0
Kupovina sjemenja – na što treba paziti
Počela je veljača. Dani su polako, ali sigurno sve duži i sve nam je bliži početak nove vrtlarske sezone. Mnogi, poput mene, već su jako nestrpljivi i na veliko su u planiranju svojih vrtova za ovu godinu. A nakon planiranja kreće se i u potragu za sjemenjem koje nam nedostaje.
Trgovine se pune novim zalihama sjemenja, a na internetu se već neko vrijeme također svašta može pronaći. Ja sam već počela i kupila sam mnoštvo novog sjemenja. Iako već imam jako puno vrsti na svom vrtu i sama skupljam svoje sjeme, ne mogu odoljeti potrazi za novim biljkama koje još nemam. Stoga sam već prošla sve dućane, te sam naručila i nešto preko oglasa na internetu. Neki kupuju cipele, neki mobitele…ja sjeme i biljke. Svatko ima svoju malu slabost
Ukoliko se spremate u nabavu sjemenja, evo nekoliko stvari na koje trebate obratiti pažnju.
CIJENA SJEMENJA : Iako ovdje govorimo o malim vrećicama sjemenja koja sa mogu kupiti u većini maloprodajnih trgovina, razlike u cijenama od dućana do dućana često su velike. Nije isto dati za vrećicu sjemenja 4 ili 6 kn, pogotovo ako ćete kupiti veće količine.
Stoga svakako prilikom kupovine sjemenja prvo pogledajte cijene i izbor u nekoliko trgovina, pa onda krenite u stvarnu nabavu.
KOLIČINA SJEMENJA: Iako sva pakiranja sjemenja izgledaju više – manje ista, količine sjemenja koje se nalaze u paketićima često se jako razlikuju od proizvođača do proizvođača. Nije isto kupiti pakiranje s 20-tak sjemenki i 200-tinjak sjemenki iste vrste – a doista mogu biti takve razlike. Stoga, dok provjeravate cijene provjerite prstima i količinu sjemenki koje se nalaze u pakiranjima – primijetiti ćete velike razlike. Manja i jeftinija vrećica često znači i puno manje sjemenja.
ROK TRAJANJA : U dućanima nekad prodaju ostatke iz prijašnjih godina, pa se tako može naći i sjeme kojem je prošao rok trajanja. Rok trajanja je označen na poleđini vrećice i svakako ga provjerite prije kupovine. U pravilu, rok trajanja je oko 2-3 godine, neke vrste nešto manje neke malo više, ali ovo je prosjek. Doduše, ako je sjemenju i prošao rok trajanja postoji velika mogućnost da će ipak sjeme proklijati, samo u manjem postotku. Ali, zašto kupovati nešto čemu je prošao rok trajanja i tako si umanjiti šanse za bolji uzgoj, ako možete kupiti svježe sjeme kojeg si dio možete ostaviti i za sjetvu iduće godine.
ORGANSKO I KONVENCIONALNO SJEME: Organsko sjeme je skupljeno s biljaka iz organskog uzgoja. To znači da su biljke s kojih je skupljeno sjeme uzgojene bez upotrebe herbicida, pesticida i ostalih kemikalija. Takvo sjeme je posebno označeno – ima oznaku da je organsko na samoj vrećici. Nažalost, takvog je sjemenja jako malo na tržištu. Svo ostalo sjeme na tržištu je iz konvencionalnog uzgoja, dakle biljke s kojih je skupljeno sjeme su uzgajane uz pomoć insekticida, pesticida itd… Najidealnije bi bilo nabaviti organsko sjeme za vaš biovrt, ali kako sam spomenula ima ga jako malo na tržištu i duplo je skuplje. Stoga nije kraj svijeta ako za vaš vrt nabavite i konvencionalno sjeme, pa ga dalje razmnožavate na svom vrtu. Već iduće godine ćete tako imati svoje vlastito organsko sjeme. Ali dakle ovdje mislim samo na sorte koje su autohtone ili sorte koje se uredno mogu dalje razmnožavati, nikako ne hibridi ili GMO sjeme, to izbjegavajte pod svaku cijenu. Dakle, riječ organsko sjeme označava uvjete u kojima su bilje biljke s kojih je sjeme skupljeno uzgajano. Nemoje to brkati s hibridima, sortama i tretiranjem sjemenja.
TRETIRANJE SJEMENJA :Podatak da li je sjeme tretirano ili ne je obavezan i nalazi se ne poleđini pakiranja. Sjeme može biti tretirano i netretirano, drugim riječima , ako je tretirano znači da je “okupano” u fungicidima i da je obloženo slojem tog fungicida. Tretiranje se provodi kao način sprečavanja prenošenja bolesti koje se šire sjemenjem. Međutim, činjenica je da postoje i brojne bolesti koje ne sprečavaju ti standardni fungicidi (thiram, iprodion). S druge strane, takvo je sjeme izuzetno toksično i treba biti jako oprezan prilikom sjetve. Dok otvorite vrećicu, na prvi pogled ćete odmah prepoznati tretirano sjeme: ono je ili jarko roza ili plavo. Dakle, ako i kupite takvo sjeme, čuvajte ga dalje od dohvata djece i ne dirajte to sjeme rukama, obavezno koristite rukavice. Moja je preporuka svakako izbjegavati takvo sjeme i obavezno čitajte podatak o tretiranju prilikom kupovine. Ako neki proizvođač ima npr. tretirano sjeme graha, ne znači da je svo sjeme graha na tržistu tretirano, pregledajte pakiranja drugih proizvođača i vrlo vjerojatno ćete naići i na netretirano sjeme iste vrste.
Što ako niste uspjeli pronaći određenu vrstu sjemenja netretirano, a zaista ga želite posijati na vašem vrtu?
Primjetila sam da ove godine na tržištu ima jako puno tretiranog graha i graška i teško je naći pakiranja koja nisu tretirana. Ako nemate izbora osim takvog tretiranog sjemenja, pretpostavljam da ćete ga kupiti. Dakle, imajte na umu da je to sjeme obloženo toksičnim fungicidom i baratajte sjemenjem samo s gumenim rukavicama. Da ne bi sve te fungicide stavili u zemlju s sjemenom, prije same sjetve okupajte sjeme u toploj vodi – pustite da se namače par minuta i onda sve protrljajte s rukama ( u rukavicama!), te još jednom isperite. Nećete sve isprati, ali većinu budete. Grah i mahune se ionako često preporuča namakati noć prije sjetve, pa ovaj postupak neće naštetiti sjemenju. Ali svakako te sezone skupite svoje sjeme tih vrsti, da više ne morate kupovati toksično sjeme.
NAZIVI SJEMENJA – ŠTO ONI ZNAČE?
Primjetila sam da neki proizvođači dobro označavaju sjeme, navode puni naziv, latinski naziv, oznaku da li je hibrid ili ne, te da li je možda autohtona sorta nekog podneblja. Tako bi to zapravo trebalo izgledati. Međutim, na drugima ćete naći samo šture podatke, bez latinskog naziva, kao na primjeru fotografije gore. Iskreno, nisam baš previše sigurna s tako djelomičnim oznakama na sjemenju da se točno zna što oni nude i da li to možda kojim slučajem nije hibrid. Stoga je uvijek sigurnije kupiti dobro označeno sjeme.
