svibanj 2013 - Biovrt - u skladu s prirodom

Zaštita usjeva od divljači

Divljač jako voli mlade usjeve, pogotovo mladi grah. Neugodno sam se iznenadila kad sam ovih dana zapazila veće štete na grahu koji mi je na vrtu tek dvadesetak metara od kuće, i na kojem nikad u godina nisam imala ovakav problem.

A ove godine broj divljači je znatno porastao u mojoj okolici, pa tako mi ovo proljeće jelen uništava mlade voćke, a zečevi su se došli nahraniti u nedavno niknuli grah. Nažalost, ako pretjeraju, od graha ove godine ništa neće biti, jer najviše vole mlado lišće i mlade pupove, a dok to pojedu, jedino što mi preostaje je opet sijati grah, ako još imam sjeme. Stoga, trebala sam poduzeti mjere odvraćanja divljači s vrta, ako ne želim ostati bez graha.

Postoje 2 stara trika kako odvratiti divljač s vrta i voćnjaka, i to preko mirisa koji tjeraju divljač. Prvi je način skupiti dlaku pasa ili ljudsku kosu. Možete ju nabaviti u frizerskim salonima ili sakonima za šišanje kućnih ljubimaca. Stavite kosu ili pasju dlaku u mrežice (npr. mrežica za luk, vreće za krumpir ili mrežica za hranu za ptice), napravite smotuljak veličine stisnute šake, i to objesite na voćke ili na štapove koje zabijete u zemlju. Miris će prestrašiti divljač koja se boji pasa i ljudi, i tako neće ulaziti na vrt ili voćnjak koji ima postavljene te mrežice.

Drugi je način odvraćanje pomoću stare svinjske masti ili kosane masti (u Međimurju se to zove slanine). To je tehnika koju upotrebljava moja majka, a koristi ju odavna. Savjet je dobila od jednog starog lovca koji joj je rekao da je to baš iz njegovog iskustva najučikovitije rješenje za odvraćanje divljači, puno bolje od suvremenijih sredstava koje su znali dobiti za prskanje za odvraćanje divljači mirisom.

Evo kako smo to napravile nakon što su zečevi došli u biovrt. Pripremile smo pamučne krpe izrezane na manje komade, vezice i drvene stupiće visine malo više od 1 metar. U sredinu pamučne krpe stavi se žlica svinjske mast.

Krpa se zamota, zaveže skupa vezicom i zaveže na stup koji se zabije svakih 10 koraka na posebno ugroženim gredicama. Tu će se svinjska mast lagano topiti i poteći po stupiću, a miris će učinkovito odvraćati zečeve i srne s vrta.

[widgetkit id=”24″]

Zasad, nekoliko dana poslije, nismo primijetile da bi se divljač vratila u vrt. Ako se to ipak dogodi, imam već na umu i novu metodu: preko noći biti će moja 2 psa puštena da budu slobodno u dvorištu i na vrtu. Psi nagonski “polude” dok spaze zečeve i srne i ganjaju ih kao ludi, pa ako ne upali odvraćanje mirisom, vjerujem da će psi biti učinkovita rezerva za odvraćanje odnosno tjeranje divljači s vrta.

A što se tiče pasa, njima ovi smotuljci masti ili slanina mirišu, moji psi su mi već 2 “ukrali” s vrta, jedan čak i s stupićom. Kako je idealno da budu na visini 1 metar, dakle dobro zabijte stupiće, i čvrsto privežite smotuljke ako vam i psi šeću kraj vrta. To možda ipak neće spriječiti mačke, ali one barem neće odnjeti stupiće i smotuljke – ako ih dobro privežete 😉

20052014 mamci za divljac s masti Lana i Gea  20052014 mamci za divljac s masti Lana napada

 

