rujan 2012 - Biovrt - u skladu s prirodom

Održano predavanje Biovrt – vrtlarenje u skladu s prirodom

Dana 22. rujna 2012. godine, u terminu od 18:00-19:30 sati održano je predavanje “Biovrt – vrtlarenje u skladu s prirodom” u prostorijama Centar smart Vision d.o.o u Nedelišću (mjestu između Varaždina i Čakovca).

Pred okupljenih nešto više od 20 zaljubljenika u prirodu i vrtlarenje, predavačica Silvija Kolar-Fodor prezentirala je što nije u redu s konvencionalnom poljoprivredom i zašto je bolje uzgajati vlastitu hranu. Tokom predavanja predavačica se je dotakla mnogo tema biovrtlarstva, kao što su tlo, “nametnici”, “korovi”, bolesti biljaka, malčiranje, zašto imati cvijeće u vrtu, zašto ne treba orati, zašto skupljati vlastito sjeme, i još mnogo zanimljivih tema. Na kraju su svi sudionici predavanja pogledali i kratki video Vandana Shive o globalnom savezu za slobodu sjemenja. Pokrenuto je i pitanje da probamo nešto i mi organizirati da obilježimo tu akciju, koja će se održati 02.10.-16.10.2012.

U današnje vrijeme, kada je hrana postala samo još jedan od proizvoda masovne potrošnje, a konvencionalna poljoprivreda truje i okoliš i ljude, raste zanimanje ljudi za uzgojom ogranske, zdrave hrane. Biovrtlarstvo je jedan od načina organskog uzgoja zdrave hrane, a bazira se na principima suradnje i sklada s prirodom koja nas okružuje. Biovrtlarstvo je izvor zdravlja i inspiracije, proces ponovnog otkrivanja prirode i stvaranje svog prirodnog raja u vrtu.

Predavačica: Silvija Kolar – Fodor, predsjednica udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, kolumnistica na potralu Naturala.hr i suradnica na portalu Sirovahrana.hr, administratorica foruma Vrtlari, zaljubljenica u Prirodu te dugogodišnja biovrtlarka.

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”je nevladina i neprofitna organizacija, koja radi na promicanju i edukaciji o životu u skladu s prirodom, podizanju svijesti o održivom razvoju, promicanju očuvanja biološke raznolikosti, te na promicanju ekološke i organske proizvodnje namirnica i svih biljaka općenito.

 

Kolovoz – velika suša i vrućine

Kolovoz je ove godine bio obilježen sušom, vrućinama, te komarcima. Danju se nije moglo raditi po vrtu radi prevelikih vrućina, a kad su takve suše nema smisla čupati korov, jer je ionako pretvrdo tlo, a i korov donekle štiti tlo i okolne biljke od isušivanja. A čim se je sunce spustilo, počeli su napadati komarci u rojevima, tako da je trebalo bježati s vrta ako ne želiš biti živa pojedena. I tako je kolovoz bio mjesec odmora od radova u vrt(ovima). Glavni su mi radovi bili skupljanje sjemenja i plodova. A neke je vrste trebalo skupljati s dobrim rukavicama, kao sjeme pamuk čička i srčanika:

082012 4082012 2

a prilično mi impresivno djeluje i jestiva loboda, i dracochepaleum moldavica

31082012 431082012 8.

Mnogo se toga šarenilo na vrtovima u kolovozu: hosta u cvatu i crvena gaillardia

082012 6082012 3

lisičji rep i ljubičasta datura

082012 8082012 47

Konačno je procvao tomatillo, a azijsko zeleno lisnato povrće je lijepo raslo

31082012 2082012 39

Na vrtu su dozrijevale rajčice, a ukrasni kukuruz na gredici u šumskom vrtu, i iznenadio me je kako je bio rodan i dobro se držao unatoč suši – samo na tom mjestu, jer je klasični kukuruz na vrtu loše izgledao.