Osim što se danas razvijaju hibridi i GMO sjeme kojih se mnogi (s razlogom) plaše, istodobno se razvijaju i “klasične” sorte sjemenja i u prodaji su danas kod nas većinom upravo te sorte. Većina sjemenarni održava sorte koje su tokom povijesti razvili vrtlari i koje su se pokazale najpogodnijima za uzgoj. A upravo uzgojem i odabirom razvijaju se i nove sorte, koje dakle nisu rezultat nikakvog inženjeringa, nego prirodnog odabira. Dakle, nemojte se bojati kupiti takve sorte, jer to su sorte koje možete bez straha posijati u vašem vrtu i nadalje skupljati s njih sjeme. To su npr: mrkva nanthes, tikvica patišon, krastavci kornišon, salata dalmatinska ledenka…. Naravno, uvidjeti ćete tokom uzgoja na vrtu da je doista teško skupljati baš svo sjeme s vrta i koliko se neke vrste međusobno križaju. Skupljanje sjemenja je za neke vrste doista lako, ali za neke, poput mrkve koja se često iskriža s divljom mrkvom, nije baš tako jednostavno. Stoga i ja još uvijek kupujem sjeme određenih vrsti i polako razrađujem strategiju kako i ovo sjeme uspješno skupiti. A do tada, zahvalna sam što postoje i sjemenarne koje imaju u ponudi ovakve sorte za kupiti.
Opasnost koja se skriva kod sjemenarni je ta da ih diljem svijeta preuzimaju velike kemijske korporacije koje razvijaju sjeme koje se prodaje u kompletu s njihovim kemijskim sredstvima. Na tržištu se nudi sve manje i manje sorti i sjemenarne počinju pogodovati uglavnom velikim proizvođačima, pa razvijaju sve više hibrida. To sve skupa je pogodovalo smanjenju biološke raznolikosti za 97% u toku prošlog stoljeća. Međutim, na našem tržištu imamo sreće da postoji još jedna sjemenarna koja čuva i razmnožava puno autohtonih sorti. Neću nikoga reklamirati, ali ako ćete dobro proučiti vrećice sjemenja u ponudi i sami ćete to otkriti.
HIBRIDI: DA ILI NE?
Hibride ćete prepoznati po oznaci F1 nakon naziva sjemenja. To su vrste koje su nastale namjernim križanjem tzv. čistih linija, sjemenja dobivenog uzastopnom samooplodnjom. Bujnost nastaje kombinacijom dvaju genetički različitih čistih linija. To dakle nije GMO, nego vrsta nastala ciljanim križanjem. One donose bujni urod prve godine, ali sjeme skupljeno s tih biljaka ne daje iste rezultate. Njihovo sjeme stoga ne možete ponovo sijati, jer iz njihovog sjemenja neće narasti biljke s istim osobinama kao i njihovi roditelji, često će biti kržljave i slabog uroda ili će svake godine sve manje i manje roditi. Hibridi dakle stvaraju ovisnost vrtlara o kupovini sjemenja i sigurnu zaradu onome tko ih proizvodi. Dugoročno vode samo smanjenju biološke raznolikosti i osiromašenju poljoprivrednika koji su primorani svake godine iznova kupovati sjeme. Stoga uvijek radije birajte čiste vrste, bez oznake F1 uz naziv vrste, tim bolje ako se radi o nekoj autohtonoj vrsti. To su vrste od kojih možete na kraju sezone skupiti sjeme i bez brige posijati iduće godine. Sjetvom svake godine na vlastitom vrtu vi ćete tu biljku prilagođavati vašem tlu, vašoj klimi i ostalim uvjetima i tako ćete imati otpornu biljku dobro prilagođenu uvjetima u kojima raste, puno otporniju i na bolesti i na nametnike.
OSTALI PODACI NA PAKIRANJIMA SJEMENJA
Neki proizvođači navode na pakiranjima vrlo šture podatke o nazivima, te kad se sjeme sije. Drugi pak navode puno bolje opise, vrijeme klijanja, visinu u koju biljka naraste, dubinu sijanja i potreban razmak među biljkama, pa čak i neke praktične savjete. Naravno, čim više podataka to bolje, lakše će vam biti s sjetvom i planiranjem vrta.
Još jedan bitan podatak na pakiranjima sjemenja je zemlja porijekla. Većinom će to biti Italija. Nažalost, situacija u Hrvatskoj ja danas takva da nema domaćih proizvođača sjemenja i većina sjemenja ja na tržištu iz uvoza. Pa čak i ona pakiranja sjemenja koja imaju na pakiranju hrvatsku zastavu, porijeklom su iz Italije.
KUPOVINA SJEMENJA PREKO INTERNETA
Na domaćim oglasnim i aukcijskim portalima možete pronaći veliki izbor sjemenja. Tu ima jako puno preprodavatelja koji preprodaju kupljeno sjeme na inozemnim internet portalima i tek manji je broj onih kod kojih možete nabaviti domaće sjeme. Prednost nabave preko interneta je što možete kupiti u udobnosti vlastitog doma, platite sjeme preko računa ili uplatnicom i poštom vam stigne doma. Nedostatak je što ponekad preuzimate rizik, jer dok ne poznajete prodavatelja i ne vidite što on stvarno nudi, može vam prodati svašta. Čula sam i vidjela svašta: neki prodavatelji tvrde u oglasima da su sjeme i fotografije iz njihovog vrta, ali to im je samo reklamni trik i zapravo su samo preprodavatelji. Poznajem ljude koji su kupili takvo sjeme zato jer je u oglasu pisalo da je domaće i osjećali su se jako prevareno kad su dobili original pakiranje nekog češkog proizvođača. Neki su prodavatelji išli tako daleko da su preprodavali kupljeno tretirano (roza) sjeme i onda kupcu tvrdili da su to oni doma tretirali sjeme. Kaj god! Neki kradu tuđe fotografije i tekstove s interneta u prezentaciji onoga što nude, što je zapravo kršenje Zakona o autorskim pravima, odnosno krađa. To sam osobno doživjela više puta, kada su se preprodavači, pa čak i neki internet portali koristili slikama i tekstovima s moje internet stranice u svrhu njihove promocije prodaje. Da, nije lijepo, i kad ste žrtve lažnog reklamiranja osjećate se prilično prevareno, a “robu” vidite tek dok ste ju već platili i dok vam je već doma.
Ali naravno, ima i prodavatelja sjemenja koji će vas oduševiti, pa je najbolje da se dobro informirate i dobro sve proučite prije internet kupovine. Uvijek postoji i mogućnost postavljanja pitanja prodavatelju za detaljnije informacije prije same kupovine, a možete i pitati druge za njihova iskustva s internet kupovinom na raznim forumima.