Podržimo Marš protiv Monsanta

25.05.2013. u subotu će ljudi diljem svijeta prosvjedovati protiv Monsanta.
Prosvjed protiv Monsanta organizira se jer ta mega korporacija uništava biološku raznolikost, ne vodi brigu o ljudskom zdravlju, a jedini joj je cilj profit na temelju patenata na GMO sjeme, pesticide, rBGH (recombinant bovine growth hormone) i slične otrove. Monsantov je glavni cilj prodati otrove (prvenstveno pesticide), a ne unaprijediti poljoprivredu i uzgoj hrane. U SAD-u, ta je ozloglašena korporacija uništila tisuće farmera, a slijedeći cilj im je širenje na Europu što su već (neuspješno) pokušali uz svesrdnu pomoć Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Ovim prosvjedom želimo reći NE Monsantu i GM hrani!
***Ne dozvoljava se dolaženje na skup sa bilo kojim stranačkim obilježjima i transparentima.***
Full Info Sheet: http://bit.ly/12AjXh1
OUR Webpage: http://bit.ly/YoD22v
Event List; http://bit.ly/16W7tAO
Official March Against Monsanto Song: http://bit.ly/137DbZE
https://www.facebook.com/photo.php?fbid=479660548774212&set=oa.539741219398578&type=1&relevant_count=1&ref=nf
marš protiv monsanta
Maršu protiv Monsanta koji će se održati sutra 25.5.2013. u preko 330 gradova u svijetu pridružiti će se Zagreb, Split, Osijek, Rijeka, Bjelovar, Đakovo i Zadar 🙂
Ovo su facebook stranice gdie možete pronaći više informacija o prosvjedima:
https://www.facebook.com/events/506016709446094/ 
https://www.facebook.com/events/331120510348665/ 
https://www.facebook.com/events/508503829205623/
https://www.facebook.com/events/580936658595341/?ref=22 
https://www.facebook.com/events/375100862611285/ 
https://www.facebook.com/events/473840399358761/ 
https://www.facebook.com/events/126485027552838/?ref=3
Podržimo Marš protiv Monsanta i iz vlastitog doma
U facebook grupi grupi Biovrt.com – u skladu s prirodom se rodila ideja o podršci/maršu protiv Monsanta.  Ideja je da svi koji ne mogu ići na prosvjed iz nekog razloga, na svoj prozor, balkon ili vrt objese natpis “ovo je vrt (ili balkon ili što već) bez Monsanta”, čime će se proširiti svijest među građanima. Možete se i fotografirati s transparentima i postati na svom zidu na facebooku, kao znak protesta protiv Monsanta.  Tko može i želi, neka se pridruži akciji i pokaže da ne želi korporacijskog diva Monsanta i sve njemu slične u svom dvorištu, pa ni nigdje dalje, jednako kao što ne želi ni GMO hranu ni prisilno nuđenje bilo kakve manipulacije sjemenjom i hranom.
Dakle fotografirajte se s transparentom ili nečim drugim na koji način želite prosvjedovati za zaštitu našeg sjemenja i zaštitu naše hrane od pohlepe korporacija. Dana 25.05.2013 objavljujte svoje fotografije vašeg protesta na zidu facebook grupe Biovrt.com – u skladu s prirodom, i dajte podršku onim fotografijama koje vam se najviše dopadaju. Fotografija s najvećim brojem skupljenih “lajkova” dobiva na poklon kuvertu s par paketića autohtonog sjemenja iz biovrta:))
Potpišite i peticiju protiv patentiranja biljaka
 Preko 2.000.000 ljudi u EU potpisalo PETICIJU protiv PATENTIRANJA RAZNIH BILJAKA OD STANE MONSANTA i DRUGIH KORPORACIJA:
“Vladama Njemačke, Francuske, Nizozemske i svim državama koje su pod ugovorom Europske konvencije o patentima:
Zabrinuti građani vrše pritisak da preuzmete vodstvo kako bi uredili EU zakon o patentima, i zatvorili rupe u tom zakonu koje dozvoljavaju korporacijama da patentiraju razne biljke i konvencionalne metode prehrane. Potrebne su čiste i efektivne zaštite i zabrane koje će zaštititi potrošače, farmere i uzgajivače od preuzimanja našeg hranidbenog lanca od strane korporacija. “
http://www.avaaz.org/en/monsanto_vs_mother_earth_loc/?slideshow&fb_source=message
Pogledajte dokumentarne filmove o Monsantu:
Na slijedećim linkovima možete pogledati kako Monsanto utječe na svijet danas:
Svijet prema Monsantu:
http://www.youtube.com/watch?v=jjw4CzzYqOk
Food inc
http://www.veoh.com/watch/v20368182MnDqr98W?h1=Food+Inc+HD+720p
 