31082012 3082012 44

10.08. sam imala kontrolu zaposlenika iz Agencija za plaćanje, jer sam ove godine dala zahtjev za poticaj za voćnjake i zemlju koju sam prijavila u opg, te oni rade kontrole novooprijavljenih da vide je li ono što sam prijavila za poticaj u OPG-u identično stvarnom, te je mjerio površinu GPS-om. Uglavnom, čudni su mi ti djelatnici, i još čudniji propisi… rekao mi je da ne može mi površinu vrta koje je 30% pod jagodama i ostalim voćem staviti pod voćnjak, jer gore rastu suncokreti, a voćnjak ne može imati suncokrete…to po njima onda nije voćnjak …a što se tiče oranice pod tikvama, baš je fotografirao od početka gdje su narasle same velika ambrozije, sami kapitalci (ups) ..i takvu fotku je poslao u ZG na razmatranje…mislim okopali smo mi to na proljeće, ali ne možeš ti imati čistu njivo od korova, a mogao je i slikati gdje se vide tikve i malo manje ambrozije, ali nije…ah, kaj da velim, prije berbe nismo mogli kositi površinu gdje su rasle tikve, a berbu smo ionako uskoro mislili započeti i nakon toga sve pomalčirati…. Uglavnom, kako mi se sve čini, kako nemam nikakve namjere imati monokulture, i mislim i dalje posaditi neke suncokrete ili cvijeće u voćnjak, ako će mi neto raditi probleme radi toga, neću više tražiti nikakav poticaj, jer nakon ove kontrole imam dojam da naše službe ne razumiju ništa drugo osim monokultura u vojničkim redovima, nedaj bože da mi tamo suncokret zaluta, to više po njima neće biti voćnjak, kaj god.

Kako sam već pisala o heljdi, nažalost nakon vrućina, pa radi kiša u 7 mj heljda se je polegnula, a korov je probio prema gore i zagušio heljdu….Stoga smo odlučili da nećemo žeti kombajnom i imati te troškove jer nema smisla s toliko korova, nego smo nešto malo ručno pobrali i ostatak pomalčirali. Kako se heljda po starom Međimurskom kalendaru sije tek 24.07. kao druga kultura, možda još i nešto naraste i nikne s obzirom da smo to napravili 13.08., naravno, ako će pasti kiša. Greška je dakle bila: posijano prerano, mi smo sijali 01.05, a bolje je kao druga kultura posije žetve, i drugo – posijali smo prerijetko, premalo smo sjemenja kupili, pa je nakon loših vremenskih prilika korov prevladao..šteta, ali ok, nešto smo novo naučili…a i ionako se tu nismo naradili, samo posijali ručno, i sad malo pobrali ručno, 1 i pol kantu…

061063

I odmah nakon heljde smo započeli s berbm tikvi, jer smo vidjeli da je većina tikvi na polju dozorila, s obzirom da su požutjele i da su se peteljke velikom dijelu tikvi posušila. Tikve nisu jako narasle radi suše, bilo je puno manjih plodova, ali više nije bilo smisla čekati jer su završile s vegetacijom, a suša je ionako bila sve gora i gora. Brali smo ih ručno, ja sam hodala ispred traktora i bacala (kotrljala) sastrane tikve, a moj je muž odmah iza mene malčirao korov, ambroziju i sve ostalo. Gdje ih je bilo puno je stao i sa mnom brao.. i brzo smo bili gotovi. Natovarili smo ih u prikolicu i odvezli doma, i tako je prva njiva bila gotova, i naš godišnji je bio potrošen na radove i polju taj tjedan, ha, ha. To je bila pobrana prva parcela tikvi za očistiti, ostala je još jedna pošteno zaraštena nekim travnatim korovom (ne ambrozijom:), onu koju nismo okopavali, za pobrati..uh

070084.

Kako su se vrućine nastavile i sunce je nemilosrdno peklo i vrt i tikve, trebalo je tikve čim prije počistiti od koštica i vratiti ostatke tikvi na zemlju za gnojivo, jer su sve malo oštećene brzo počele gnjilliti i propadati. Počeli smo ručno, ali smo vidjeli da će nam to trajati malu vječnost, pa smo isprobali jedan savjet koji smo dobili: usisavač. I doista, išlo je odlično i brzo, ja sam cjepala tikve, moj ih je muž usisavao, koštice smo prali i još probrali van eventualno meso tikke koje se je usisalo skupa s košticama, te stavljali sušiti. Ostatke smo tovarili natrag na prikolicu i vozili natrag na polje da time pognojimo zemlju.

091082012 19

Početkom kolovoza smo i kuhali i pekli kukuruz, psi su bili najsretniji jer obožavaju takav kukuruz.