Ja sam imala prilično dobra iskustva s kupovinom preko interneta i zapravo mi je drago što na taj način mogu doći do novih vrsta povrća i cvijeća koje nisam nigdje drugdje uspjela naći. Često sam i razmjenjivala sjeme preko raznih vrtlarskih foruma i oglasa. Dakle, aktivno sudjelujem na internet portalima i kao kupac i kao prodavatelj viškova sjemenja s biovrta, a uvijek sam zainteresirana i za razmjene sjemenja.
U našoj zemlji postoji i nekoliko udruga koje se bave očuvanjem biološke raznolikosti i koje nude sjeme zainteresiranima, svaka pod određenim pravilima. Te udruge često organiziraju i razmjene sjemenja, stoga pratite njihove internet i facebook stranice i priključite se razmjenama. Udruga Biovrt – u skladu s prirodom čija sam predsjednica je jedna od tih udruga i redovito sudjelujem na razmjenama sjemenja. Upravo u ovo vrijeme godine se diljem Hrvatske organiziraju razmjene sjemenja, pa i na ovaj način još stignete nabaviti sjeme za proljetnu sjetvu. Ali svakako bi bilo najpoželjnije da se aktivnije angažirate u svojoj okolini i probate pronaći starinske sorte koje još nekolicina ljudi održava. Time možete pridonjeti očuvanja vrsti koje su pred nestankom, a koje su veliko biološko bogatstvo za opstanak ljudi u budućnosti. Naravno, dok uspijete pronaći takve vrste, ne zaboravite mi se javiti za razmjenu sjemenja.
U svakom slučaju, na koji god način nabavili sjeme, uskoro počinje najuzbudljiviji dio godine, a to je početak vrtlarske sezone. To je doba kada će mnogi prionuti sjetvi već doma u posudicama na prozorskim daskama, jer nikako ne mogu dočekati početak proljeća. Svima skupa želim sretan početak vrtlarske sezone, puno uspjeha u sjetvi i mnogo radosti i inspiracije u vašim vrtovima.
Ukoliko želite nabaviti domaće sjeme iz biovrta, viškove našeg sjemenja možete potražiti OVDJE.
Dobri i loši susjedi u vrtu
Vrtlari su promatrajući godinama na svojim vrtovima ustanovili da u nekim kombinacijama biljke bujno rastu, dok u nekim ne. Na temelju tih iskustava brojnih vrtlara kroz godine rada i iskustva na vrtu, nastale su tabele dobrih i loših susjeda na vrtu, odnosno upute kako je najbolje iskombinirati biljke na vrtu.
Biljke na vrtu utječu jedna na drugu na način da luče aktivne tvari – fitoncide. Fitoncidi (Phytoncide) su različite biološke aktivne tvari koje stvaraju biljke, a djeluju na životne procese susjednih biljaka i malih organizama poticajno ili sprečavajući. Oni mogu usmrtiti bakterije i gljivice, otrovati kukce i gliste, ali i potaknuti susjedne biljke na bujan rast ili totalno blokirati rast susjedne biljke. Oni su glavni “krivac” zašto postoje tabele dobrih i loših susjeda u vrtu.
Na internetu i u raznim literaturama postoje brojne tabele s kombinacijama koje se biljke međusobno slažu, a koje ne. Nažalost, ako ćete to malo bolje proučavati, primjetili ćete da su neki podaci proturječni s podacima u drugim tabelama. Tako sam zapazila da u nekim tabelama savjetuju da su kupusnjače i grah dobri susjed, druge vele da se ne podnose. Stoga, ipak se nemojte prihvatiti tih savjeta kao apsolutne istine, jer nikad se ne radi o utjecaju samo dvije biljke jedna na drugu. Tu je cijeli niz utjecaja okoline, živog svijeta, ph vrijednosti tla, okolnog bilja koji itekako mogu utjecati na prvotni odnos spomenute kombinacije 2 biljke. Stoga, iskušavajte i sami, pratite i bilježite rezultate, možda vas iznenadi otkriće na vlastitom vrtu. I naravno, dobre kombinacije ponovite.
Da se vratim na onu spomenutu kombinaciju mahunarki i kupusnjača, kod mene se je pokazala uspješnom. Ovo je za mene odlična kombinacija i zato jer omogućava dobru iskoristivost prostora: sadim 2 reda niskog graha, a između 1 red kupusnjača: isprva je grah bujniji, a kad on rodi i završi berba, tad više počinju bujati kupusnjače i one dobivaju više mjesta na gredici. Istodobno, mahunarke obogaćuju tlo dušikom, a kupusnjače trebaju dosta dušika
Umjesto kompliciranih tabela, ja sam odlučila uzeti u obzir samo osnovne smjernice dobrosusjedskih odnosa na vrtu. Izvor te tabele je knjiga “Bio-vrt” Marie-Luise Kreuter.
Dobri susjedi na povrtnjaku:
rana mrkva – luk
kasna mrkva – poriluk
grah-cikla-čubar
celer – poriluk
mrkva-salata-vlasac
rajčica-peršin
rajčica-celer
salata-rotkvica-korabica
kupusnjače-grah
krastavac-kopar
Loši susjedi na povrtnjaku:
salata-peršin
komorač-rajčica
grah-luk
kupusnjače-luk
rajčica-grašak
grašak-grah
krumpir-suncokret
krumpir-rajčica
kupusnjače-gorušica
Postoji jedno pravilo vidljivo u tabeli loših susjeda, a to je da se uglavnom ne smiju kombinirati bilje iz iste porodice skupa. Ima više razloga za to: biljke iz iste porodice trebaju ista hranjiva (neke trebaju više dušika, neke kalija i sl) i uglavnom ih napadaju isti nametnici i bolesti. Stoga su odlične kombinacije bilja na jednoj gredici one gdje biljke imaju različite potrebe za hranjivima pa najbolje mogu iskoristiti resurse iz tla bez potrebe za dodatnom gnojidbom, imaju različito duboko korijenje i vanjski rast pa svaka na drug način rahli zemlju i zauzima prostor (npr luk i salata), te jedna drugoj svojim mirisom tjeraju nametnike ili jedna drugu štite od bolesti.
Jedna od odličnih kombinacija su mrkva i luk. Ovo je kombinacija koju su sadile i naše bake. Razlog zašto ona funkcionira je što mrkva svojim mirisom tjera lukovu muhu, a luk svojim mirisom tjera mrkvinu muhu. Obje vrste vole dobro obrađenu zemlju puno humusa te imaju veće potrebe za kalijem, pa je poželjno tu gredicu prije pognojiti i drvenim pepelom i obje će odlično reagirati na to. Kao rubnu kulturu, da bi se maksimalno iskoristio prostor, možete posijati salatu ili rotkvicu.
Još jedna kombinacija, već stoljećima stara, je kombinacija kukuruza, visokog graha i tikve. Tu su kombinaciju sadili stari južnoamerički indijanci. Kukuruz je potpora visokom grahu, grah gnoji tlo dušikom, tikva koristi puno gnojiva koje proizvede grah, te zaklanja i štiti tlo svojim velikim listovima.