Održana druga radionica Škole vrtlarenja 2013

Dana 18.05.2013. održana je druga radionica iz ciklusa radionica Škole vrtlarenja udruge Biovrt – u skladu s prirodom.
Polaznice i polaznici Škole vrtlarenja učili su o dobrim i lošim susjedima za mahunarke, tikve, krastavce, rajčice, patliđane i paprike.
U praktičnom dijelu bilo je pokazano i isprobano kako se sije; grah, visoke mahune, bosiljak i krastavci, te kako se presađuju presadnice paprike, rajčice, te celera. Pokazano je i isprobano kako napraviti potpornje grašku za penjanje i kako otjerati ptice od mladog graška.
2 radionica Skole vrtlarenja biovrt 22 radionica Skole vrtlarenja biovrt 3
Pregledalo se je i naučilo više o sezonskim korovima i nametnicima, te koje jestivo i ljekovito bilje se sad može nabrati u prirodi.
Učilo se je i o sezonskim nametnicima, između ostaloga o krumpirovoj zlatici te o nametnicima kupusnjača.
2 radionica Skole vrtlarenja biovrt 52 radionica Skole vrtlarenja biovrt 4
Na kraju je radionice Silvija Kolar-Fodor podijelila prisutnima viškove iz biovrta: sadnice amaranta zvanog “crveni špinat”, sadnice crvene lobode, crnog sljeza, te sadnice astera i visokog suncokreta trajnice.
Voditeljica Škole vrtlarenja je Silvija Kolar – Fodor, predsjednica udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, kolumnistica na portalu Naturala.hr, autorica tekstova na blogu “U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, autorica tekstova na portalu Sirovahrana.hr, administratorica foruma Vrtlari, zaljubljenica u Prirodu te dugogodišnja biovrtlarka.
Više o Školi vrtlarenja pročitajte ovdje: Škola vrtlarenja 2013
 

Dani otvorenih vrata u Biovrtu 2013

Za sve ljubitelje prirode i vrtlarenja, udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” organizira dane otvorenih vrata u biovrtu Silvije Kolar-Fodor, čiji vrt i tekstove možete pratiti na njenoj stranici www.biovrt.com.

Na navedenoj manifestaciji imati ćete priliku organizirano razgledati biovrt, prisustvovati raznim predavanjima i neformalnom druženju i razmjeni iskustava sa iskusnim i manje iskusnim vrtlarima.

Sudjelovanje na Danima otvorenih vrata je besplatno.

Dan održavanja: 08.06.2013. (subota) od 10:00-16:00

Mjesto održavanja: Novo Selo Rok (7 km od Čakovca)

Broj posjetitelja je ograničen, a prijave su obvezne.

Prijave zaprimamo do 05.06.2013. putem on-line obrasca dostupnog na www.biovrt.com, ili direktno na slijedećem linku: OBRASCA

Nakon prijave dobiti ćete točne smjernice kako doći do vrta.

biovrt 1dragoljub

Raspored:

  9:30 -10:00   Prijem gostiju

10:00 -10:55   Predavanje: “Zaboravljeno povrće”, predavačica Silvija Kolar – Fodor,

11:00 – 11:45  Predavanje “Prirodna kozmetika i ljeto”, predavačica Martina Bogdanić

11:50 – 12:35  Predavanje „Sirova hrana kao način prehrane”, Mihaela Devescovi

12:45 – 13:45  Obilazak Biovrta, šumskog vrta i voćnjaka, terensko predavanje; Silvija Kolar – Fodor

14:00-15:30   Domjenak, neformalno druženje, sajmeni dio

16.00              Završetak i odlazak

Predavačice:

Silvija Kolar – Fodor, Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”,autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, voditeljica radionica o biovrtlarstvu, kolumnistica na potralu Naturala.hr, autorica tekstova na blogu “U skladu s prirodom” Večernjakove blogosfere, autorica tekstova u rubrici Vrtlarica u prilogu “Vrt” časopisa 24 sata, suradnica-autorica tekstova na portalu Sirovahrana.hr, administratorica foruma Vrtlari, zaljubljenica u Prirodu te dugogodišnja biovrtlarka.

Martina Bogdanić, voditeljica Udruge za Fitoaromaterapiju “Studio Martina & Natura” Rijeka, fitoaromaterapeutkinja, kolumnistica na portalima Naturala.hr i Burza.com.hr, autorica i voditeljica edukacija o ljekovitom bilju, aromaterapiji, prirodnoj kozmetici, izradi zubnih pasti i drugih srednih radionica.

Mihaela Devescovi, vlasnica i urednica web stranice www.sirovahrana.hr, koju je pokrenula s ciljem promicanja zdrave hrane u njenom izvornom obliku. Nakon mnogo truda, ljubavi i vremena u istraživanje koncepta sirove hrane, više od 3 godine se hrani isključivo sirovom hranom, pretežno voćem, povrćem i orašastim plodovima. Iskusna je voditeljica predavanja i radionica o pripremi sirove hrane.

jagode i ribizmrkva i grasak

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” je nevladina i neprofitna organizacija koja radi na promicanju i edukaciji o životu u skladu s prirodom, podizanju svijesti o održivom razvoju, promicanju očuvanja biološke raznolikosti, tena promicanju ekološke i organske proizvodnje namirnica i svih biljaka općenito.

