srpanj 2012 - Biovrt - u skladu s prirodom

Muški i ženski cvjetovi tikvi i krastavaca

Tikve i tikvice vam cvatu već jedno vrijeme na vrtu, ali nema ploda na njima, pa se već polako pitate što nije u redu s vašim tikvama? Nema razloga za paniku, tikve, tikvice, krastavci i slično karakteristični su po odvojenim muškim i ženskim cvjetovima.

Upravo muški cvjetovi koji nemaju ploda prvi procvatu, dok ženski na kojima se razvija plod procvatu kasnije. Razlikovati ih je jako jednostavno: muški cvjetovi su na dugim uskim stapkama, dok ženski već i prije cvatnje imaju zadebljanje koje liči na plod, koji će se razviti nakon oplodnje.

Slika: lijevo muški i desno ženski cvijet patišon tikve. Karakterističan oblik ploda vidi se već kod pupoljka ženskog cvijeta.

tikva cvijet 9tikva cvijet 10

Na slijedećoj fotografiji se jasno vide 3 muška cvijeta tikve kako cvatu, i mali pupoljak ženskog cvijeta na vrhu stabljike. Stoga, ako vam cvatu samo muški cvjetovi i još nema na pomolu ženskih, muške cvijetove možete i pobrati i pohati/pržiti – slove kao poslastica i ima mnogo recepata na internetu.

tikva cvijet 1

Krastavci također imaju različite muške i ženske cvjetove, a plodovi se dakle razvijaju samo na mjestu ženskih cvjetova.

Slika: muški i ženski cvijet krastavca:

krastavac cvijet 2krastavac cvijet 1

Tikve su karakteristične i po tome što se jako križaju, a glavni krivac za to su pčelice (i ostali kukci) koji ih oprašuju. Stoga se preporuča sve vrste tikvi saditi čim dalje jedne od drugih, a ako želite skupiti sjeme i želite biti sigurni da neće doći do križanja – najbolje je da sami oprašite tikvu. Dakle odaberite muški i ženski cvijet prije nego procvatu, i u rano jutro, čim se otvore, otrgnite muški cvijet, maknite vanjske latice koje vam smetaju, i prašicima muškog cvijeta protrljajte tučak ženskog cvijeta – dakle prenesite pelud s muškog cvijeta na ženski, i tako ga oplodite. Da bi bili sigurni da taj cvijet naknadno neće više biti oprašen nekom drugom vrstom, uzmite malo tanke špage ili gumicu i lagano zavežite skupa cvijet odnosno njegove latice skupa – on će kasnije otpasti, a vi ste sigurni da je tikva oprašena upravo onom vrstom koju ste željeli.

radionica skola vrtlarenja 28072012 7

Također, ukoliko ne dođe do oplodnje kod cvijeta tikvi ili krastavaca, ne razvija se plod, nego ženski cvijet i plod u nastanku propada, gnjili ili se suši. Ako vam se slabo zameću plodovi, probajte i sami oprašivati cvjetove.

Više o tikvama pročitajte na slijedećim linkovima:

Tikve cucurbita

Kako spremiti tikve za zimu

tikva cvijet 8

 

Održana četvrta radionica iz ciklusa radionica Škole vrtlarenja 2012

Dana 28.07. 2012. održana je četvrta radionica iz ciklusa radionica Škole vrtlarenja udruge Biovrt – u skladu s prirodom.

Polaznice i polaznici Škole vrtlarenja učili su o razlici muških i ženskih cvijetova tikvi i krastavaca, te kako oprašiti tikve za uzgoj vlastitog sjemenskog materijala, o berbi i na koji se sve način može spremiti grah, kako suša i vrućine djeluju na mahunarke, kako prepoznati sezonske korove i jestivo samoniklo bilje. Prezentirano je i skupljanje sjemenja s pamuk čička, cikle, crne rotkve, nevena i muškatne kadulje. Polaznici su naučili kako isplesti vijenac od luka, što sve treba znati o uzgoju luka, luka kozjaka (ljutike) i češnjaka. Također se je i sijalo sjeme i na otvoreno i u teglice, i to vrste koje se siju tokom srpnja.

radionica skola vrtlarenja 28072012 1radionica skola vrtlarenja 28072012 3

A osim nove sjetve, prate se i vrste koje su sijane zadnji put: sve su niknule i lijepo napreduju.

radionica skola vrtlarenja 28072012 2radionica skola vrtlarenja 28072012 8

Voditeljica je polaznicima podijelila viškove biljaka iz svog biovrta za sjetvu: sjeme pamuk čička, muškatne kadulje, lučice luka kozjaka za sjetvu te zračne lukovice češnjaka za sjetvu. Svaki je polaznik/ca također nosio/la s sobom doma malu teglicu s posijanim sjemenjem ljekovite echinacee purpuree.