KAKO KOMBINIRATI PAPRIKU
Primjetiti ćete da u većini tabela nema podataka za papriku. Našla sam objašnjenje da još ne postoje iskustva o kombinacijama paprike i drugih biljaka, pa isprobavajte sami. S obzirom da je paprika iz obitelji pomoćnica, dakle srodnik krumpira i rajčice, ja sam se povela logikom da biljke srodnici vjerojatno imaju iste dobre i loše susjede. Tako sam iskombinirala papriku s kupusnjačama i nevenom, što je inače i odlična kombinacija za rajčice. To se je pokazalo prilično dobrom kombinacijom u mom vrtu. Samo, ovo je kombinacija gladna hranjiva, pa obavezno pazite na plodored (predkultura prijašnje godine mahunarke), ili bolje pognojite gredicu prije sadnje.
ZAČINSKO BILJE I CVIJEĆE
Za zdravi i raznoliki vrt neophodno je i začinsko bilje i cvijeće. Tako su “najosnovnije ” biljke u vrtu neven i kadifice, koje svojim mirisom tjeraju nematode iz tla i tako djeluju ozdravljujuće na tlo. Probajte u svaki slobodni kutak ubaciti neki cvijet koji će privlačiti korisne kukce u vrt ili začinsko bilje koje djeluje ozdravljujuće na tlo i svojim mirisom tjeraju nametnike.
Evo popisa nekoliko vrsti koje su poželjne u svakom biovrtu:
kamilica – djeluje ozdravljujuće na tlo, poboljšava okus kupusnjačama i krumpiru, u krumpiru ima i utjecaj na zaštitu od krumpirove zlatice, privlači uši pa ih tako odvraća od ostalog bilja
bosiljak – odlično se slaže s rajčicom, odbija nametnike
gaillardia – privlači korisne kukce u vrt
mak – privlači osolike muha, koje su prirodni neprijatelj biljnih ušiju
cinije – privlače korisne kukce u vrt
suncokret – privlači ptice u vrt, koje se hrane “nametnicima” i izmetom bogatim fosforom gnoje tlo
vučika – svojim korijenjem veže dušik, tako da gnoji okolno tlo dušikom
–
Izvori:
Knjiga: “Bio-vrt” Marie-Luise Kreuter
Svi koji želite kreirati svoj vrt sa domaćim sjemenjem starinskih vrsti povrća i voća te korisnim biljkama za sadnju u mješovitim kulturama, sjeme potražite u našoj ponudi viškova s biovrta OVDJE.
Predavanje i razmjena sjemenja u Gradskoj knjižnici u Lepoglavi 07.03.2013.
Gradska knjižnica Lepoglava, u suradnji s udrugom Biovrt – u skladu s prirodom, organizira u četvrtak, 7.3.2013. u 17:30 sati predavanje pod nazivom „Tehnike sijanja u kućnoj radinosti i važnost očuvanja starinskih sorti voća i povrća” i razmjenu sjemenja. Predavanje će biti održano u Gradskoj knjižnici u Lepoglavi, Hrvatskih pavlina 7 (u zgradi Turističko kulturno informativnog centra, u centru Lepoglave).
Na predavanju će biti prezentirane tehnike uzgoja presadnica i bilja u kućnoj radinosti i na otvorenom, te koji su prednosti i nedostaci pojedinih metoda. Osim navedenog, moći ćete čuti zašto i kako održati sjeme starinskih sorti voća i povrća, te zašto je to važno za budućnost čovječanstva. Predavačica Silvija Kolar-Fodor se već 8 godina intenzivno bavi biovrtlarstvom pa svoje znanje i iskustva želi podijeliti sa svima koji na prirodan način žele uzgajati kulture u svojim vrtovima i voćnjacima. Važnost očuvanja starih sorti otpornih na nametnike i bolesti a bez primjene pesticida i herbicida, dodatni je imperativ današnjeg doba u kojem sve više postajemo svjesni štetnosti prekomjernog zagađenja cijelog planeta i bolesti nastalih kao direktne posljedice toga. Predavanje upućuje na probleme prekomjernog zagađivanja i na važnost očuvanja bioraznolikosti bez koje nema ni opstanka. Po završetku predavanja svi zainteresirani moći će razmjeniti ili kupiti starinske sorte sjemenja iz vremena naših baka pa skrećemo pozornost na to da svatko tko želi mijenjati ili kupiti stare sorte iskoristi ovu jedinstvenu priliku za to. Predavanje je predviđeno za 17.30 sati, a svi zainteresirani su dobrodošli.
Predavačica: Silvija Kolar Fodor, osim što je zaljubljenica u prirodu i dugogodišnja biovrtlarka te predsjednica udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, također je autorica internetske stranice www.biovrt.com, kolumnistica na portalu Naturala.hr, autorica tekstova na blogu “U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, autorica tekstova na portalu Sirovahrana.hr, te administratorica foruma Vrtlari.
Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”je nevladina i neprofitna organizacija, koja radi na promicanju i edukaciji o životu uskladu s prirodom, podizanju svijesti o održivom razvoju, promicanju očuvanja biološke raznolikosti, te na promicanju ekološke i organske proizvodnje namirnica i svih biljaka općenito. U sklopu Udruge djeluje internet stranica www.biovrt.com, na kojoj se stalno objavljuju novi edukativni članci iz tematike uzgoja cvijeća, povrća, voća, životinjskog svijeta u vrtu te raznih savjeta iz biovrtlarstva.
Gradska knjižnica Lepoglava: organizator je različitih događanja i aktivnosti tijekom godine; gostovanja pisaca, pjesničkih večeri, izložaba, predavanja, savjetovanja, seminara, a kojima doprinosi napretku kvalitete života u svojoj sredini i šire.
Predavanje i razmjena sjemenja 02.03.2013. u Varaždinu
S obzirom na veliki odaziv i interes građana za predavanje i razmjenu sjemenja koji su bili održani 16.02.2013. godine u Varaždinu, udruge Gredica i udruga Biovrt odlučili su ponovno organizirati predavanje i razmjenu sjemenja za sve zainteresirane.
Predavanje, uz prigodnu razmjenu sjemenja među građanima, održat će se u Palači Herzer na Franjevačkom trgu, u subotu 2. ožujka, s početkom u 10 sati. Oba događaja, koja zajednički organiziraju udruge “Biovrt” i “Gredica”, besplatni su i otvoreni za javnost. Razmjena sjemenja trajati će do 14 sati, a na njoj će sudjelovati članovi raznih udruga i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iz ovih krajeva, te se pozivaju i svi ostali zainteresirani. Tko nema sjeme za razmjenu moći će i kupiti sjeme za daljnje razmnožavanje.
Google Maps:http://goo.gl/maps/Uylcw.