Veselimo se Vašem dolasku!

 

Travanj 2013 – i zima, i ljeto

Travanj smo započeli s poplavom. Kako sam pisala, krajem ožujka nam je bila poplavljena i parcela šumskog vrta i oba voćnjaka. Početkom travnja počela se je povlačiti voda, a iza šumskog vrta prekopali su radnici Međimurskih voda kanal za otjecanje vode s naše parcele u kanal za oborinske vode, a mi smo još malo naknadno produbili taj kanal…

A kako je bilo mokro, presadila sam pamuk čičke tamo gdje ljudi često šeću i gdje su mi ukrali mali srebrni bor s parcele – ideja je dakle na među posaditi nešto veliko i pikasto, kad već takvi ljudi tamo jesu, da ne mogu dalje na parcelu. Počela sam i presađivati samoniklu salatu na gredice oko češnjaka, kao rubnu kulturu i za to je bilo super vrijeme da se primi salata bez muke.

kanal za odvodnju vode u kanal 01042013 1presadivanje samozasijane salate 01042013

Kako nikako da zatopli, čak je početkom travnja opet padao snijeg, i to prilično, počela sam malo cvijeća sijati i na potkrovlju u male teglice. Posijala sam tako mirisnu grahoricu i peruanski noćurak. Grahorica bolje uspijeva dok je hladnije i ne voli vrućine, pa bolje da čim prije nikne.

I konačno, 10.04. je malo zatoplilo, s boljim prognozama. Počela sam seliti tegle s otpornijim biljem van: jaglace, breskve, smokve, ginko, clematise i sl. Doduše, uvijek postoji problem kako sve to posaditi, to mi je stara boljka – uvijek nakupljam više toga, kasnije samo imam probleme. Tako već drugo proljeće selim kiwije u teglama i nikako da dobijem ideju kamo da ih posadim.

12.04. sam konačno sijala. Počela sam sređivati dio vrta br 2, jedan dio tog vrta će biti i bez tanjuranja, jer smo na dijelu imali češnjak od prošle godine, i nije se moglo tanjuračama tu obraditi, a i imala sam tu puno toga posijanoga još od jeseni. Posijala skoro sve kupusnjače koje sam imala sjeme….velim skoro sve jer nisam našla svo sjeme, moram pretražiti kamo sam sakrila ostatak Presadila sam i dio niknulih jednogodišnjih kokotića, silene armeria i salvie horminium, sve posvud su nikli pa da ne smetaju, jer ako sve to ostavim opet drugo nebu raslo nego šuma cvijeća. Baš sam se dobro osjećala nakon toga što je mali djelić vrta konačno posijani i sređeni.

Još početkom travnja sve je bilo prekriveno snijegom, a tad par lijepih dana sredinom travnja i priroda je ubacila u petu brzinu. Procvale ljubičice, šuma je bila puna šumarica…tako mi je sve to naglo došlo….i odjednom, toliko posla za napraviti, i osjećaj da sam u debelom zaostatku, jer sam puno toga imala u planu napraviti tijekom ožujka i u prvoj polovici travnja, a jednostavno se nije moglo.

13.04. smo konačno počeli saditi bagreme što sam kupila pred više od mjesec dana, čekali su utrapljeni na zemlji. Moj suprug je gredom (priključak na traktoru) izravnao dio parcele koja ide na špicu (jedna od parcela koje su udaljenije od biovrta), jer kako je tu špicu teško obrađivati, tu smo si odlučili posaditi bagreme za ogrijev. Sadili smo ih i s sjeverne strane voćnjaka, onog na pola puta između šumskog vrta i parcela, preko kojeg je tekla voda. I iako je još zemlja bila mrvicu premokra, a poljski put do tamo katastrofa koliko je blato, moj suprug je to izravnao, a ja sam prije toga izmiješala sjeme alfa alfe, bijele djeteline, gorušice, facelije i amaranta – nije bilo puno sjemenja, ali pobacala sam posvud tu i bilo bi super da to nikne i zaraste taj dio parcele:) Tu je inače dominirao osjak prošle godine, a njega se je teško riješiti radi dubokog korijenja.