Voditeljica Škole vrtlarenja je Silvija Kolar – Fodor (SilveK), predsjednica Udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, kolumnistica na potralu Naturala.hr, administratorica foruma Vrtlari, zaljubljenica u Prirodu te dugogodišnja biovrtlarka.

Više o Školi vrtlarenja pročitajte ovdje:  Škola vrtlarenja ‘U skladu s prirodom’ ,

a plan radionica Škole vrtlarenja ovdje:  Plan radionica škole vrtlarenja ‘U skladu s prirodom’

 

Ljetni ukiseljeni krastavci

Ljetni ukiseljeni krastavci recept je za brzo kiseljenje krastavaca za koji se koriste kroz nekoliko dana od pripreme, dakle to je recept za krastavce koji će se brzo pojesti, a ne recept za zimnicu. Podijelila ga je sa mnom moja baka, i kako ona veli, od svih recepata za brzo kiseljenje s ovim je najzadovoljnija.

Pripremite svježe nabrane krastavce, najbolje srednje veličine, operite i posložite ih u staklenku. Ovisno o veličini, prije ih zarežite na dva ili četiri dijela, ali naravno da se na jednom kraju svi još skupa drže.

U loncu prokuhajte 1 litar vode s oko 1 dcl octa i jednom ravnom žlicom soli, te nekoliko zrna bibera i par cvjetova kopra (količina je za veću staklenku, a proporcionalno možete ili povećati ili smanjiti količine) Dok zavri prelijte krastavce u staklenki, s time da ulijevajte vruću tekućinu po sredini po krastavcima, a ne sastrane po staklenki da staklenka ne pukne. Cvijet kopra stavite na vrh na krastavaca. Zatvorite i spremite na policu u kuhinji ili slično – dok se ohladi krastavci su gotovi – aromatični i hrskavi.

Prednost ovog recepta je dakle što su krastavci jako brzo gotovi – kroz samo par sati- dok se ohlade. Isto tako, relativno dugo mogu stajati – u frižderu i do tjedan dana.

krastavci

 

Lipanj – od previše kiše do vrućina i suše

Lipanj sam počela u borbi s korovom i krumpirovim zlaticama. Nakon izuzetno kišnog svibnja korov je počeo jako rasti, a radi ružnog vremena nisam se mogla baviti s njime krajem svibnja. I tako, početkom lipnja još nisam imala sve posijane gredice, a korov je rastao i na biovrtu, i vrtu br 2, gredicama cvijeća u šumskom vrtu, i na oranicama s tikvama…. a kako biti na svim tim mjestima odjednom, ha, ha. Počela sam u tikvama s mužom, jedna je parcela tikvi bila jako “kritična” jer je bila godinama zapuštena i počeo ju je zaraštati solidago, a tikve su još bile jako male. Suprug i ja riješili smo to jako brzo motikama, u 4 posijepodneva po nekoliko sati, i tikve su lijepo narasle. Za drugu, veću parcelu s tikvama nažalost nije bilo vremena i to smo odlučili pratiti kako će izrasti tikve u gustom korovu…drugo nam zapravo i nije preostalo. Heljda je super rasla, gdje je bila dovoljno gusta stvarno je dobro sve prekrila i zaustavila rast korova.

Slike: prva parcela tikvi – okopanih

019016

Slike: parcela heljde u cvatu i druga parcela tikvi – neokopanih

009110

Za to vrijeme u biovrtu počeli su cvasti makovi, i osim korova, sve je zapravo bujno raslo. Pamuk čičak je bio prava zvijezda vrta, narastao je i preko 2 metra, svaki mu se je posjetitelj vrta divio.