003004

Do polovice kolovoza, sve je nekako izdržalo sušu i vrućine i nisam uopće zalijevala vrt, ali počelo je polako sve gorijeti na vrtu…u srijedu 15.08. sam prvi put zalijevala jer je sve počelo jako očajno izgledati. Zalijevanje kod mene traje i traje, i nakon nekoliko sati nisam praktički ništa previše pošteno zalijala…ali ok, spasila sam paprike od sušenja…grah na par djelova izgleda strašno…

Slika: “skuhane” paprike i spaljeni grah usljed vrućina u kolovozu

082012 12082012 43.

Grašak koji je početkom mjeseca super izgledao, također je bio spaljen i posušen do kraja mjeseca.

082012 4231082012 7,

Povadila sam plavi/ljubičasti krumpir, poslije mi je bilo žao što nisam prije, voluharice su dosta popapale: rodio je sasvim solidno, doduše dosta manjih plodova, ali eto, dobar dio su pojele voluharice … a vadila sam polako i ostatak krumpira, super je izrastao ove godine. A krajem kolovoza sam imala i veće berbe rajčica, te sam kuhala sos od rajčica i skupljala sjeme rajčica.

01231082012

Tokom kolovoza sam sudjelovala na dvodnevnoj radionici o šumskom vrtu u organizacii varaždinske udruge Gredica, a 25.08.2012. sam održala radionicu Skupljanja sjemenja u Varaždinu, u Čudesnim vrtovima udruge Gredica, i kasnije sam malo prošla po vrtovima, baš mi je prekrasno što tako ljudi imaju vrtove i što se druže i dijele i sjeme i iskustva:))

Odrzana radionica skupljanja sjemenja u cudesnim vrtovima

Krajem kolovoza je konačno palo nešto kiše, ne baš obilno, ali bila sam u izvidnici na vrtu, barem je 10 – 15 cm tla bilo mokro, i to je nešto:) nikad ne bih mogla tako zalijati, i super za kasnije posijani grah koji je počinjao cvasti:)))

Evo još par slika šarenila u kolovozu: cosmos seashels te salvia victoria blue i celosia

082012 24082012 28

lavatera i ratibida

lavatera082012 9

gredica u šumskom vrtu i salvia horminium roza, u pozadini meksičke cinije

082012 38082012 32.

a procvala je i ukrasna trava pennisetum purple majesty, dozorile su i bobice vatrenog trna

pennisetum purple majesty 2vatreni trn pyracantha coccinea

Unatoč suši, kolovoz je bio prilično šareni mjesec, ali nažalost, suša je na mnogo područja uzela svoj danak, a u kombinaciji s velikim vrućinama, najviše su stradale mahune. Nadam se da će druga tura mahunarki, kasnije posijanih, stići dozoriti za berbu ove godine.

 

Poziv na predavanje Biovrt – vrtlarenje u skladu s prirodom

Dana 22. rujna 2012. godine, u terminu od 18:00-19:30 sati održati će se predavanje “Biovrt – vrtlarenje u skladu s prirodom” u prostorijama Centar smart Vision d.o.o u Nedelišću (mjestu između Varaždina i Čakovca).

U današnje vrijeme, kada je hrana postala samo još jedan od proizvoda masovne potrošnje, a konvencionalna poljoprivreda truje i okoliš i ljude, raste zanimanje ljudi za uzgojom ogranske, zdrave hrane. Biovrtlarstvo je jedan od načina organskog uzgoja zdrave hrane, a bazira se na principima suradnje i sklada s prirodom koja nas okružuje. Biovrtlarstvo je izvor zdravlja i inspiracije, proces ponovnog otkrivanja prirode i stvaranje svog prirodnog raja u vrtu. S takvim načinom vrtlarenja upoznati će vas voditeljica koja se biovrtlarstvom aktivno bavi već sedam godina.
Predavačica: Silvija Kolar – Fodor, predsjednica udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, kolumnistica na potralu Naturala.hr i suradnica na portalu Sirovahrana.hr, administratorica foruma Vrtlari, zaljubljenica u Prirodu te dugogodišnja biovrtlarka.
Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” je nevladina i neprofitna organizacija, koja radi na promicanju i edukaciji o životu u skladu s prirodom, podizanju svijesti o održivom razvoju, promicanju očuvanja biološke raznolikosti, te na promicanju ekološke i organske proizvodnje namirnica i svih biljaka općenito.
 

1000 članova facebook grupe Biovrt.com

Dragi čitatelji/ce !

Danas je facebook grupa Biovrt.com dobila i svog 1000-tog člana/icu.

Hvala vam svima koji redovito pratite ove stranice,vaša podrška mi puno znači.

