica tekstova na blogu “U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, autorica tekstova na portalu Sirovahrana.hr, autorica tekstova u prilogu “Vrt” časopisa 24 sata, administratorica foruma Vrtlari, zaljubljenica u Prirodu te dugogodišnja biovrtlarka.

Više o Školi vrtlarenja pročitajte ovdje: Škola vrtlarenja 2013

 

 

Sjenokoša u lipnju

Prizor koji sam uspjela snimiti prošli tjedan nažalost gotovo je iščeznuo iz naših krajeva – preokretanje pokošene trave na livadama i priprema sijena. Snimila sam jednu 80 godišnjakinju kako preokreće travu – odnosno sijeno. Danas se većinom, ako se i priprema sijeno, sve radi traktorima.

Sjećam se nekad, kad sam bila dijete, ovo je bio sastavni dio radova svakog seoskog domaćinstva u lipnju, pa tako i kod nas. Imali smo pravu kolekciju drvenih “rasuva” za svakog člana obitelji za preokretanje trave i nekoliko drvenih “zubača” za grabljanje suhe trave. Tijekom lipnja, dok je na livadama narasla trava, livade su se pokosile i trava se je sušila za sijeno, koje se je spremalo za zimu za prehranu stoke, uglavnom krava i zečeva. Pred 20-tak godina u mom kraju puno je seoskih imanja imalo po 1 kravu, pa su za to i trebali livade i sijeno, danas su nažalost krave iščezle iz međimurskih sela.

I moja je baka imala jedno kravu, zvala se je Šeka. Imali smo nekoliko livada, koje su se redovito kosile i gdje smo redovito spremali sijeno. Preokretanje trave bio je normalan lipanjski posao, kao i kasnije spremanje na “kupe” tj hrpe, tovarenje na voz i vožnja sijena doma. Kao dijete, uvijek me je prilikom tovarenja sijena zapao posao grabljanja ostataka sijena po pokošenoj livadi, kad se je ona glavnina sijena pobrala – ništa se nije ostavljalo da propadne.

A vozovi…sjećam se kako su nekad ljudi tovarili ogromne vozove sijena, i onda su se doma svi na tome vozili – kako sam živjela na kraju sela, većina je tih vozova prolazila kraj moje kuće. Neke je vozove vukao traktor, ali u vrijeme mog djetinjstva neke su vozove čak vukle i zapregnute krave – 2 krave vukle su 1 voz, jedan je čovjek na početku voza imao te krave zapregnute i vodio ih je kuda da idu. I na asfaltu je često znao ostati trag da su krave tuda prošle, ostaci izmeta krava koje su vršile nuždu prolazeći selom, i to je bilo nešto normalno vidjeti u selu… pitam se kako bi danas na to ljudi reagirali, ha, ha.

A miris sijena, toplo lipanjsko sunce, skakavci i zvuk zrikavaca…bezbrižna dječja igra na sijenu… uspomene koje ostaju za cijeli život.

 

13062013 10

  

Presađivanje kupusnjača

Mjesec svibanj i lipanj vrijeme su presađivanja tj. rasađivanja kupusnjača po vrtu. Ja obavljam sjetvu kupusnjača tokom travnja na jednu gredicu sve skupa za rasad, te onda kasnije tokom svibnja i lipnja rasađujem po vrtu. Tako mi je puno jednostavnije kasnije rasporediti sve na mjesto i u susjedstvo koje im najbolje odgovara.

Prema starom međimurskom kalendaru, kupusnjače je najbolje rasađivati oko duhova, a to je negdje oko 24.05. Moja je prabaka imala jednu tradiciju vezano za presađivanje kupusnjača, a to je Antunovo, tj po katoličkom kalendaru sv. Antun – 13.06. Smatralo se je da je presađivanje upravo na ovaj datum najbolje vrijeme za presađivanje zelja, i da će takvo zelje biti najbolje za zimnicu (kiselo zelje), tj da će najbolje narasti do jeseni i da će biti lijepe čvrste glavice. Naravno, ne ispada uvijek baš tako: moja su majka i baka prošle godine baš pazile da su sadile taj dan, pa to zelje nije baš najbolje uspjelo. Ali i prošle je godine bila strašno suha i vruća godina pa nije niti čudno. One svejedno, i unatoč nekim lošijim rezultatima nekih godina, čuvaju tradiciju presađivanja zelja oko Antunovoga.
Kod presađivanja je zapravo i dobro “uloviti” dobre vremenske prilike: uvijek je bolje rasađivati prije kiše ili za malo kišnijeg razdoblja, jer onda morate manje zalijevati i biljke se puno bolje prime u takvim uvjetima.
A evo kako ja rasađujem kupusnjače ovih dana. Načupam si kupusnjače koje želim rasaditi – ako je suho, prije ih treba zalijati da bi se mogle lakše iščupati i da se nebi oštetilo korijenje.