071102

U vrtu br 2 sve je bujno raslo, a nažalost dio zarastao i korov s kojim se nisam stigla baviti. Korov je više bio problem na vrtu br 2, u to vrijeme na biovrtu je već bilo dosta toga što je bilo samozasijano i raslo, tako da tu jednogodišnji korovi nisu toliko nicali. Na vrtu br 2 bujali su travnati korovi (koštan, svračica), te loboda i konica – dakle korovi uzurpiranog tla. To znači, tamo gdje se intenzivnije obrađuje tlo, tamo više ti korovi bujaju. Na biovrtu je kasnije niknulo isto dosta travnatog korova na gredicama gdje sam kasnije sijala, ali lobode i konice baš i ne previše.

175109

Početkom lipnja pojavilo se je i mnogo biljnih ušiju. One znaju biti problem jer napadaju mlade biljke, ali ako imate lobodu u vrtu – prvo će otići na nju. Tu sam metodu lobode kao mamac za uši u vrtlarenju počela primjenjivati već prošle godine, i stvarno je upalilo – uši su ostale na lobodi, došlo je jako puno bubamara i potamanile su sve uši, i uopće nisam imala šteta na ostalom povrću.

Prirodni mamci za biljne usi

Polako je zorilo i bobičasto voće, jagode, ribizli, maline, ogrozdi…. divota, pa su tako počele i prve berbe tog istog voća.

Drazesne bobice lipanjske

02062012 3010462.

Ove godine pojavilo se je strašno mnogo krumpirovih zlatica…za razliku od proteklih nekoliko kad ih gotovo da nije bilo, ovo mi je bio šok. Da li ima s tim veze što su ove godine na obližnjim parcelama posadili mnogo krumpira, neznam. A radi se o parcelama koje u zakupu imaju poljoprivrednici iz Belice, selu poznatom po intenzivnom uzgoju krumpira. Kako su kemijom i intenzivnom obradom doslovno uništili zemlje u svojoj okolici, polako se šire i k nama, i to me silno rastužuje, jer njihov uzgoj znači mnogo kemije i otrova. Čula sam na više mjesta da veliki dio takvih uzgajivača ne koristi taj krumpir što ga proizvode za naše tržište, nego doma imaju posebni uzgoj za vlastite potrebe – jer znaju čime ga sve tretiraju u svim fazama rasta. Također, takav uzgoj krumpira jedan je od glavnih uzroka masovnog pomora pčela – radi primjene insekticida protiv krumpirovih zlatica. Tako da slijedeći put dok u trgovini budete gledali krumpir koji je domaći – sjetite se ovog – jer nije po ničemu poseban, osim po otrovima kojima je zatrovan. Uglavnom, zlatice smo gnječili rukama na samom krumpiru, ili sam ih pobirala u kante u kasnije sve gazila…znam, zvuči strašno, ali još je strašnije bilo gledati kako proždiru krumpir…a jednostavno nisam stigla voditi redovitu bitku protiv njih tako da se je puno ličinki izleglo u odrasle zlatice, i puno su toga pojele na vrtu. I naučila sam da ih je najjednostavnije suzbiti još u fazi dok su jajašca, ako imate vremena naravno, pregledavati donje listove dok su tek odložena jajašca i sve to zgnječiti. Dok su ličinke lako ih je skupiti u kantu ili izgnječiti na lišću jer nisu brze i ne reagiraju na opasnost, ali dok su se izlegle u odrasle kukce postao je problem skupiti ih, jer su na svaki znak opasnosti instinktivno popadale s krumpira – to im je metoda obrane – praviti se mrtva i baciti se na tlo dok opasnost ne prođe, i tako sam ih puno manje mogla skupiti… A kasnije napadaju i druge biljke iz obitelji pomoćnica, npr rajčicu, papriku, pa i neke vrste cvijeća kao ukrasni duhan, crnu pomoćnicu i salpiglosis, pa su u svakom slučaju veliki problem na vrtu.

108186

U prvoj polovici lipnja bilo je teško boriti se s korovom – često je padala kiša i bilo je tada teško čupati korov, ili kad je konačno bilo par lijepih dana i sve sam “sredila”, pala je na to kiša i većina je korova opet živnula. Pokušavala sam svoje aktivnosti na vrtu planirati u skladu s vremenskim prilikama, tako da sam dosta toga rasađivala, ali opet, radi toliko kiše opet me je korov prerastao na par dijela vrta.