Hvala i svima koji sudjeluju na facebook grupi Biovrt.com. Ova facebook grupa okuplja ljubitelje prirode, a s ciljem međusobnog pomaganja, razmjene iskustava, savjeta, ali i razmjene proizvoda iz vlastitog vrta, sjemenja i biljaka.

Drago mi je što nas ima sve više, i što se sve više ljudi vraća prirodi:)

Facebook grupi biovrt.com možete se priključiti na slijedećem linku: https://www.facebook.com/groups/330625128170/

 

Silvija Kolar-Fodor, autorica stranice

  

Održana sedma radionica iz ciklusa radionica Škole vrtlarenja 2012

Dana 15.09. 2012. održana je sedma radionica iz ciklusa radionica Škole vrtlarenja udruge Biovrt – u skladu s prirodom.

Polaznice i polaznici Škole vrtlarenja učili su koje se vrste mogu sijati tokom rujna, te su navedene vrste i sijali na biovrtu. Pregledali su kako napreduju sve biljke posijane na prijašnjim radionicama i neke su se i degustirale. Degustirao se je i korijen bijelog korijena, zaboravljenog povrća, te se je i sijao na jednu gredicu.

Nahrabrije polaznice odlučile su isprobati cvijet biljke Acmella oleracea, koja je poznata po svojstvu “prirodne anestezije” u ustima ako se pojede. Pronašli smo i pravi crni sljez, jestivi i ljekoviti, na susjednoj livadi.

acmella oleraceamalva sylvestris

Voditeljica radionice demonstrirala je kako se skuplja sjeme rajčice, paprike, rudbeckia i amaranthusa. Svi su polaznici skupa napravili seedballs s sjemenjem ivančica, kamilice, poljskih makova, crnog slijeza, rudbeckije hirte, echinacee, kukolja i nevena. Svatko je sa sobom nosio doma seed balls (sjetvene kuglice) koje su napravili za svoju divlju sjetvu.

sedma radionica biovrt 6sedma radionica biovrt 5

 

Osim sjetvenih kuglica, polaznici su dobili na poklon sjeme amaranthusa caudatus, rudbeckie hirte i bijelog korijena.

Voditeljica Škole vrtlarenja je Silvija Kolar – Fodor (SilveK), predsjednica Udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, kolumnistica na potralu Naturala.hr, administratorica foruma Vrtlari, zaljubljenica u Prirodu te dugogodišnja biovrtlarka.

Više o Školi vrtlarenja pročitajte ovdje: Škola vrtlarenja – ‘U skladu s prirodom’ ,

a plan radionica Škole vrtlarenja ovdje: Plan radionica skole vrtlarenja ‘U skladu s prirodom’

 

Sudjelovanje na Forumu za prehrambeni suverenitet hrane

U selu Jagnjedovec kraj Koprivnice u subotu i nedjelju 8. i 9. rujna 2012. bio je održani Forum za prehrambeni suverenitet u Hrvatskoj i Sajam ekoloških proizvoda i ideja. Cilj Foruma je bio okupiti predstavnike udruga, grupa i pojedince koji svojim radom pokreću pozitivne promjene i doprinose održivosti našeg sustava prehrane.

Forum je dio projekta Fine niti lokalnog razvoja 2012 koji financira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, a provodi ga pet partnerskih udruga iz različitih županija – Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG) kao koordinator, Izvor 2007 – udruga ekoloških proizvođača Sisačko-moslavačke županije, IEP – Istarski eko proizvod, Žmergo iz Opatije i Dječji centar Aris iz Zagreba.

Na navedenom forumu sudjelovala je i predsjednica udruge Biovrt – U skladu s prirodom, Silvija Kolar-Fodor.

forum 2

Više o održanom forumu pročitajte na slijedećem linku: http://www.h-alter.org/vijesti/ekologija/suverenitet-hrane

 

 

Crnooka pupavica – Rudbeckia fulgida

Rudbeckia fulgida, crnooka pupavica je otporna zeljasta trajnica iz obitelji glavočika (Asteraceae), porijeklom iz istoka Sjeverne Amerike. Grmolikog je rasta i obilne cvatnje, te u vrijeme cvatnje dosegne visinu do oko 1,20 metara, ponekad i malo više. Posebnost ove vrste je što cvate manjim žutim jednobojnim cvjetićima (za razliku od rudbeckie hirte koja je većih cvjetova i višebojna). Postoje kultivari i u narančastim nijansama.