Besplatno parkiralište blizu samog središta grada (na slici desno unutra):http://goo.gl/maps/HJw2K
Na predavanju će biti prezentirane osnove i tehnike biološkog vrtlarenja. Osim toga, predavačica će ponoviti i praktični dio predavanja “Tehnike sijanja u kućnoj radinosti i važnost očuvanja sjemenja starinskih vrsta”, koje je održano 16. veljače, a kojem mnogi zainteresirani zbog ograničenog prostora nisu mogli prisustvovati. Bit će pokazano kako svatko u vlastitom domaćinstvu može uzgojiti presadnice, kako održati sjeme starinskih sorti voća i povrća te zašto je to važno za budućnost čovječanstva.
Predavačica Silvija Kolar Fodor, osim što je zaljubljenica u prirodu i dugogodišnja biovrtlarka te predsjednica udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, također je autorica internetske stranice www.biovrt.com, kolumnistica na portalu Naturala.hr, autorica tekstova na blogu “U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, autorica tekstova na portalu Sirovahrana.hr, te administratorica foruma Vrtlari.
Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” je nevladina i neprofitna organizacija, koja radi na promicanju i edukaciji o životu uskladu s prirodom, podizanju svijesti o održivom razvoju, promicanju očuvanja biološke raznolikosti, te na promicanju ekološke i organske proizvodnje namirnica i svih biljaka općenito. U sklopu Udruge djeluje internet stranica www.biovrt.com, na kojoj se stalno objavljuju novi edukativni članci iz tematike uzgoja cvijeća, povrća, voća, životinjskog svijeta u vrtu te raznih savjeta iz biovrtlarstva.
Udruga za promicanje održivog načina življenja “Gredica” je neprofitna nevladina organizacija sa sjedištem u Varaždinu. Osnovni cilj djelovanja udruge je promicati i u praksi realizirati praktična lokalna rješenja vezana uz široko područje održivog načina življenja. Udruga je u javnosti prepoznata ponajviše po uspješnom projektu društvenog vrta pod nazivom Čudesni vrtovi, koji će 2013. godine okupljati više od 100 vrtlara s područja Varaždina.
Održano predavanje i razmjena sjemenja 16.02.2013. u Varaždinu
Dana 16.02.2013. godine, u organizaciji varaždinske udruge “Gredica”, u suradnji s međimurskom udrugom “Biovrt – u skladu s prirodom”, održano je predavanje i razmjena sjemenja u prostorijama I. mjesnog odbora u Varaždinu. Predavanje “Tehnike sijanja u kućnoj radinosti i važnost očuvanja sjemenja starinskih vrsta” vodila je Silvija Kolar Fodor iz udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, dok su na razmjeni sjemenja uz već spomenute udruge sudjelovali i eko opg Pereglin, Zlata Nanić, članovi udruge Duga iz Čakovca, pojedinci iz Zagreba, Varaždina i šire okolice.
Na predavanju su bile prezentirane tehnike sjetve i uzgoja presadnica i bilja u kućnoj radinosti i na otvorenom, te je bilo objašnjeno koji su prednosti i nedostaci pojedinih metoda. Osim navedenog, voditeljica je objasnila zašto i kako održati sjeme starinskih sorti voća i povrća, te zašto je to važno za budućnost čovječanstva.
Cijelo predavanje možete pogledati na slijedećem linku:
Odaziv građana je bio je iznad svih očekivanja. Svih oko stotinu zainteresiranih, nažalost, nije moglo naći svoje mjesto u dvorani, stoga su organizatori, Udruga “Gredica” i Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”, dogovorili održavanje još jedne radionice, i to u većoj dvorani. Kako je to izgledalo u Varaždinu, možete vidjeti u ovoj “panoramskoj” fotografiji, koja je obuhvatila samo dio okupljenih. U drugoj prostoriji, gdje je bila razmjena sjemenja, bila je također velika gužva.
Radi velikog interesa, nova radionica-predavanje bit će održano za dva tjedna. Osim navedene teme održanog predavanja,” Tehnike sijanja u kućnoj radinosti i važnost očuvanja starinskih vrsta”, na idućem će predavanju i detaljnije biti predstavljene osnove i tehnike biovrtlarenja.
Također, ponovno će biti održana i razmjena sjemenja, kojoj su se odazvali članovi raznih udruga i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iz ovih krajeva, koji raspolažu sjemenjem autohtonih domaćih sorti. Pozvani su svi zainteresirani koji žele svoje sjeme razmijeniti, ili kupiti sjeme starih sorti.
O točnom terminu i lokaciji održavanja radionice pravovremeno ćemo obavijestiti javnost.
Navedeno predavanje i razmjena sjemenja nastavak je uspješne suradnje Udruge Gredica i udruge Biovrt koja je započela prošle 2012. godine.
Više o udruzi za promicanje održivog načina življenja “Gredica” saznajte na slijedećem linku:
Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” je nevladina i neprofitna organizacija koja radi na promicanju i edukaciji o životu u skladu s prirodom, podizanju svijesti o održivom razvoju, promicanju očuvanja biološke raznolikosti, te na promicanju ekološke i organske proizvodnje namirnica i svih biljaka općenito.
Gostovanje u emisiji Dobro jutro Hrvatska na HRT-1
Dana 12.12.2013. godine predsjednica udruge Biovrt – u skladu s prirodom gostovala je u emisiji “Dobro jutro Hrvatska” na Hrvatskoj radio-televiziji, programu HRT-1.
U navedenoj emisiji Silvija Kolar-Fodor je govorila o tehnikama sijanja u kućnoj radinosti:
– koje teglice izabrati
– kakvu zemlju koristiti
– kako posijati sjeme
– koje se vrste siju u zatvorenom prostoru, koje se siju kasnije
– kad se presadnice presađuju na otvoreno
Cijeli prilog možete pogledati na slijedećem linku: https://www.youtube.com/watch?v=DUk8psbqWGA
Ispravak navoda iz snimke:
Primjetila da sam jednu stvar rekla pri kraju krivo: da je grah otporan na mraz, a mislila sam reći neotporan, pa da ne bi bilo zabune: grah je osjetljivi na mraz, zato se i sije tek polovicom svibnja na otvoreno.
Silvija Kolar-Fodor
Nametnici i saveznici na vrtu
Svaki biovrtlar/ica mora naučiti prepoznavati kukce i ostale životinje na vrtu, te znati kakvu funkciju oni imaju u biosustavu. Zanimljivo je kako većina ljudi reagiraja na kukce. Ako spazite da neki kukac trči ispod vas, prvi instinkt je zgaziti ga.
Često panično reagiramo na mnoga nepoznata mala stvorenja, a mnogi od njih su zapravo vrlo korisni i poželjni u svakom biovrtu.
Određene vrste životinja prozvane su nametnicima jer za preživljavanje koriste iste biljke koje kultiviraju i uzgajaju ljudi. Ljudi se u našem društvenom sustavu od malena uče idejama o vlasništvu, ali toga u prirodi nema, nitko nema eksluzivno pravo na cvijet, na drvo, na komad zemlje. Zato većina ljudi dok nešto uzgaja za sebe, smatra da je to samo njihovo i nezamislivo im je da im tamo neki nametnici pojedu plodove njihovog rada i da im neki korovi troše resurse koje koriste za uzgoj svojih biljaka. I tako su “nastali” nametnici i korovi, radi gledanja na prirodu s aspekta vlasništva i materijalne koristi. Taj pojam su još više progurale velike korporacije koje se bave proizvodnjom “zaštitnih sredstava” za bilje odnosno konvencionalnu poljoprivredu. Ta “zaštitna sredstva” osiguravaju dobru zaradu i ubijaju sve na vrtu, i “korisno” i “nekorisno” i dugoročno čine strahotu biosustavu oko nas.