Vrtlarenje u skladu s vremenskim prilikama
Sijala sam i ove godine većinu rajčica na otvoreno, ali dosta je pljuskova poslije bilo pa nije sve niknulo. Prošle godine, kad je bila suša i vrućina u to doba godine, bolje mi je napredovala rajčica koju sam direktno sijala u vrt, ove godine je ta rajčica slabije niknula i sporije napreduje, a presadnice su se u ovakvim kišnijim i hladnijim uvjetima lakše prilagodile i jako lijepo rasle – čak i dok je počela suša i jako velike temperature krajem mjeseca – rajčica je bez zalijevanja fenomenalno rasla i razvijala se. Jedino neznam što je s paprikom ove godine, strašno mi sporo napreduje…posadila sam ju na čak 4 različite gredice u oba vrta, i na svima ista priča….jako čudno. Isto tako i peruanske jagode, nikako da počnu rasti. Oboje su iz obitelji pomoćnica, pa zapravo razmišljam da je vjerojatno u vremenskim uvjetima nešto bilo jako nepovoljno za njih što nikako da počnu s rastom.

U drugoj polovici mjeseca, već samo par dana nakon zadnje kiše i prevelikog blata, usljed vrućina tlo se je tako isušilo da je postalo tvrdo i ispucalo – pa je opet postalo teško raditi na vrtu jer se je korov u tako tvrdom tlu teškom mukom dao čupati. Stvarno smiješno, u jednom trenutku sam bila jadna radi previše kiše, a nekoliko dana poslije već mislila kako nam treba malo kiše…ha, ha. Počela sam i aktivnije razmišljati kako pametno iskoristiti korov u vrtu: dok je žega niti korov ne raste, i tamo gdje nije jako velik, uz grah sam ga u takvim uvjetima ostavljala jer štiti grah od prejakog sunca. Grašak koji sam totalno očistila od korova je bio jadan pod suncem i počeo je žutiti, a onaj koji sam imala u gužvi s puno carskog oka koje je niknulo ispod je prekrasan, zelen i još cvao..a vrijeme se tako brzo mijenja da se i uloga korova stalno mijenja na vrtu – nije dobro da previše zaraste jer mi se recimo grah u prevelikom korovu jako slabo razvio, izdužio se i jako malo radio, ali onaj u manjem korovu je ostao idealno zaštićen. I naravno, sav počupani korov sam iskoristila kao malč na gredicama.

07401072012 13

U velikim vrućinama krajem mjeseca počela sam ipak nešto rasađivati po vrtu: prognoze nisu prikazivale nikakve kiše i zahlađenja, a neke su vrste niknule gusto i trebalo ih je rasaditi, pa sam tako tokom večernjih sati sve rasađivala, i par dana intenzivno zalijevala, pa se je tako većina ipak uspjela primiti.

Lipanj je završio u visokim temperaturama, u suši, ali dakle nisam zalijevala ništa osim presadnica. Većina je vrta bila dobro pomalčirana i jako se je dobro nosila s sušom. Grašak je završavao s vegetacijom i počeo žutiti, ali to je normalno u to doba godine.

Počelo je i dozrijevati prvo sjeme, skoro sam propustila pobrati sjeme vlasca, a dozorilo je i sjeme rukole, lychnis flos coculi, pakujaca, mamuzice, delphiniuma, bijelog korijena…pa uz radove na vrtu postalo je i obavezno skupljanje sjemenja, koje se suši u kuhinji i na tavanu:)

I evo nekoliko fotografije šarenila…bilo je jako puno toga prekrasnog što je cvjetalo u lipnju.

geranium i kukolj

31052012 2331052012 126.

različak i turski karanfil

003005

eremurus i delphinium

115121.

polemonium i makovi

100149.

ljiljani i campanula medium i penstemon

181234.

cosmos i končara prekrasnog mirisa

29062012 229062012 18

gaillardia i ljiljan

25062012 1629062012 20

I na kraju mjeseca su počele cvasti rudbeckije, jednostruke, a novost u vrtu su i dvostruke.

169167.