Na pripremljenoj gredici prvo iskopam rupe gdje ću ih saditi, malo pognojim eko granuliranim gnojivom ako ne rastu u mješovitom nasadu s mahunarkama jer su kupusnjače zahtjevnije biljke tj većih potreba za hranjivima. Zatim lagano zatrpam rupu jer su sadnice puno manje, te samo prstom napravim rupu za biljčicu i posadim tako presadnicu kupusnjača.

    
Zatim lagano utisnem zemlju oko presadnice i dobro zalijem, te vratim malč oko presadnice, ali ne tik uz presadnicu. Ukoliko je izuzeto toplo i sušno vrijeme treba zalijevati još nekoliko dana, ukoliko je kišnije ne treba.
    
Kupusnjače možete saditi na zasebne gredice, ali i u mješovitim kulturama. Ja ih kombiniram s rajčicom, jer tako jedni drugima tjeraju nametnike, a to su onda uglavnom zelje i kelj, niske kupusnjače. Sadim ih i u kombinaciji s paprikom, te uz grah koje je dobra kombinacija i dobro se izmijenuje – prvo dominira na gredici grah, i on gnoji tlo dušikom, kasnije dok grah završi s vegetacijom polako preuzimaju mjesto kupusnjače, koje dominiraju na jesen. Kupusnjače većeg rasta poput raštike, kelja pupčara ili brokule sadim na zasebne gredice, jer trebaju više prostora.
Kupusnjače se odlično slažu i s kamilicom koja poboljšava okus kupusnjačama, te s nevenom, koji štiti i čisti tlo od nematoda.
 

Održan Dan otvorenih vrata u biovrtu 08.06.2013.

Dana 08.06.2013. godine održan je Dan otvorenih vrata u biovrtu Silvije Kolar-Fodor, predsjednice udruge Biovrt – u skladu s prirodom. Vrt se nalazi u Novom Selu Rok, mjestu pored Čakovca, a ove godine ga je posjetilo preko 70 ljubitelja prirode i vrtlarenja iz cijele Hrvatske.

U sklopu Dana otvorenih vrata Silvija Kolar-Fodor održala je predavanje “Zaboravljeno povrće”, te terensko predavanje u sklopu obilaska biovrta, šumskog vrta, voćnjaka, te livade i oranica. Gošća predavačica iz Zagreba, Mihaela Devescovi, vlasnica internet stranice www.sirovahrana.hr, održala je predavanje „Sirova hrana kao način prehrane”.

dan otvorenih vrata u biovrtu 08 06 2013 13dan otvorenih vrata u biovrtu 08 06 2013 11

Održano predavanje Silvije Kolar-Fodor o zaboravljenom povrću možete pogledati na slijedećem linku:

YOUTUBE VIDEO

a terensko predavanje s obilaskom biovrta možete pogledati ovdje:

YOUTUBE VIDEO

Predavanje Mihaele Devescovi o sirovoj hrani pogledajte na slijedećem linku:

YOUTUBE VIDEO

Više fotografija može se pogledati na nekoliko foto albuma na facebooku, na slijedećim linkovima:

FACEBOOK FOTO ALBUM

FACEBOOK FOTO ALBUM

FACEBOOK FOTO ALBUM

FACEBOOK FOTO ALBUM

dan otvorenih vrata u biovrtu 08 06 2013 15dan otvorenih vrata u biovrtu 08 06 2013 16

Uz organizirana predavanja i obilazak vrta, za sve posjetitelje vrta bio je i pripremjeni domjenak s isključivo domaćom pripremljenom hranom i slasticama, koju su pripremili članovi i volonteri udruge.

Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali.

dan otvorenih vrata u biovrtu 08 06 2013 21dan otvorenih vrata u biovrtu 08 06 2013 19

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” je nevladina i neprofitna organizacija koja radi na promicanju i edukaciji o životu u skladu s prirodom, podizanju svijesti o održivom razvoju, promicanju očuvanja biološke raznolikosti, te na promicanju ekološke i organske proizvodnje namirnica i svih biljaka općenito.