Klasična se poljoprivreda bazira na monokulturama uzgajanim na velikim površinama – na taj se način dobivaju veliki prinosi uz minimalnan utrošak rada – olakšan je uzgoj, održavanje i berba velikim strojevima. Čovjek se je uzgojem na ovakav način potpuno odmaknuo od prirode i povezanosti s zemljom i biljkama koje uzgaja – a velikim se strojevima još dodatno onečišćuje tlo. Ali, čim je zasađena monokultura, ona je poželjno stanište samo vrsti koja prati tu kulturu – to je uglavnom njen nametnik, koji ima nepregledne površine za hranjenje i razmnožavanje. Prirodni neprijatelji u takvim pustim monokulturama uglavnom ili nemaju osnove za život, ili ih se ubija s zaprašivanjem nametnika. I tu počinje zatvoreni krug uništenja – prskanje nametnika otrovima, najjači nametnici preživljavaju, pa čovjek razvija jače otrove….ali “nametnike” nikad neće istrijebiti jer će se uvijek jedan dio njih prilagoditi i preživjeti, a za to vrijeme sve intenzivnije se truje hrana koju jedemo i uništava okoliš. Konvencionalna poljoprivreda jedan je od najvećih zagađivača današnjice. Svjesni su toga i oni koji proizvode hranu na taj način, pa ju većinom niti ne jedu, nego doma uzgajaju posebno za sebe bez “zaštitnih sredstava”, odnosno otrova. A nasuprot monokulturama i postavkama konvencionalne poljoprivrede koja truje ljude i uništava biosustave i biorazolikost, upravo ta biološka raznolikost je odgovor na velike probleme konvencionalne poljoprivrede: nametnike i bolesti.
Za biovrtlara nametnici nisu neprijatelji koje treba pod svaku cijenu potamaniti. Zapravo, to nije u ni u kom slučaju poželjno. Sve je u prirodi povezano i opstanak jedne vrste ovisi o opstanku drugih. Ako maknemo samo jednu kariku iz tog lanca, to može imati razorni utjecaj na cijeli biosustav. Jer, ako na primjer uništimo sve biljne uši, uginuti će i bubamare koje se njima hrane, i to od gladi. U vrtu su nam potrebni i kukci oprašivači, jer bez njih naše povrće neće dati ploda, koliko ih god mi mazili i pazili. U samoj suštini u prirodi ne postoje stvari koje su korisne ili nekorisne, sve su dio života na zemlji i sve međusobno ovise jedne o drugima. Stoga je glavni zadatak biovrtlara u biovrtu napraviti takvu okolinu u kojoj će sve biti u ravnoteži i nitko neće prosperirati. Da, treba imati na oku “nametnike”, životinje koje nam uništavaju bilje koje uzgajamo, ali ne na način da trujemo nepoželjne goste u vrtu, nego da u vrt dovedemo i naše “saveznike”, prirodne neprijatelje “nametnika”. Na prostorima gdje se nije umiješao čovjek postoji 33% štetnih, 33% korisnih i 33% neutralnih kukaca. To znači da je uspostavljena prirodna ravnoteža u kojem ne prosperira nitko. Najbolji način borbe protiv nametnika je uzgajati biljke u dobrim uvjetima rasta. Da, tako jednostavno, bez truda, bez upotrebe kemije, bez panike…priroda zna kako stvari držati u ravnoteži, i tada ima dovoljno za sve. Čovjek mora promijeniti pogled na prirodu i shvatiti da sva ostala živa bića na svijetu imaju glavni motiv preživjeti, ne napadaju “naše” povrće iz čiste obijesti. Ljutimo se ako nam neke bube nagrizu listove i mislimo kako je to bezobrazno od njih, ali one samo preživljavaju, ništa drugo. Stoga treba početi gledati prirodu i vrt s aspekta suradnje, trebamo postati svjesni da smo i mi dio prirode, a ne njeni vlasnici. Pa što ako salata ima par rupa na listu, ili što sve glavice kelja nisu savršene? Zar je savršen izgled garancija dobrog okusa i zdravlja? Zar doista sve što je oko nas pripada samo nama?
Stoga, evo nekoliko saveznika koje bi svaki biovrtlar trebao znati prepoznati u svom vrtu:
Bubamara: većina bubamara, i odrasli kukci i ličinke, se hrane lisnim ušima, stoga su poželjan kukac u svakom vrtu. (više )
Slika: Bubamara u lovu na crne lisne uši
Zlatooka: jedna od glavnih neprijatelja lisnih uši, jako uspješno suzbija najezde lisnih ušiju u vrtu
Muhe cvjetare ili muhe lebdjelice također su nam saveznici u suzbijanju lisnih ušiju i odlični oprašivači (više)
Osim navedenih, saveznici u vrtu su vam i ježevi, žabe i slijepići koji se hrane puževima, sjenice koje u doba gniježđenja pojedu ogromne količine gusjenica, šišmiši se hrane noćnim štetnicima: sovicama, savijačima, grbicama i komarima, krtice jedu velike količine crva pod zemljom i rahle zemlju, rovčice pojedu velike količine kukaca i puževa, pauci se hrane brojnim “nametnicima”…
Nije zapravo niti sve toliko jednostavno i nije sve crno bijelo. Naime, uholaže se često smatraju i saveznicima, kada suzbijaju lisne uši, ali i nametnicima kada uništavaju cvjetne glavice dalija. Rakoliki pauci love štetne kukce, ali često ulove i pčelu, koja je cijenjeni oprašivač i izuzetno koristan kukac. Krtice nažalost osim velikih količina crva pojedu i puno glista, koje su nam izuzetno korisne u vrtu radi prozračivanja tla i stvaranja humusa. Stoga, sve ima svoju funkciju u biosustavu koji nas okružuje i trebali bi se više fokusirati na stvaranja biološke raznolikosti i ravnoteže u vrtu, a ne na uništavanje onoga što nam ne paše, jer puno toga neznamo. A i za “štetnike” postoje brojne metode odvraćanja s vrta, o čemu će biti riječi u jednom od slijedećih tekstova.
Stoga, prije nego se bjesomučno zaletite u tamanjenje kukaca koje ste zamijetili na nekoj biljci i čupanja korova da bi sve bilo “lijepo i uredno”, zapitajte se – možda baš tim postupkom činite veliku štetu na vrtu.