25062012 1025062012 21.

i sve je bilo puno pčelica:)

razlicak i pcelapcela rudbeckija.

koper i salata

25062012 35099.

i biovrt krajem mjeseca

26062012 4

 

Održana treća radionica iz ciklusa radionica Škole vrtlarenja 2012

Dana 07.07. 2012. održana je treća radionica iz ciklusa radionica Škole vrtlarenja udruge Biovrt – u skladu s prirodom.

Polaznice i polaznici Škole vrtlarenja učili su o sezonskim korovima na vrtu, kako iskoristiti korov u borbi protiv suše i ljetnih žega, kako skupiti sjeme graška, maka, gorušice i ivančica, kako prepoznati sezonske korove i jestivo samoniklo bilje, te osnove uzgoja rajčice. Također, polaznici su sijali sjeme i na otvoreno i u teglice, i to vrste koje se siju tokom lipnja i srpnja.

radionica 07072012 skola vrtlarenja 2radionica 07072012 skola vrtlarenja 4

Novost je tenda koja osigurava hlad prilikom rada na vrtu, pa su tako i ljetne žege i sunce postali podnošljivi prilikom rada na vrtu.

radionica 07072012 skola vrtlarenja 9radionica 07072012 skola vrtlarenja 1

Na kraju radionice voditeljice je polaznicima podijelila viškove biljaka iz svog biovrta za sjetvu: sjeme maka i gorušice, te je svaki polaznik nosio s sobom doma vrstu dvogodišnjeg cvijeća koje je sijao u teglice – slijeza ili turskog karanfila.

radionica 07072012radionica 07072012 skola vrtlarenja 81

Voditeljica Škole vrtlarenja je Silvija Kolar – Fodor (SilveK), predsjednica Udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, kolumnistica na potralu Naturala.hr, administratorica foruma Vrtlari, zaljubljenica u Prirodu te dugogodišnja biovrtlarka.

Više o Školi vrtlarenja pročitajte ovdje:

Škola vrtlarenja ‘U skladu s prirodom’ ,

a plan radionica Škole vrtlarenja ovdje:

Plan radionica škole vrtlarenja ‘U skladu s prirodom’

 

Salata i vrućine

Idealna godišnja doba za uzgoj zelene salate su proljeće i jesen. U ta godišnja doba salata je sočna i zelena. Ljeto, odnosno ljetne vrućine i sparine nepovoljno su vrijeme za uzgoj salate. Naime, u ovakvim vremenskim uvjetima sve salate postaju gorke. Početak promjene mogu se primjetiti i na samoj salati, a odnosi se ne promjenu boje listova – listovi iz zelene boje poprimaju sivkastu, blijedu nijansu.

Slike: glavica salate na proljeće, i salata koja mijenja boju usljed ljetne žege, i ne ide u glavicu nego u cvat

salata 12salata ljeti 71

Dakle, ako niste stigli pobrati sve glavice salate na vrtu, čim počnu ljetne žege one će početi ići u cvat: početi će rasti u visinu. Osim toga, ako u to razdoblje sijete salatu, i ta će jako brzo otići u cvijet. A ta pojava je kako sam već spomenula popraćema i mijenjanjem boje listova. Osim toga, salata polako postaje i nejestiva, jer je sve gorča i gorča. Postoje novije sorte slate koje navodno bolje podnose ljetne žege, pogotovo sorte crveno smeđe boje, ali nažalost, kod velikih ljetnih žega niti te sorte neće dugo izdržati.

salata ljeti 9salata ljeti 12

Stoga, ako vam salata počinje bijediti i rasti u visinu, ne možete ju više koristiti za jelo radi njene gorčine. Tada najljepše primjerke na vrtu ostavite da ode u sjeme, a manje možete počupati i njome pomalčirati. A s one koju ostavite uskoro ćete moći pobrati vlastito sjeme za iduću sjetvu.

Cvjetove salate jako vole i pčele.

salata ljeti 2salata ljeti 3

Ponovnu sjetvu zelene salate možete ponovo obaviti krajem 8 mjeseca na otvoreno, i tokom jeseni ćete opet imati svježu, ukusnu zelenu salatu na vašem vrtu.