Nakon sjetve i ravnanja, počeli smo s sadnjom bagrema…opet je bilo malo teško jer je zemlja mrvicu premokra, ali bolje za sadnju jer nismo zalijevali…daleko nam je to za vodu za toliko sadnica nositi… posadili smo preko 200 bagrema. Počeli smo s 2 reda, svaki s jedne strane, i malo kasnije smo dodali još jedan između, dakle 3 reda bagrema, malo bliže jedan do drugoga – to se kod nas naziva “sječa”, dakle samo 1-3 reda drveća – tako ima više svjetla i puno bilje napreduje nego da bi cijelu parcelu ravnomjerno zasadili, a i kositi će se lakše između prvih godina. Većina je dakle bila posađena tu na «špicu», dio na sjeverni dio voćnjaka, i dio smo dopunili već postojeći drvored bagrema na sjeveru šumskog vrta – dakle istodobno su i za ogrijev i za zaštitu od hladnijeg sjevernog vjetra.

13042013 113042013 2

Dobila sam i dosta sadnica cvijeća i grmlja od sestre i kolegica s foruma, sve je to trebalo nekamo smjestiti, a i sama sam još iskopala u šumi bijeli gavez i donjela ga za posaditi u šumski vrt. S biovrta u šumski vrt sam presađivala mirisne ljubičice. Presadila sam grm jorgovana – baš je rastao na mjestu gdje smo predvidjeli staviti stup za ogradu, pa ga je trebalo izvaditi, i posaditi 2 metra dalje. A jedino je to moguće samo u rano proljeće. A i radi toga je kasnije jako slabo cvao, baš šteta. Presađivala sam i voćke, doma sam imala samoniklih višnji i iz sjemenja uzgojenih marelica, dobila sam par lipa i vinogradarskih breskvi, a kod sestra sam iskopala šljive i kruške za podlogu za cijepljenje idućih godina, i to sam većinom posadila na onu «špicu» ispod gdje smo posadili bagreme, nešto u voćnjak i šumski vrt.

Netko nam je opet ispraznio cisternu s septičke jame na našu livadu LDoduše ne na našu livadu nego na livadu poslije naše, ali provezli su se preko naše parcele, i kako je voda tu već stajala i kako je naša livada niže, sve je to k nama doteklo. A nikako da uhvatim gada i prijavim ga.

Na među sam naknadno pobockala grane spiralne i žalosne vrbe, sve uzduž, bilo je dosta vlažno i postoji šansa da se to primi: jednostavno moramo napraviti gustu živicu sve oko međe da takvi ljudi nemaju pristupa tome.

17.04. sam već imala svoju salatu za berbu, onu što sam presađivala na jesen uz češnjak. Bile su doduše manje glavice salate, ali ionako je ima puno. I baš mi je super tako napraviti i isplanirati vrt da uvijek ima nečeg za nabrati na njemu, a da ne koristim nikakve staklenike ili plastenike. Posijala sam tih dana grašak, blitvu, rotkvice, malo mrkve među češnjak…

41 salata 1604201343 salata 16042013

Završila sam i s iznošenjem tegli na otvoreno…stvarno ih puno ima…i dio sam tog proljeća podijelila prijateljicama, i sobnog i vanjskog što mora biti u teglama jer ne može prezimiti vani kod mene. Taj dan smo posadili i dio krumpira, te sam kupusnjače s vrta br 2 što su prezimjele presadila u šumski vrt, da tamo procvatu za sjeme. Konačno su došle na red i lukovice koje sam nakupovala – ljiljani i crocossomie, i njih sam smjestila na gredice.

Dakle, pogled unatrag 18.04.: pred tri tjedna smo lopatali snijeg, o onda već ljeto i vrućine – tako brzo je sve raslo da nisam stigla sve rasaditi što sam htjela, jer sve je prolistalo i procvalo, sve se je u prirodi galopirajući žurilo da nadoknaditi predugu zimu …… već je trava bila za kositi… počela sam osjećati laganu paniku da ništa nebum stigla što sam htjela napraviti.

83 vocnjak u maslacku 23042013

Krajem travnja sam primjetila da mi je pomahnitali jelen uništio dosta voćki u voćnjaku s gornje fotografije – čak je skinuo nekoliko zaštitnih mreža i zatim oglodao kore, 2 jabuke su pukle nisko, kako se je hario o njih valjda 🙁 eto, mreže nisu dovoljno…pa sam objesila po voćnjaku mrežice s kojima sam hranila ptičice napunjene svinjskom masti, to ih navodno tjera…

85 potrgana vocka 2304201386 unistena vocka 23042013

Pokušavala sam odtraviti jagode, kraj susjedinog grunta, kao i svako proljeće, sve mi raste trava preko i ispod žice k meni 🙁 jagode namjeravam otud potpuno presaditi, ne mogu više tako svako proljeće, i tu kraj međe moram zapravo jače malčirati ili posaditi nešto agresivnije od korova i trave koji mi raste s susjedine parcele na moju. Ali izgleda da ove godine to neći stići, u planu je za jesen ili iduće proljeće.