Razmnožava se podjelom odraslih biljaka, ili iz sjemena. Može se sijati u rano proljeće u 3. mjesecu u teglice u zatvorenom, ili u 4. mjesecu direktno na otvoreno. Uzgojena iz sjemenja prve godine cvate prvi put potkraj ljeta.

Lišće joj je više slično u početku rasta echinacei nego rudbeckiji hirti, zarpavo bih rekla da lišće izgleda kao mješanac ove dvije vrste. Tokom godina sve se više umnožava u grm, pa ju je potrebno rasađivati ako se previše razraste.

rudbeckia fulgida 2

Rudbeckia fulgida počinje cvasti kasnije od rudbeckie hirte na vrtu: rudbeckia hirta počinje cvasti početkom srpnja , dok rudbeckia fulgida nešto kasnije, tek krajem srpnja i početkom kolovoza, te sa tako idealno nadovezuje u vrtu i osigurava divno šarenilo u vrtu i u kolovozu:)

Slika: desno ocvala rudbeckia hirat, lijevo rudbeckia fulgida u cvatu, fotografija od 19.08.2011. godine

19082011 30

Kako joj je glavnina cvjetanja u kolovozu, a on često zna biti mjesec obilježen sušom, česta je i pojava “povehnutih” cvjetova. Povremeno zalijevanje ju može vratiti natrag u prekrasno rascvjetano stanje.

Prema Wikipediji, sjeme ove biljke je omiljeno jelo zeba zimi, stoga ostavite posušene ocvale biljke dostupne pticama zimi. Sjeme nastaje u osušenim glavicama ocvalih cvjetova.

23082011 300631

Ovo je doista dražesna cvjetnica koje u glavnini prilično dobro podnosi sušu, te ju svakako preporučam s vrtovima. Svojom veselom žutom bojom jako uljepšava pogled na vrt u kolovozu.

09082011 17905082011 84

Ako želite nabaviti sjeme i sadnice ove vrste rudbeckije, možete ih nabaviti i kod nas.  Našu cjelokupnu ponudu viškova pogledajteOVDJE.

 

Sos od rajčica

Postoje brojni recepti kako napraviti sos od rajčica, odnosno paradajz sos, umak za razna jela s rajčicom. Ove sam godine konačno i ja pripremila svoj prvi paradajz sos. Naravno, opet učim od moje bake. Podijeliti ću s vama njezin recept za paradajz sos, bez ikakvih konzervansa i dodataka, koji stoji i preko godinu dana, a da se ne pokvari.

Sve što trebate su rajčice, naravno, za vaše zdravlje poželjno da su iz vašeg organskog uzgoja, žlica soli i žlica šećera.

U mnogim receptima na internetu naći ćete i paprike, češnjak, luk…naravno, po želji možete ih dodati. Ja radim oboje, a dok napravim čisti sos od rajčice, ostalo dodajem prilikom kuhanja samog jela.

sos rajcica 3

Kuhanje sosa od rajčice radim istodobno s uzimanjem sjemenja rajčice: preporuča se za sos odvojiti sjemenke rajčice, a dok si uzimate sjemenke rajčice ostaje vam ostatak rajčice – stoga kako ne bi ništa postalo nepotrebno, istodobno radim oboje.

Nekima smeta i kožica rajčice, koju isto tako možete ukloniti ako prije rajčice umočite u kipuću vodu nakratko, i onda ogulite rajčice. Ja to ne radim, narežem rajčice, ako uzimam sjeme odvojim ga i ostatak stavim u veliki lonac. Na dno se stavi samo malo vode za početak kuhanja dok rajčica ne pusti sok. Kuha se na srednje jakoj vatri uz redovito miješanje, otprilike 3 sata.

Dok se sve skuha možete sve propasirati kroz pasirku, ali ako ju nemate, poslužiti će i cjedilo za tjesteninu ako nema prevelike rupe. Bolje je ipak ne pasirati nego sve usitniti štapnim mikserom – tada sos ispadne i nešto gušći. I ne samo to – tako imate puno manje posla. Štapni mikser je jako olakšao pripremu i omogućio da zadržimo sve dragocjene sastojke u samom sosu, pogotovo one iz kore rajčice. Možete i prije sve rajčice usitniti u blenderu te tada kuhati paradajz sos.