A u mjesecu lipnju/početkom srpnja možete sijati i razne vrste radiča, gorkaste salate koja postoji u više nijansi i vrsti, te tu salatu također koristiti do kraja godine.

Više o salati pročitajte na slijedećim linkovima:

Vrtna salata Lactuca sativa

Presadivanje salate

 

Sjeme graška – berba i spremanje

Ako uzgajate grašak na svom vrtu, nemojte propustiti pobrati i spremiti sjeme graška. Sjeme graška se doduše može naći svugdje gdje se prodaje sjeme, ali nažalost većinom je tretirano, pa baš i nije prihvatljivo u biovrtlarstvu. Ako niste naišli na netretirano sjeme, a želite ga imati, tada prve godine uzgojite grašak iz tretiranog sjemenja, a dalje skupljajte vlastito sjeme. Osim svega navedenog, također i ne zaboravite da ako skupljate vlastito sjeme, ne morate ga svake godine iznova plaćati.

Upravo sam u završnim berbama graška na svom vrtu, a i grašak polako završava s vegetacijom. Razlog tome je što grašak ne voli rasti po ljetnim vrućinama, a i u takvim uvjetima često i obolijeva od pepelnice. To je normalno za vrijeme ljetnih žega i uopće se nemojte zabrinjavati ako vam je grašak na vrtu sada obolio od pepelnice: bolesti nastupaju kada biljka nema optimalne uvjete za rast i oslabi joj imunitet. A grašak ćete ionako uskoro sav obrati i maknuti s vrta.

Više o uzgoju graška: Grasak Pisum sativum


Fotografija 1: berba graška, fotografija 2: pepelnica na grašku

grasak sjeme 1grasak sjeme 8

Kod berbe graška uvijek mi se dogodi da mi nešto i promakne od zrelog graška, i tako se mahuna prezori na biljci. Te mahune onda ostavljam za sjeme. Naravno, prilikom uzimanja sjemenja imajte i na umu da sjeme treba uzimati s zdravih i lijepih biljaka i plodova, kako bi si osigurali dobar genetski materijal za iduće godine. Sjeme s slabih i zakržljalih biljaka nemojte skupljati.

Prezorene mahune možete pobrati s stabljika i staviti sušiti, bilo s mahunama ili bez, ili pričekajte da se prirodno osuše na biljci. Ja radije čekam da se mahune osuše na biljci, a istovremeno se polako i suše biljke graška.

grasak sjeme 2grasak sjeme 6

Nakon što se osuše vanjske mahune zrna često nisu još do kraja suha. Ako nisu suha stavite ih još sušiti. I pripazite dok čekate mahune da se osuše na grašku: ako se previše osuše, počinju pucati i rasipa se sjeme. Svakako poberite mahune prije toga. Nakon što poberete mahune moja je preporuka da zrna odmah izdvojite iz mahuna i tako dalje sušite i spremate, jer očišćeno sjeme zauzima puno manje mjesta od onog neočišćenog.

grasak sjeme 4grasak sjeme 5

Sjeme nakon kratkog sušenja zamznite par dana na temperaturu od -18 stupnja. Naime, sve mahunarke imaju svoje žiške, nametnike čije se ličinke razvijaju u zrnju i tako rade rupe u zrnju, pa tako i grašak. Graškov žižak koji je isključivo nametnik na grašku je Bruchus pisorum. Zamrzavanje na temperaturu od -18 i niže ubija sve ličinke i tako nećete imati probleme s graškovim žiškom.

Više o šteti koju rade žišci možete pročitati ovdje: Grah i grahov zizak

Nakon zamrzavanja još posušite zrna, jer za skladištenje zrna moraju biti potpuno suha. Nakon što ste sve dobro osušili, možete sjeme bez problema spremiti u staklenku ili papirnatu vrećicu, i čuvati na suhom i hladnom do iduće sjetve. A klijavost može zadržati i do sezone poslije, dakle 2 godine.

Više o nastajanju, skupljanju i spremanju sjemenja pročitajte ovdje: Nastajanje skupljanje i spremanje sjemenja

 

Svi koji želite kreirati svoj vrt sa domaćim sjemenjem starinskih vrsti povrća i voća te korisnim biljkama za sadnju u mješovitim kulturama, sjeme potražite u našoj ponudi viškova s biovrta OVDJE.