25.04. sam posijala kukuruz, na parceli ispod one špice gdje smo sadili bagreme…tu smo dan ranije posadili dio krumpira, 4 reda meni, a pola reda kolegici, koja bude na toj parceli imala povrtnjak, jer nema svoju parcelu na mjestu gdje može imati organski vrt. A kako sam pala s sadilice dok smo sadili krumpir…ajoj…zakoračila sam dolje da bacim prazne sanduke, a žniranec od patika mi se zakačio za dio sadilice, i ljosnula sam bradom i prednjim trupom na sanduk…toliko me boljelo na prvi mah da nisam mogla ustati. Brada je pošteno natekla, a dobro da je ogrebotina bila ispod brade, pa se nije vidjelo jako.

No uglavnom, dakle pola parcele je krumpir i kolegičin vrt, drugi dio smo motikom posijale kukuruz, 4 reda, točnije 2 + 2, a između smo ostavili po za 1 tanjurače prazni prostor: uz kukuruz ide kasnije grah i tikve, a do tog vremena dok se to ne razraste može se potanjurati, da ne moram sve ručno kopati. Prošle godine jednostavno nismo uspjeli ručno sve okopati, pa ove godine pokušavamo biti pametniji.

I opet nikako da se primim povrtnjaka…malo sam uspjela presaditi jagode, pa sam morala rasaditi zumbule i ecinacee uz ogradu jer moj suprug radi novu ogradu, pa sam malo rijedila astere, pa odlučila posaditi dalije i kane… 1 tačke kana i 3 pune tačke dalija na vrh…uh, jedno vrijeme sam samo to iznosila iz podruma na mjesto sadnje. Do kraja mjeseca uspjela sam sve posaditi

Biovrt 23.04.2013.

70 biovrt 23042013

A par dana nakon pada me je počelo boljeti rebro kao ludo, nisam bila na miru i eto, počelo se je buniti. Ali jednostavno nije bilo vrijeme za mirovanje, kud puklo da puklo. Vrt još skoro ništa nije sređen niti zasijan, a biovrt džungla. Stavljala sam si obloge od tinkture gaveza, puno je pomoglo. I još k tome počela mi je alergija, kihala i šmrcla, a kako sam kihala, tako se je i osjećalo bolno rebro. Došla mi je tada i mama malo pomoći, i velika joj hvala na tome, tako su se puno brže neke stvari napravile. Jako sam proširila vrt ove godine, i zapravo da nemam pomoć mame i kolegice koja si radi vrt na onoj parceli što sam spomenula, to više sama ne bih mogla uz ovako ludu godinu kakva je počela – prvo dugo zima, pa prevruće, pa i dosta kiše kad se ne može na vrt… i jednostavno nikako naći dovoljno vremena da se napravi sve što je u planu. Ali, izgleda da će biti bolja godina od prošle, neće biti tolika suša kao što je u ovo doba godine već prošle godine bila, i jako se veselim svim novim vrstama koje ću uzgajati u svojim vrtovima.

U mjesecu travnju je dakle sve počelo naveliko cvjetati, doista, bilo je prekrasno i mirisno 🙂 I voćke, i samoniklo bilje, i vjesnici proljeća… Fotografije možete pogledati na slijedećem linku:

Album Travanj 2013

 

Kopriva ne voli košnju

Mnogi koprivu radi njene ljekovitosti i jestivosti smatraju kraljicom svih biljaka. I doista, moram se opet ponoviti i ja, kad bi ljudi znali koliko je to divna biljka, više bi ju poželjeli imati u svojim vrtovima. Osim ljekovitosti i jestivosti, kopriva se koristi i u raznim pripravicma za vrt: poput sredstva za prskanje nametnika ili tekućeg gnojiva (više).

Pred nekoliko godina, kad sam kupila jednu prekrasnu livadu, bila sam jako sretna što je na jednom dijelu te livade bujala kopriva. Imala sam te godine koprive u izobilju, čak i viška. U međuvremenu, kako se nismo mogli već “boriti” s toliko trave na toliko površina, moj muž je napravio malčer kao priključak za traktor, s kojim je dvaput te godine pokosio tu cijelu parcelu – dakle kao što su se i nekad kosile livade – tek dok je trava narasla, i kasnije krajem ljeta još jednom.