Na kraju dodate 1 srednju žlicu šećera i srednju žlicu soli (ako ste kuhali u većem loncu, a ako se radi o manjim količinama stavite manje šećera i soli). Istodobno dok kuhate, trebate pripremiti i staklenke za pospremanje sosa. Staklenke dobro operite, posušite i zagrijte ih u pećnici (10-15 min na 50 stupnja i zagrijavati do 100 stupnja, pa hladiti) ili u mikrovalnoj pećnici (3-5 minuta na max.) Vadite ih s suhom krpom ili rukavicom. Poklopce za staklenke dobro operite ili prokuhajte. Ja ih prije same primjene iznutra još obrišem s maramicom natopljenom alkoholom. I najbolje da su čepovi novi – ako imaju bilo kakvo oštećenje mogu propustiti zrak i onda ćete imati kvarenje radi lošeg čepa.

Sos se ulijeva pomoću lijevka u zagrijane staklenke, i to prvo malo u sve staklenke ako ste ih sve izvadili iz pećnice, i onda se dopunjavaju. Prilikom prvog ulijevanja najvjerojatnije ćete čuti kako umak počinje ključati u staklenci, to je u redu. Samo pazite da se ne ohladi previše ili umak, ili staklenke, tad može doći do pucanja staklenki.

sos rajcica 4sos rajcica 1

Nakon punjenja dobro zatvorite staklenke i dobro ih umotajte u debelu deku, da se čim sporije hlade. Ovo je jako bitno i nikako nemojte ispustiti sporo hlađenje iz recepta, jer vam inače sos neće dugo stajati tj brzo će se početi kvariti. Ako ćete boce stavljati jednu do druge radite to pažljivo, da ne bi puknule jer su tako vruće lomljivije nego inače.

sos rajcica 5

I nakon hlađenja, koje traje preko 1 dan ako su dobro zamotane boce, pospremite sos od rajčice u smočnicu ili drugo mjesto, najbolje tamno i suho. Nemojte preokretati staklenke – nema potrebe. Tako pripremljen umak provjereno stoji i preko godinu dana, bez kvarenja. Nakon što ga otvorite, ako ga sav ne potrošite, stavite ga u frižder i potrošite ga čim prije, najbolje u roku od nekih 5 dana, jer otvoren se također brzo počne kvariti.

I to je sve, zapravo jako jednostavno. Ako uzgajate vlastite rajčice često u ovo doba godine bude viškova rajčice, pa ako ne znate kamo s viškovima, skuhajte sos za zimu. Na dobitku ste i s izdacima za hranu, a i ono najbitnije, provjereno znate što jedete.

 

Održana šesta radionica iz ciklusa radionica Škole vrtlarenja 2012

Dana 01.09. 2012. održana je šesta radionica iz ciklusa radionica Škole vrtlarenja udruge Biovrt – u skladu s prirodom.

6 radionica skola vrtlarenja 76 radionica skola vrtlarenja 3

Polaznice i polaznici Škole vrtlarenja učili su koje se vrste mogu sijati u rujnu, te su navedene vrste i sijali na biovrtu, pregledali su kako napreduju sve biljke posijane na prijašnjim radionicama. Također se je govorilo o kupusnjačama i njihovim nametnicima, crnom slijezu, skupljajnu sjemenki crnog slijeza, gaillardije, jestive lobode i lunnarie biennis. Voditeljica je polaznicima radionice pokazala polaznicima kako je najlakše nabrati suncokret, i kada su i koje sjemenke suncokreta najbolje za grickanje.

Također su se i degustirale razne vrste sjemenki suncokreta, a degustiralo se je i azijsko lisnato povrće i daikon rotkva posijani na prošlim radionicama, a daikon rotkva je bila pravo iznenađenje kako je velika narasla unatoč suši i vrućinama.

6 radionica skola vrtlarenja 96 radionica skola vrtlarenja 5

Polaznici su dobili na poklon skupljeno sjeme srebrenke (lunnarie), suncokreta, jestive lobode i crnog slijeza.

Voditeljica Škole vrtlarenja je Silvija Kolar – Fodor (SilveK), predsjednica Udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, kolumnistica na potralu Naturala.hr, administratorica foruma Vrtlari, zaljubljenica u Prirodu te dugogodišnja biovrtlarka.

Više o Školi vrtlarenja pročitajte ovdje: Škola vrtlarenja ‘U skladu s prirodom’ ,

a plan radionica Škole vrtlarenja ovdje: Plan radionica škole vrtlarenja ‘U skladu s prirodom’