 

Radionice izrade prirodnih repelenata i zubnih pasti u Čakovcu

Dana 08.06.2013, povodom Dana otvorenih vrata udruge Biovrt – u skladu s prirodom, fitoaromaterapeutkinja Martina Bogdanić iz Udruge za fitoaromaterapiju Studio Martina&Natura dolazi iz Rijeke u Čakovec održati predavanje o prirodnoj kozmetici.
Nakon navedene manifestacije, za sve zainteresirane održati će i dvije izuzetno zanimljive radionice:
1. RADIONICA IZRADE PRIRODNIH REPELENATA
– termin: subota 08.06.2013., 16:00-18:00 sati
– cijena 100 kn
Repelenti – sredstva za odvraćanja insekata – ne moraju biti sintetski i ne moraju smrdjeti. Na radionici ćete naučiti kako izraditi prirodne repelente, te kako koristi eterična ulja i biljke za ugodnije boravljenje u prirodi.
2. RADIONICA IZRADE ZUBNIH PASTI
– termin: nedjelja 11-14 sati
– cijena 100 kn
Cilj radionice je da što više ljudi nauči kako raditi zdrave, prirodne, ljekovite zubne paste jer je svakodnevena konzumacija flora (natrij florid u komercijalnim zubnim pastama) sustavno trovanje i stvaranje ogromnog broja najtežih bolesti, fizičkih a pogotovo psihičkih. Dovoljno je da u google ukucate riječi kao što su epifiza i flor, istina o floru i sl. i da dođete na početak traga istine o floru. Banalna svakodnevna stvar kao što je zubna pasta pretvorila se u banalnu svakodnevnu dozu otrova.
Htjeli, ne htjeli, dok peremo zube uvijek sa slinom progutamo i dio paste za zube. Ako ne želimo da se trujemo (jer već i vrapci na grani znaju da su zubne paste deponij opada farmaceutske industrije) možemo zube prati samo s četkicom i čistom vodom.
Ako želimo da preventivno djelujemo na zdravlje usne šupljine, ali i cijeloga tijela (jer uvijek u procesu pranja zubi jedan dio zubne paste završi u našem probavnom traktu) možemo naučiti kako napraviti zdrave ali i ljekovite paste za zube (ali i cijelo tijelo).
zubne paste1
Radionice će se održati u Novom Selu Rok kraj Čakovca, u biovrtu udruge Biovrt – u skladu s prirodom. Nakon prijave dobiti ćete točne upute za dolazak.
Iskoristite ovu iznimnu priliku i naučite više o prirodnoj kozmetici. Martina Bogdanić dolazi u ove krajeve samo jedanput na godinu, a znanje koja ćete dobiti na radionicama je vrlo korisno i primjenjivo za svakoga.
Rok za prijave: 07.06.2013. u 20:00 sati., putem on-line obrasca:
OBRAZAC
 

Aktivnosti Biovrta u svibnju 2013

U svibnju u udruzi Biovrt – u skladu s prirodom nastavljavili s edukativnim predavanjima i radionicama.

rodendan udruge gredica 05 05 2013 2Dana 05.05.2013. sudjelovali smo na rođendanu udruge Gredica, a slavlje je istodobno bilo obilježavanje Međunarodnog dana permakulture. Na navedenom događaju predsjednica udruge Silvija Kolar-Fodor održala je predavanje «Osnove biovrtlarstva», najviše predviđeno za vrtlare početnike. Naime, u udruzi Gredica ove godine povećani je broj parcela u urbanim vrtovima, pa je tako nove parcele dobila 50-tako novih korisnika.

Nakon predavanja bila je održana i razmjena sjemenja, na kojoj su osim članova udruge Gredica sudjelovali i članovi/ice udruge Biovrt i udruge Rustica, Zlata Nanić, opg Pereglin i opg Branilović.

Više o navedenom događaju možete pročitati na slijedećem linku:

Prv rodendan cudesnih vrtova obiljezen predavanjima razmjenom sadnog materijala i druzenjem

Na navedenom događaju snimljena je i reportaža za emisiju Eko Zona HTV-a, koja je bila prikazana 25.05.2013. Navedeni prilog u kojem i predsjednica udruge Biovrt govori o vrtlarenju i domaćem sjemenju možete pogledati na slijedećem linku, nakon 20-te minute:

Birajte emisiju od 25.05.2013.:

HRT EMISIJA

A u svibnju konačno je započela i Škola vrtlarenja, ciklus radionica o vrtlarenju u samom biovrtu. Radionice su bile održane 04.05. i 18.05., a više o održanim radionicama možete pogledati na slijedećim linkovima:

Izvještaj s prve radionice Škole vrtlarenja:

Odrzana prva radionica Skole vrtlarenja 2013

Izvještaj s druge radionice Škole vrtlarenja:

Odrzana druga radionica Skole vrtlarenja 2013

A više o Školi vrtlarenja pročitajte na slijedećem linku:

Skola vrtlarenja 2013

1 radionica SV biovrt 04052013 12 radionica Skole vrtlarenja biovrt 3