Ali, unatoč ne čestoj košnji, kakva je nažalost postala uobičajena kod okućnica, primijetila sam iduće proljeće da na tom mjestu ima puno manje koprive, iduće godine još manje…skoro pa da je nestala… Posumnjala sam na košnju, ali nisam bila sigurna da je radi toga.
I onda sam ovo proljeće bila u posjeti jednom predivnom malim šumskom vrtu u Rijeci i vlasnica vrta mi se je požalila na istu stvar: pokosili su vrt prošle godine i kopriva je nestala, prevladalo je ostalo bilje.
Povezala sam to s onim što se je dogodilo na mojoj parceli i sad mi je jasnije: kopriva doista ne voli košnju i počinje nestajati ako redovito kosite neku površinu. Nasuprot tome, imam jedan dio površine gdje se ne kosi nego tu uzgajam cvijeće – od prošlogodišnje zalutale male biljčice koprive, do ove je godine preuzela pola gredice i počela potiskivati ostalo bilje. I to sve može biti korijen tek jedne biljke, koji se širi rizomatski na okolne površine. Očigledno, spremam se u berbu koprive.
Dakle, ako želite uzgojiti koprivu u jednom kutku vašeg vrta, svakako neka to bude negdje gdje se ne kosi. Ali s druge strane, računajte na to da će se ona jako širiti i da ćete ju i teško obuzdavati ako će joj mjesto odgovarati.
 

Održana prva radionica Škole vrtlarenja 2013

Dana 04.05.2013. održana je prva radionica iz ciklusa radionica Škole vrtlarenja udruge Biovrt – u skladu s prirodom.
Polaznice Škole vrtlarenja učile su o planiranju vrta i formiranju povrtnjaka, kako i zašto paziti na plodored, koji su dobri i loši susjedi u vrtu. Govorilo se je i o alatima i rukavicama koje koristimo na vrtu.
1 radionica SV biovrt 04052013 1
U praktičnom dijelu bilo je pokazano i isprobano kako se sadi i sije; luk, mrkva, rotkvica, salata i grašak.
1 radionica SV biovrt 04052013 61 radionica SV biovrt 04052013 7
Pregledalo se je i naučilo više o sezonskim korovima i nametnicima, te koje jestivo i ljekovito bilje se sad može nabrati u prirodi. Govorilo se je i o tehnikama malčiranja.
1 radionica SV biovrt 04052013 8
Na kraju je radionice Silvija Kolar-Fodor podijelila prisutnima viškove iz biovrta: sadnice astera, visokog suncokreta trajnice i ljubičica.
Voditeljica Škole vrtlarenja je Silvija Kolar – Fodor, predsjednica udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, kolumnistica na portalu Naturala.hr, autorica tekstova na blogu “U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, autorica tekstova na portalu Sirovahrana.hr, administratorica foruma Vrtlari, zaljubljenica u Prirodu te dugogodišnja biovrtlarka.
Više o Školi vrtlarenja pročitajte ovdje:  Škola vrtlarenja 2013
 

Aktivnosti Biovrta u travnju 2013

I u travnju nastavljena su predavanja i edukacije u sklopu udruga Biovrt – u skladu s prirodom.