Na slici ispod je vatrena stjenica, potpuno bezopasan kukac. Često se pojavljuje u velikom broju na svim vrstama slijezolika – lavatera, malva, alcea, vrtni hibiskus… ali ne predstavlja apsolutno nikakvu opasnost za biljke na vrtu. Slična je kupusnoj stjenici (više) koja je nametnik kupusnjača, pa ju često mnogi vrtlari iz neznanja uništavaju misleći da je štetnik.
Održana predavanja 07.02. i 09.02.2013.
U sklopu udruge Biovrt – u skladu s prirodom u mjesecu veljači najavljena su brojna događanja. Tako su prošli tjedan bila održana 2 predavanja koja je održala predsjednica udruge Silvija Kolar-Fodor.
Prvo predavanje, na temu “Kako i(i zašto) imati svoj biovrt” bilo je održano u četvrtak, 07.02.2013. godine, na predavanjima o načinima proizvodnje zdrave hrane, u organizaciji Knjižnice i čitaonice Tabula Rasa i Grupe solidarne razmjene Čakovec, koje je Silvija Kolar-Fodor članica. Na njemu je predavačica objasnila sve osnovne pretpostavke biovrtlarenja te razloge zašto bi trebali uzgajati vlastitu zdravu hranu. Osim predavanja o biovrtlarstvu, bila su održana i predavanja o uzgoju shitaki gljivama, te o akvaponičkim sustavima. Navedena predavanja imala su veliki interes javnosti, tako da je na njima sudjelovalo više od 70 ljudi i dvorana je bila prepuna.
Snimku predavanja Silvije Kolar-Fodor “Kako (i zašto) imati vlastiti biovrt” možete pogledati OVDJE.
Dana 09. veljače 2013. godine, u terminu od 18:00-19:30 sati održano je predavanje “Tehnike sijanja u kućnoj radinosti i važnost očuvanja sjemenja starinskih vrsta” u prostorijama Centra Smart Vision u Nedelišću (mjestu između Varaždina i Čakovca).
Pred više od 30 zaljubljenika u prirodu i vrtlarenje, predavačica Silvija Kolar-Fodor prezentirala je načine sjetve u kućnoj radinosti, koju vrstu zemlje i kakve posudice za sjetvu odabrati, kako pravilno posijati sjeme te kako njegovati presadnice. Osim navedenoga, sudionici su bili upoznati i s alternativnim načinima sjetve, te s osnovama fenologije i kako se ona primjenjuje u određivanju pogodnog razdoblja za sjetvu na vrtu.
Predavačica je dotakla i teme važnosti očuvanja starinskih sorti voća i povrća, te upozorila kako i zašto se ubrzano gubi biološka raznolikost vrsta koje se uzgajaju na vrtovima, te kako to možemo spriječiti.
Snimku s ovog predavanja možete pogledati OVDJE.
Daljnje aktivnosti udruge i tekstove o biovrtlarstvu možete redovno pratiti na ovim stranicama.
Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” je nevladina i neprofitna organizacija koja radi na promicanju i edukaciji o životu u skladu s prirodom, podizanju svijesti o održivom razvoju, promicanju očuvanja biološke raznolikosti, te na promicanju ekološke i organske proizvodnje namirnica i svih biljaka općenito.
Predavanja i razmjene sjemenja u veljači 2013
Za sve ljubitelje prirode i vrtlarenja, udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” u veljači priprema mnogo aktivnosti u suradnji s drugim organizacijama. Sva predavanja i razmjene sjemenja otvorena za javnost i pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže.
07.02.2013. – Predavanje o načinima proizvodnje zdrave hrane
Predavanja će se održati u organizaciji Grupe solidarne razmjene (GSR) Čakovec i Knjižnice i čitaonice Tabula Rasa, 07.02.2013. godine u 18:00 sati u Multimedijalnoj dvorani Autonomnog centra – ACT (Dr. Ivana Novaka 38, Stari Hrast, 1. kat, desno). Jedna od članova/ica GSR-a Čakovec i predavača/ica je Silvija Kolar-Fodor, predsjednica udruge Biovrt – u skladu s prirodom, na temu “Biovrtlarstvo”. Navedena predavanja organizirana su s ciljem promocije zdravih načina uzgoja hrane i prezentacije rada GSR-a Čakovec javnosti.
Više pročitajte na slijedećem linku OVDJE.
09.02.2013. Predavanje “Tehnike sijanja u kućnoj radinosti i važnost očuvanja sjemenja starinskih vrsta”
Udruga Biovrt – u skladu s prirodom u suradnji s Centrom Smart Vision dana 09.02.2013. (subota) održava predavanje “Tehnike sijanja u kućnoj radinosti i važnost očuvanja sjemenja starinskih vrsta”
Predavanje će se održati u terminu od 18:00-19:30 sati u prostorijama Centra Smart Vision u Nedelišću, Karlović Vinka 14a (mjesto između Varaždina i Čakovca).
Na predavanju će biti prezentirane tehnike uzgoja presadnica i bilja u kućnoj radinosti i na otvorenom, te koji su prednosti i nedostaci pojedinih metoda. Osim navedenog, moći ćete čuti zašto i kako održati sjeme starinskih sorti voća i povrća, te zašto je to važno za budućnost čovječanstva.
16.02.2013. Predavanje “Tehnike sijanja u kućnoj radinosti i važnost očuvanja sjemenja starinskih vrsta”, te razmjena sjemenja – u Varaždinu
Za sve ljubitelje prirode i vrtlarenja varaždinska Udruga “Gredica”, u suradnji s međimurskom udrugom “Biovrt – u skladu s prirodom”, u subotu 16. veljače u Varaždinu organizira radionicu/predavanje pod nazivom “Tehnike sijanja u kućnoj radinosti i važnost očuvanja sjemenja starinskih vrsta”, te razmjenu domaćeg sjemenja.
Radionica i razmjena sjemenja održat će se u prostorijama I. mjesnog odbora (Alojzija Stepinca 1, ulaz u dvorište preko puta kafića Gaudeamus). Radionica, koju vodi Silvija Kolar Fodor iz udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, počinje u 10 sati, a po njezinu završetku, u 11,30 sati, započet će razmjena domaćeg sjemenja, na kojoj će zainteresirani sjeme moći ne samo razmijeniti, već i kupiti. Oba događanja su besplatna i otvorena za javnost.
Na radionici će biti prezentirane tehnike uzgoja presadnica i bilja u kućnoj radinosti i na otvorenom, te će biti objašnjeno koji su prednosti i nedostaci pojedinih metoda. Osim navedenog, zainteresirani će moći čuti zašto i kako održati sjeme starinskih sorti voća i povrća, te zašto je to važno za budućnost čovječanstva.
Navedeno predavanje i razmjena sjemenja nastavak je uspješne suradnje Udruge Gredica i udruge Biovrt koja je započela prošle 2012. godine.
Više o udruzi za promicanje održivog načina življenja “Gredica” saznajte na slijedećem linku: http://gredica.wordpress.com/
23.02.2013. Razmjena sjemenja udruge Duga iz Čakovca
U subotu, 23.02.2013., od 10-14 sati u Čakovcu u prostorijama Autonomnog centra (Dr. Ivana Novaka 38, Stari hrast, 1. kat) biti će održana razmjena sjemenja u organizaciji udruge Duga, a kojoj će se pridružiti i udruga Biovrt. Pozvani su svi zainteresirani koji žele razmijeniti ili kupiti domaće sjeme.