Dana 13.04.2013. godine predsjednica udruge Silvija Kolar-Fodor, kao članica čakovečke Grupe solidarne razmjene sudjelovala je i u pripremi i na radionici “Prepoznavanje samoniklog jestivog bilja”. Radionicu je vodila ekološka aktivistica Gordana Dragičević iz Zagreba. Nakon teoretskog dijela koji je bio održan u dvorani Autonomnog centra, cijela je grupa završila na biovrtu, na terenskom dijelu radionice prepoznavanja biljaka.
radionica prepoznavanje samoniklog bilja
Dana 20.04.2013. gostovali smo u Rijeci, te sudjelovali na humanitarnoj akciji “Prirodom bez granica II” koju je organizirala Udruga za fitoaromaterapiju “Studio Martina&Natura”. Na navedenoj akciji promoviranjem suživota sa prirodom organizirana su predavanja edukativnog karaktera, a na kojima su se skupljala sredstva za dječicu koja odrastaju bez obitelji, Dom za djecu “Ivana Brlić Mažuranić” iz Lovrana, jedinica u Rijeci, djeca od 0-3 god života. Tako je i Silvija Kolar-Fodor na navedenoj akciji održala predavanje “Kako (i zašto) imati vlastiti biovrt”.
predavanje rijeka 20.04 2predavanje rijeka 20.04 1
Dan poslije, 21.04.2013., na poziv Grupe solidarne razmjene “Pod učkun”, Silvija Kolar-Fodor održala je četevrosatnu radionicu o osnovama biovrtlarstva za zainteresirane članove. Radionica se je održala u prostoriji Udruge za terapijsko jahanje «Pegaz» u Rijeci. Nakon radionice sudionici su posjetili i obližnji šumski vrt jedna članice GSR-a.
radionica rijeka 21042013posjeta sumski vrt sonja 21042013
Dana 27.04.2013. godine održano je i predavanje “Kako (i zašto) imati vlastiti biovrt” i u Koprivnici, ovaj put u suradnji s koprivničkom udrugom Kopriva. Predavanje i razmjena sjemenja nakon predavanja bili su održani u dvorani gradske vijećnice, a snimku predavanja možete pogledati na slijedećem linku:
YOUTUBE VIDEO
Snimljena je i reportaža za  emisiju TV Obločec Varaždinske televizije, koju možete pogledati na slijedećem linku:
YOUTUBE VIDEO
 predavanje 27.04.2013. koprivnica
 

Udruge upozoravaju na EU uredbu o sjemenu i sadnom materijalu

Pozivamo vas na konferenciju za medije u organizaciji 17 ekoloških udruga i udruga ekoloških poljoprivrednika povodom rasprave o novoj EU uredbi o sjemenu i sadnom materijalu. Konferencija će se održati u prostorijama Zelene akcije Frankopanska 1a, Zagreb u ponedjeljak 6.5. u 11 h.
Pojedine stavke spomenute uredbe mogle bi imati katastrofalne posljedice za očuvanje, razvoj i širenje domaćih, tradicijskih sorata kultiviranog bilja kao dijela naše baštine i osnove domaće poljoprivredne proizvodnje, a i kvalitete hrane na našem lokalnom tržištu. Ovaj pokušaj reguliranja tržišta sjemenom uvođenjem obavezne certifikacije te geografskih i povijesnih ograničenja pri plasmanu domaćih sorti imat će suprotan efekt i pogodit će mala, tradicijska poljoprivredna gospodarstva, ekološke poljoprivrednike, udruge za zaštitu domaćih sorti i na kraju potrošače koji za svoje vrtove žele nabavljati domaće sorte ili kupovati zdrave, raznovrsne, domaće poljoprivredne proizvode. Predstavnici civilnog društva naglašavaju da se iza cijele priče vrlo očito krije pokušaj nametanja interesa sjemenarske industrije suprotno javnom interesu. Na konferenciji će govoriti prof.dr.sc. Marijan Jošt kao predstavnik sjemenarske struke te Sunčana Pešak iz udruge ZMAG u ime udruga organizatora i potpisnica otvorenog pisma upućenog budućim hrvatskim zastupnicima u EU parlamentu i mr.sc. Nevenu Mimici, budućem predstavniku u EU komisiji koje ovim putem predstavljamo javnosti.
Udruge organizatori i potpisnici otvorenog pisma:
Zelena mreža aktivističkih grupa ZMAG, Vukomerić (Zagrebačka županija)
Istarski eko proizvod – udruga ekoloških proizvođača Istarske županije
Izvor 2007 – Udruga ekoloških proizvođača Sisačko-moslavačke županije
Žmergo, Opatija
Eko – Zadar
Biovrt – u skladu s prirodom, Čakovec,
Gea – Udruga za promicanje agroturizma, proizvoda i načina života sela, Sisak
Gredica, Varaždin
Čovjek na Zemlji, Dubrovnik
Kinookus, Dubrovnik
Parkticipacija, Zagreb
Udruga Klaster kulturne i gospodarske baštine „ Stara škola”, Pisarovina
Tranzicijska Pula
Zona 00, Rijeka
LAG Filozići, Cres
Institut za ruralni razvoj i ekologiju, Gradec (Zagrebačka županija)
Ospera – Osječki permakulturni aktivisti
Tekst preuzet s internet stranice udruge ZMAG:
http://www.zmag.hr/hr/vijesti/poziv-medijima
A više o tumačenju EU uredbe o sjemenju i sadnom materijalu možete pročitati na slijedećim linkovima:
http://www.ekomreza.org/hr/clanak/sloboda-domacem-sjemenju/1400
http://www.zmag.hr/hr/vijesti/domace-sjeme-na-udaru
grah jin jang 2