Predavačica: Silvija Kolar – Fodor, predsjednica udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, kolumnistica na portalu Naturala.hr, autorica bloga “U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, suradnica na portalu Sirovahrana.hr, administratorica foruma Vrtlari, zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka.
Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” je nevladina i neprofitna organizacija, koja radi na promicanju i edukaciji o životu u skladu s prirodom, podizanju svijesti o održivom razvoju, promicanju očuvanja biološke raznolikosti, te na promicanju ekološke i organske proizvodnje namirnica i svih biljaka općenito. U sklopu Udruge djeluje internet stranica www.biovrt.com na kojoj se stalno objavljuju novi edukativni članci iz tematike uzgoja cvijeća, povrća, voća, životinjskog svijeta u vrtu te raznih savjeta iz biovrtlarstva.
Korovi – čuvari tla
Korovi su nepoželjne biljke u vrtu. Meni najprihvatljivija definicija za korove je su to biljke koje rastu u velikim količinama na mjestima gdje mi to ne želimo.
Jer, iako se korovima uglavnom smatraju “nepotrebne” biljke koje kradu prostor i hranjiva kultiviranim biljkama, to mogu postati i kultivirane vrste dok počnu svojim rastom zauzimati prostor i gušiti ostale kultivirane vrste. Ako ćemo gledati ograničeno iz aspekta ekonomske koristi, proglasiti ćemo korovima sve što nam ne nosi dobit. Nažalost, čovjek će mnoge biljke iz neznanja prozvati korovima samo zato jer mu nisu korisne, a opet, nisu mu korisne radi njegovog neznanja.
Postoji cijeli niz izuzetno zdravog povrća koji su bili uzgajani još u rimskom carstvu, a danas ih ljudi gledaju kao dosadni korov. To su npr. porturlak i mišjakinja.
Slika: mišjakinja (u većini, bijeli cvjetići) – “korov” koja je zapravo bila cijenjeno povrće u rimskom carstvu, okusa nalik mladom kukuruzu, indikator humusnog tla i idealna ako svojim rastom pokriva gredice zimi – štiti zemlju i zemlja je ispod savršeno rahla
Postoji zanimljiva priča kako naziv korov odnosno nepoželjna, loša biljka potječe od konkvistadora, koji kada su se iskrcali na obale Amerike, zatekli su Indijance kako uzgajaju grah, kukuruz i tikve okružene raslinjem koje je po njima bilo potpuno nekorisno. Naravno, Indijanci su imali puno više znanja o biljkama i tlu te su uzgajali svakojake biljke, i za jelo, i za lijek, ali i biljke kojima su štitili i obnavljali tlo. Ali od strane konkvistadora te su “nekorisne” biljke bile prozvane malezas – riječ koja neodređeno implicira moralnu izopačenost i propovijedalo se je da se “loše” biljke mora iskorijeniti i spaliti, baš kao i heretike. Polja su postala gola, na njima su se morale uzgajati samo “korisne” biljke. (izvor: knjiga Tajni život tla)
Podsjećam, toga u prirodi nema, nema podjele na dobre i loše, sve je dio biosustava i sve ovisi jedno o drugome. Neki su “korovi” neizostavan pratioc kultivirane biljke i određenog tipa tla. Da, ali to je prirodno. Obje biljke imaju obostranu korist i lakše preživljavaju u takvim zajednicama, potiču jednu drugu na rast i štite se od “nametnika”. Suvremeni poljoprivrednici nažalost biljke od kojih nemaju koristi samo vide “smetnju” koja krade hranjivo i vodu, te su stoga krenuli u nemilosrdno uništenje kemijom – herbicidima. Do potpunog uništenja nažalost ipak neće doći, nastaju samo nove vrste super-korova, otpornih na herbicide, i opet se uvlačimo u onaj začarani krug trovanja hrane koju jedemo.
Većina korova je i jestiva i ljekovita. Ako prolistate enciklopediju ljekovitog bilja i usporedite s enciklopedijom korova, mnoge ćete biljke naći u obje knjige. Ljudi su nažalost komercijalizacijom poljoprivrede izgubili mnogo znanja o jestivosti i ljekovitosti biljaka jer neke vrste nisu više komercijalno zanimljive. Tako danas nažalost mnogi ne znaju da je bijela loboda jestiva biljka koje se može jesti kao špinat i da je spasila Europu od gladi nakon 2. svjetskog rata.
Slika: bijela loboda – mlade listove se može pripremati isto kao i špinat, a po sastavu minerala i vitamina bijela loboda je bogatija od špinata
Korovi su čuvari tla. Oni se u velikoj količini pojavljuju samo tamo gdje je čovjek napravio nešto krivo. Zato toliko divljaju na preoranim i obrađenim površinama – jer to nije prirodno stanje zemljišta. To je za prirodu rana koju ona želi čim prije zaliječiti i prekriti od razarajućih vanjskih utjecaja, pa zato toliko divljaju korovi na takvim površinama. Ti “pionirski” korovi koji niknu u takvom slučaju su posebno otporne i izdržljive biljke koje trebaju jako malo vode i jako malo hranjiva da bi uspješno rasle. Biovrtlar/ica u “korovima” vidi “zeleni kažiprst” – korovi mu govore gdje je pogriješio, koju vrstu tla ima.
Sve su biljke na svoj način “korisne”, prepreka u shvaćanju toga nam je naše neznanje. Odgovor leži u promatranju prirode i učenje od nje, a ne u kemiji kako nam to pokušavaju prodati. Korov može na vašem vrtu imati ulogu prekrivača tla, on štiti tlo od prejakih sunčevih zraka, zaustavlja isparavanja, hladi korijenje biljaka, štiti površinu od nabijanja kiše prilikom proloma oblaka, štiti od gljivica i štetočina, odličan je malč i gnojivo.
Ja određene korove koristim kao prekrivače tla: mišjakinja, crvena nežareća kopriva;
kao mamce za lisne uši (više): kamilica, bijela loboda
kao jestivo povrće: mišjakinja, porturlak, bijela loboda, crvena nežareća kopriva, kopriva, kiselica
kao ljekovito bilje: kamilica, maslačak, rusomača…
i sav ostali “korov” iskoristim direktno na vrtu, pa čak i ako ga samo počupam i položim po gredicama, imam odličan malč koji će se s vremenom razgraditi u humus. Stoga, ne ljutite se na korov, budite zahvalni na njemu i pametno ga iskoristite.
Slika: Kamilica je na listi korova, bore se protiv nje u uzgoju žitarica, međutim ovo je jedna od često upotrebljavanih ljekovitih biljaka, a osim toga na vrtu poboljšava okus kupusnjačama i krumpiru. Odličan je pomagač u borbi protiv nametnika i svakako je neizostavna biljka svakog biovrta.
